VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE

1.Osnovni poticaj i unutarnja pokretaka snaga poduzea jest ostvarenje odgovar.prihoda

kojim se osigurava planirani opseg proirene reprodukcije, normaliziranje plaa, uvjeti ivota i
rada te razvoj poduzea u cjelini. Poduzee izlazi na vanjska trita: a).ako svoj opstanak i
razvoj vee iskljuivo za vanjsko tr .b).ako je primorano izvoziti da bi ostvarenim deviznim
priljevom moglo uvoziti repromat.i sred.rada.
c).ako ima viak kapaciteta za potrebe domaeg trita, a proizvodnjom za izvoz eli ostvariti
dopunski prihod. d).ako opsegom ostvarenja na dom.tritu ne pokriva trokove kapaciteta i
neostvaruje potreban prihod e).Ako nastoji izvozom postii trajno vei prihod, iako se taj cilj
teko moe dugorono odrati zbog raznih zaokreta i oscilacija u politici i meunarodnom
tritu.
2. Neizravan/prednosti: a) proizv. Robe prodaje svoje proizvode specijaliz.vanjskotrg.pod. koje
preuzima sve rizike i probleme plasmana robe na inozemn.tr. b) nema trokova obrade trita,
(koristi uhodano vanjsko poduzee) c) prodajom robe neposredno vanjskom poduz. Iskljuuje
sve financijske i druge rizike koji prate robu tijekom ostvarenja vanjsko trgovinskog posla od
poetka do kraja d) prodaja robe bra je i vei je koeficijent obrtaja kapitala e) koristi se dobro
uhodanom i vrstom ali i stabilnom pozicijom posted.poduz. na meunar.tr.
ali esto i njegovim kapitalom za kreditiranje uvoza i izvoza. Neizravan/nedostaci: a) proizv. ne
moe aktivnije sudjelovati u prodaju svoje robe na ino. tritu, niti utjecati na njeno poveanje
prodaje. b) proizv.obino ne moe predstaviti svoje prednosti niti kvalitetu robe, te tako proiriti
broj kupaca i novih interesenata.
Izravan/prednosti: a) proizvoa sve sam organizira uvoz/izvoz i samo za svoje potrebe, koju
prilagoava potrebama trita na kojima prodaje svoje proizvode b) temeljitom obradom trita
proizvoa stvarno moe ocijeniti svoje izglede i isplativost plasmana na tom tritu c) uvozei
sam iskljuuje svako mijeanje, pa tako i podjelu profita sa posrednicima d) ubog
uvozno/izvozne organizacije bolje poznaje stanje na raznim tritima, ima mogunost brze
prilagodbe novonastalim uvjetima i stvara stabilnu poslovnu vezu sa partnerima i uva dobar
glas i poziciju u poslovnom svijetu, ima mogunost slobode odluivanja u svim pitanjima
razmjerno njegovim mogunostima.
3. VT je promet robe izmeu gosp.objekata ali i ukupnu razmjenu na globalnom tritu ili
ukupnu razmjenu jedne zemlje sa drugim zemljama i to kao:promet kapitala, ljudi, prijenos
vijesti, i sve to potie ostvarivanje profita i iri drutveni interes. VT je takoer i razmjena razli.
proizv. i neproizv. usluga kao: transportne, pediterske, skladine, luke i aerodromske, te sve
ostale usluge financijskih, turistikih, investicijskih i tranzitnih.
4. Organizacija i poslovanje meunarodnih aukcija ureeni su posebnim propisima svake
zemlje u kojima takva aukcijska mjesta postoje, MA posluju kao veletrg.dru. sa svojom
upravom, objektima i ostalom podrkom potrebnom za urednom, redovnom ili nadziranom
auk.prod
pri emu se vodi briga o zatiti prodavatelja i kupca aukcijs. poslov. Licitator je osoba ili organiz.
koja posjeduje robu iz bilo kojeg naslova, koja se brine o organizaciji i koja priprema i organizira
aukc.prod robe za raun drugih osoba putem javnog nadmet Prodaja i kupnja robe
obavlja se preko aukcijskih posrednika. Uvjeti prodaje na aukciji mogu biti objavljeni u
poseb.auk.listi za prodavatelje i posebnoj za kupce, ili sadrani u jednoj aukc.listi. Poetak
aukc.posl. poinje tako da prodavatelji izlau robu na aukc ili javno skladite, a aukc.posred.
razvrst. Robu u manje partije/lotove priblino sline kvalitete, a mogu se koristiti i uzorci. Cijene
se odreuju unaprijed kao osnovne od kojih polazi nadmetanje. Zainteresirani kupci se pri
licitiranju moraju pridravati minimalne razlike na vie
od zadnje nuene cijene. Nakon zavretka aukcije, aukcijski posrednik prima od aukcionatora
aukc.zaklju. koja sadri najva.podat. o zaklju.poslu, gdje se potvruje da je kupoprod.

izvrena na aukciji. Isporuka se obavlja na skladi. predajom naloga za ispor.robe kupcu.Roba

se preuz. kada se izvri plaanje i to promptno.
5. Najei su slijedei: a)LOKO POSAO-roba dostupna u mjestu odravanja burzovnog
sastanka,ispourka nakon dobivanja burz.zaklju.
PROMPTNA ISPORUKA-roba se predaje kupcu u roku odreenom burzovnom uzancom,
najee slijedei dan ili rok 10-14 dana od sklap. posla. PROMPTNI UTOVAR-roba se ukrcava
na brod prema uzancima burze u ugovoren. roku tako da se teretnica izdaje najkasnije u roku
14 dana od sklapanja posla. Datum otprem.dokum.ne smije biti kasniji od datuma odre. za
ukrcaj na prijevoz. sredstvo. ISPORUKA PLOVEE ROBE - ugovara se roba koja plovi ili
putuje u luku odredita ili je na putu u odreenom smjeru. Pred robe obavlja se uruenj.
Indosirane pomorske teretnice ili prenesenoga tovarnog lista kupca, koji moe tada raspolagati
robom. OROENI PROMPTNI POSAO-predaja robe je odgoena na neko vrijeme, koliko
vremena se ostavlja prodavau da isporui robu ovisi o sporazumu i kupoprod.ugovoru.
6. Terminski poslovi: izrazito pekulativnog karaktera, ugovaranje za neki budui datum,
odnosno ugovoren.roku isporuke, od dana sklap.TP
Smisao ovakvog posla je to obje ugovorne strane raunaju na ostvarenje razlike u cijeni koja
je bila na dan i cijene u buduem terminu. TP se zakljuuje popunjavanjem standardnog
obrasca, koji sadri sve elemente kupoprod. osim cijene i roka, a moe sadrav. opciju ili
premiju.
7. Off-shore centri podrazumijevaju se investicijski fondovi s pravnim sjeditem u zemljama
kojima postoje potpune slobode ili znatne olak. u svezi oporezivanja. esto bez ikakve
financijske strukture, u kojima se velike korporacije, multinacionalne kompanije ili banke otvorile
svoje podrunice da bi putem njih obavljali financijske operacije. Nisu zahvaeni strogim
propisima i ogranienjima o rezervama i uvjetima obavljanja financijskih transakcija koji vrijede
za osnivae u njihovim glavnim sjeditima,nude nia porezna optereenja,omoguuju kretanje
kapitala bez ogranienja, ne ograniavaju kretanje kamatnih stopa i nemaju strogu deviznu
kontrolu.Razlog postojanja:koritenje porez.olak.
8. Licitacijska prodaja: Gospodarski subjekti, dravne ili druge ustanove raspisuju licitaciju
kada je rije o veim nabavama opreme, sirovina
prehrambenih proizvoda, potronje robe ili izvoenje investicijskih radova. Isto tako raspisiv.
licitac.moe biti i prodavatelj ili izvoa usluga
Licitacije mogu biti:ograniene samo na dom.ponuae, otvorena za dom.i strane ponu.,
predviena samo za usko specijalizirane ponuae. Prednosti LP za organizatore ogledaju se u
tome to se vie ponuaa meusobno nadmee koji e ponudit povoljn. uvjete da bi dobi o
posao a raspisiva licitacije je siguran da se financijski i drugi ponueni uvjeti kasnije ne mogu
mijenjati, a nedostatak je to u izravnim pregovor. sa ponuaem postigao povoljnije uvjete ili
mu se na licitaciju nisu javili najpovoljniji kupci, koja se objavljuje u slubenom ili poslovn.listu
9. Komisionar jest vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ime, a za raun i po nalogu
svog komitenta. Poslovni odnos s nalogodav.
temelji se na komisionom ugovoru ili prihvaanjem naloga za obavljanje pojedinog vanjskotrg.
posla, pri tom se ne ograniuje samo na jednog komitenta niti na jednu vrstu robe. Kao
komisionar u nastupu pred stranim partnerom mora otkriti svog nalogodavca. Gl. odlike
komisionara su: dugogodinje iskustvo,dobro poznavanje trita,solidarnost u poslovanju i
odravanje mnogobroj.poslovnih veza. On brzo pronalazi robu koju komitent zahtjeva i ta
najbolje kvalitete i najpovoljnije cijene. Komitent daje komisinoaru:tri.nalog ili uvjetovan
nalog.

