VISOKA KOLA ZA EKONOMIJU PODUZETNITVA S PRAVOM JAVNOSTI, ZAGREB

POVIJEST INTERNETA

Ime i prezime: Jasmina Dedi i Natali Planti

Grupa: 24A
Prof. Ozren Kubelka
Predmet: Informatika

Studeni, 2006.godine

KOLEGIJ: INFORMATIKA

1. SADRAJ
1.

SADRAJ..............................................................................................................2

2.

RAZVOJ KONCEPCIJE INTERNETA...................................................................3

3.

INTERNET DANAS...............................................................................................6

4.

VRSTE MREE......................................................................................................6

5.

PODJELA ULOGA MEU RAUNALIMA ......................................................7

6.

INTERNET U HRVATSKOJ...................................................................................8

7.

CRNA STRANA INTERNETA................................................................................9

8.

SVIJETLA STRANA INTRENETA.......................................................................10

9.

VOIP VOICE OVER INTERNET PROCOTOL..................................................11

10.

KOME JE VOIP NAMJENJEN?......................................................................11

11.

KAKO BESPLATNO TELEFONIRATI?...........................................................12

12.

TV, VIDEO PO NARUDBI, INTERAKTIVNI PRETRAIVAI.......................13

13.

INTERNET U BUDUNOSTI...........................................................................13

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA

2. RAZVOJ KONCEPCIJE INTERNETA

Za razvoj koncepcije Interneta zasluno je troje ljudi i jedna konferencija.
Vannevar Bush je jedan od osnivaa ARPAneta. Ve je u srpnju 1945. objavio lanak "As we
may think" u kojem govori o koritenju informatike tehnologije kojom e se stvoriti
"memex" - ureaj na kojem e pojedinac moi pohranjivati svoje knjige, biljeke i
komunikacije, komada namjetaja kojem e se sa udaljenosti moi pristupati brzo i
fleksibilno.
Matematiar Norbert Wiener je zasluan za pokretanje istraivakog polja kibernetike.
Tijekom Drugog svjetskog rata radio je kao raketni znanstvenik i bavio se istraivanjem
povratne sprege (reakcije) kod raketa tj. kako elektronika odgovara kod leta rakete na njen
poloaj i smjer leta. Ustanovio je da je povratna sprega kljuni mehanizam svih ivih bia od
najjednostavnijih biljaka do najkompleksnijih ivotinja, a omoguava reakciju na promjenu u
okoliu. Razvio je princip kibernetike kombinacijom ovjeka i elektronike koji je 1948.
objavio u knjizi "Cybernetics".
1956. godine na Dartmouth College u Vermontu odrana je konferencija o umjetnoj
inteligenciji (Dartmouth Artificial Intelligence conference). Konferencija je okupila veliki
broj znanstvenika u raspravi o novoj tematici umjetnoj inteligenciji. Utvreno je da se snaga
raunala udvostruuje svakih osamnaest mjeseci i da kree prema tome da strojevi mogu
postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji nain e se to desiti.
Marshall McLuhan je poetkom 1960-ih iznio koncept "globalnog sela" povezanog
elektronikim ivanim sustavom. Prvi je u svojim radovima ukazao na koncept "globalnog
sela" uviajui kako se svijet sve vie elektroniki povezuje pa dogaaj na jednom mjestu
moe u realnom vremenu imati utjecaj na neko udaljeno mjesto, ba kao to se moe deavati
u nekom malom naselju.
Prve korake Interneta kakvog danas imamo pred nama, moemo nai u okrilju vojne
industrije. Tijekom "hladnog rata" i blokovske politike svaka je strana nastojala to vie
pojaati svoje naoruanje, razviti to je mogue vei ubojiti arsenal. U vojnom je interesu
SAD-a bilo stvoriti decentraliziranu mreu koju se ne bi moglo unititi brzim udarima.

