1.

Kada pogledate na stvarnost kole u kojoj radite, ta mislite koliko je ideja

cjeloivotnog uenja prisutna meu nastavnim kadrom, na kojim
prijmerima to uoavate?
Ideja je jako prisutna, i bez insistiranja pedagoga. Ono to je ovdje
karakteristino jeste da sama struka nalae nastvnicima da se dodatno
edukuju, i namee im cjeloivotno obrazovanje. Svi nastavnici vide potrebu
za cjeloivotnim uenjem. To se ogleda kroz mnogo primjera. Npr. Oni
imaju stranicu Webinari, te tu usavravaju svoja znanja. Sami dolaze i
konsultuju se ako naiu na neki problem, ili dodatnu edukaciju., raspituju
se je li primjenjivo. Imaju kontinuirano struno usavravanje, obrauju
neke pedagoke teme koje pedagog odreuje.Te teme se na aktivima
raspodjele, te sami izrauju neto slino seminarskom radu. Znai u dvije
godine se moraju obraditi dvije teme, jedna je pedagoka a druga
strukovna. Na sastancima aktiva bira se tema jednog kolektiva, koja je za
Nastavniko vijee, te nastavnici tada prezentiraju svoje teme i inovacije.
2. Profesionalno usavravanje je takoer sastavni dio cjeloivotnog uenja.
Moete nam rei kroz koje oblike se odvija profesionalno usavravanje
nastavnog kadra u Vaoj koli?
Mislim da sam ve ranijim pitanjem obuhvatila ogovor i na ovo pitanje. To
su uglavnom edukacije, webinari, seminarski radovi, te teme, pedagoke i
strune, koje nastvanici obrauju.
3. U kojoj mjeri ste zadovoljni postojeom praksom profesionalnog
usavravanja?
U sutini nisam zadovoljna, jer se prua jako puno prilika za razmjene
iskustava sa drugim zemljama, ali finansijske mogunosti isu toliko dobre
da se ti oblici realizuju. Kao rezultat su nastali mnogi prirunici te razni
materijali. Pozitivan primjer jeste primjer Filma i fotografije. To je potpuno
na slobodnom izboru,tu sekciju je osnovala nastavnica kako bi ona sama
radila na sebi ali i kako bi djeci prenosila to znanje.
4. Kakvo je Vae miljenje o strunim kompetencijama mlaih pedagokih
kadrova? Koliko su skompetentni za rad u nastavi? Koje kompetencije su im
potrebne za nastavni rad ali ih ne usvajaju fakultativno? Imate li pozitivnih
primjera posjedovanja potrebnih kompetencija?
To se ne smije generalizirati. Mala potekoa u radu jeste sam nastvni
kadar, oni su ininjeri, te jako dobro poznaju svoju struku, ali kada su u
pitanju odgojne komponente, treba dosta rada sa njima i ulaganja u njih.
Ponekad se desi da mladi ljudi budu nadobudni, te znaju napraviti jaz.
Autoritet u svakom sluaju treba biti pozitivan. Svi oni imaju trajne termine
kod pedagoga i psihologa, radimo savjetodavni rad, didaktiku, metodiku.
Puno je bolje na poetku se posvetiti nastavnom kadru, nego kasnije
ispravljati. Trenutno imamo tri mlada profesora, te ih upuujemo, od samog
ulaska u uionicu, nastvne klime, tipa linosti itd. Zatim mi idemo na
asove kod pripravnika, isto da moemo analizirati te im davati povratne
informacije. Ono to je bitno jeste da nastavnici ni ne mogu usvojiti te
kompetencije, jer se one baziraju na iskustvenom uenju. Po mom

miljenju to nije do fakulteta, ve do samog iskustva. Pozitivnih primjera

ima jako puno, imaju jako dobre komunikacijske vjetine, koje su po meni
najbitnije. Jako dobro poznaju svoju struku i imaju dovoljno svijesti.
5. Postoji li po Vaem miljenju, razlika u obrazovnim potrebama mlaih i
starijijh nastavnih kadrova, te u emu se ogleda?
Naravno da postoji razlika. Mlai kadrovi se osvru upotrebi moderne
tehnologije, a stariji imaju stari sistem. To je kao da vas operie hirurg sa
skalpelom starim 70 godina. Mi se prilagoavamo te insistiramo na
cjeloivotnom obrazovanju. Sama kola mora biti osvjetena po tom
pitanju.
6.