SADRAJ

UVODNA RAZMATRANJA........................................................................................................2
Predmet i problem rada...............................................................................................................3
Zadaci rada..................................................................................................................................3
Znaaj rada..................................................................................................................................3
Metodologija rada.......................................................................................................................3
1. POJAM I KARAKTERISTIKE TAKTIKE PRIPREME TENISERA...................................4
1.1. OSNOVNI PRINCIPI TAKTIKE U TENISU.....................................................................4
1.2. KLASIFIKACIJA TAKTIKE U TENISU...........................................................................5
2. KORACI U RAZVOJU TAKTIKE PRIPREME U TENISU................................................9
3. POSTUPAK TAKTIKE PRIPREME TENISERA...............................................................11
4. TAKTIKA PRIPREMA TENISERA U SINGLU I DUBLU................................................13
4.1. ABLONI IGRE SINGLOVA...........................................................................................14
4.1.1. abloni i drilovi za igru na osnovnoj liniji..............................................................................15
4.1.2. abloni i drilovi za igru na sredini terena................................................................................23
4.1.3. abloni i drilovi za igru na mrei i defanzivni abloni i drilovi..............................................26

5. TAKTIKA PRIPREMA TENISERA U DUBLU..................................................................29

5.1. DRILOVI ZA IGRU NA OSNOVNOJ LINIJI..............................................................................29
5.2. DRILOVI ZA IGRU NA SREDINI TERENA...............................................................................31
5.3. DRILOVI ZA IGRU NA MREI I DEFANZIVNI DRILOVI......................................................32

ZAKLJUAK.............................................................................................................................34
LITERATURA............................................................................................................................35

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

UVODNA RAZMATRANJA
Tenis je sportska igra u kojoj se pomou reketa i loptice dva ili etiri igraa nadmeu na oznaenom
terenu. Osim to je vrlo rairen vid rekreacije tenis je i popularan sport, koji je standardno i u
programu Olimpijskih igara. Tenis je, danas, sport koji igraju djeca i osobe razliitog doba.
Sloenost ovog sporta dovela je do toga da je tenis postao jedna vrsta nauke. Kao takav, svaka
informacija i nova ideja o njemu nikada nee biti dovoljna, ali istovremeno e biti rado prihvaena
od strane ljudi koji se bave ovim sportom. Tenis je sport viestrukih izbora, ali je najee samo
jedan izbor pravi (najbolji).
Priprema mladih tenisera moe biti vrlo monotona. Jako je vano tih nekoliko udaraca koje svaki
igra ima u repertoaru izvjebati do automatizma da te udarce uspije izvoditi kada je najvanije, u
meu, na turniru. Nerijetko se dogaa da djeca odustaju od treninga, upravo, zbog toga, jer nisu
spremana prihvatiti svakodnevno ponavljanje jednih, te istih udarada do savrenstva. U kasnijoj dobi
je lake, jer oni sami trae i vide smisao u izvoenju udaraca, a u ranijoj fazi treninga vrlo je vano
zadrati i njegovati smisao za igru, da bi djeca zavoljela takmienje, te postala uspjeni takmiari.
Posljednjih godina u teniskoj obuci se pojavljuju programi koji zagovaraju igranje za poen od prvog
asa na terenu, tako da djeca shvate da trening ne mora biti od poetka monoton i suvoparan, nego
da se i poetnici mogu isto tako takmiiti, iako nisu savladali osnove teniske tehnike.
Sportski trening je kompleksan pedagoki proces koji se konkretizuje u organizovanom vjebanju
koje se ponavlja sa takvim optereenjem da aktivira fizioloke procese superkompenzacije i
adaptacije organizma. Na taj nain se postie poboljnje fizikih (motorikih), tehnikih, taktikih,
psihikih, intelektualnih kvaliteta sportiste, koji se iskazuju u postizanju takmiarskog rezultata.
Jedna od zabluda koja je dosta tetila sportskoj praksi (a naalost i danas je prisutna kod zaostale
strune svjesti) je miljenje da se odreene vrste priprema (tehnika, taktika, fizika, psiholoka,
teoretska), tretiraju kao izolovane dimenzije treninga.
Savremeno gledite danas, govori o uzajamnoj tijesnoj sprezi izmeu navedenih vrsta priprema
sportista i paralelnom radu na uzajamnom metodiki skladnom razvijanju svih vrsta pripreme
sportista, sa eventualnim favorizovanjem neke od vrsta priprema.
Taktika u tenisu je kombinacija razvijenosti tehnike, i tehnikog djelovanja igraa, njegove pravilne
procjene da izabere najbolje mogue rjeenje u konkretnoj situaciji u meu, nakon kojeg e osvojiti
direktan poen, ili e sebi pripremiti napad, koji e realizivatiti u sljedeih nekoliko udaraca. Mnogi
treneri sa uenjem taktike i nekih osnovnih taktikih zakonitosti koje namee tenis, poinju kasnije
nego to bi mogli i trebali. Veina njih je miljenja da igra, prvo, treba dobro usvojiti elemente
tehnike na visokom nivou izvoenja, a nakon to je savladao tehniku veine udaraca, tek onda da je
spreman za uenje sadraja treninga koji imaju taktiki cilj. Razlog tome je to se, u praksi, taktiki
zadaci ne poduavaju na nain na koji se to radi sa poduavanjem tehnike. Poduavanje tehnike ima
svoj tano definisani metodiki slijed vjebi koje trener koristi da bi igraa nauio neki tehniki
element. Kod poduavanja taktike, metodiki slijed vjebi nije tako precizno definisan po pojedinim
nivoima razvoja igraa, pa veina trenera jo uvijek luta i trai onaj pravi slijed vjebi i kombinacija
1

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

koje e igrau pomoi u rjeavanju taktikih zadataka. Neki treneri su miljenja da igra mora sam i
to kroz igru i iskustvo u igri (meevima) doi do taktikih rjeenja koja e kasnije, na treninzima
uvjebavati.

Predmet i problem rada

Predmet ovog seminarskog rada jeste taktika priprema tenisera u singlu i dublu. Tokom izrade ovog
rada, panja e biti posveena pojmu i karakteristikama taktike pripreme tenisera, osnovnim
principima taktike u tenisu, kao i vrstama taktike u tenisu. Takoe, tokom izrade ovog rada panja e
biti posveena i koracima u razvoju taktike pripreme u tenisu, kao i postupku taktike pripreme
tenisera. Posebna panja e biti posveena taktikoj pripremi tenisera u singlu i dublu. Zapravo,
akcenat e biti stavljen na ablone u igri singlova (ablone i drilove za igru na osnovnoj liniji,
ablone i drilove za igru na sredini terena, ablone i drilove za igru na mrei i defanzivne ablone i
drilove) i ablone i drilove u igri dublova.

Zadaci rada
Cilj ovog rada jeste da se ukae na osnovne pojmove, karakteristike i ciljeve koji su vezani za oblast
taktike pripreme u tenisu. Zapravo, cilj rada je da se na osnovu raspoloivih literarnih izvora koji
su ukljueni u rad i razvoj tenisa kod nas prikau vjebe koje su zastupljene prilikom taktike
pripreme tenisera u singlu i dublu. Nauni cilj rada je teorijska i nauna deskripcija stavova koji su
vezani za oblast taktike pripreme, dok se drutveni cilj rada ogleda u pruanju, kako postojeih,
tako i novih saznanja trenerima i sportskim radnicima u oblasti tenisa.

Znaaj rada
Znaaj ovog rada se ogleda u to boljem razumijevanju procesa taktike pripreme u oblasti tenisa.
Vano je da se sagledaju koraci u razvoju taktike pripreme u tenisu, postupak taktike pripreme, te
aspekti taktike pripreme tenisera u singlu i taktike pripreme tenisera u dublu.

Metodologija rada
U ovom seminarskom radu bie koritena analitika metoda prilikom podjele taktike pripeme na
taktiku pripremu tenisera u singlu i taktiku pripremu tenisera u dublu. U radu se, takoe, koristi i
induktivna metoda za izvoenje optih zakljuaka. Adekvatna primjena metoda omoguava da se
steknu pouzdana saznanja o predmetu rada, zatim o injenicama, pojavama, procesima, kao i
odnosima na kojima se bazira, ali i pojmovima, stavovima i zakljucima koji su relevantni za
ispunjavanje svrhe ovog rada.
2

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

1. POJAM I KARAKTERISTIKE TAKTIKE PRIPREME TENISERA

Taktika strana teniske igre mogla bi se opisati jednom reenicom, a istovremeno o njoj bi se mogla
i napisati i cijela jedna knjiga. Taktika rjeenja su za posmatraa, nakon kojih je igra osvojio poen,
uvijek jednostavna i logina. Igra je loptu uputio u nebranjeni (nepokriveni) dio terena i na taj
nain svog protivnika prisilo na greku, ili je direktno osvojio poen. Meutim pozadina tog
jednostavnog rjeenja puno je sloenija i zahtijeva vrlo ozbiljnu pripremu i pristup, kako u meu,
tako i na treningu. Taktika je kombinacija razvijenosti tehnike, i tehnikog djelovanja igraa,
njegove pravilne procjene da izabere najbolje mogue rjeenje u konkretnoj situaciji u meu, nakon
kojeg e osvojiti direktan poen, ili e sebi pripremiti napad, koji e realizovati u sljedeih nekoliko
udaraca. Pod taktikom se podrazumijeva rjeavanje zadatog situacijskog zadatka. Dakle, taktika je
skup mjera, izbor aktivnosti, koje se sagledavaju kroz osnovne i specijalne motorike sposobnosti, a
usmjerene su ka jednom osnovnom cilju pobjedi.
Taktika priprema podrazumijeva smiljen i planski organizovan vaspitno-obrazovni proces sa
ciljem sticanja znanja, umjea, navika, taktikih informacija, razvijanja taktikog miljenja za
efikasno voenje sportske borbe. Veoma vano mjesto taktika priprema zauzima u neposrednoj
pripremi tenisera za takmienja.
Postoje 4 osnovna taktika cilja i razmiljanja koja bi svi igrai trebali slijediti kroz me:
o Kako mogu izbjei vlastite greke;
o Kako mogu prisiliti protivnika da pogrijei;
o Kako mogu osvojiti direktne poene; te
o Kako mogu izbjei gubljenje direktniih poena svog protivnika?!1

1.1. OSNOVNI PRINCIPI TAKTIKE U TENISU

Osnovni princip taktike je da se ona zasniva na sopstvenim kvalitetima, a usmjerava na protivnikove
slabosti. Ukoliko protivnik ima lo ritern i pogrenu procjenu pokrivanja mree protivnika, logino
je osmisliti taktiku koja se treba bazirati na ofanzivnom servisu i igri na mrei. Naravno to je
mogue iskljuivo ukoliko igra ima dobar servis, osjeaj za pravilno i pravovremeno pokrivanje
mree, brze noge, veliki raspon ruku i ukoliko zna da igra sve vrste voleja.
U protivnom, takvu taktiku varijantu on nee moi realizovati. Osmiljavanje taktike je jedan
ozbiljan i sloen proces, koji se sastoji od raznih nijansi profesionalnog zapaanja i strunih
procjena. Osnovna tajna odline taktike se ogleda u realnom procenjivanju svojih mogunosti i
strunom zapaanju protivnikovih slabosti i kvaliteta. Ukoliko se prije mea izvri detaljna priprema
i plan voenja mea, procenat moguih iznenaenja u toku igre, bie smanjen i prilino predvidiv.
1 www.coachingintennis.com
3