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA
Amerikoj vojci je bilo razumljivo da nadmonim resursima mogu postepeno stei
tehnoloku nadmo i prevladati sovjetsku prijetnju. Prvi satelit, Sputnik I, je potaknuo
tadanjeg amerikog predsjednika Dwighta Eisenhowera da zapone razvoj agencije ARPA,
kako bi ponovno stekli tehnoloku premo u utrci u naoruanju. U cilju zatite SAD-a od
svemirskog nuklearnog napada krenulo se ka razvoju komunikacijske mree koja bi povezala
cijeli SAD.
Ameriko Ministarstvo obrane je 1958. godine osnovalo Agenciju za napredne istraivake
projekte (DARPA Defence Advanced Research Project Agency), sa ciljem stjecanja
tehnoloke vojne nadmoi nad Sovjetskim savezom. ARPAnet je nastao kao projekt jednog
manjeg odjela ARPA-e. Ured za tehnologiju obrade informacija (IPTO Information
Processing Techniques Office) je poticao istraivanje na podruju interaktivnog raunarstva.
Preuzeli su novu tehniku prijenosa podataka "preusmjeravanje paketa" koju je za
Pentagon razvila privatna korporacija. Korporacija Rand je razvila tehnologiju koja bi
omoguila decentraliziranu i fleksibilnu komunikacijsku mreu koja bi mogla preivjeti
nuklearni napad.
Prva vorita budue mega-mree spojena su 1969. godine na etiri amerika sveuilita.
ARPAnet je konano zaivio u listopadu 1969. godine. Prvu komunikaciju su ostvarili
Leonard Kleinrock's research center sa University of California u Los Angelesu i Douglas
Engelbart's center sa Stanford Research Instituta. 1969. godinu moemo uzeti kao poetak
pravog razvoja Interneta. Glavni je zadatak istraivaima bio razvoj slanja paketa podataka
preko mree. U sljedee dvije godine umreeno je ukupno petnaest vorita, uglavnom
sveuilinih istraivakih centara. 1971. poslani je i prvi e-mail. Prva demonstracija
ARPAneta otvorena je 1972. na meunarodnoj konferenciji u Washingtonu. Uslijedilo je
spajanje manjih mrea u vee. Od 1972. godine u komunikaciji se koriste i mailing liste.
1973. raunalni znanstvenici Robert Kahn i Vint Cerf napisali su lanak u kojem su iznijeli
osnove budue mree Interneta. Sljedeih deset godina istraivai su se trudili oko razvoja
ovakvog protokola koji e spajati razliita raunala sa razliitim operacijskim sustavima.
1979. godine pokrenuti su MUD-ovi. Multi-User Dungeons (MUDs) su jedno od jedinstvenih
i zabavnijih izuma na Internetu. Svaki MUD je virtualni svemir kojeg vrti program na serveru.
itav svemir ili svijet pie se u tekstualnom obliku od strane korisnika i/ili posredstvom
automatiziranih likova. Pretea su raznih buduih mrenih igara.

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA
1980. godine zaivio je Usenet. Usenet je kratica od "user's network" i ee se koristi naziv
"newsgroups". Sastoji se od tisua virtualnih korisnikih oglasnih ploa sa raznim temama
dostupnima u cijelome svijetu. Svatko sa pristupom Internetu moe objaviti svoju obavijest,
itati poruke i odgovarati na svaku poruku. Usenet je posebno korisno mjesto za traenje
odgovora na neko pitanje, jer je veina diskusija upravo pitanja i odgovori.
Prvi mreni protokol koji je koristio ARPAnet bio je Network Control Program. Od 1972. do
1983. godine britanski, norveki i ameriki istraivaki timovi koristili su ARPAnet za razvoj
novog mrenog protokola. 1983. godine zamijenio ga je TCP/IP protokol kojeg su razvili Bob
Kahn, Vinton Cerf i drugi. Internet je dobio ime po Internet Protocol (Internet protokol)
standardnom komunikacijskom protokolu koji danas koriste sva umreena raunala. Taj je
protokol u prvim koracima zaivio u veini raunala ARPAneta 1. sijenja 1983. godine i taj
se datum moe smatrati pravim poetkom Interneta.
1988. jo jedan napredak u meuljudskoj komunikaciji. Internet Relay Chat (IRC)
omoguava ljudima diljem svijeta komunikaciju u virtualnim sobama u realnom vremenu.
1990. godine program ARPAnet je umirovljen i prenesen na NSFnet (National Science
Foundation Network). NSFnet je uskoro spojen sa CSnet (Computer Science Network), koji
je spajao sveuilita diljem Sjeverne Amerike, a zatim je spojen i sa EUnet-om (European
Network), koji je spajao veinu europskih istraivakih centara. 1990. godinu uzimamo kao
godinu kad je nastao Web ili globalna Mrea. Do kraja 1991. godine umreeno je preko 5
000 centara u preko 35 zemalja.