10. Inozemni zastupnik jest vanjskotrgov.posrednik koji obavlja trg.poslove u i za ime

inozemnog nalogodavca, kojeg stalno i javno zastupa na inozemnom tritu, samostalno je
poduzee u odnosu na svog principala, ne smije zastupati slinu tvrtku (konkurenta) ali zato
moe razl. tvrtki koji nisu meusobni konkurenti. Stalno prate trite i obavljaju sve predradnje
za prodaju princ.robe, sklapaju u ime i za raun kupopr. ugovore, ali i ostale
administrat.poslove. Ugovor o zastupanju utvruje sve odnose, skalpa se na odreeno
razdoblje, ako ga ni jedna stranka ne otkae onda se produuje za slijedee ugovorno
razdoblje, obino ga prati i ugovor o prodaji robe putem konsignacije.
11. Distributer jest vanjskotrgovinski posrednik koji posluje u svoje ili i za svoj raun. On na
odreenom tritu ima iskljuivo pravo prod. proizvoda svoga principala.Distributer prodaje robu
trgovcima na veliko i li na malo, te putem trgovakih putnika. Distributer kupuje robu od
principala koje su nie od prodajnih cijena na distributerovu tritu ili dobiva odreeni rabat u %
i tako ostvaruje odreenu zaradu. Na tr. titi svoje interese ugovor.klauz. ekskluziviteta,(samo
on zastupa distribuciju odreene robe). Principal alje robu distributeru na temelju njegove
narudbe, plaa je akreditivom, opseg plasmana ovisi jedino o distr.snazi i o njegovim
financijskim mogunost. Odvojenost princ. od trita, znai da nema kontakt sa kupcima, nego
se oslanja na izvjetaj distributera, koji stanje prikazuje kako njemu odgovara.
12. Brokeri posreduju izmedju kupca i prodavatelja u jednom izvoznom ili uvozn.poslu, to
znai da nemaju trajni ugovorni odnos s komitentom, ve posluju sad s jednim, sad s drugim i
sami ne zakljuuju kupoprod. ugovore. Broker mora potpuno izvravati komitentov nalog bilo da
je rije o nabavi ili prodaji robe na tritu, robnoj burzi, aukcijskoj prodaji, bilo o kupoprodaji
vrijednosnih papira na efektnim burzama. Joberi ili izvozni prekupci su vanjskotrgovinski
posrednici koji kupuju robu neposredno od proizvoa i odmah je prodaju na stranom tritu,
obavljajui sami sve izvozne poslove. Ne dre robu na skladitu i nisu vezani za jednog
proizvo. ni za jednog kupca. Moemo rei da su papirnati trgovci koji poslove obavljaju u svom
uredu. esto kupuju od uvoznika ili komisionara svu uvezenu robu i dalje je preprodaju u
manjim ili veim koliinama trgovcima na malo, tj. maloprodajnoj mrei ili pak kupuju vee
koliine odreene robe za koju raste potranja na tritu pa tu robu kasnije preprodaju i zarauju
na razlici u cijeni.
13. Faktori su specifini posrednici u vanjskotrgov. prometu koji prodaju i kupuju robu po
generalnoj ili posebnoj ovlasti svog nalogodavca-principala. Za razliku od brokera, faktor po elji
nalogodavca ispunjava tri funkcije: funkciju obavljanja posredni. usluga, funkciju financiranja
plasmana (izvoza-prodaje) i funkciju preuzimanja rizika naplatge od dunika.Factoring odnos
temelji se na radnjama to ih obavlja faktor, a to su preuzimanje rizika naplate od dunika,
voenje knjigovod. utjerivanje i naplaivanje potraivanja, davanje predujma klijentu, izdavanje
obrazaca itd.
14. Neki od oblika vanjskotrgovinske organizacije na inozemnom tritu su izravan i
neizravan nastup. Izravan nastup je kada je vrlo otra konkurenc.na svjetskom tritu
nametnula proizvoaima razliitih dobara posebnu brigu za to kompletnije i djelotvornije
neposredno i izravno ukljuivanje u prodaju svojih proizvoda na domaem i stranom tritu,
ostvarivanje neposrednog dodira s kupcima iz inozemstva radi to breg i najisplativijeg
ostvarenja izvoza vlastitih proizvoda. Takvo ukljuivanje osigurava proizvo. robe velike
mogunosti prilagoavanja proizvodnje eljama kupaca i svakodnevno potranji novih,
privlanijih, suvremenijih i praktinijih proizvoda. Pri neizravanom nastupu odnosno
neizravanom izvoz i uvoz robe na tritu domai se proizvoa/trgovac ukljuuje u strano trite
putem specijaliziranih vanjskotrgovinskih poduzea koja su najee locirana u zemlji u koju se
roba izvozi. Proizvoa robe nije direktan izvoznik odnosno uvoznik ve svoje proizvode
prodaje ili predaje vanjskotrgovinskom psredniku koji obavlja sve radnje u svezi s ostvarenjem
vanjskotrgov. posla. Posredniko poduzee tada obavlja niz radnji kao to su istraivanje
inozemnog trita, organizacija ekonomske promidbe pregovaranje s inozemnim poslovnim