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

Osnovno pravilo je da igra plasira taktiku u skladu sa svojim tehnikim mogunostima i fizikim
sposobnostima, a oekuje taktiku protivnika u skladu sa njegovim tehnikim mogunostima i
fizikim sposobnostima. Taktika priprema igraa je usmjerena na njegove slabosti, dok je
protivnikova usmjerena na nedostatke posmatranog igraa. Tako je u skoro 80% sluajeva.
Meutim, to nije pravilo. Postoji niz taktikih varijacija koje se, u osnovi, mogu sagledati kao
taktike iznenaenja ili prepada. Kod ovakvih taktikih varijacija se protivnik dovodi u stanje
zbunjenosti i iznenaenja, jer nije oekivao takav razvoj dogaaja na terenu. U ovakvim taktikim
rjeenjima se primjenjuje tzv. prelazni nivo. Nakon izazvanog iznenaenja, obino, nainom igre
koji nije svojstven tom tipu igraa (jer igra svojim slabijim udarcima), igra se vraa osnovnoj
(bazinoj) taktici, i pokuava da zadri prednost do koje je doao faktorom iznenaenja.
U sluaju da igraju dva igraa sa istim taktikim reenjima, postoje najee dvije mogunosti, i to:
o Da jedan od igraa odustane od svoje osnovne pripremljene taktike i prebaci se na pomonu
(alternativnu) taktiku varijantu. Najee su to psiholoki slabije pripremljeni igrai, koji
nisu u stanju da izdre pritisak protivnika u nekom od segmenata igre; te
o Da obadva igraa tokom cijelog mea ostanu dosljedni svom stilu igre, i istraju u unaprijed
osmiljenom planu voenja mea. Obino, pobijedi igra koji je kvalitetniji u nekim
segmentima (fizika priprema, psiholoki prostormotivacija, upornost, istrajnost i sl.,
iskustvo ili tehnika obuenost). Ponekada je i faktor sree odluujui kod dvojice priblino
istih igraa.2

1.2. KLASIFIKACIJA TAKTIKE U TENISU

Mogue je razlikovati sljedee vrste taktikje u tenisu:
o Taktiku protiv ljevorukog igraa;
o
o
o
o
o

Taktiku protiv jakog ofanzivnog igraa;

Taktiku protiv dobrog servera;
Taktiku protiv brzog igraa;
Taktiku protiv sporog igraa; te
Taktiku protiv nervoznog igraa.3

Taktika protiv ljevorukog igraa - Od ljevorukog igraa treba oekivati otre spinovane lopte sa
mnogo udnih odskoka, i po pravilu, preciznim plasiranjima sa nama stranim i neprirodnim
uglovima po terenu. Servis ljevaka je posebna pria, posebno kada se servira sa bekhend strane slajs
tehnikom. U tom sluaju se poloaj tijela za ritern pomijera vie u lijevo, oslobaajui jedan dio
terena uz T liniju. Kod krosudaraca, forhend dijagonala denjaka je plasirana u bekhend
ljevaka (uslovno slabiju stranu), i to se ini kao pravilno postavljena taktika varijanta. ta se moe
najee oekivati u tom sluaju? Dobar ljevak e odmah pokuati da vrati igru na svoju stranu,
odnosno da bekhendom ne odigra dijagonalu, ve da plasiranom paralelom, napadne na bekhend i
2 www.elearn.fsfv.ni.ac.rs
3 www.elearn.fsfv.ni.ac.rs
4

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

da oekuje dijagonalu, odnosno vraenu loptu na njegov jai udarac forhend. Svi ljevaci tee da
teite igre prenesu na njihovu jau stranu (forhend) i to po pravilu treba izbjegavati.
Taktika protiv jakog, odnosno ofanzivnog igraa - Kod veine igraa ovog tipa i u ovom uzrastu,
postoji jasno definisana razlika izmeu dva udarca. Kod ovako ofanzivnih igraa u 90% je
dominantan forhend udarac, kojim oni stiu prednost u poenu, a nakon toga direktno zavravaju
poen. Postavlja se pitanje ta raditi?! Najjednostavnija taktika bi bila izbjegavati njihovu jau stranu.
Postoji nekoliko naina za to:
o Procijeniti u kojoj poziciji je njihov forhend najjai, a zatim u igri izbjegavati takvu poziciju
kontrolisanjem svojih lopti;
o Ukoliko mora da se poalje lopta na forhend stranu, to treba uraditi tako da lopta ima
odreenu brzinu i otrinu (nikako sporo i kratko), sa ekstremnim spinom ili slajsom; te
o Mora se igrati brz tempo, i ne +dozvoliti takvom igrau da vodi igru, jer u tom sluaju e
njegov kvalitet doi do maksimalnog izraaja, a igra mora biti u konstantnoj defanzivi.
Taktika protiv dobrog servera - Ono to je osnovno i to je jedino preostalo kada se igra protiv
dobrog servera, jeste sposobnost nalaenja najoptimalnijeg poloaja na terenu prilikom riterna.
Ukoliko je igra potpuno u meu, vrlo brzo moe zapaziti tehniku serviranja protivnika i najee
uglove i stranu prilikom servisa. Na osnovu toga se mora zauzeti stav i poloaj, koji e omoguiti
adekvatan dohvat svih lopti. Kod ekstremno brzih servisa, mora se stajati na osnovnoj liniji sa
blagim uskokom u teren, i blokom pokuti vratiti loptu. Ukoliko se igra suvie udalji pozadi, lopta
se zbog specifinog ugla i brzine teko hvata, i po pravilu, vraa na sredinu terena. Kod izrazito
brzih tehnikih servisa, moe se zauzeti i defanzivniji poloaj (metar i vie iza osnovne linije), jer
prilikom odskoka lopte kod rotirajuih lopti, vrlo esto dobijaju nepravilan odskok, i na taj nain
ritern igra ima vie vremena za korekciju tijela i namjetanje za udarac.
Taktika protiv brzog igraa - Kada se igra protiv izuzetno brzog igraa, u osnovi taktikih zamisli se
odbacuje spora i kratka lopta, odnosno korienje dropot lopti, posebno ako se ovaj udarac ne
izvodi dovoljno efikasno. Vrlo je vano procijeniti kako brz igra reaguje na otre i brze lopte koje
direktno idu u njegovo tijelo. Iz iskustva se pokazalo da brzi igrai puno bolje odigravaju lopte na
koje natravaju, od lopti od kojih se moraju izmaknuti i pomjeriti u stranu ili nazad. Jedan od naina
igre protiv takvih igraa je zatvaranje terena, izlazak na mreu i zavretak volejem ili smeom. U
igri protiv ovakvih igraa je neophodno pripremiti se na dugu, iscrpljujuu borbu, koja se vrlo esto
mora voditi u tri seta. U svakom poenu igra mora biti spreman na potvrivanje tog poena, jer kod
brzih igraa i onda kad se vidi gotov poen, na svoje iznenaenje se lopta ponovo vraa nazad, i onda
sve iz poetka. To znai da se mora imati puno strpljenja, koncentracije i istrajnosti.
Taktika protiv sporog igraa - Igrati protiv sporijeg igraa je znatno laki zadatak. Meutim, ukoliko
se ima za protivnika sporiji igra, mora se znati da on ne bi bio tu da ne posjeduje odreeni kvalitet.
Osnovna postavka u taktici protiv ovakvih igraa se ogleda u brzom tempu, voenju igre i
maksimalnom irenju terena, bez skraivanja poena. Svaka prebaena lopta vie, usmjerena u prazan
prostor protivnika je vea ansa za osvajanje poena. Protiv ovakvih protivnika ne treba servirati
ravno, jer se taj servis moe jednostavno vratiti blokom. Puno je efikasniji slajs ili kik servis, jer se
na taj nain primorava protivnik na dodatno pomjeranje u stranu i dobija se na tempu u igri i stie se
odluujua prednost. Skraena lopta (dropot) je opravdano taktiko rjeenje protiv ovakvih igraa.
5

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

Taktika protiv nervoznog igraa - Nervozni igrai su, po pravilu, vrlo temperamentni, sa vrlo
eksplozivnim stilom igre. esto su njihove lopte maksimalnog inteziteta, udarene punom snagom, i
takvi igrai osvajaju vrlo atraktivne poene. Na to se igra mora pripremiti. Meutim, njihov najvei
protivnik je strpljiva, taktika igra sa puno prebacivanja, sa promjenama ritma i sa iznuivanjem
ogromnog utroka energije. Osnovu taktike moraju initi strpljivo osmiljeni poeni, koji se oslanjaju
na dosta rotacije i brzom tempu, puno tranja i maksimalnoj koncentraciji. Ma koliko takvi igrai
izgledali opasno na terenu, njih je vrlo jednostavno ukrotiti i pobijediti.

2. KORACI U RAZVOJU TAKTIKE PRIPREME U TENISU

Koraci u razvoju taktike pripreme obuhvataju sljedee korake:
o Korak 1 Poetnici;
o Korak 2 Srednje napredni igrai;
o Korak 3 Napredni igrai.4
Korak 1 Poetnici - Kontrola i sigurnost dranja lopte u igri se navode kao bazine pretpostavke
koje igra treba usvojiti. Pod kontrolom i sigurnosti se podrazumijeva da igra vlada temeljnom
tehnikom na takvom nivou, na kome moe lopticu nekoliko puta za redom prebaciti preko mree.
Nakon to je igra usvojio bazine tehnike ciljeve, moe poeti uvjebavati jednostavnije taktike
zadatke. Neki od specifinih taktikih zadataka koje bi igra na tom nivou trebao usvojiti su:
o Dosljednost - Dosljednost je kombinacija kontrole i sigurnosti. Budui da su kontrola i
sigurnost bazini ciljevi i osnovni preduslov koje bi igra trebao to prije savladati ako eli
napredovati, trener bi nakon to su oni usvojeni, trebao ukazivati na dosljednost u dranju
lopte u igri. Vjebe koje se koriste za dosljednost prebacivanja lopte vrlo su jednostavne. Cilj
tih vjebi je da igra bez greke (izmjena lopte izmeu igraa i trenera) prebaci lopticu preko
mree 5, 10, 15, 20 ili vie puta. Dosljednost se moe vjebati i tako da kod izmjena lopte
preko mree, umjesto trenera, igrai meusobno dodaju lopticu preko mree;
o Visina - Visina upuivanja loptice protivniku, kao taktika cjelina kod poetnika se poinje
vrlo rano uvjebavati. Cilj brzog usvajanja i upuivanja loptice razliite visine je zadrati
protivnika na osnovnoj liniji sa visokom lopticom, ili odigrati nisku lopticu u sluaju kada
protivnik doe na mreu. Igrai bi trebali nauiti kako i kada odigrati visoku, ili nisku loptu.
Neophodno je istai da se ovdje primjenjuje sljedea vjeba: Trener stoji na sredini terena
oko servisne linije i dodaje igrau lopticu. Igra ima zadatak da treneru vraa loptice koje
imaju razliitu visinu, i to jednu nisku (u noge), drugu visoku (u visini ramena) i treu visoko
preko trenera u teren;
o Smjer - Smjer je bazina taktika cjelina koju treneri koriste na svim nivoima usvojenosti
tehnikih elemenata igraa. Smjer lopte se, takoe, moe kombinovati i sa drugim taktikim
sadrajima. Vjebe koje se koriste da bi igra vjebao smjer, a ujedno i mjesto u koje eli
uputiti lopticu mogu biti razliitog karaktera, odnosno vjebe u kojima igra forhendom ili
bekhendom etiri do pet loptica upuuje na isto mjesto. Trener se svake dvije do tri minute
premjeta na drugo mjesto na terenu. Igra ima zadatak lopticu uputiti na mjesto na kojem se
nalazi trener. Zatim, vjebe u kojima igra nakon nekoliko izmjena loptica koje je uputio
treneru na desnu stranu terena, gaa nebranjeni dio na lijevoj strani terena. Ova vjeba moe
4 www.tenis-as.com
6