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA

3. INTERNET DANAS

Dananju generaciju raunala ponajvie karakterizira meusobna povezanost. Raunalnom

mreom zovemo sustav povezanih raunala koji mogu brzo razmjenjivati podatke bez obzira
na njihovu meusobnu

udaljenost. Osim toga,

povezana raunala dijele

zajednike periferije ( npr.

printer), koriste istovremeno

iste programe ,zajednike baze

podataka a velike obrade

podataka mogu biti

raspodijeljene na vie raunala.

Sve su to prednosti

umreavanja.

4. VRSTE MREE
LAN Local Area Network
WAN Wide Area Network
GLOBALANA Internet
LAN mreu ine raunala na nekom manjem podruju ( uionici).Ovisno o meusobnom
nainu spajanja raunala te mree razlikuju se po arhitekturi.
WAN su najee nacionalne mree a mogu biti sastavljene od vie lokalnih mrea.
INTERNET je globalna mrea u koju su spojena raunala cijelog svijeta .Sastoji se od mnogo
WANova.

Procjenjuje se da je danas preko 700 000 000 razliitih raunala povezano na Internet.Na
ovako velikim udaljenostima raunala se povezuju posebnim podzemnim i pomorskim
kabelima a razvijene su i mnoge beine veze kao to su telefonska, satelitska i radioveza.

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA

5. PODJELA ULOGA MEU RAUNALIMA

Raunala koja su stalno prikljuena na Internet i na kojima se nalaze podaci koje koristi vei
broj korisnika zovu se posluitelji ili serveri. To su raunala koja rade 24 sata dnevno,
raspolau velikim koliinama diskovnog prostora , posebnim sustavom se napajaju u sluaju
nestanka elektrine struje, sustavima sigurnosnog kopiranja podataka i vrlo brzim vezama
prema Internetu.Raunala koja se koriste za pregledavanje i prihvaanje podataka sa
posluitelja zovemo korisnicima ili klijentima.

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA

6. INTERNET U HRVATSKOJ
1991. osnovana je Hrvatska akademska i istraivaka mrea CARNet, koja je bila prvi
Internet Service Provider ( ISP) u Hrvatskoj.
1992. meunarodna organizacija Internet Assigned Number Authority ( IANA ) dodijelila je
Hrvatskoj akademskoj i istraivakoj mrei CARNet administraciju nad vrnom hr
domenom.
U studenom 1992. uspostavljena je i prva meunarodna komunikacijska linija koja je
CARNetov vor u Zagrebu povezala sa Austrijom, ime je Hrvatska postala dio svjetske
raunalne mree Internet.
Poetkom 1996. zapoinje i redoviti rad drugog pruatelja Internet usluga Hrvatske pote i
telekomunikacija ( HPT ).
Prema istraivanju koje su zajedno proveli GfK i T-Com najei korisnici Interneta u
Hrvatskoj su mukarci, 55%, a meu njima je najvie, 28%, onih izmeu 20 i 29 godina.
Zanimljivo je da je meu ispitanicima koji se koriste Internetom veliki broj samaca; ak 49%
su se izjasnili kao samci.
Istraivanje o korisnicima Interneta u Hrvatskoj provedeno je na uzorku od 1000 osoba. Meu
ispitanicima koji se koriste Internetom tek je 28% visokoobrazovanih. Na pitanje o
zaposlenju, 52% korisnika Interneta odgovorilo je da su zaposleni, a 29% da su studenti.
Kao najznaajniji razlog zato se koriste Internetom 75% ispitanika je navelo bre i lake
pronalaenje informacija, a kao druga dva razloga navedeni su "trend", tj. smjer u kojem se
komunikacije razvijaju, te Internet kao nuno sredstvo za kontaktiranje s prijateljima.
Kao svog ISP providera 67% ispitanika navodi T-Com, a 18% Carnet.
Istraivanjem je utvreno i da se 24,2% korisnika za spajanje na Internet koristi ADSL
tehnologijom.