partnerima, rjeavanje svih poslovnih i administrat. problema koji se javljaju tijekom realizacije
vanjskotrgovinskog posla, ukljuujui i velik broj usluga koje prate izvrenje izvoza, uvoza ili
nekog drugog vanjskotr.posla od trenutka sklapanja kupoprod.ugovora do konane realizacije
izvoza odnosno uvoza.
15. Incoterms je skup pojmova i izraza kojima se neposredno i iscrpno reguliraju ekonomskopravni odnosi izmeu prodavatelja (izvoznika) i kupca (uvoznika) , a posredno se odnose i na
prijevoznike, opremnike, luke i pristanita, pomorske agente, carinske organe i dr. Incoterms
2007.g. znai da e se ugovorne strane u svemu pridaveti odrdaba predvienih za transportnu
klauzulu CIF s naznakom odredine luke prema Incotermsu 2007.g. odnosno da su u cijenu
robe ukljueni trokovi transporta i osiguranja do odreenog (dogovorenog) odredita (luke) i da
te trokove plaa izvoznik. Rizik za robu s prodavatelja na kupca prelazi u trenutku kad
ugovorena roba prije ogradu broda u luci ukrcaja. Grupu E ini klauzula EXW koja ukazuje na
polazak robe iz mjesta isporuke, s time da prijevoz i osiguranje nisu plaeni, odnosno da te
trokove snosi kupac-uvoznik. Grupu F ine klauzule: FAS, FCA i FOB koje ukazuju na to da
glavni prijevoz i osiguranje nisu plaeni odnosno da prodavatelj plaa prijevoz i osigurava robu
samo do luke ukrcaja, odnosno do predaje robe prijevozniku kojeg odredi kupac-uvoznik na
naznaenom mjestu. Grupu C ine klauzule CFR, CIF, CIP i CPT koje ukazuju na to da je
glavni prijevoz platio prodavatelj-izvoznik a kod klauzula CIF i CIP da je prodavatelj-izvoznik
platio i prijevoz i osiguranje do odredita. Grupu D ine klauzule DAF, DES, DEQ, DDP i DDU
koje ukazuju na prispijee robe u odreenu zemlju odredita na tropak i rizik prodavateljaizvoznika.
16. FAS (franko uz bok broda) znai da podavat.ispunjava svoju obvezu isporuke kad svoju
tobu postavi uz bok broda u imenovanoj luci otpreme. Kupac od tog trenutka snosi sve trokove
i rizik od gubitka ili oteenja robe. Termin FAS trai da prodavatelj ocarini robu za izvoz, ali ako
ugovorene strani ele da kupac obavi izvozno carinjenje, to treba jasno istaknuti u ugovoru o
prodaji.Termin se moe koristiti samo za pomorski i rijeni prijevoz.
17. FOB (franko brod) znai da prodavat. ispunjava svoju obvezu isporuke kada isporui robu
preko ograde broda u imenovanoj luci otpreme. To znai da kupac mora snositi sve trokove i
rizik od gubitka ili oteenja robe od te toke. Termin FOB zahtjeva da prodavat.obavi izvozno
carinjenje robe.Termin se moe upotrebljavati samo u pomorskom ili rijenom transportu.
18. CIF (cijena, osiguranje i vozarina) znai da prodavat. ispunjava svoju obvezu isporuke
kada roba prijee ogradu broda u luci otpreme. Prodavat. mora platiti trokove i vozarinu
potrebnu da robu dopremi u imenovanu odredinu luku, ali rizik od gubitka ili oteenja robe,
kao i druge dodatne trokove koji mogu nastati nakon ugovor.roka isporuke, prenosi se s
prodavat. na kupca. Prema CIF terminu prodavat. mora takoer osigurati kupcu i pomorsko
osiguranje koje pokriva rizik od gubitka ili oteenja robe za vrijeme prijevoza ali s minimal.
pokriem, a ako kupac eli osiguranje s veim pokriem on to mora sam ugovoriti. Ovaj termin
zahtjeva od prodavat. da robu izvozno ocarini, a koristi se samo za pomorski i rijeni prijevoz.
19. Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive 1933. godine donijela ih je
Meunarodna trgovaka komora u Parizu a zadnja revizija bila je 1993. godine. Dokumentarni
akreditiv je jedan od najee primjenjivanih instrumenata plaanja u VT poslovnoj praksi. On
ne titi samo prodavatelja robe, osiguravajui mu naplatu isporuene robe, nego jami i kupcu
da e za uplaenu svotu doi u posjed dokumentacije koja mu daje pravo raspolaganja robom.
80% svih plaanja u meunarodnoj trgovini obavlja se meunarodnim dokumetarnim
akreditivom. Prema Pravilima, dokumentarni akreditiv je svako utanaenje po kojem neka
banka na zahtjev i u skladu sa uputama svog komitenta mora nekoj treoj osobi platiti ili
akceptirati mjenicu, tj. ovlastiti drugu banku da to uini, uz uvjet da trea strana podnese
odreene dokumente koji moraju biti usklaeni s odredbama i uvjetima akreditiva.Vano je
precizirati vrstu kreditnih dokumenata. Banka radi s dokumentima pa joj nije vano da li je roba

isporuena i kakva joj je kvaliteta. Zato korisnik akreditiva, im od banke primi obavijest o
otvorenom akreditivu, prije isporuke robe mora provjeriti jesu li uvjeti navedeni u akreditivu
usklaeni s ugovorenim.
20. Oznaka TIR znai da robu utovarenu u cestovno vozilo prati poseban carinski dokument
karnet TIR, a carinjenje se obavlja samo u carinarn.mjesta otpreme robe i carinarn.mjesta u
koje je roba upuena, bez obzira na to preko koliko je zemalja roba prela u tranzitu.
Pogranine carinarn.zemalja preko kojih roba prolazi u tranizitu i pogranine carinarn.zemlje u
koju se roba upuuje zadovoljavaju se provjerom dokumenata karneta TIR i carinske plombe
to ju je na vozilo stavila carinarn.u mjestu otpreme robe. Karnet ECS iz
1956.g.omogu.poslov. ljudima koritenje odgovaraj.carinskih i drugih olakica pri prenoenju
trgova.uzoraka iz jednog u drugo carinsko podruje (trg.uzorci na meunarod.sajmovima i
demonstracije potencijalnim kupcima).ECS sadri popis trgov.uzoraka za koje se pri unosu u
neku zemlju iz druge zemlje ne plaaju propisane carinske ni druge uvozne pristojbe. Rok
vaenja karneta utvruje zemlja koja ga izdaje, on zamjenjuje sve carinske i druge dokum.
uobiajene za redovan izvoz i uvoz.
21. Dugorona proizvodna kooperacija s inozemstvom je dugorona gospod.suradnja
domaeg proizvodnog poduzea i strane osobe koja se sastoji u zajednikom programiranju
razvoja, osvajanju proizvod. proizvodnji i meusobnim isporukama proizvoda i sastavnih
dijelova. Meusobne isporuke u dugoronoj proizvodnoj kooperaciji grupirane su u praksi u etri
oblika:1-vi oblik obuhvaa isporuku sastavnih dijelova radi ugraivanja u gotov proizvo,2-gi oblik
suradnje je u kojoj strani partner isporuuje sirovine ili poluproizvode, a domai pratrner
kontraisporuuje proizvode u koje je ugradio te uvezene sirovine ili poluproizvode,3-i oblik
kooperacije se odnosi na isporuku sastavnih elemenata sustava, osnosno postrojenja ili ureaja
koji slue za upotpunjavanje odnosno dobravanje, a 4-ti oblik kooperacije se odnosi na
proizvod. i meusob.isporuku gotovih proizv. iste vrste gdje ugovor obuhvaa zajedniko
programiranje razvoja i osvajanje proizvodnje.
22. Ugovor o licenci se javlja u pravnom prometu kao naei pravni instrument prijenosa
tehnolog.ali i netehnikih rjeenja, dakle gospodar.primjenjivih i ekonom. iskoristivih
nematerijalnih dobara. Ekonom.znaajke i specifinosti licenca proizlaze iz ovlasti to ih
stjecatelj licence dobiva temeljem ugovora s davateljem licence. Razlikujemo; proizvodnu
licencu gdje stjecatelj licen.stjee pravo iskoritavanja licen. za proizvodnju odreene robe;
prodajnu licen.prema kojoj stjecatelj licence dobiva pravo na prodaju proizvoda to ih proizvodi
na temelju kupljene licen; licencu za iskoritenje prema kojoj stjecatelj dobiva pravo uporabe
proizvoda koji je proizveden na temelju licen; licencu za izvoz prema kojoj stjecatelj licence
stjee pravo izvoza proizvoda to ga izrauje na temelju kupljene licen. i licenca za uvoz koja
stjecatelju daje pravo uvoza proizv. koji se proizvode u inozem. na temelju patenata i
eventualno njihove prodaje u zemlji ili inozem.
23. Zajedniko ulaganje (Joint venture) predstavlja raznovrsne oblike poslovne suradnje
izmeu poslov.partnera na osnovi uloenog kapitala, istraiva, razvojnog, proizvodnog,
prodajnog, nabavnog rada, know-how-, kao i zatienog i nezatienog industrij. vlasni.
Cjelokupni poslovni koncept zajednikog ulaganja zasnovan je na zajednikom solidarnom
snoenju svih pozitivnih i negativnih uinaka i rizika u omjeru koji se utvrdi ugovor. najee
prema omjeru ulaganja partnera. Ta se poslovna ulaganja mogu pratiti kao ulaganja stranih
osoba u dom. Poduz. radi ostvarivanja zajednikih poslov. ciljeva i ostvarivanja odgovarajue
dobiti iz zajedni.poslovnog pothvata i ulaganja dom. poduzea u inozemstvu sa slinim ili istim
motivom koji se odnosi na osnivanje vlastitog poduz. u inozemstvu, odnosno ime se lake
ostvaruju ciljevi poslovne politike domaeg poduzea usmjereni uglavnom na ostvarivanje
povoljnijeg financij.rezultata poslovanja na ino. tritu u suradnji s inozem. poslovnim
partnerom.