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

se kombinovati na razliite naine. Tako da trener moe, na razliita mjesta po terenu

postavljati mete koje igrai imaju zadatak gaati. U zavisnosti od kvaliteta igraa, mete
mogu biti manje ili vie zahtjevne. Broj loptica koje igra mora uputiti treneru, nakon kojih
e gaati u prazan dio terena moe se mijenjati, 3,4, ili 5 loptica u smjeru trenera, a zatim u
nepokriveni dio terena;
o Duina - Duina loptice kao taktika cjelina usvaja se na kraju prvog nivoa razvoja taktike.
Igrai otkrivaju vanost duine kojom e odigrati lopticu, onda kada poinju i sa prvim
meevima. Neke prednosti kod dugako odigranih loptica se ogledaju u sljedeem: dugako
odigranom lopticom protivnik je prisiljen stajati iza osnovne linije u pasivnoj poziciji i
onemoguava mu se priprema za napad; te protivnik se prisiljava na moguu greku koja
moe biti direktna greka nakon koje je igra direktno osvojio poen, ili greka u smislu da je
protivnik odigrao kratku lopticu i na taj nain nama omoguio da se pripremimo za napad.
dugako odigrana lopta je poetak za preuzimanja inicijative na terenu: kratka loptica
odigrana od strane naeg protivnika je ansa i poetak realizacije naeg budueg napada;
protivnik je pogrijeio (out ili mrea), jer je zakasnio na lopticu, ili je zakasnio sa pripremom
za udarac. Uvjebavanje duine loptice u poetnoj fazi se izvodi nezavisno od njenog smjera
ili visine. Trener u zavisnosti od sposobnosti igraa, po irini terena oznaava neku liniju iza
koje igra treba odigrati lopticu. U poetku je to, obino, servisna linija koja slui kao linija
preko koje je igra mora odigrati, a kasnije, sa kvalitetom igraa prostor izmeu osnovne
linije i obiljeene linije se smanjuje. U kasnijim fazama uvjebavanja, duina odigravanja
loptice se kombinuje i sa drugim taktikim zadacima, kao to su smjer i visina.
Korak 2 Srednje napredni igrai Ovaj korak ukljuuje sljedee:
o Snagu;
o Rotaciju loptice;
o Ritam;
o Raznolikost; te
o Bazine taktike strukture.5
Snaga - Kada se govori o snazi kojom e igra odigrati lopticu, misli se na sposobnost igraa da
intenzitetom pravovremene kontrakcije miia, i meusobne koordinacije i redoslijeda ukljuivanja
miinih grupa koje uestvuju u izvoenju udarca, daje loptici veliku brzinu. S odrastanjem, igra je
zbog promijenjenih antropometrijskih karakteristika sposoban odigrati udarac puno snanije
(tehniki cilj), ali on istovremeno mora nauiti kako tu snagu iskoristiti na primjeren nain (taktiki
cilj). Snaga (brzina loptice) se u taktike svrhe koristi zbog: napada; realizacije pobjednikog udarca
(winner) na kratko odigranu lopticu naeg protivnika; promjene ritma. Trener treba igraa uiti da:
nikada jako ne udara lopticu kada je u tekoj poziciji na terenu; da jako udara lopticu samo onda
kada je ona iznad nivoa mree, ili kada je on u rezultatskoj prednosti i moe sebi dozvoliti vie
rizika u igri.
Rotacija loptice - Kada je igra lopticu sposoban odigrati sa slice ili spin rotacijom (tehniki cilj), on
mora znati kako tu rotaciju koristiti u izmjeni udaraca, u situaciji mea (taktiki cilj). Rotacija se u
taktike svrhe moe koristiti zbog kontrole brzine loptice; promjene ritma pri izmjeni loptice sa
protivnikom; te visine i duine loptice odigravanja loptice protivniku.
5 www.tenis-as.com
7

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

Ritam - Ritam je sposobnost igraa da kontrolie izmjenu udaraca zadatim tempom. Taktika
upotreba ritma je kontrola brzine izmjene udarca, mijenjanje ritma koje od protivnika zahtijeva
raznovrsnost u izboru najboljeg mogueg rjeenja kojim e odigrati povratnu lopticu, te promjena
ritma s ciljem da se protivnik iznenadi i na taj nain da mu se smanji vrijeme koje mu je potrebno za
kvalitetnu pripremu za novi udarac. Trenerov zadatak je nauiti igraa pravilnoj upotrebi ritma.
Igrai bi trebali znati mijenjati ritam kod due izmjene udaraca, odravati jednak ritam protiv igraa
koji igraju svestrano po cijelom terenu, odnosno ne gubiti svoj ritam u igri, koristiti brzinu, visinu,
duinu i rotaciju loptice zbog promjene ritma.
Raznolikost - Kada je igra u mogunosti primjenjivati sve navedene bazine taktike koncepcije, on
ih mora znati koristiti na odgovarajui nain. Raznolikost je sposobnost mijenjanja i primjene svih
tih koncepcija sa svrhom rjeavanja taktikih zadataka i formiranja svog linog naina igre. Na
ovom nivou razvoja, igrai poinju sa formiranjem vlastitog stila igre. Za trenera je vano da kod
igraa prepozna njegov nain razmiljanja prilikom rjeavanja pojedinih taktikih zadataka na
treningu ili u meu. Zatim oni zajedniki trae rjeenja koja e biti prihvatljiva s obzirom na njegove
motorike sposobnosti i tehniko-taktika znanja.
Bazine strukture - Na ovom nivou razvoja, trener treba igraa uiti serije bazinih taktikih
struktura koje su podijeljene u obrasce koritenja udaraca, obrasce geometrije terena, obrasce igre za
bodove.
Korak 3 Napredni igrai - Opti taktiki cilj na tom nivou razvoja igraa je razviti lini stil igre.
Neki od specifinih taktikih ciljeva koje bi treneri na tom nivou sa igraima trebali razvijati su
sljedei:
o Predvianje;
o Postotak uspjenosti igre;
o Izbor udaraca; te
o Analiza mea.
Predvianje je specifini taktiki cilj koji je bitan za kvalitetno vraanje protivnikovih udaraca kao
to su servis, voleji, passing udarci, i slino. Treneri trebaju uiti igrae, kako na primjer iz kretanja
protivnika, njegovog namjetanja na lopticu, ili trenutnog rezultata, mogu dobiti to je vie mogue
kvalitetnih informacija, koje e im pomoi da na osnovu njih, analiziraju koja su to mogua rjeenja
protivnika u odreenoj situaciji. Igra, kod predvianja mora koristiti svoje iskustvo i znanje, i znati
pomou spoljanjih pokazatelja analizirati, i na osnovu njih, pokuati predvidjeti mogua rjeenja
protivnika na osnovu kojih e moi kvalitetno odgovoriti na protivnikov napad. Predvianja se kod
igraa razvija kroz igru, vjebama pokrivanja terena sa aktivnim protivnikom i simuliranjem mea.
Postotak uspjenosti igre - Ovaj taktiki aspekt se primjenjuje u toku mea, prilikom servisa, izlaska
na mreu, igri na mrei, ali se takoe koristi i prilikom igre sa osnovne linije, kod pobjednikog
poena, kod greaka (prisiljenih ili neprisiljenih), i slino. Da bi igra nauio kvalitetno razmiljati u
toku mea i donositi kvalitetne odluke, a ujedno vriti korekcije u taktici koju je postavio prije mea,
on najprije mora biti svjestan svojih jakih strana, zatim treba poznavati slabe strane protivnika koje
je uoio u toku mea ili ih zna od ranije. Treneri trebaju igrae nauiti da izmeu svakog odigranog
poena kratko analiziraju prethodni poen. Ako su pogrijeili, da pokuaju otkriti u emu, i da na
8

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

osnovu analize navedenog odaberu najbolju taktiku za sljedei poen. Vrijeme koje igra ima na
raspolaganju izmeu odigranih poena, je vrijeme koje se moe kvalitetno iskoristiti, i to igrai
moraju nauiti. Najbolji nain uvjebavanja ovog taktikog elementa je da trener na treningu, kada
igrai igraju trening meeve, povremeno prekine igru izmeu poena i da kroz razgovor sa igraima
iznese svoje vienje situacije i pokua sugerisati igrau neko od moguih rjeenja. Da ih stalno
upozorava na vanost kvalitetnog koritenja vremena koje imaju na raspolaganju izmeu poena.
Izbor udaraca je sposobnost igraa da odabere jedno sredstvo (oruje) u skladu sa svojim znanjima,
sposobnostima, i antropometrijskim karakteristikama, i da se pomou njih suprotstavi protivniku i
trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi na terenu. Prije nego to se zapone sa postupkom izbora
udaraca, treneri trebaju biti sigurni da igrai posjeduju iroku raznolikost mogunosti u svakoj
situaciji. Tok uenja tog taktikog cilja je sljedei: posmatranje, izbor, analiza odabranog i povratna
informacija. Izbor udarca se moe vjebati i usavravati kroz posmatranje bazinih taktikih
obrazaca na treningu i u meu, uz stalnu komunikaciju trenera i igraa.
Analiza mea je sposobnost planiranja mea, primjena plana na terenu i sticanje novih vrijednih
iskustava nakon odigranog mea. Treneri za analizu mea mogu koristiti video kamere, kompjutere,
kartice sa biljekama mea i ostale postupke koji njima i igraima pomau u objanjenju onoga gdje
je igra grijeio, i to je trebalo uiniti. Igrai moraju zapoeti me s jasnim i glavnim taktikim
planom i s nekoliko alternativnih planova. Na kraju mea, i nakon analize oni trebaju usvojiti
pozitivne zakljuke koji e im pomoi u daljem razvoju njihove igre.

