1.

ta nam moete rei o nainima ocjenjivanja uenikih obrazovnih

postignua u Vaoj koli?
Ocjenjivanje uenika se vri prema propisanom protokolu od strane
Ministarstva obrazovanja i nauke. Praktikuje se usmeni i pismeni ispit, te
prilikom ocjenjivanja teimo ka kontinuitetu u ocjenjivanju, koliko god je to
mogue. Ono to je karakteristino za ovu kolu jeste praktina nastva iz
koje uenici takoer moraju dobiti ocjene. To je jedan specijalni dio, i
ocjenjivanje se provodi na malo drugaiji nain. Postoje Dnevnici praktine
nastave, te su tu unose sve informacije i podaci koji su bitni za ueniki
napredak. Ocjene se upisuju u odjeljensku knjigu, te su one javne. Razlika
izmeu zakljuivanja ocjena iz prakse te ocjena iz ostalih predmeta,jeste ta
da ukoliko je zakljuna ocjena jedan iz prkase onda uenik/ca gubi godinu.
Dok za ostale predmete to ne vai, vodimo se standardnim propisima, da
moraju biti zakljuene tri negativne ocjene, i uenik tada gubi godinu.
Od fonda sati zavisi i broj ocjena. Minimum ocjena je dvije( za dva fonda
sati), a etiri za vie fondova sati. Zakljuna ocjena nije striktno aritmetika
sredina, ve je motivaciona. Ocjene su od jedan do pet, brojane.
2. Prlikom redovnog pregledanja dnevnika i posjete nastavnim satima, kakvu
frekvenciju (uestalost) ocjenjivanja primjeujete, odnosno postoji li
kontinuiranost u praenju postignua uenika?
Postoji konitinuitet jer se insistira na fiktivnim tromjesejima. Nastavniko
vijee analizira ocjene te insistitira na kontinuitetu. Ukoliko ima negativnih
ocjena na raspustu se pozivaju uenici i roditelji, te se planira popravljanje
ocjena.
3. Desi li se da uenike u istom danu ispituje i usmeno i pismeno, iz dva ili
vie nastavnih predmeta?
Maksimalno iz dva, a pored toga moe biti jedan odgovor. Preteno se
uenici sami dogovore ko e odgovarati. Oni su nali sebi sistem, kako bi
jedni druge takorei spasili od odgovaranja. Uenici poznaju svoja prava,
kodekste, tako da se i ponaaju u skladu sa njima.
4. Na koje naine menadment kole obavlja evaluaciju postignua kole
(ukljuujui i nastavni proces) ?
Analizom prosvjetno pedagokog zavoda, oni uzimaju sumu rezultata svih
srednjih kola na kraju polugodita i kolske godine. Tu se nalazi procenat
prolaznosti, izostanaka, te tako znamo na kojem se mjestu nalazi kola.
Rezultati te analize se prikau na sjednicama nastavnikog vijea, na
sjednicama vijea uenika.
Od dvadesetijedne srednje strune kole, naa kola je trea po procentima
prolaznosti, 99,34 % . Na osmanaestom mjestu smood svih srednjih kola u
Kantonu sarajevo, to se tie uspjeha. 197 odlinih uenika od 603
uenika, tj. 33%. Na drugom mjestu smo po broju izostanaka. A na kraju
kolske godine 189 pohvala smo imali.
5. Vri li menadment kole samoevaluaciju?
Naravno, ponedeljkom imamo radne kolegije, takoer i SWOT analizom,
razmjenom miljenja, iskustava.

6. Na koje naine menadment kole izvjetava o rezultatima evaluacije i

samoevaluacije?
Kro nastavnika vijea i kroz vijea rad...
7. U kojoj mjeri menadment kole vrednuje rezultate rada u skladu sa
unaprijed definiranim kriterijima?
Lriteriji nisu strogo definirani unaprijed,ali je sutina to vea prolaznost
uenika. Uspjeh varira od djeteta. Tu se rade analize za svaki predmet po
aktivima, a aktiva je ukupno est. Predstavnici aktiva daju prijedloge za
unpreenje, ako im problem........
8. Koliko esto pratite i analizirate ogledne asove, a na koji nain dajete
nastavnicima povratnu informaciju o realiziranim oglednim asovima?
Ogledni asovi se posmatraju prema programu strunog usavravanja.
Svaki nastavnik jedanput u dvije godine mora odrati ogledni as. im se
as zavri nakon toga slijedi analiza, sam proes pripreme nastavnog asa,
klima u razredu, sredstva, didaktiko-metodike komponente itd. Nastavu
ogledni asova vode i posjeuju pedagozi i psiholozi.