24. Kompenzaciski poslovi su izvoz odreenih roba ili usluga vezan za uvoz roba ili usluga
odgovarajue protuvrijednosti, bez upotrebe klirinkih, slobodnih ili bilo kojih drugih inozemnih
sredstava plaanja. On znai razmjenu roba ili usluga najnieg tipa roba za robu. Potpuna
kompenzacija znai takvu razmjenu robe u kojoj stopostotna isporuka robe u jednom smeru
zavrava stopostotnom isporukom robe u drugom smjeru. Djelomina kompenzacija poslovna je
transakcija pri kojoj vrijednost isporuka u oba smjera nisu ujednaene. S obzirom na broj
sudionika kompenzaciske poslove dijelimo na izravne, proirene i trostrane. Izravan
komp.posao se javlja kad postoji neposredni interes poslovnih partnera razliitih dravnih
odnosno carinskih podruja za odreene robe, jer je svaki od poslovnih partnera ujedno uvoznik
i izvoznik u svojoj zemlji. Proireni komp.posao je kada se na tritu jedne ili dviju zemalja koje
su zainteresirane za ovakvu vrstu razmjene roba i usluga javlja vie uvoznika ili izvoznika.
Trostruki komp. posao nastaje kad poslovni partneri iz dviju zemalja, zainteresirani za
komp.posao ne posjeduju komplementarnu robu za razmjenu zbog ega su prisiljeni u treoj
zemlji pronai odgovarajuu robu i partnera i tako zatvoriti krug komp. razmjene.
25. Barter posao je poseban oblik vezane trgovine koji se temelji na posebnom barter
sporazumu izmeu poslovnih partnera iz dvije zemlje kojim se obvezuje da e uz dogovorene
uvjete obavljati meusobnu razmjenu roba i usluga. Predmeti razmjene sadrani su obino u
dva popisa. Prvi sadri popis odabranih izvoznih proizv. jedne zemlje, a drugi odabrane izvozne
proizv. druge zemlje. Za svaku skupinu proizvo. utvren je najvii novani iznos do kojeg se
izvoz moe izvriti. Partneri nastoje da vrijednost razmjene bude na istoj razini.
26. Barter klubovi Djeluju kao posrednici meu svojim lanovima, te za njih obavljaju usluge
kao to su raunovodstvene usluge, usluge posredovanja, davanja poslovnih obavijesti,
pronalaenja zainteresiranih poslovnih partnera u raznim zemljama i sl. Djeluju kao brokerske
kue. Radi se o pravoj robno-novanoj razmjeni ali se svi uvjeti razmjene izraunavaju u
novanim vrijednostima. Umjesto plaanja novcem, u sredinjici kluba svake zemlje vode se
posebni obraunski rauni za svakog lana, slini raunima u banci. Kad lan kupuje neku robu
ili se koristi nekom uslugom, raun mu se optereuje tj. "ide u minus", a kad prodaje robu ili
uslugu raun se uveava, tj. "ide u plus". Cilj je da kupac i prodavatelj uspostave vezu uz to
manje posrednika, da zakljue posao i da ga ostvare.
27. Reeksportni poslovi su posredovanje pri kupoprodaji robe izmeu partnera koji se nalaze
u razliitim zemljama, a posredovanjese obavlja iz tree zemlje koja ima povoljan poloaj u
odnosu na zemljukupca i zemlju prodavartelja. Za reeksport je bitno da posrednik kupuje od
prodavatelja iz druge zemlje robu za svoj raun i u svoje ime, da je za prodavatelja izvoz u
zemlju posrednika, da posrednik prodaje robu dalje u svoje ime i za sovj raun kupcu u treoj
zemlji i da je takva nabava robe za kupca uvoz robe iz zemlje posrednika. Reeksp. Je
vanjskotrg.posao koji se odnosi na posredovanje u meunarodnoj robnoj razmjeni.
28. SWITCH POSLOVI su specifini VT poslovi u meunarodnom robnom i deviznom
poslovanju u kojima se obavljaju transakcije valutne ili robne arbitrae. Dolazi do pretvaranja
mekih valuta u tvrde, tj. klirinkih deviza u konvertibilne pomou viestranih trgovakih
operacija. VT, tj. devizni promet izmeu 2 zemlje obavlja se preko switchera iz 3. zemlje zbog
ostvarivanja VT prometa koji se ne bi mogao ostvariti u okviru redovnih VT transakcija,
nedostatka konvertibilnih sredstava plaanja, razliite razine cijena u pojedinim zemljama,
nekonvertibilnost valuta nekih zemalja itd. Bit switch posla je u tome to switcher (angaira ga
inicijator posla ili oba partnera) pronalazi vie partnera iz vie zemalja te s nekoliko posrednikih
kupoprodajnih transakcija (roba ili deviza) omoguuje ostvarenje zamisli inicijatora posla i
njegova partnera, odnosno omoguuje partneru koji raspolae s "mekim" (klirinkim) devizama
da dobije robu koju bi inae morao platiti konvertibilnim devizama. Uvjet za njegovo postojanje
su razliite prepreke u multilateralnom plaanju. Pojavljuje se u uvjetima postojanja bilateralnog
platnog prometa, predstavljajui vezu izmeu nepovezanih putova plaanja prilagoen stanju
nekonvertibilnosti valuta. Cilj switch posla je nadoknada ograniene primjene devizne

arbitrae kombinacijom poslovnih transakcija i posredovanjem robe.Skuplji su od redovnih

