Kada pogledate na stvarnost kole u kojoj radite, ta mislite koliko je ideja
cjeloivotnog uenja prisutna meu nastavnim kadrom, na kojim prijmerima to uoavate? Ideja je jako prisutna, i bez insistiranja pedagoga. Ono to je ovdje karakteristino jeste da sama struka nalae nastvnicima da se dodatno edukuju, i namee im cjeloivotno obrazovanje. Svi nastavnici vide potrebu za cjeloivotnim uenjem. To se ogleda kroz mnogo primjera. Npr. Oni imaju stranicu Webinari, te tu usavravaju svoja znanja. Sami dolaze i konsultuju se ako naiu na neki problem, ili dodatnu edukaciju., raspituju se je li primjenjivo. Imaju kontinuirano struno usavravanje, obrauju neke pedagoke teme koje pedagog odreuje.Te teme se na aktivima raspodjele, te sami izrauju neto slino seminarskom radu. Znai u dvije godine se moraju obraditi dvije teme, jedna je pedagoka a druga strukovna. Na sastancima aktiva bira se tema jednog kolektiva, koja je za Nastavniko vijee, te nastavnici tada prezentiraju svoje teme i inovacije. 2. Profesionalno usavravanje je takoer sastavni dio cjeloivotnog uenja. Moete nam rei kroz koje oblike se odvija profesionalno usavravanje nastavnog kadra u Vaoj koli? Mislim da sam ve ranijim pitanjem obuhvatila ogovor i na ovo pitanje. To su uglavnom edukacije, webinari, seminarski radovi, te teme, pedagoke i strune, koje nastvanici obrauju. 3. U kojoj mjeri ste zadovoljni postojeom praksom profesionalnog usavravanja? U sutini nisam zadovoljna, jer se prua jako puno prilika za razmjene iskustava sa drugim zemljama, ali finansijske mogunosti isu toliko dobre da se ti oblici realizuju. Kao rezultat su nastali mnogi prirunici te razni materijali. Pozitivan primjer jeste primjer Filma i fotografije. To je potpuno na slobodnom izboru,tu sekciju je osnovala nastavnica kako bi ona sama radila na sebi ali i kako bi djeci prenosila to znanje. 4. Kakvo je Vae miljenje o strunim kompetencijama mlaih pedagokih kadrova? Koliko su skompetentni za rad u nastavi? Koje kompetencije su im potrebne za nastavni rad ali ih ne usvajaju fakultativno? Imate li pozitivnih primjera posjedovanja potrebnih kompetencija? To se ne smije generalizirati. Mala potekoa u radu jeste sam nastvni kadar, oni su ininjeri, te jako dobro poznaju svoju struku, ali kada su u pitanju odgojne komponente, treba dosta rada sa njima i ulaganja u njih. Ponekad se desi da mladi ljudi budu nadobudni, te znaju napraviti jaz. Autoritet u svakom sluaju treba biti pozitivan. Svi oni imaju trajne termine kod pedagoga i psihologa, radimo savjetodavni rad, didaktiku, metodiku. Puno je bolje na poetku se posvetiti nastavnom kadru, nego kasnije ispravljati. Trenutno imamo tri mlada profesora, te ih upuujemo, od samog ulaska u uionicu, nastvne klime, tipa linosti itd. Zatim mi idemo na asove kod pripravnika, isto da moemo analizirati te im davati povratne informacije. Ono to je bitno jeste da nastavnici ni ne mogu usvojiti te kompetencije, jer se one baziraju na iskustvenom uenju. Po mom
miljenju to nije do fakulteta, ve do samog iskustva. Pozitivnih primjera
ima jako puno, imaju jako dobre komunikacijske vjetine, koje su po meni najbitnije. Jako dobro poznaju svoju struku i imaju dovoljno svijesti. 5. Postoji li po Vaem miljenju, razlika u obrazovnim potrebama mlaih i starijijh nastavnih kadrova, te u emu se ogleda? Naravno da postoji razlika. Mlai kadrovi se osvru upotrebi moderne tehnologije, a stariji imaju stari sistem. To je kao da vas operie hirurg sa skalpelom starim 70 godina. Mi se prilagoavamo te insistiramo na cjeloivotnom obrazovanju. Sama kola mora biti osvjetena po tom pitanju. 6.