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

3. POSTUPAK TAKTIKE PRIPREME TENISERA

Priprema za me u taktikom smislu je vjetina koju svaki igra instinktivno posjeduje u veoj ili
manjoj mjeri. Bilo da je rije o igrau rekreativcu koji igra jednom u sedmici protiv poznatih ili
nepoznatih protivnika, bilo da je rije o junioru, koji s vremena na vrijeme putuje na takmienja,
bilo da je rije o profesionalcu koji cijelu karijeru provede na turnirima, svako od njih njeguje neku
vrstu taktike pripreme za me koji slijedi.
U poecima bavljenja tenisom, igra se susree sa problemom protivnika sa suprotne strane i time
stvara mehanizam na koji nain savladati tog protivnika, odnosno problem pred kojim se naao.
Najbolji takmiari su najbolji u rjeavanju problema koji se ispred njih pojavljuje.6
Neki igrai i treneri smatraju da se ne bi trebalo previe zamarati analizom protivnika, nego da mu
treba nametnuti vlastiti stil igre. Meutim, namee se pitanje ta ako protivnik ima odgovor na takav
nain igre, ta ako mu ta igra odgovara?! Drugi igrai i treneri, pak smatraju da je poeljno
analizirati svakog protivnika i uoiti mu slabe strane, te prilagoditi svoju igru prema onome to
protivniku ne odgovara. Isto tako, namee se pitanje ta ako se igra ne osjea sigurno u igri koju bi
trebao igrati.
Dakle, pred izgraem stoji izbor i brojne kombinacije o tome ta i kako initi, te ta i kako ne initi u
meu koji slijedi. Namee se pitanje kako izabrati pravi pristup i kombinaciju koja e biti uspjena?!
To je kljuno u taktikoj pripremi za me izabrati pravi pristup i kombinaciju koja e biti uspjena.
Neophodno je ukazati na jednostavniju tehniku taktike samopripreme za me, koja se moe shvatiti
i kao psiholoka priprema, a ne samo taktika. Moe se shvatiti kao psiholoka priprema iz razloga
to ukluuje vizualizaciju budueg dogaaja budue situacije koja e se dogoditi u meu za koji se
pripremamo. To je posebno djelotvorno u situaciji kad nam je protivnik poznat, dakle kad igramo
protiv nekoga protiv koga samo ve igrali ili protiv nekoga iji smo nain igre vidjeli i upoznali. Isto
tako, moe se iskoristiti i protiv protivnika kojeg prvi put vidimo, ali nee biti toliko precizno i
kompletno, nego e se vie osloniti na nae kombinacije i na na nain igre.
Uglavnom, taj nain pripreme izvodi se tako to je neophodno izabrati tri simbola, na primjer tri
razliite loptice. Prvi simbol A predstavljae nas, drugi simbol B predstavljae protivnika, a
6 ari I., Sve je mogue, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 2013. god., str. 68.
10

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

trei simbol C trenera. Ukoliko postavimo prva dva simbola A i B jedan nasuprot drugom, a
trei C (trener) sa strane, postavlja se pitanje za prvi simbol, kako e igrati u meu protiv B.
Nakon kraeg razmiljanja, namee se odgovor da je potrebno igrati sa to vie detalja, tako da svi
dijelovi igre budu obuhvaeni (servis, ritern, izmjena udaraca, napad, odbrana). Zatim je potrebno
postaviti se na poziciju protivnika (B) i odgovoriti na pitanje kako bismo igrali protiv samih sebe.
Isto tako, veoma je vano to detaljnije opisati nain igre koji bi bio djelotvoran u meu protiv nas.
Zatim je potrebno zauzeti poziciju trenera (C). U toj situaciji je potrebno pokuati odglumiti
trenera, i s obzirom na saznanja koja posjedujemo o nainu igre na koji emo igrati i o nainu na
koji e igrati protivnik, treba posavjetovati igraa A s pozicije trenera, sa to vie informacija i
detalja o tome kako bi trebalo igrati. Nakon zavretka tog pristupa, potrebno je vratiti se u poziciju
igraa A i provjeriti da li se neto promijenilo u prvobitnom pristupu, odnosno hoemo li i dalje
igrati na isti nain, kao to je planirano kod prve situacije. Obino se neto promijeni, tako da esto
pronaemo jo neki detalj, neku sitnicu koja bi nam mogla biti od koristi kod taktike pripreme za
me.7 Dakle, taj odgovor koji dobijemo kada se ponovo naemo u poziciji igraa A potrebno je
prihvatiti kao konaan. To e biti plan igre, s kojim e igra krenuti u me.
Prethodno predstavljeni postupak taktike pripreme se moe izvoditi bez obzira na starost igraa.
Ako je rije o mlaem uzrastu, trener se moe koristiti razliitim figuricama, premjetajui ih na
nacrtanom terenu i davajui im razliite uloge u koje e se mali teniseri lake uiviti, nego da im
suvoparno govori o tome kako bi trebalo igrati. Isto tako, igrai e nauiti razmiljati o igri, o nainu
na koji bi trebali igrati, a trener ih moe na zabavan i zanimljiv nain usmjeravati i voditi kroz
proces. U toj vjebi se trenira i jo jedan aspekt, koji je vaan za psiholoku pripremu, a to je
sagledavanje situacije oima posmatraa, u ovom sluaju trenera.

7 ari I., Isto, str. 70.

11

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

4. TAKTIKA PRIPREMA TENISERA U SINGLU

Vrhunski igrai, u smislu taktike i strategije, vremenom razvijaju zaokruene ablone koje vole da
igraju, i pritom se osjeaju sigurno. Jednostavno reeno, ovi abloni predstavljaju serije udaraca koji
se esto ponavljaju.
Ukoliko teniser eli da postane briljantan taktiar, potrebno je da svoje ablone planira svjesno prije
svakog poena u meu. Osim toga, neophodno je da i neprekidno analizira nesvjesne ablone u igri
svog protivnika.
Na samom poetku je nepohodno ukazati na principe igre po ablonu. Zapravo, kada teniser
odreenu seriju udaraca pone da ponavlja, njegova igra poinje da poprima lik serije ablona.
Upravo zbog toga su treneri raznih teniskih asocijacija razvili sistem teniskih drilova, baziranih na
ablonima koje igrai koriste.
Na svakom nivou igre, 85% poena predstavlja rezultat greke. Kod veoma kvalitetnih igraa, greke
su veoma esto posljedica tanog pozicioniranja, jaine ili sakrivanja udaraca. Na svakom nivou
konkurencije, neiznuene greke ine veoma znaajnu stavku svakog mea i obino proistiu iz
loeg izbora udarca ili nedovoljno dobre tehnike. Broj greaka je mogue smanjiti ukoliko se teniser
potrudi da svaki njegov udarac bude na bezbjednom odstojanju od mree; ukoliko udarce cilja malo
dalje od linija kako bi sebi obezbijedio prostor za greku; kad god se u nekom poenu nae u nevolji i
mora da odigra defanzivno, trebalo bi da pokua da odigra visoku i duboku dijagonalu, kako bi imao
dovoljno vremena da se oporavi za sljedei udarac. Zatim je neophodno da na poetku poena, igra
svoje udarce cilja dijagonalno ili duboko u sredinu, ime e umanjiti mogunost greke i drati svog
protivnika u defanzivi; te kretanja ka lopti i rana priprema tenisera predstavljaju preduslov
dosljdnih, odnosno konzistentnih udaraca i bezbjednije je da loptu vraa u smjeru iz kog je dola,
nego da mijenja ugao udraca.8
U narednom dijelu emo ukazati na jo neke od principa igre po ablonu, i to:
o Igrati u nebranjeni dio terena S obzirom na to da protivnik u jednom trenutku ne moe da
pokrije apsolutno sve uglove, neki dio terena e uvijek biti nebranejn. U tom sluaju postoji
8 Lili J., Dakovi S., Taktika tenisa kroz vjebe, Partenon, Beograd, 2005. god., str. 18.
12

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

mogunost da se odigra tako da protivnik jednostavno ne moe da uzvrati. ak i ako uspije

da stigne lopticu, njegov zadatak e sigurno biti otean time to mora da tri do nje;
Uhvatiti protivnika u raskoraku Kada protivnik pone da predvia udarac i eventualno se
ak i nagne na odreenu stranu, trebalo bi da teniser usmjeri svoj udarac na drugu stranu.
Nakon toga, protivniku e biti izuzetno teko da promijeni pravac kretanja, povrati ravnoteu
i pripremi se za udarac;
Koristiti dijagonale za otvaranje terena - Veina igraa je nauena da udarce sa osnovne
linije odigrava duboko kako bi protivnika sprijeili da ih nakon neke kratke lopte,
eventualno, napadne. Iako je ovo solidna poetna strategija, potrebno je i da igrai koriste
uglove terena kako bi stvorili nebranjene dijelove terena u koje mogu da usmjere svoje
udarce ili iskoriste slabu stranu svog protivnika. Otrim dijagonalama sa osnovne linije, igra
e natjerati svog protivnika da uzvrati nalazei se izvan terena, nakon ega svoj udarac moe
da odigra u nebranjeni dio terena;
etati protivnika po terenu Variranjem udraca u smislu brzine, dubine, mejsta i spina
teniser moe dovesti svog protivnika u iskuenje u svakom poenu. Slino bacau u bejzbolu
koji razliitom brzinom, spinom i ciljanjem pokuava da zbuni svog protivnika, tako i teniser
svog protivnika treba da pokua da zbuni raznovrsnim i dobro kamufliranim udarcima. Na
veini nivoa igranja, tajna za etanje protivnika po terenu jeste da tipinom kretanju po
osnovnoj liniji treba dodati i kretanje naprijed-nazad;
Prilagoditi se protivniku Jedan od najzanimljivih aspekata tenisa jeste izazov pronalaenja
slabe take u igri protivnika i njeno korienje. Ukoliko se igrau uini da njegov protivnik
ima neto slabiji defanzivni bekhend, trebalo bi da servira taj bekhend i igra na njega sve dok
ne napravi greku ili ne odgira slabo i omogui mu napad;
Prilagoditi se uslovima Vremenski uslovi imaju znaajan uticaj na teniske meeve.
Iskustvo u odigravanju u najrazliitijim uslovima je od neprocjenjivog znaaja, tako da bi
trebalo da igrai vjebaju u svim vremenskim uslovima. Samo tako e moi da naue kako
da svoje udarce prilagode, na primjer, vjetru.