poslova izvoza i uvoza, ali su im i rezultati vei. Reeksporter kupuje robu za vlastiti raun i
prodaje ju u svoje ime, dok switchera zanima samo ostvarenje financijske strane tih poslova.
Uobiajena podjela switch poslova je na: 1. Uvozni switch poslovi jesu poslovne
transakcije kod kojih switcher raspolae mekim valutama, tj. klirinkim potraivanjima, za koje
kupuje robu na tritima s nekonvertibilnom valutom plaanja. Tu robu jedanput ili vie puta
preprodaje ili posreduje u preprodaji tvrtkama koje su za tu robu zainteresirane i koje e je platiti
konvertibilnom valutom. Za tu valutu switcher kupuje robu s konvertibilnog trita i isporuuje je
tvrtki -inicijatoru posla. Switcher zarauje na razlici u cijeni robe ili vrijednosti obraunskih
valuta.
Aio je viak teajne vrijednosti nad nominalnom. Disaio je razlika za koju je
vrijednost valute nia od nominalne vrijednosti. 2. Izvozni switch posao obavlja se iz istih
razloga kao i uvozni switch posao. Poinje isporukom robe od izvoznika u jednoj zemlji
posredniku u drugoj. Posrednik plasira robu na trite zemlje s konvertibilnim nainom plaanja.
Reeksporter - switcher isplauje vrijednost kupljene robe u valuti zemlje izvoznika po vioj cijeni
od one koju bi izvoznik postigao da je direktno plasirao robu na to trite. Interes switchera je u
tome to preprodajom robe dolazi do vrste valute za koju nabavlja drugu robu koju prodaje po
vioj cijeni i prekriva razlike nastale prvom kupoprodajom.
S obzirom na legaliziranost razlikuju se:1. Otvoreni switch poslovi. Ugovor o isporuci robe
zakljuuju se izmeu partnera iz zemlje A i C i predvia se plaanje u kliringu preko zemlje B.
Roba se izravno isporuuje iz zemlje C u zemlju A. Partner iz zemlje B plaa robu isporuitelju
iz zemlje C u okviru meusobnog kliringa. Partner iz zemlje A plaa robu switcheru u zemlje B u
konvertibilnim sredstvima uz disaio od, recimo, 20%. 2. Prikriveni switch imamo kada samo 1
ili 2 zemlje preutno toleriraju switch posao. Prikriveni switch je vrlo sloen i zahtijeva sloene
manipulacije robom i ispravke dokumenata tj. dobro poznavanje ino trita, stranih VT i deviznih
propisa. Potrebno je da switcher ima dobre veze s mjerodavnim organima svoje zemlje.
29. Lizing je upotreba tueg dobra u odreenom razdoblju i uz plaanje odreene naknade
davatelju lizinga od strane korisnika lizinga, pri emu je ako je rije o lizingu kao
vanjskotrgovinskom poslu osigurano stopostotno strano financiranje i odreene pogodnosti.
Ovisno o nainu financiranja imamo neizravan i izravan lizing. Neizravan liz. predstavlja
trilateralnu poslovnu transakciju u kojoj sudjeluju proizvoa ili isporuitelj nekog dobra korisnik
ili primatelj lizinga i lizing organizacija ili davatelj lizinga. Cijeli se posao odvija sklapanjem
kupoprodajnog ugovora i ugovora o lizingu to ga sklapaju lizing poduzea i korisnik lizinga.
Izravni liz. znai takvu poslovnu transakciju u kojoj se nabava nekoga investicijskog dobra
ostvaruje sklapanjem samo jednog ugovora i to ugovora o lizingu izmeu proizvoaa kao
davatelja lizinga i primatelja dobra kao korisnika lizinga.Prema karakteru i stupnju ugovorne
obveze poznajemo financijski i oerativni lizing. Prema trajanju lizinga poznajemo kratkoroni i
dugoroni lizing. Prema odravanju predmeta lizinga poznajemo neto i bruto lizing. Prema
predmetu lizinga imamo lizing investicijske opreme, liz.kompletnih postrojenja i liz.robe iroke
potronje trajnije vrijednosti. Prema koritenju predmeta lizinga imamo liizing neupotrebljavanih
i upotrebljavanjih dobara. Prema odreenosti predmeta liizinga imamo individualni i blanketni
liz. Prema vrsti lizing ugovora imamo normalni ugovor, ugovor s pravom opcije i ugovor s
klauzulom o pravu kupnje.
30. Franizing poslovi su poslovna transakcija kojom se na jednog partnera u poslu prenosi
pravo prodaje te steeno znanje i iskustvo uz plaanje odreene naknade. Primatelj franizinga
obvezuje se nuditi robu ili usluge na nain kako je to odredio davatelj franizinga, a davatelj
franizinga obvezuje se da e na primatelja franizinga prenijeti svoje znanje i iskustvo te
obaviti potrebne administrativne i tehnike poslove vezane uz koritenje franizinga. Bit
franizinga je u osiguranju plasmana robe i usluga na to irem tritu i stvaranju profita na
neem to je u svijetu vrlo dobro poznato i na to se iroki ili odreeni krug potroaa ve
navikao.

31. Meunarodno otpremnitvo su poslovi organiziranja, otpreme i dopreme robe u

meun.prometu to ih obavlja peditersko poduzee u svoje ime i po nalogu i za raun
komitenta-nalogodavca. Pod poslovima meun.otpremnitva se smatra sklapanje ugovora o
prijevozu u svim granama prometa, sklap.ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, sortiranju,
pakiranju i sl.usluge, sklap.ugovora o skladitenju robe, sklap.ugovora o osiguranju robe,
organiziranje zbirnog prometa, osiguranje povlastica i refakcija od prijevoznika, zastupanje i
obavljanje poslova u vezi s carinjenjem robe, ispostavljanje i pribavljanje prijevoznih i
dg.dokum., obavljanje otpremnikih usluga na meunar.sajmovima itd.
32. Robni dokumenti su svi vrijednosni papiri koji se ispostavlajju u svezi s robom (pomorska
teretnica,, tovarni list, skladinica, polica transportnog osiguranja i dr.). Imamo jo i brijednosne
papire koji donose dobit i vrijednosne papire koji ne donose dobit. Imamo i trgovake fakture,
pro forma fakture, predraune, konzularne fakt., carinske fakt., specifikacije robe, lista pakiranja
i skladinice.
33. Potvrde o robi u vanjskoj trg. Su najee potvrda o podrijetlu robe, potvrda o rovi koja se
uvozi radi izvoza, potvrda o izravnoj poiljci potvrda o krajnjoj namjeni robe, sanitarna,
veterinarska i fitopatoloka potvrda, certifikat o kvaliteti robe i dr.
34 Osiguranje robe u v.t. je nain na koji se osiguranik obvezuje da na naelima uzajamnosti
i solidarnosti udruuje odreeni iznos u osiguravajue drutvo, a osigurav.drutvo se obvezuje
da e ako se dogodi osigurani sluaj isplatiti osiguraniku ili nekoj treoj osobi naknadu, odnosno
ugovorenu svotu. Bitni sastojci ugov. o osiguranju su predmet osiguranja, rizici protiv kojih se
osiguranik osigurava, vrijednost osigur. interesa, premija i trajanje osiguranja.
35. Pomorska teretnica je dokum. koji na zahtjev krcatelja izdaje brodar ili njegov ovlateni
agent, potvrujui tom ispravom da je robu u koliini navedenoj u teretnici ukrcao na brod te da
e je prevesti do odredine luke i predati prvom zakonskom imatelju izvornog originalnog
primjerka teretnice u stanju u kojem je robu primio na prijevoz. etri su osnovne funkcije
pomorske teretnice: postojanje ugovora o prijevozu, dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj
naveden, obveza da teret bude izruen legitimnom imatelju teretnice, prenosivi vrijednosni papir
tj. da njezina predaja nadomjeta predaju robe koja je u njoj naznaena.
36. Potvrda bez zapreke i nalog za isporuku je kad brodar ili njegov agent izvre sve
formalnosti u vezi s iskupljenjem teretnice, tj. kad se naplati vozarina i ostala potraivanja pto
izh brodar ima prema korisniku prijevoza. Ona je zapravo naputak zapovjedniku broda da
donositelju takve isprave izda teret naznaen u toj ispravi, a ona je ujedno i dokaz da je
primatelj robe prema brodaru ispunio sve svoje obveze.
37. Meunarodni eljezni. tovarni list predstavlja ugovor o prijevozu robe eljeznicom, kojim
eljeznica potvruje da je primila tobu na prijevoz uz obvezu da je preda primatelju
naznaenom u tovarnom listu, pod uvjeima iz tovarnog lista i u skladu s tarifnim uvjetima.
Meun.eljezni.tovarni list ima 5 dijelova: origina koji prati poiljku i redaje se primatelju,
duplikat koji otpremna eljeznika stanica predaje poiljatelju, kopija koja ostaje kod otpremne
eljeznike stanice, tovarna karta koja prati poiljku do odredinog kolodvora, a nakon predaje
robe primatelju dostavlja se nadlenooj kontroli prihoda i izvjee o prispijeu koje prati poiljku
do odredinog kolidvora i kojim se izvjeuje primatelj o prispijeu poiljke, a primatelj ga vraa
kolodvoru jer slui eljeznici kao dokaz o izdavanju poiljke.
38. Bankovna dokumentacija je vezana uz obavljanje platnog prometa s inozemstvom,
obraune deviznog priljeva i odljeva, izdavanje bankovnih jamstava, kreditiranje
vanjskotrgovinskih poslova, obraun izvozne stimulacije i sl. Bankovnu dokumentaciju ine
razne isprave dokumenti i obrasci koji prate meusobne poslovne odnose banke i njezinih
komitenata u zemlji i inozemstvu. U ovu se dokumentaciju ubrajaju nalozi za planje u