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA

7. CRNA STRANA INTERNETA

U poetku Interneta, kada zakoni o radnjama na njemu nisu bili ni priblino definirani, bio je
to neistraeni virtualni svijet gdje se slobodno moglo harati bez straha o da e se na raunalo
naseliti crv, da e netko popaliti podatke...Hakeri su izgledali poput nestvarnih bia
skrivenih u kakvim tajnim hakerskin sklonitima.
Danas, oni su samo kriminalci koji su proirili svoje djelovanje na jo jedan medij koji
okuplja ovei broj lakovjernih i naivnih spremnih posegnuti u dep na nagovor nikad viene
osobe ili dati svoje podatke s kreditne kartice lanim web stranicama napravljenim iskljuivo
u tu svrhu. Sami hakeri zapravo su krenuli kao pozitivci, tech hipici koji pokuavaju da se
promijeni svijet no vrijeme je termin vezalo uz mnoge nezakonite radnje.
Steve Jobs i Steve Wozniak , dva pionira raunalstva, bavili su se danas nezakonitim radnjama
eksperimentirali su sa Blue Boxom koji se koristio za krau telefonskih impulsa koji je
izmislio The Captain Crunch , hakerska legenda iz ezdesetih godina proteklog stoljea.
U prolom desetljeu virtualni svijet je dobio i definiciju Internet kriminala meutim super
brzi razvoj tehnologije pomogao je da razvoj kriminalnih djelatnosti napreduje, a kljuno je
da su kriminalci u velikom broju sluajeva korak ispred razvoja odnosno policije.

Uz krau telefonskih impulsa pojavila se i varijacija na temu Mute Box primanje

meunarodnih poziva. U devedesetima jedna od vjerojatno poznatijih hakerskih grupa Cult of
Dead Cow svijetu je donijela BackOrifice otvorivi vrata trojanskom konju 21.stoljea.

POVIJEST INTERNETA

KOLEGIJ: INFORMATIKA
Internet kriminal se danas razvija u puno smjerova i zapravo je teko nabrojati kojim sve
kanalima kriminalci uzimaju danak. tete se godinje procjenjuju u milijardama amerikih
dolara.
Navodimo jedan primjer kada je The Sunday Business objavio da vijest kako su nepoznati
napadai preuzeli kontrolu nad britanskim vojnim satelitom Skynet 4, skrenuli ga s kursa i
zatraili otkupninu.
Britansko ministarstvo obrane opovrgnulo je ovu vijest jer su strunjaci potvrdili da je takvo
neto nemogue no nezavisni strunjaci su dali svoju verziju prie po kojem je ovakva akcija
ako je dobro isplanirana, mogua.
Na Internetu treba biti viestruko oprezan jer virusi, spamovi, crvi, prijevare, pedofili,
kriminalci sve je to prisutno na Internetu iako moda nije tako vidljivo.

8. SVIJETLA STRANA INTRENETA

Da nije ba sve tako crno kao to je opisano na prethodnoj stranici, navest emo primjere
uporabe Interneta u poboljanju poslovanja, komunikacije sa ljudima, brzini prijenosa
podataka bez koje je zapravo ivot danas postao nezamisliv.
Radu svakog poduzea , velikog ili malog, uvelike pomae web stranica, putem koje se
potencijalni kupci upoznaju sa robom i uslugama koje dotino poduzee
nudi.
Kako bi se prilagodila kupcima da ne moraju dodatno troiti svoje vrijeme na
odlazak u kupovinu mnoge tvrtke imaju i on line prodaju.
Svakako da je prioritet on line usluge zatienost podataka kako bi se sprijeilo nezakonito
upadanje i kraa podataka.
Sve je prisutniji i Internet marketing. Zatim Internet oglaavanje.
Jedno od sredstava oglaavanja web stranica su pretraivai ili trailice. Trailice su za web
stranice ono to su oglasnici za nae oglase.

POVIJEST INTERNETA

10

KOLEGIJ: INFORMATIKA
Sa vie od 200 000 000 pretraga po danu od ega vie od polovice izvan SAD-a i vie od 4
milijarde dostupnih dokumenata , Google je danas najjai Internet pretraiva i institucija
koja odreuje smjerove u search industriji.