4.1. ABLONI IGRE SINGLOVA

Treneri raznih svjetskih asocijacija su ustanovili da svaki tip igre zavisi od toga koliko je odreeni
igra dobar u izboru ablona razliitih udaraca. To znai da, iako postoji veliki broj ablona na
kojima je mogue bazirati igru, samo odreeni broj ablona moe donijeti direktnu korist. Prema
tome, savreni abloni e biti oni koji odgovaraju nainu igre tenisera. Na svakom nivou kvaliteta
igre trebalo bi razumjeti strategiju (kao iri pojam taktike) igre koju teniser eli da odigra. Strategija
u tenisu se zasniva na principima visokoprocentualnog tanog tenisa, na kvalitetima i manama
tenisera, te na kvalitetima i manama njegovog protivnika.
Osim igranja visokoprocentualno tanog tenisa, neophdono je da igra svoju strategiju i taktiku
bazira na sopstvenim i protivnikovim kvalitetima i manama. Tenis lako moe poprimiti oblik partije
aha u kojoj svaki igra odigrava seriju ofanzivnih i defanzivnih udaraca. U praksi, potrebno je
napraviti inventar svojih teniskih znanja, te ih identifikovati kao kvalitete ili mane. Nakon toga,
neophodno je usvojiti jedan od etiri osnovna stila igre sa eventualnim individualnim varijacima. To
su:
13

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

o vrsta igra sa osnovne linije Ovaj stil igre karakteriu izuzetno kretanje i brzina, ba kao i
vrsti udarci sa osnovne linije, prezicni pasing otovi i dobro kontrolisani lobovi;
o Agresivni igrai sa osnovne linije Ukoliko se odreeni teniser svrsta u ovu kategoriju
igraa, meu njegovim fizikim osobinama su najbitnije brzina, snaga miia i izdrljivost (u
smislu psihikih predispozicija trebalo bi da bude osoba koja esto rizikuje);
o Svestrana igra, odnosno igrai cijelog terena Igrae cijelog terena obino odlikuju atletske
predispozicije brzina i odlino kretanje, a prate ih izdrljivosti i odlina kondicija. Ovakvi
igrai veoma lako mogu da preu iz odbrane u napad, ekajui da protivnik otkrije svoju
slabost;
o Servis-volej igrai Ukoliko je odreeni teniser visok, pokretljiv, ima snaan sme mekanu
ruku, te se uz to na mrei osjea prirodno, onda je on tipian servis-volej igra. Jak servis i
nemilosrdan visok sme su od kljunog znaaja za ovaj tip igraa.
S obzirom na to da odigravanje teniskog mea podrazumijeva prilagoavanje svakoj razmjeni
najrazliitijih udaraca, vjebe koje e teniseri izvoditi na svojim treninzima treba, upravo, da
imitiraju takve izazove. Udarci protivnika natjerae odreenog tenisera da tri, istee se, pokua da
dohvati ili izbjegne lopticu. Igra e najbre napredovati ukoliko bude uvjebavao najrazliitije
udarce, te e na taj nain razvijati samopouzdanje da e tokom mea imati odgovor za svaki trik
svog protivnika.
Najefikasnije redoslijed uvjebavanja novog ablona igre se izvodi na sljedee naine: neophodno je
uiti i vjebati svaki udarac neke serije pojedinano sve dok ne bude izveden dosljedno; drugi korak
jeste ponavljanje svakog udarca sve dok kretanje igraa ne dobije oblik automatskog fizikog
odgovora; trei korak predstavlja pokuaj izvoenja serije u ablonu u kojem bi oni mogli da se
pojave tokom poena u pravom mjestu; to je prije mogue, teniser, treba da pree na realnu situaciju
u kojoj je loptica u igri; ukoliko se igra iznervira zbog toga to ne moe da izvede cio ablon,
neophodno je da se vrati na prethodni korak koji je neto laki ili zatrai pomo trenera u vezi sa
odigravanjem odreenog udarca; konano, treabalo bi da igra postavi neke situacije poput stvarnih,
i to sa odreenim ogranienjima koja e pomoi odreenom igrau da radi na odreenim ablonima
igre i nakon to teniser zavri sa uenjem i drilovima, neophodno je da igra normalne takmiarske
meeve i da tokom njih insistira na pojedinim ablonima. Primjena nauenih ablona u stvarnim
situacijama, zapravo, predstavlja konaan test vjetine tenisera.

4.1.1. abloni i drilovi za igru na osnovnoj liniji

Poznavanje ablona i drilova na osnovnoj liniji pomoi e igrau da njegovi servisi i riterni, kao i svi
ostali udarci koji se izvode sa osnovne linije dobiju na otrini i efikasnoti. U okviru ablona i drilova
za igru na osnovnoj liniji, neophodno je ukazati na sljedee:
o ablone za servis i ritern;
o Drilove za servis i ritern;
o ablone za igru na osnovnoj liniji; te
o Drilove za udarce sa osnovne linije.

14

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

abloni za servis i ritern Servis i vraanje servisa (ritern) predstavljaju, vjerovatno, najvanije
udarce u tenisu zbog toga to svi poeni poinju, upravo, njima. Bilo bi idealno kada bi servis bio
takvo oruje koje ili donosi direktne poene ili iznuuje veoma slab ritern protivnika. U okviru
ablona za servis i ritern, neophodno je ukazati na sljedee:
o ablon br. 1.: Strana za izjednaavanje irok servis za otvaranje terena - Cilj ovog ablona
jeste da se drugim udarcem ostvari poen ili pripremi prilazak mrei;
o ablon br. 2.: Strana za prednost irok servis za otvaranje terena - Cilj ablona jeste
drugim udarcem ostvariti poen ili pripremiti prilazak mrei;
o ablon br. 3.: Strana za izjednaenje - Servis u T za smanjivanje uglova (kratkih
dijagonala) - Cilj ablona jeste kao drugi udarac odigrati paralelu ili u slabiju stranu svog
protivnika;
o ablon br. 4.: Strana za prednost Servis u T za smanjivanje uglova (kratkih dijagonala)Cilj etvrtog ablona je kao drugi udarac odigrati paralelu ili u slabiju stranu svog protivnika;
o ablon br. 5.: Oba polja Servis u tijelo za izbacivanje primaa iz ravnotee - Cilj ablona je
oekivati kratak i slab ritern, dok drugi udarac treba da bude viner ili bar moan napad;
o ablon br. 6.: Strana za izjednaenje Odgovor na irok servis, vraanje duboke dijagonale
- Cilj ovog ablona jeste duboka i bezbjedna dijagonala za poetak razmjene udaraca;
o ablon br. 7.: Strana za prednost Odgovor na irok servis, vraanje duboke dijagonale Cilj ovog ablona jeste duboka i bezbjedna dijagonala za poetak razmjene udaraca;
o ablon br. 8.: Strana za izjednaenje Odgovornost na izuzetno irok servis, vraanje
duboke paralele - Cilj ovog ablona jeste duboka paralela koju server moe da pokrije jedino
brzim kretanjem. Mogue je da e igra u ovakvim situacijama eljeti da svog protivnika
natjera da odigra neki svoj slabiji udarac;
o ablon br. 9.: Strana za prednost Odgovor na izuzetno irok servis, vraanje duboke
paralele - Cilj ovog ablona jeste duboka paralela koju server moe da pokrije jedino brzim
kretanjem. Mogue je da e igra u ovakvim situacijama eljeti da svog protivnika natjera da
odigra neki svoj slabiji udarac;
o ablon br. 10.: Strana za izjednaenje Odgovor na servis u T, dubok ritern u sredinu Cilj ovog ablona jeste dubok i bezbjedan ritern u najvei dio terena. Tanost udarca treba
poveati slanjem loptice visoko iznad mree;
o ablon br. 11.: Strana za prednost - Odgovor na servis u T, dubok ritern u sredinu Tanost udarca treba poveati slanjem loptice visoko iznad mree;
o ablon br. 12.: Strana za izjednaenje Odgovor na servis u T, vraanje duboke paralele
- Dubok ritern koji servera stavlja u defanzivnu poziciju;
o ablon br. 13.: Strana za prednost Odgovor na servis u T , vraanje duboke paralele Dubok ritern koji servera stavlja u defanzivnu poziciju;
o ablon br. 14.: Odgovor na kratak i slab servis Vraanje snane i duboke paralele - Cilj
ovog ablona jeste napad agresivnim ravnijim udarcem (drajvom), te iznuditi slab odgovor
protivnika;
o ablon br. 15.: Odgovor na kratak i slab servis Vraanje snane dijagonale - Cilj ovog
ablona jeste napad agresivnim ravnijim udarcem (drajvom), te iznuditi slab odgovor
protivnika;
o ablon br. 16.: Odgovor na kratak i slab servis op (skraeni slajs) ili ravnija (drajv)
paralela) i izlazak na mreu - Cilj ablona je uzvratiti paralelom i, pratei lopticu, izai na
mreu. Sljedei volej treba odigrati u nebranjeni dio terena;
15

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

o ablon br. 17.: Odbrana od servis-volej igraa Ritern u noge server - Cilj ovog ablona je
oteati prvi volej server lopticom koju e igra morati da udari ispod nivoa mree. Kao
sljedei udarac, neophodno je odigrati pasing ot;
o ablon br. 18.: Odbrana od servis-volej igraa Vraanje paralele - Cilj ovog ablona se
odnosi na to ukoliko server brzo prilazi, ne primjenjujui osnovni korak ili ne pratei lopticu
nakon irokog servisa, paralelom igra moe da uhvati protivnika u trenutku kada vie nije u
stanju da promijeni smjer kretanja i odigra volej.
U narednom dijelu emo ematski predstaviti prva etiri ablona.9

ema br. 1.: abloni za servis i ritern10

B

B Prima

Prima B
T

B Prima
T

T
T

1
3

3
2

A
A

Neophodno je istai da oznaka A na prethodno predstavljenim ablonima predstavlja servera.

Drilovi za servis i ritern Meu drilovima za servis i ritern postoji mnogo naina za uvjebavanje
ablona. Naveemo neke vrste drilova:
9 U radu e biti predstavljeni samo odreeni abloni, zbog ogranienoti prostora.
10 Lili J., Dakovi S., Isto, str. 34.-37.
16

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

o Dril br. 1.: Oko svijeta Cilj se odnosi na razvijanje konzistentnog i preziznog servisa. Igra
A dva puta servira sa pozicije A1 jednom u spoljanji i jednom u unutranji dio polja za
serviranje. Nakon uspjenih serivsa, igra prelazi na poziciju A2, zatim na A3, A4, A5 i A6.
Cilj je da se uspjeno izvede svih 12 servisa. Svaki neuspio servis povlai vraanje na
poetnu poziciju A1;
o Dril br. 2.: Otvaranje terena Cilj je vjebanje irokih servisa za otvaranje terena za sljedei
udarac. Igra A servira iroko ili izuzetno iroko. Igra B uzvraa dijagonalom. Server,
zatim, odigrava agresivno u otvoreni, odnosno nebranjeni dio terena. Igra B zatim pokuava
da etvrti udarac odigra duboko i, ukoliko u tome uspije, dobija poen. Ako ne uspije, poen
dobija server;
o Dril br. 3.: Lice prema topu Cilj ovog drila je snalaenje sa veoma brzim servisima i
odigravanje dubokih riterna. Postupak ove vrste drila se sastoji u tome da trener stoji,
otprilike, jedan metar ispred osnovne linije i servira veoma jako, mijenjajui mjesto i spin.
Igra A vraa tri servisa, najprije u metu T1, zatimu i u metu T2, a onda po svom izboru.
Zatim se isti postupak ponavlja sa igraem B. Preporuuje se se praenje rezultata u smislu
brojanja uspjenih riterna, ime vjeba dobija element takmienja izmeu igraa;
o Dril br. 4.: Korienje slabosti protivnika Cilj je korienje slabijeg bekhenda protivnika
servis u bekhend stranu i zatim odigravanje serije udaraca na bekhend protivnika. Igra A
servira u slabiju, bekhend stranu igraa B ili u tijelo, kako bi ga napao. Nakon neto slabijeg
riterna, igra A odigrava duboko u bekhend stranu igraa B i ponavlja taj udarac sve dok ovaj
ne pogrijei ili dok ne uspije da odigra viner u nebranjeni dio terena; te
o Dril br. 5.: Ritern napad na mrei - Cilj je napad na slabiji servis, izlazak na mreu i
poentiranje volejem. Igra A ulazi u teren i odigrava drajv ili op ritern paralelu i, pratei
putanju lopte, izlazi na mreu kako bi poentirao volej udarcem u metu T1 ili T2. Igra B treba
da odigra umjereno jak pasing ot u sredinu, kako bi dozvolio igrau A da poentira.
U narednom dijelu emo ematski predstaviti prethodno navedena etiri drila.
ema br. 2.: Drilovi za servis i ritern11