inozemstvo, instrumenti plaanja ili naplate kao npr. Bankovna doznaka, meunar.
Dokumentarni akreditiv, inkaso posao, ek, mjenica idr., bankovne garancije koje mogu biti
uvjetna, bezuvjetna, direktna, indirektna, potvrena, nepotvrena, plativa, kontragarancija
pokrivena garancija i dr., izvjetaji o deviznom priljevu kojim banka izvjeuje izvoznika da je na
njegov raun stigao odgovarajui iznos deviznih sredstava.
39. Nain ugovaranja cijena se utvruje posebnom klauzulom u kojoj su obuhvaeni visina
cijene za jedinicu mjere, valuta u kojoj je cijena iztaena, paritet isporuke za koji cijena vrijedi,
podaci o ambalai i odreeni popusti u cijeni. U v.t. postoji izravno i posredno ugovaranje icjene.
Izravno ugova.cijene utvruje se cijena za odgovarajuu tehniku jedinicu mjere robe i ukupne
vrijednosti poiljke. Ako se ona ne mijenja u toku izvrenja kupoprodajnog ugovora onda je
zovemo fiksna cijena. Posredno utvrivanje prodajne cijene postoji kad se ugovorom kupac
obvee da za kupljenu robu plati onu cijenu koja vrijedi na tritu odreenog dana. Ovisno o
vrsti robe i trinim okolnostima prodajne se cijene mogu utvrditi ili ugovoriti kao fiksne,
burzovne i klizne cijene.
40. Kupoprodajni ugovor o uvozu/izvozu su naziv ugovornih strana tj. naziv i adresa kupca,
naziv dokumenta, predmet kupoprodaje, koliina predmeta kupoprodaje, kvaliteta predmeta
kupoprodaje, nain pakiranja robe i ambalaa, cijena predmeta kupoprodaje s naznakom valute
plaanja, paritet isporuke, nain plaanja, instrument plaanja, rok isporuke, kvalitativno i
kvantitativno preuzimanje robe, bankovna garancija, atest klasifikaciskog zavoda, ugovorna
kazna ili penali, via sila, rjeavanje sporova, stupanje ugovora na snagu i ostale klauzule
ovisno o vrsti vanjskotrgovinskog posla.
41. Rizik vrste, kvalitete i koliine robe moe nastati zbog kvalitete robe u tijeku transporta,
uskladitenja i dr. manipulacija robom ili gubitka u koliini robe od mjesta polazita do mjesta
odredita, odnosno do trenutka njena preuzimanja od strane kupca u inozemstvu. Rizik vrste
odnosno izgleda i kvalitete robe pogaa osobito sezonske robe ili robe prigodne potronje pri
kojima odluujuu ulogu u njihovu plasmanu ini ukus potroaa i trenutna moda potronje.
Izvoznik mora osigurati sve uvjete da roba prema ugovorenoj vrsti, kvaliteti, izgledu, koliini,
recepturi i u tono ugovoreno vrijeme bude dopremljena na ugovoreno mjesto isporuke. Ukoliko
izvoznik ne ispuni te uvjete moe doi do kvarenja robe, manjeg ili veeg gubitka kvalitete iznad
ouobiajenog poznatog kao kalo, te kao takva ne moe ui u zemlju od strane mjerodavnih
organa, a zbog propisanog standarda u zemlji uvoza.
42. Rizik nabave i prodaje u v.t. posljedica je subjektivnih i objektivnih okolnosti koje oteavaju
ili potpuno onemoguuju izvrenje planiranog uvoza ili izvoza. Subjektivne okolnosti odnose se
na slabosti u poduzeu, sustavu rada i strunosti osoblja u pripremi i izbrenju planiranih
poslova izvoza i uvoza. Objektivne okolnosti se odnose na vanjske utjecaje na koje poduzee
ne moe utjecati kao npr. Sustavne mjere dravnih organa u oblasti reguliranja robnoga i
platnog prometa s inozemstvom. Uklanjanje uzroka se moe provesti uklanjanjem subjektivnih
slabosti u vanjskotrg. poduzeu i primjenom samoosiguranja na osnovi trajnog praenja
posljedica objektivnih uzroka nastanka trinog rizika.
43. Rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora u v.t. postoj zbog mogunosti neizvrenja
dospjelih obveza jedne ugovorne strane, ime ona izravno nanosi tetu drugoj ugovornoj strani.
Ovaj se rizik pojavljuje kad prodavatelj ne isporui ugovorenu robu ili ne izvri ugovorenu uslugu
i kad kupac odbije preuzeti isporuenu robu ili kad uskrati isplatu primljene robe. Kupac se
osigurava od rizika isporuke robe rako da ispita solidnost poslovanja inozemnog dobavljaa, da
ugovori penale za neizvrenje isporuke ili za kanjenje u isporuci i da ugovornom klauzulom
zahtjeva od prodavatelja bankovnu garanciju za uredno izvrenje posla. Prodavatelj se
osigurava od rizika preuzimanja robe i isplate od strane kupca tako da iscrpno ispita bonitet
inozemnoga kupca, ugovorom tono odredi trenutak prijelaza rizika i plaanja robe, da od kupca

zatrai izdavanje bankovne garancije i ugovoti kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe u