9. VoIP VOICE OVER INTERNET PROCOTOL

No da ne bi ostali na objanjenjima to je to e-mail i emu slui, instant messaging itd. ime
se svakodnevno sluimo, osvrnut emo se na najnoviju tehnologiju nazvanu VoIP.
VoIP, odnosno Voice over Internet Protocol kratica je za tehnologiju prijenosa glasa putem
mree svih mrea, a nastala je na potrebi da se glasovna komunikacija uklopi u tehnike
mogunosti Interneta, te tako prui dodatna kvaliteta komunikaciji sve veeg broja korisnika.
Popularnost naeg svakodnevnog "Halo..." teko je zamijeniti bilo ime, pa je stoga trebalo
izmisliti nain kako obaviti klasini telefonski razgovor, iskoristiti za to Internet i zaobii
telekome bez kojih bi nam ivot bio nezamisliv, a koje milijuni korisnika irom svijeta mrze
iz dna due. Odgovor na ovaj zahtjev je stigao u obliku protokola H 323 ili u prijevodu, nain
na koji se govor prenosi putem Interneta.
Ovaj protokol predstavlja okosnicu industrije koja raste i razvija se nevjerojatnom brzinom,
te poinje predstavljati opasnu prijetnju ranije spomenutim omrznutim telekomima. Kako smo
svjedoci da virtualni svijet sve vie zamjenjuje onaj stvarni, tako je i za Internet telefoniju
potrebno vrlo malo ica. Taj, metaforiki reeno "viak kablova" pretvorio se u teku krizu
svjetskih telekoma koju oni rjeavaju radikalnim i bolnim rezovima te sve vie uviaju da se
borba protiv vjetrenjaa ne isplati. Sveprisutni Internet postao je stvarnost ak i za najvee na
tritu te postaje sastavni dio njihovog poslovanja a time i VoIP stie ne samo pravo
graanstva nego postaje jedan od vrlo bitnih imbenika u trinoj utakmici 21.stoljea.

10.KOME JE VoIP NAMJENJEN?

Kratko i jasno svima. Teko da se moe pronai pojedinac ili tvrtka koja ne mora uputiti bar
jedan poziv u inozemstvo. Doslovno, svaki poziv putem VoIP-a je uteda. Kako gotovo u
pravilu VoIP tvrtke ne naplauju pretplatu ni prikljunu pristojbu, svakim ostvarenim pozivom
tedi se novac, dakako, u usporedbi sa cjenikom nacionalnog telekoma.

POVIJEST INTERNETA

11

KOLEGIJ: INFORMATIKA

11.KAKO BESPLATNO TELEFONIRATI?

Stvar nije uope komplicirana. Skinete mali programi

(Voip Stunt) na vae raunalo instalirate ga, pokrenete,
upiete username i password i va account je stvoren.
Nakon toga slobodno zovete. Nazovite sami sebe da
isprobate kvalitetu razgovora (nije super ali je
podnoljiva). I to je najbolje niti vam ne treba ADSL ili
broadband, telefonski razgovor e biti sasvim OK ako se
i spajate preko ISDN-a ili ak obinog 56K modema. I
to je najvanije, razgovor je (zasad) besplatan.
Kada priamo o besplatnoj telefoniji trebamo spomenuti i
telefoniranje putem Skypa.
Skype telefoni namijenjeni su prvenstveno korisnicima
PC-raunala spojenih na Internet. Uz pomo Skype telefona, korisnicima Skypea omogueno
je potpuno besplatno telefoniranje s bilo kojim drugim Skype korisnikom na svijetu. Program
Skype je takoer besplatan , a na PC se moe instalirati izravno s Internet stranice Skype-a .
Trenutno se prosjeni broj dnevno prikljuenih korisnika kree oko 3 milijuna i da se stalno
poveava. Sa svim prikljuenim i dostupnim korisnicima mogue je uspostaviti vezu i
razgovarati besplatno, bez obzira na kojem se mjestu u svijetu korisnik nalazio i bez obzira
koliko dugo razgovor trajao.
Upotrebom besplatne usluge Skype konferencije, mogu se organizirati istovremeni razgovori
do pet sugovornika. Uz pomo web kamere i nekog video programa za Skype (npr. Spontania
Video4IM) mogue je u LAN-u organizirati i dobru video vezu.