T
TT
T
T

1
2

T
T
1

1
1

T T
1

11 Lili J., Dakovi S., Isto, str. 55., 61., 69.,73.,77.

17
A4

A
A56

A1
A
A23

A
A

T2

Trener

T1

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

abloni za igru na osnovnoj liniji Na poetku svakog poena u tenisu, oba igraa se nalaze na
osnovnoj liniji. Nakon servisa i riterna, veliki broj poena se nastavlja razmjenom udaraca sa osnovne
linije. U tom smislu, zadatak igraa na osnovnoj liniji je da odgovori na sve udarce svog protivnika
udarcima iznad mree i u okvirima granice terena. Variranjem visine, kao i koliine spina trebalo bi
da igra tei vrstini i dubini svojih udaraca. Mogue je razlikovati sljedee ablone:
o ablon br. 1.: Razmjena dijagonala Napad kratke lopte paralelom (cilj je da se igra duboko
sve do prve paralele koju igra treba da napadne paralelom);
o ablon br. 2.: Razmjena dijagonala Napad kratke lopte dijagonalom (cilj ovog ablona se
odnosi na to ukoliko lopta padne u spoljnjoj treini terena i odskoi ustranu, neophodno je
napasti dijagonalom koja se odbija izvan terena);

18

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

o ablon br. 3.: Razmjena dijagonala za iznuivanje kratke i iroke lopte Napad veoma
kratkom dijagonalom (na kratku i iroku loptu potrebno je da igra odgovori veoma kratkom
dijagonalom sa jakim top spinom koja e protivnika da izbaci s terena, a zatim da sljedeu
loptu igra odigra u nebranjeni dio terena);
o ablon br. 4.: Odgovor na loptu po sredini Inside-out preko terena (potrebno je zaobii
lopticu po sredini i uzvratiti ravnijim, odnosno drajv inside-out forhendom sa jedne na drugu
stranu terena. Pri tome je neophodno oekivati slabiji odgovor protivnika koji se moe
napasti;
o ablon br. 5.: Razmjena dijagonala Napad kratke lopte paralelom (ukoliko protivnik iz
svoje forhend strane odigra paralelu, neophodno je zaobii lopticu i odigrati ravniji (drajv)
inside-out forhend koji e protivnika izbaciti sa terena;
o ablon br. 6.: Odgovor na duboki ravniji udarac Odigravanje visokog spina u protivnikov
bekhend (cilj je odigrati visoki spin u bekhend stranu protivnika, posebno ako ovaj udarac
igra jednom rukom i potrebno je oekivati kratku loptu koja se moe udariti jo u vazduhu ili
nakon odbitka i pretvoriti u poen;
o ablon br. 7.: Razmjena slajs bekhenda Napad na kratku loptu (cilj je da igra odigrava
duboke lopte sve dok od protivnika ne dobije kratku loptu koju e napasti);
o ablon br. 8.: Odgovor na duboke lopte po sredini Odigravanje dubokog i visokog udarca
uz sredinju liniju (cilj koji treba postii upotrebom ovog ablona jeste smanjenje
mogunosti dijagonala i izbjegavanje greaka odigravanjem visokih i dubokih udaraca po
sredini).
U narednom dijelu e biti ematski predstavljena prva etiri ablona.

19

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

ema br. 3.: abloni za igru na osnovnoj liniji12

B
B

3
3

2
2

A
A

B
T

B
T

T
3
1

A
A
12 Lili J., Dakovi S., Isto, str. 82. 85.
A
20

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

Drilovi za udarce sa osnovne linije U ovom dijelu ukazaemo na neke drilove za udarce sa
osnovne linije, i to:
o Dril br. 1.: Diktiraj i reaguj Cilj ovog drila je razvijanje efikasnog kretanja, dobrog
pokrivanja terena i preciznosti udaraca sa osnovne linije. Postupak ovog drila se sastoji u
tome da igra A ubacuje lopticu u igru i variranjem svojih udaraca i njihovim upuivanjem u
razliite dijelove terena diktira razmjenu udaraca. Igra B, sa druge strane, svaku loptu mora
da vrati u obiljeenu oblast ili duboki kvadrant polja igraa A. Nakon 5 minuta igrai
mijenjaju uloge i ponavljaju vjebu na suprotnoj polovini terena;
o Dril br. 2.: Agasi Cilj je razvijanje vrstih udaraca sa osnovne liinije i priprema za snanu
paralelu. Igrai A i B razmjenjuju dijagonale etiri do est puta. Igra B, zatim, treba da
uzvrati relativno slabom i kratkom loptom koju e igra A napasti monom paralelom,
ciljajui postavljenu metu;
o Dril br. 3.: Izaberite viner udarac Cilj je vjebanje poentiranja iz kratke lopte. Igrai A i B
zapoinju razmjenu dijagonala koja teba da traje etiri do est udaraca. Igra B zatim treba
da odigra kratku loptu u spoljnju treinu (neto izmeu kratke i duge dijagonale) terena.
Igra A na ovou loptu moe da poentira paralelom ili dijagonalom, a dobija poen ukoliko
igra B ne uspije da vrati ovaj njegov udarac;
o Dril br. 4.: Odbrana svoje teritorije Cilj je odbrana od udaraca koji padaju duboko u
centralnoj treeni dijela terena. Igra A zapoinje razmjenu udaraca koji treba da budu
duboki i da preu iznad ueta koje je razapeto iznad mree. Svaka lopta koja padne izvan
obiljeene oblasti donosi poen protivniku. Nakon pet odigranih poena, igra B zapoinje
poen. Pobjednik je onaj igra koji prvi sakupi 11 poena. Za sljedeu igru, igrai mijenjaju
strane terena.
Sve prethodno navedene drilove za udarce sa osnovne linije predstaviemo emom br. 4.

21

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

ema br. 4.: Drilovi za udarce sa osnovne linije13

B

B
T

B
T2
T1

AA
A
13 Lili J., Dakovi S., Isto, str. 97., 99. i 103.
22

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

4.1.2. abloni i drilovi za igru na sredini terena

Lopte koje padnu u sredinejm dijelu terena predstavljaju svojevrstan poziv za igraa da iz odbrane
pree u napad i poentira ili monim udarcem pripremi svoj izlazak na mreu. U svakom sluaju,
nakon ovakvih lopti, igra preuzima kontrolu nad poenom i oekuje se od njega da neto uini. Sa
druge strane, u ovakvim situacijama, ipak, treba pribjei kontrolisanoj agrsivnoj igri zato to jo
uvijek nije u dominatnoj poziciji kao kada stigne do mree.
abloni za igru na sredini terena Kada se igra nalazi na sredini terena i udara lopticu, reket
prema zakonima fizike, mora biti pod pravim uglom u odnosu na teren ukoliko igra eli da loptica
zavri u terenu. Veina udaraca treba da budu paralele i trebalo bi da, prilikom dolaska na mreu,
igra prati njihvou putanju. To omoguava igrau da skrati ugao moguih pasing otova. Ukoliko
teniser odigra dijagonalu, to znai da bi, pratei je prilikom dolaska na mreu, morao da presijee
centralnu liniju terena i tako skrati ugao eventualnih odgovora suparnika. On bi, samim tim, imao
vie vremena i vie mogunosti za odigravanje dobrog pasing ota.
U narednom dijelu, ukazaemo na neke ablone za igru na sredini terena, na njihov cilj, te ih
ematski prikazati. To su:
o ablon br. 1.: Ukoliko je lopta iznad mree - Poentiranje dijagnonalom (Cilj ovog ablona
jeste da igra sprijei svog protivnika da predvidi njegovu paralelu);
o ablon br. 2.: Ukoliko igra mora loptu da udari ispod nivoa mree Odigravanje slajs
paralele (Neophdono je koristiti bezbjednost koju prua prilazak mrei slajs udarcem, tako
to e igra otvoriti reket i odigrati dovoljno duboku loptu. Pratei putanju loptice igra treba
da prie mrei i odigra volej u nebranjeni dio terena);
o ablon br. 3.: Ukoliko igra mora da udari loptu ispod nivoa mree Odigravanje drop ot
paralele (Neophodno je koristiti drop ot paralelu kako bi igra svog protivnika izbacio iz
ravnotee);
o ablon br. 4.: Lopta po sredini terena Izlazak na mreu po sredni terena (Izlaskom na
mreu po sredini treba skratiti ugao moguih pasing otova); te
o ablon br. 5.: Lopta po sredini terena Korienje inside-out pristupa (Ukoliko je forhend
igraa najjae oruja, neophodno je da zaobie lopticu i inside-out forhendom izae na
mreu).

23

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

ema br. 5.: abloni za udarce na sredini terena14

B

T
A

2
1
1

A
B
B

A
B

T
T

2
2

14 Lili J.,ADakovi S., Isto, str. 120., 121., 122.,A123. i 124.

24

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

Drilovi za igru na sredini terena Kada igra dobije neto slabiju loptu u sredini trena, praktino je
dobio zeleno svjetlo za napad. Njegova odluka, u tom smilu, treba da bude automatska, a ukoliko
lopticu moe da udari iznad visine mree treba da pokua da je centrira. Naveemo, te ematski
prikazati neke od njih:
o Dril br. 1.: Prilazak mrei visoko ili nisko odbijanje (Cilj je razvijanje osjeaja za
odgovarajui udarac u zavisnosti od toga koliko je loptica odskoila. Igrai A i B zapoinju
razmjenu 4 6 dijagonalnih udaraca. Igra B zatim treba da odigra relativno kratku loptu, a
igra A zavisno od toga da li je loptica odskoila visoko ili nisko, da odlui hoe li odigrati
ravniji (drajv) ili slajs udarac. Pored toga, on treba da odlui i da li e odigrati paralelu ili e
pokuati da poentira dijagonalom. Uopteno govorei, kada loptica moe da se udari u visini
mree ili iznad, igra se ravnije, dok se kod sloenih lopti obino igra slajs paralela);
o Dril br. 2.: Prilazak po sredini Cilj je vjebanje izlaska na mreu po sredini i skraivanja
ugla moguih pasing otova. Igrai A i B razmjenjuju udarce du sredinje linije terena, a
zatim igra B treba da odigra neto krai udrac. Igra A treba da krene naprijed, a odigra
dubok bekhend ili forhend po sredini, ciljajui metu T 1, i sasvim prie mrei. Igra B
odgovara pasing otom u bilo koju stranu koji igra A hvata volej dijagonalom u metu T2; te
o Dril br. 3.: Slab servis Cilj je provjeravanje vjetine odigravanja udarca u sredini terena i
posebno napada slabijeg servisa. Dva igraa igraju normalan set, osim to server (A) moe
da servira samo jednom, i to iz ruke i ispod nivoa struka. Ukoliko je desnoruk, prima (B)
mora da igra forhend na strani za izjednaenje i bekhend na strani za prednost. Prima nakon
riterna mora da istri na mreu ili gubi poen. Naravno, on pritom moe da isproba
najrazliitije udarce, od poentiranja ravnijim udarcem (drajvom) do drop otova.