svojoj zemlji.
44. Transportni rizik predstavlja zbroj svih moguih teta koje mogu nastati na robi pri njenom
prijevozu odnosno opasnosti koje se mogu dogoditi na transportnoom putu od mjesta polazita
do mjesta odredita i koje mogu izazvati djelominu ili potpunu tetu na robi. Rizike u transportu
poznamo kao osnovne transportne rizike, dopunske i ratne ili politike rizike. U osnovne rizike
ulaze opasnosti od prometnih nezgoda, elementarne nepogode, poare i eksplozije. Dopnski
rizici su vezani uz svojstvo robe koja se prevozi i obuhvaaju krau, vlagu, lom, curenje,
rasipanje, ranje, pokisnue, tete od slatke i morske vode, kvarenje robe, znojenje i
zagrijavanje robe i sl. koje dolaze zbog loe ambalae i prirodnih osobina robe. Ratni i politiki
rizici nastaju zbog neprijateljstva izmeu pojedinih zemalja ili zbog izvanrednih dogaaja,
odnosno stanja u nekoj zemlji.
45. Rizik cijene je opasnost da doe do poskupljenja predmeta kupoprodaje, odnosno do
promjene ugovorene visine cijene bilo na tetu kupca ili na tetu prodavatelja. Ukoliko zbog
utjecaja ponude i potranje na tritu doe do poveanja cijene predmeta kupoprodaje tetu e
snositi prodavatelj-izvoznik, a ukoliko padne cijen tetu e snositi kupac-uvoznik. Do rizika
moe doi zbog odstupanja od ugovornih klauzula, kao to su naknadni zhtjevi kupca ili
prodavatelja, nepravodobno preuzimanje robe i zakanjenju u isporuci. Zatita se vri puzdanim
sustavom koji se sastoji u staljanju tzv. rezerve na ugovorenu cijenu robe.
46. Rizik izvoznog kredita predstavlja opasnost za izvoznika robe ili usluga na kredit da kupac
u inozemstvu nee u ugovorenom roku uz ugovorne uvjet platiti isporuenu robu ili izvrenu
uslugu. Uzroci opasnosti da izvoznik ne naplati svoj financ. potraivanja prema odobrenom
kreditu inozemnom uvozniku su zbog subjektivnih i objektivnih imbenika. Dolazi do podjele
rizika gdje drava na sebe preuzma jemstvo prema izvozniku da e uz odreene uvjete
nadoknaditi mogue prouzroene tete, ali ne u cijelosti. Obino drava ne prihvaa rizik u
cijelosti nego najvie 90-95 %.
47. Valutni rizik nastaje zbog iznenadnog poveanja ili smanjenja vrijednosti jedinice odreene
valute kao zakonskog sredstva plaanja, nastale kao posljedica odluke nadlene dravne vlasti,
odnosno kao odrez odreene gospodarske politike zemlje. On nastaje kad se uspostavi novi
intervalutni teaj neke valute u odnosu na drugu, a moe biti kao develvacija i revalvacija. Ovaj
rizik moe nanjeti velike tete pa postoji mnogo metoda za minimiziranje valutnog rizika kao to
su interne metode koje su dio financiskog menadmenta poduzea izmeu kompanija i vre se
pomou prijeboja, kompenzacije, tehnikom prijevremenog i odgoenog plaanja idr. Eksternom
tehnikom se podrazumjeva ugovorni odnos izvan skupine povezanih kompanija radi smanjenja
rizika od gubitka na teajnim razlikama. Garancija vlade za pokrie valutnog rizika je vaan
poticaj izvoznicima.
48. Osiguranje od rizika preko hedging poslova se kupac ili prodavatelj osigurava od
mogueg prada ili porasta cijene, a najee se u robnom prometu javlja kao osiguranje od
rizika kretanja cijene nekoj sirovini. To posao koji predstavlja kombinaciju promptnoga i
terminskog posla.
49. Forfetiranje kao nain osiguranja od financijskog rizika Forfetiranje je instrument
financiranja trgovine, i to bez prava regresa na izvoznika. To je kupnja (od strane forfetara)
trgovakog potraivanja izvoznika za isporuenu robu ili izvrenu uslugu, ili cesija forfetaru (od
strane izvoznika) prava na naplatu robe ili usluga. Forfetiranje prua izvozniku sljedee koristi: forfetar preuzima na sebe 100% komercijalnog rizika, politikog rizika i rizika transfera
sredstava, pa izvozniku ne ostaje ni najmanji dio rizika. - Izvozniku je omogueno kreditiranje
svojih partnera.

- Forfetiranjem se poboljava i izvoznikova likvidnost. - Izvozniku ostaju na raspolaganju

normalne bankovne kreditne linije, kojima se moe koristiti za neke druge financijske potrebe. Forfetar preuzima na sebe sve poslove u vezi s naplatom trokova, kao i administrativne
poslove.
50. Meunarodni dokumentarni akreditiv je instrument meunar. plaanja kojim nalogodavac
stavlja putem poslovne banke korisniku na raspolaganje odreeni iznos deviza koje korisnik
akreditiva moe naplatiti tek kad ispuni odreene uvjete, a koristi se za plaanje u robnom
prometu. Izvoznik je siguran da e predajom urednih otpremnih i robnih dokumenata, te
ispunjenjem ostalih uvjeta iz akreditiva kao rok isporuke i sl. doi do naplate izvezene robe jer
mu isplatu dokumenata osigurava banka. Kupac je siguran da e banka isplatiti samo one
dokumente koji su u akreditivu izriito propisani i koji mu osiguravaju pravo raspolaganja
predmetom kupoprodaje.
51. Bankovna doznaka u platnom prometu s inozemst. predstavlja komitentov nalog svojoj
poslonoj banci za isplatu odreene svote deviza inozemnoj fizikoj ili pravnoj osobi koja je u
naogu naznaena. U meun. plaanjima domaa banka po nalogu svog komitenta nalae
inozemnoj banci isplatu odreene novane svote u obliku odobrenja na raunu ili isplate u
gotovini. Bankovna se doznaka koristi za plaanje robe manjih vrijednosti unaprijed, za pla.
gospodarskih usluga, ua pla. ugovorenog avansa, anuiteta po kreditnom aranmanu s
inoemnim dobavljaiem, za nerobna plaanja kao stipendije, darovanja i sl., za pla. unaprijed
pri uvozu robe bez obzira na njenu vrijednost i dr.
52. Inkaso dokumenta ili dokumentarna naplata se pojavljuje kao robni i nerobni inkaso
posao. Robni inkaso se primjenjuje kad izmeu izvoznika i uvoznika postoji izgraeno uzajamno
povjerenje steeno na osnovi dugogod.poslovanja ili kada uvznik diktira uvjete plaanja, a
izvoznik ima interes za plasman svoje robe na tom tritu. Nerobni inkaso predstavlja naplatu
vrijednosnih papira koje ne prate komercijalni papiti. Inkaso poslovi pruaju i kupcu i
prodavatelju odreenu sigurnost i prilino su raireni u poslovanju naih vanjskotr. izvznikih
poduzea.
53. Trgovako kreditno pismo je slian instrument plaanja kao kod meunarodnog
dokumentarnog akreditiva. Banka kreditno pismo adresira na korisnika, a dostavu obavlja bilo
neposredno korisniku potom ili predajom nalogodavcu koji ga sam uruuje korisniku ili
posredovanjem neke druge banke najee u zemlji korisnika koja evidentira to kreditno pismo i
potvruje. Ono podrazumjeva podnoenje mjenice, a ta mjenica obino dospjeva po vienju ili
na odreeni rok.
54. Mjenica je osiguranje naplate koji se u meunarodnom platnom prometu pojavljuje u
poslovima akceptnog kreditiranja i eskontiranja. Ona je strogo formalan papir za ije plaanje o
njenom dospijeu jame svi njezini potpisnici: trasant, trasat-akceptant, avalistii, iranti i
indosanti. Kada poslovni partneri u vanjskotrg. poslu dogovore upotrebu mjenice oni najee
koriste trasiranu mjenicu koju izdaje trasant izvoznik i vue je na trasata - inozemnog kupca
uvoznika ili na odreenu banku u svoju korist raki naplate svote strane valute koju potrauje.
55. Bankovne garancije su pismene obveze da e njezin nalogodavac ispuniti sve ugovorne
obveze odnosno da e banka korisniku garancije pod uvjetima i na nain predvien u tekstu
garancije ispuniti iznos u odreenom roku ako to ne uini glavni dunik. U poslovanju s
inozemstvom dijelimo garancije na nostro i logo garancije. U praksi se najee pojavljuju:
uvjetna garan.(kod koje se isplata garan. iznosa obavlja samo uz ispunjenje odreenog uvjeta),
bezuvjetna garan.(na osnovu koje se isplata iznosa obavlja na prvi zahtjev korisnika), direktna
garan.(koja se izdaje korisniku izravno, a banka ne preuzima obveze iz garancije), indirektna
garan.(koju izdaje korespondentna banka na osnovi kontragarancije garantne banke),
nepotvrena garan.(koju obavjetavajua banka bez preuzimanja obveza predaje korisniku ili