POVIJEST INTERNETA

12

KOLEGIJ: INFORMATIKA

12. TV, VIDEO PO NARUDBI, INTERAKTIVNI PRETRAIVAI

Digitalna televizija (MaxTV)

Digitalna televizija vam omoguava jo bogatiji televizijski programu u vaem domu. Na

raspolaganju su brojne serije, informativne, glazbene, sportske, edukativne i sline emisije,
dokumentarci i drugi sadraji na vie od

50 TV kanala

(domaih, regionalnih i svjetskih TV

postaja).
Digitalna videoteka (Video on demand)
Ono to MAXtv ini posebno zanimljivim, osim pristupa nizu domaih i svjetskih TV
programa, pristup je digitalnoj

Videoteci.

Uz MAXtv nema vie tranja u videoteku, vraanja

kazete ili DVD-a, suvinih reklama za vrijeme trajanja filmova i slinih stvari koje znaju
ivcirati. U sklopu Videoteke na raspolaganju je niz domaih i stranih filmskih hitova, veliki
izbor crtia za djecu, dokumentaraca i slinih TV emisija i serija na zahtjev. Ako sanjate o
posuivanju filmova iz fotelje , zamotani u dekicu onda je ova novotarija idealna za Vas.
Interaktivni vodi
Jednostavan i brz interaktivni

vodi

kroz sadraj omoguuje i pregled ponuenog sadraja s

opisima emisija i filmova. Mogu se pretraivati sadraji po kljunim rijeima, anrovima, po

abecedi i sl. Tu je i roditeljska zatita od pristupa djeci neprimjerenom sadraju i jo puno vie.

13.INTERNET U BUDUNOSTI
Kada govorimo o budunosti i razvoju tehnologije nekako se ( barem nama laicima) namee
pitanje privatnosti. Koliko je zapravo mogue zadrati privatnost uz neprestani rast i razvoj
tehnologije?! Drugo pitanje koje se postavlja je socijalni efekt odnosno udaljavanje osoba od
drutvenog ivota, postepena izolacija od vanjskog svijeta, drutveni ivot,..Jer ako mi je sve
dostupno klikom na gumb koliko mi je ta drutvena interakcija doista potrebna?!
Malo se sve skupa ini scary no tko smo mi ( Natali i ja )da sudimo o tome
Za kraj bi samo navele rezultate istraivanja ankete : kako ljudi vide Internet u 2020.godini.

POVIJEST INTERNETA

13

KOLEGIJ: INFORMATIKA
Zahvaljujui uspjenom razvoju tehnologije vewina ee stanovnika Zemlje do 2020. imati
povoljan pristup mrei i ta e tehnoloka "izjednaenost" otvoriti nove mogunosti za
uspjeh pojedinaca na globalnom nivou.
Dio ispitanika sumnja u ovakav scenarij i smatra da se biznis sektor nee lako odrei kontrole
nad informacijom i komunikacijom, te da stupanj izjednaentosti nee biti dovoljno visok da
bi ukinuo postojee drutvene nejednakosti.
Gotovo svi se slau da e se ljudi i protiv svoje volje morati odrei dijela svoje
privatnosti. Dio ispitanika smatra da e pojedinci silom zakona biti prisiljeni da se odreknu
dijela vlastite privatnosti, dok drugi misle da e takav proces biti rezultat svojevrsnog
drutvenog konsenzusa. Oekuje se i da e vlade i korporacije nastaviti sa nadziranjem i
osiguravanjem vlastitog pristupom informacijama; moni i povlateni najvie e profitirati od
rastue dostupnosti osobnih podataka.
Postojanje sintetikih online svijetova omoguit e veu produktivnost veine ljudi u
tehnoloki razvijenim sredinama od rada u "stvarnom svijetu", ali e mnoge od njih dovesti u
realnu opasnost od razvitka ovisnosti o virtualnim svijetovima i gubitka veze sa stvarnim
svijetom.
Nastat e nova kulturalna skupina neo-ludita, boraca protiv tehnologije koji biraju ivjeti
offline kako bi izbjegli pretrpanost informacijama, dok e drugi biti aktivni neprijatelji
tehnologije koji e se sluiti nasiljem protiv promjena inspiriranih tehnologijom. Kako
internet postaje nezaobilazan resurs, u budunosti bi mogao sve ee biti meta nasilja, s tim
da ostaje otvoreno pitanje hoe li takva djela biti ocijenjena kao akt terorizma ili graanski
neposluh.

POVIJEST INTERNETA

14