25

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

ema br. 6.: Drilovi za igru na sredini terena

B
T1

T2

T1
B
T2

2
4

2
3

T3

A
A

1
2

A
T1

T2
A

4.1.3. abloni i drilovi za igru na mrei i defanzivni abloni i drilovi

abloni i drilovi za igru na mrei Izlazak na mreu je veoma esto i najzanimljiviji dio tenisa.
Kada je igra na mrei, to je znak da je preuzeo inicijativu i da je u veoma dobroj poziciji za
dobijanje poena. S obzirom na to da je blii svom protivniku, nego kada se nalazi na osnovnoj liniji,
loptica putuje krae, tako da je kod ovih udaraca zamah, takoe, veoma kratak. U okviru ablona za
igru na mrei, neophodno je ukazati na sljedee: ukoliko je lopta ispod nivoa mree volej paralela
(cilj je da se odigra volej parelela ispred sebe, a sljedei udarac dijagonalno u nebranjeni dio terena);
servis u T i volej iza protivnika ili u njegovu slabiju stranu (cilj igraa jeste da svojim servisom
izvue primaa u sredinu terena, a zatim da odigra iza njega, odnosno da ga uhvati u raskoraku ili u
njegovu slabiju stranu); ukoliko je lob kratak odigravanje smea koji bjei od protivnika (kod
kratkih lobova sme treba odigrati pod otrim uglom, odnosno dijagonalno ili tako da ode u
publiku); ukoliko je lob dubok odigravanje smea dijagonalno (kod dubljih lobova, sme treba
odigrati dijagonalno i ka sredinjoj liniji terena, kako bi igra sebi obezbijedio prostor za greku, a
nakon toga, treba prii mrei, za sluaj da protivnik vrati igraev sme); ukoliko je lob visok
dozvoliti da lopta odskoi i odigrati dijagonalu (ukoliko je lob veoma visok ili sunce i vjetar
komplikuju igraev udarac, neophodno je saekati da loptica odskoi i onda ciljati najvei
26

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

raspoloivi dio terena. Nakon smea treba prii mrei za sluaj da protivnik, ipak, uzvrati). ematski
emo prikazati prva dva ablona za igru na mrei.

ema br. 7.: abloni za igru na mrei

B
A
T1

T3
3

B
T1

T3 A
T2

T2

1
3
2

A
A

A
A

Defanzivni abloni i drilovi Defanzivna igra protiv igraa koji je izaao na mreu podrazumijeva
pokuaje da se lopta poalje lijevo ili desno od njega ili da se on eventualno lobuje. Izbor udarca
zavisie od pozicije igraa na terenu, njegovih kvaliteta i mana, kao i od toga koliko je protivnik
blizu mree. U okviru defanzivnih ablona, neophodno je ukazati na sljedee: odbrana od prilaska
dubokom dijagonalom pasing ot paralela (iako ovaj udarac podrazumijeva promjenu ugla
kretanja loptice, protivnik e morati da pokrije veliki dio terena, ukoliko eli da presijee ovu loptu);
odbrana od prilaska dubokom dijagonalom pasing ot dijagonala (na duboku dijagonalu
protivniak igra moe da odgovori i niskim dijagonalnim pasing otom sa mnogo top spina koji
protivnika moe da uhvati u raskoraku); odbrana od prilaska srednje dugom paralelom pasing ot
dijagonala (neophodno je odigrati nisku top spin pasing ot dijagonalu, tako to e igra lopticu
udaraiti rano, odnosno u njenoj uzlaznoj putanji); odbrana od prilaska sredinom terena prolazak iz
dva udarca (kod prvog udarca treba odigrati vrlo jako pravo u protivnika na mrei kako bi ga
sprijeili da poentira nekom kratkom dijagonalom, a zatim kod sljedeeg udarca treba pokuati da
pree sa bilo koje strane); odbrana od prilaska sredinom terena prolazak iz dva inside-out udarca
(kod prvog udarca treba odigrati jak inside-out forhend sa mnogo top spina kako bi loptica nakon
prelaska mree krenula nanie, a nakon toga treba oekivati volej paralelu, a zatim kao svoj sljedei
pasing ot odigrati veoma kratku i otru dijagonalu); odbrana od prilaska sredinom terena
27

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

nadjaati protivnika (ukoliko je udarac kojim protivnik izlazi na mreu slabiji i krai, neophodno je
zaobii lopticu kako bi igra odigrao svoj najjai udarac i odigrao izuzetno snanu paralelu ili
dijagonalu); odbrana od prilaska dubokim slajs udarcem u bekhend polazak sa dva udarca,
najprije paralela uz jednu liniju, a zatim uz drugu (kod provog pasing ota neophodno je da igra
odigra paralelu i oekuje da protivnik odigra volej dijagonalu u nebranjeni dio terena. Protivnika
treba proi drugim udarcem, takoe paralelom, ali uz liniju na drugoj strani terena); odbrana od
prilaska kratkim slajs udarcem ravniji udarac (drajv) u protivnikov desni kuk (nakon agresivnog
udarca sa manje spina u desni kuk protivnika treba oekivati refleksni volej na koji, zatim, igra
moe da poentira); odbrana od prilaska dubokim udarcem visoki defanzivni lob (ukoliko udarac
kojim protivnik izlazi na mreu izbaci igraa sa terena, iza ili sa strane, potrebno je da igra odigra
defanzivni lob u najvei dio terena, kako bi sebi dao malo vremena da se oporavi). Prva tri navedena
ablona emo i ematski prikazati.
ema br. 8.: Defanzivni abloni15
B

B
B

A
A

15 Lili J., Dakovi S., Isto, str. 195.-197.

28

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

5. TAKTIKA PRIPREMA TENISERA U DUBLU

U okviru taktike pripreme tenisera u dublu, neophodno je ukazati na sljedee drilove za za igru na
osnovnoj linij; ablone i drilove za igru na sredini terena; ablone i drilove za igru na mrei; te
defanzivne ablone i drilove.

5.1. DRILOVI ZA IGRU NA OSNOVNOJ LINIJI

U okviru drilova za servis i ritern neophodno je ukazati na sljedee drilove: servis u metu, iji je cilj
razvijanje preciznosti servisa; servis i udarac iza protivnika hvatanje protivnika u raskoraku, iji
je cilj izvlaenje protivnika u sredinu terena i zatim slanje loptice iza njega (iga A servira u
unutranji dio polja za servis, kako bi izvukao primaa u sredinu terena, a kada igra B uzvrati, igra
A treba da odigra jak i dubok udarac iza njega i uhvati ga u raskoraku, odmah nakon zavretka
poena, igai C I D odigravaju ovaj ablon u drugom polju za servis); ritern igra dubokih udaraca,
iji je cilj vjebanje dubokih riterna sa naglaskom na bezbjednom odstojanju od mree, kako bi se
smanjila mogunost greke i obezbijedila dovoljna dubina udarca (igrai A i B predstavljaju tim koji
servira, a igrai C i D tim koji uzvraa servise, te kod prvog peona igra A servira igrau C iji ritern
mora da padne u osjenenu oblast uz osnovnu liniju, a ukoliko ne uspije, njegov tim dobija poen i
rezultat je 0-15, dok kod sljedeeg poena, igra B servira igrau D i ukoliko igra D ne uspije da
pogodi osjeneni dio trenea, rezultat je 15 15); te smanjivanje ugla riterna, iji je cilj vjebanje
dijagonalnog kretanja unaprijed prilikom riterna u cilju odsjecanja izuzetno irokog servisa i
vraanje duboke paralele i kanjavanje servera, gdje je cilj razvijanje riterna koji kanjava slab
servis, od kojih emo ematski prikazati navedena prva etiri drila.
ema br. 9.: Drilovi za servis i ritern16

16 Lili J., Drakovi S., Isto, str. 57., 63., 65. I 67.
29

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

D
B
T

B
B
T

T3 T2 T1 T1 T2
T4
T4

T T

T4

3
1

3
1

2
2

2
2

U okviru drilova za udarce sa osnovne linije neophodno je ukazati na sljedee drilove: takmienje u
A
T
razmjeni dijagonala, iji je cilj vjebanje dosljednih i dubokih forhend i bekhend dijagonala (igra A
puta lopticu na zemlju i zapoinje razmjenu forhend dijagonala sa igraem C, svaki igra dobija
poen za udaraca koji padne u obiljeeni dio terena, igrai B i D na isti nain i po identinim
pravilima zapoinju razmjenu bekhend diijagonala, par koji prvi sakupi 21 poen pobjeuje, a nakon
toga, igrai mijenjaju strane kako bi vjebali i udarac iz suprotne strane); razmjena udraca u polju
za dubl, iji je cilj vjebanje dosljednih i dubokih ravnijih forhend i bekhend udaraca (igra A
odigrava forhende u bekhend stranu igra D sa kojim treba da razmjenjuje udarce, a svaka lopta koja
upadne u polje za dublove donosi jedan poen igraima A i D, u drugom polju za dubl, igrai B i C
razmjenjuju udarce po istim pravilima i prate svoj rezultat); partneri u igri dubokih udaraca, gdje je
cilj razvijanje konzistentnosti, dubine i preciznosti udaraca sa osnovne linije (igra A iz ruke puta
lopticu na zemlju i zapoinje razmjenu udaraca sa igraem C, svi udarci moraju da padnu u
obiljeeni dio terena iza linije za servis, a ukoliko igra A izgubi poen zamjenjuje ga igra B koji
zatim igra sljedei poen sa igraem C, a ako igra C izgubi poen, mijenja ga igra D); inside-out
forhend, iji je cilj vjebanje tehnike izvoenja inside-out forhenda i odluivanje o tome da li e
udarac biti dubok ili kratak pod otrim uglom; samo slajs, iji je cilj razvijanje slajs bekhenda koja
nisko odskae i etanje protivnika. Neophopdno je istai da emo i ovdje prikazati navedena prva
etiri drila, uz pomo ematskog prikaza br. 10.
ema br. 10.: Drilovi za udarce sa osnovne linije17

17 Lili J., Drakovi S., Isto, str. 93., 95., 101. i 107.
30

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

D
C

B
T1
T2
2
2

A
B

B C D

5.2. DRILOVI ZA IGRU NA SREDINI TERENA

U okviru drilova za igru na sredini terena u dublu, neophodno je ukazati na sljedee: bekhend slajs
drop ot varijacija, iji je cilj vjebanje bekhend drop ota kao mogue varijacije za izlazak na
mreu; kontinuirani prilazak mrei, iji je cilj razvijanje kontrole i ritma razmjene udaraca sa
osnovne linije iza ega slijedi udarac za izlazak na mreu i sam izlazak na mreu (po dva igraa
formiraju timove na osnovnoj liniji obje strane terena, vjeba zapoinje tako to igra A treba da
odigra forhend dijagonalu ka igrau C koji ovaj udrac vraa na forhend igraa A, a igra A zatim
treba da idigra udarac za prilazak mrei, i to u bekhend stranu igraa C koji uzvraa pasing ot
paralelom igraa C, ovaj udarac igra A hvata volej dijagonalom ka igrau D, iji je zadatak da
zadri loptu u igri i nastavi istovjetnu seriju udaraca sa igraem B koji sa druge strane mree
zamjenjuje igraa A); te partner 21, iji je cilj igranje pravog takmiarskog gema u kome se
uvjebavaju svi udarci karakteristini za sredinu terena (igrai A i B se kao tim takmie sa igraima
C i D, igra zapoinje razmjenom udraca izmeu igraa A i C, pri emu se oba igraa na poetku
nalaze na svojoj osnovnoj liniji, razmjena udraca traje sve dok jedan od njih ne odigra neto krau
loptu koju onaj drugi treba da napadne, a igra koji napada treba da odigra drop ot ili da poentira
ravnijim udarcem i poen se igra dok ga jedan od igraa ne osvoji, igraa koji izgubi poen zamjenjuje
njegov timski partner koji onda treba da odigra sljedei poen, ukoliko neki od igraa pogrijei tokom
poetne razmjene udaraca, poen se ponavlja i niko se ne smatra pobjednikom). Svi prethodno
navedeni drilovi bie prikazani ematskim prikazom br 11.