ga o njoj obavjetava, potvrena garan.(koju potvruje obavjetavajua banka preuzimanjem

obveza iz garancije), plativa garan.(kojom banka garantira obvezu plaanja) i inidbena garan.
(kojom banka garantira izvrenje radnje i njome jami samo plaanje odtete ako nalogodavac
ne izvri ugovoreni posao prema obvezama iz ugovora).
56. Izvozni krediti: komercijalni kredit (koji se temelji na komercijalnom ugovoru, pri emu
izvoznik odobrava uvozniku odgodu plaanja, a uvoznik mora dati dogovorene instrumente
jamstva), Robni kredit (koji se temelji na dvama ugovorima i to na komercijalnom ugovoru koji
potpisuju oba ugovorna partnera i na ugovoru o kreditu to ga uvoznik potpisuje s bankom
isporuitelja), financijski kredit (koji se temelji na ugovoru izmeu davatelja i primatelja kredita i
ne vezuje se ni na kakav komercijalni ugovor), bankovna kreditna linija (je strani kratkoroni
kredit s rokom otplate do 12 mj. kojim se banka ovlatena za poslove s inozemstvom koristi kod
strane banke), fiksni krediti (koji se upotr. jednokratno i nakon toga prestaju vrijediti), okvirni
krediti (se odobravaju do neke gornje granice a koriste se prema potrebi sve do konanog
iskoritenja), revolving krediti (kod kojih se u tijeku koritenja obnavlja iznos kredita pa se
omoguuje ponovno koritenje kredita), meudravni i meubankarski krediti (se temelje na
posebnim kreditnim sporazumima radi unapreenja dugoronih gospodarskih odnosa, a o njima
se dogovaraju i sporazumijevaju vlade dviju zemalja odnosno njihove banke.
57. Oplemenjivanje robe rije je o proizvodim i gosp.usugama to ih za potrebe inoz.naru.
obavljaju dom.proiz.poduzea, bez daljnjih trgov..transak. s oplemenjenom robom. Poslovi se
sastoje u ind.preradi,doradi i obradi to ih obavlja dom.pod. na robi koja je
vlasni.inoz.tvrtke=aktivni poslovi oplemenjivanja ili ih obavlja inozem.part. na robi koja je
vlasni.dom.poduz.=pasivni poslovi oplemenjivanja.Prerada=sve radnje oplem.u procesu proiz
kojima se mijenjaju osnovna svojstva privrem.uvezene robe. Dorada= sve radbhe kojima se
uvez.rob. oplemenjuje (bojanje,tiskanje,ienje,sortiranje,ispitiv.kvalit...) ako u tom procesu
privremeno roba ne promjeni osnovna svojstva. Obrada==sve menahike,kemijske i druge
postupke koji se poduzima radi dotjerivanja i poboljanja kvalitete proizvoda, bez dodavanja iste
ili druge vrste robe.
58.Usluge konsignacijske prodaje je kada inoz.zastupnik je vanjskotrg.posrednik koji
trgov.poslove obavlja u ime i za raun svog komitenta, kojeg stalno i javno zastupa na
odreenom tritu, i koji je u odnosu na inoz. principala samostalno poduz. Mogu se zastupati
proizvoaka, ali i usluna poduzea iz drugih zemalja. Generalna naela:-naelo iskljuivosti;
-na.generalnosti; - na.zastup.proizv.poduz.; - na.prava na proviziju; - na.kolizije
zastup.programa. Zastup ugovori mogu biti: a) o satalnom zastupanju, b) o privremenom
zastup, c) o ad hoc zastup, d) ugovor o prodaji robe s konsignac, e) o servisiranju i pruanju
tehnike usluge, f) o zastup. inoz.tvrtki za 3-e zemlje, g) o zastup.inoz.tvrtke pri njenim
nabavama u zastupnikovoj zemlji. Sve to uini u ime i za raun principala inozemni zatupnik
ima pravo na proviziju.
59. Poslovi ugovor.kontrole kvalitete i koli.robe u meunarod.prometu podrazumjeva se
kontrola kvalitete, koliine i drugih svojstava robe, a sve se temelji na ugov. koji je sklopljen
izmeu poduzea za obavljanje kontrole i komitenta koji uslugu trai. Ugovorom se kvalitativno i
kvantitativno moe predvidjeti preuzimanje robe za raun kupca, kao i jamstvo poduzea koje
obavlja kontrolu kvalitete i koliine. Osnovni cilj kontrole je da se utvrdi odgovara li roba
kvalitetom ili isporukom dogovorenim uvjerima u ugovoru Kontrola se moe izvriti bilo gdje,
ovisno o dogovoru ili pratitetu isporuke. Poznajemo slijedee kontrole: kontrolu kvalitete, koliine,
pakiranja, skladinog prostora, laboratorijsko ispitivanje, ekspertiza, uzimanje uzoraka, kao
razliite vrste prijevoza i nadzor ukrcaja,iskrcaja i ostalog prijevoza robe.
60.Usluge uskladitenja i rukovanja robom, su pri izvravanju vanjskotrg.poslova roba se
prevozi na vee udaljenosti, i bez obzira na urzoke zadravanja, roba na putu mora uvati svoju
kvalitetu, izgled, koliinu i dr.U tu svrhu postoje javna skladita, slobodne zone(carinske) i

pratee uslu.djelatnosti kao:a) javna skaldita ine supinu objekata razliite namjene i
tehni.obiljeja, a nalaze se najee na glavnim putnim pravcima ili prometnim
vorovima.Bave se jo i knidicioniranjem robe, tj odrav.robe u stanju upotrebljivosti; b) Carinsk
skladita su posebna vrsta skladita u koje se smjeta roba koje je pod carinskim nadzorom sve
do tenutka dok se nad njom ne zavri carin. postupak, a ona mogu biti: -javno skladite (tipA); javna (tipB), - privatno skladite (tipD); -privatno skladite (tipE) i javno carin.sklad (tipF)
ili slobodne zone/luke koje su odvojeni ili ograeni prostor koji uiva tzv.carinsku
eksteritorijanost zemlje na ijem se teritoriju nalazi.Mnoge slob.zone imaju razvijenu ind.proiz.
kao i poslove oplem.robe, bez naplate carin.pristojbi osim ako se roba ne uvozi u zamlju iji je
teritorij na kojem je slob.zona.