31

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

ema br. 11.: Drilovi za igru na sredini terena18

D
T2

D
C

D
C

T1

T2

5
3

T1

T3
2

A
A
A
A
A
A

5.3. DRILOVI ZA IGRU NA MREI I DEFANZIVNI DRILOVI

A
B

Drilovi za igru na mrei u dublu U okviru drilova za igru na mrei u dublu neophodno je istai
sljedee: volej u mete, iji je cilj razvijanje tehnike i preciznosti osam moguih voleja; visoka lopta
niska lopta, iji je cilj vjebanje reakcije na visinu lopte odigravanjem paralele ili udarce u
nebranjeni dio terena; ispod nivoa mree paralela, iji je cilj razvijanje navike odigravanja
dubokih paralela kod niskih i irokih lopti i sljedeeg voleja kratko i dijagonalno u nebranjeni dio
terena; iznad nivoa mree nebranjeni dio terena, iji je cilj razvijanje navike odigravanja voleja u
nebranjeni dio terena kod neto viih lopti; iznad nivoa mree u slabiju stranu protivnika, iji je
cilj razvijanje navike odigravanja voleja u slabiju stranu protivnika kod neto viih lopti; iroki
servis volej u nebranjeni dio terena, iji je cilj razvijanje navike otvaranja terena irokim servisom
koji prati izlazak na mreu i volej u nebranjeni dio terena; servis u sredinu volej iza protivnika, iji
je cilj vjebanje servisa u unutranji dio servisnog polja i odigravanja prvog voleja iza protivnika;
etiri loptice, iji je cilj vjebanje izlaska na mreu odgovarajuim udarcem, iza ega slijedi volej i
zatim sme; dijagonalni sme koji bjei od protivnika, iji je cilj vjebanje kratkog dijagonalnog
smea koji nakon odbitka bjei sa terena; zakucavanje smea, iji je cilj vjebanje smea koji
nakon odbitka ide preko ograde; duboki smeevi, iji je cilj vjebanje smeeva iz relativno dubokih
lobova iz kojih slijedi prilazak mrei i poentiranje iz voleja; te sme iz odbitka, iji je cilj vjebanje
smea iz odbitka nakon veoma visokog loba ili loba koji je dodatno zakomplikovan suncem ili
18 Lili J., Dakovi S., Isto, str. 135., 145. i 147.
32

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

vjetrom, nakon smea, igrai treba da uvjebavaju prilazak mrei i poentiranje, kao i lobovi i
smeevi, gdje je cilj vjebanje visokog smea i razvijanje osjeaja i tehnike odbrane od smea.
ematski emo prikazati sljedee drilove: visoka lopta niska lopta, ispod nivoa mree paralela i
dijagonalni sme koji bjei od protivnika.
ema br. 12.: Drilovi za igru na mrei19

Trener
2

Trener
T1

T1

T2
2

3
1

A
A

A
A

A
B
C
D

C
B C D
D
U okviru defanzivnih drilova neophodno je ukazati na sljedee: savrenih deset, iji je cilj
savladavanje prilagoavanja visine i dubine udaraca sa osnovne linije kao efikasnih pasing otova;
zagrijavanje pasing otova, iji je cilj razvijanje osjeaja za odigravanje pasing ot dijagonala i
paralela tokom zagrijavanja igraa; prolazak jednim udarcem odbrana od prilaska dubokom
dijagonalom, iji je cilj odbrana od prilaska dubokom dijagonalom, otrom dijagonalom ili
paralelom; prolazak jednim udarcem odbrana od prilaska umjereno dugom paralelom, iji je cilj
odbrana od prilaska umjereno dugom paralelom, otrom dijagonalom ili paralelom; prolazak iz dva
udarca napad u pupak (stomak), iji je cilj odbrana od prilaska dubokim udarcem kroz sredinu
terena; prolazak inside-out forhendom, iji je cilj odbrana od prilaska dubokim udarcem kroz
sredinu terena inside-out forhendom; prolazak iz dva udarca najprije dijagonala, iji je cilj
odbrana od prilaska dubokom slajs paralelom prolaskom iz dva udarca od kojih je prvi dijagonala;
prolazak iz dva udarca najprije paralela, iji je cilj odbrana od prilaska dubokom slajs paralelom
prolaskom iz dva udarca, od koji je prvi paralela; prolazak iz dva udarca najprije chip dijagonala,
iji je cilj odbrana od prilaska kratkim slajs udarcem koji igraa tjera da se ispregne, prolazak ima
dva udarca, od kojih je prvi chip dijagonala; neka plati, iji je cilj kanjavanje protivnika nakon
kratkog voleja i odigravanje pasing ota u njega; lob kao drugi udarac, iji je cilj odbrana od
prilaska najprije niskim udarcem, a zatim ofanzivnim lobom; te dvije lopte naprijed jedna nazad,
iji je cilj vjebanje visokog defanzivnog loba. ematskim prikazom br. 13 emo prikazati

19 Lili J., Dakovi S., Isto, str. 167., 169. i 183.

33

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

zagrijavanje pasing otova, prolazak jednim udarcem odbrana od prilaska dubokom dijagonalom i
neka plati.
ema br. 13.: Defanzivni drilovi20
D
C

B
T

D
D

A
A

B
C
C

ZAKLJUAK
Cilj ovog seminarskog rada jeste taktika priprema tenisera u singlu i dublu. Tokom izrade ovog
rada, panja je posveena pojmu i karakteristikama taktike pripreme tenisera, osnovnim principima
taktike u tenisu, kao i vrstama taktike u tenisu.. Takoe, tokom izrade ovog rada panja je posveena
i koracima u razvoju taktike pripreme u tenisu, kao i postupku taktike pripreme tenisera. Posebna
panja je posveena taktikoj pripremi tenisera u singlu i dublu. Zapravo, akcenat je stavljen na
ablone u igri singlova (ablone i drilove za servis i ritern, ablone i drilove za igru na osnovnoj
liniji, ablone i drilove za igru na sredini terena, ablone i drilove za igru na mrei i defanzivne
ablone i drilove) i ablone i drilove u igri dublova.
Taktika priprema podrazumijeva smiljen i planski organizovan vaspitno-obrazovni proces sa
ciljem sticanja: znanja, umjea, navika, taktikih informacija, razvijanja taktikog miljenja za
efikasno voenje sportske borbe. Osnovni princip taktike je da se ona zasniva na sopstvenim
kvalitetima, a usmjerava na protivnikove slabosti. Taktiku u tenisu je mogue klasifikovati na
sljedee: taktiku protiv ljevorukog igraa; taktiku protiv jakog ofanzivnog igraa; taktiku protiv
dobrog servera; taktiku protiv brzog igraa; taktiku protiv sporog igraa; te taktiku protiv nervoznog
20 Lili J., Drakovi S., Isto, str. 215., 217. i 231.
34

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

igraa. Koraci u razvoju taktike pripreme obuhvataju sljedee korake: korak 1 poetnici; korak 2
srednje napredni igrai; te korak 3 napredni igrai. Priprema za me u taktikom smislu je
vjetina koju svaki igra instinktivno posjeduje u veoj ili manjoj mjeri. Vrhunski igrai, u smislu
taktike i strategije, vremenom razvijaju zaokruene ablone koje vole da igraju, i pritom se osjeaju
sigurno. Jednostavno reeno, ovi abloni predstavljaju serije udaraca koji se esto ponavljaju.
Treneri raznih svjetskih asocijacija su ustanovili da svaki tip igre zavisi od toga koliko je dati igra
dobar u izboru ablona razliitih udaraca. To znai da, iako postoji veliko broj ablona na kojima je
mogue bazirati igru, samo odreeni broj ablona moe donijeti direktnu korist.
Prema tome, savreni abloni e biti oni koji odgovaraju nainu igre tenisera. U okviru ablona i
drilova za igru na osnovnoj liniji, ukazano je na sljedee: ablone za servis i ritern; drilove za servis
i ritern; ablone za igru na osnovnoj liniji; te drilove za udarce sa osnovne linije, kako u singlu, tako
i u dublu. Servis i vraanje servisa (ritern) predstavljaju, vjerovatno, najvanije udarce u tenisu zbog
toga to svi poeni poinju, upravo, njima. to se tie ablona i drilova vezanih za igru na sredini
terena, neophodno je istai da bi bilo idealno kada bi servis bio takvo oruje koje ili donosi direktne
poene ili iznuuje veoma slab ritern protivnika. Kada se igra nalazi na sredini terena i udara
lopticu, reket prema zakonima fizike, mora biti pod pravim uglom u odnosu na teren, ukoliko igra
eli da loptica zavri u terenu. Veina udaraca treba da budu paralele i trebalo bi da, prilikom
dolaska na mreu, igra prati njihovu putanju. To omoguava igrau da skrati ugao moguih pasing
otova. Ukoliko teniser odigra dijagonalu, to znai da bi, pratei je prilikom dolaska na mreu,
morao da presijee centralnu liniju terena i tako skrati ugao eventualnih odgovora suparnika. On bi,
samim tim, imao vie vremena i vie mogunosti za odigravanje dobrog pasing ota. to se tie
ablona za igru na mrei, neophodno je istai da je izlazak na mreu veoma esto i nazanimljiviji dio
tenisa. Kada je igra na mrei, to je znak da je preuzeo inicijativu i da je u veoma dobroj poziciji za
dobijanje poena. S obzirom na to da je blii svom protivniku, nego kada se nalazi na osnovnoj liniji,
loptica putuje krae, tako da je kod ovih udaraca zamah, takoe, veoma kratak. Defanzivna igra
protiv igraa koji je izaao na mreu podrazumijeva pokuaje da se lopta poalje lijevo ili desno od
njega ili da se on eventualno lobuje. Izbor udarca zavisie od pozicije igraa na terenu, njegovih
kvaliteta i mana, kao i od toga koliko je protivnik blizu mree.

LITERATURA
Knjige:
1. Crespo M., Granitto G., Miley D., Razvoj mladih tenisera, ITF, London, 2002.
2. Lili J., Dakovi S., Taktika tenisa kroz vjebe, Partenon, Beograd, 2005.
3. ari I., Sve je mogue, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 2013.

Internet stranice:
1. www.coachingintennis.com
2. www.elearn.fsfv.ni.ac.rs
3. www.tenis-as.com

35

Taktika priprema tenisera u singlu i dublu

Mio Cvjetkovi

36