KULTURNA ANTROPOLOGIJA

Antropologija je disciplina koja prouava ljudski ivot i kulturu, te slinosti i razlike meu
ljudima: kako ljudi ive, to rade, to misle i kako se odnose prema okolini. Osim toga,
antropologija prouava kako se razvijala ljudska rasa, te kako su nastajala i nestajala ljudska
drutva, ali je okrenuta i sadanjosti i budunosti ljudskog roda. Mogli bismo rei da se
predmet antropologije svodi na jedno pitanje: to to znai biti ovjek?
Rije antropologija dolazi od grke rijei "antropos" to u prijevodu znai ovjek ili onaj koji
gleda prema gore.
ovjek ima dvostruku narav - prirodnu, koja ga vee uz ivotinje, i kulturnu, koja ga ini
humanim. Te dvije naravi nisu suprotstavljene kao tijelo i dua u kranstvu, jer antropologija
smatra da su priroda i kultura isprepletene u ovjeku i definiraju ga kao kulturnu ivotinju.
Ljudski se rod razvio kroz specijalizaciju mozga, tonije, modane kore. Modana kora nam
omoguuje da shvaamo, komuniciramo i uimo. ovjek ui kako se treba ponaati, i to u
mjeri koja je daleko ispred svih drugih ivotinja, a naueni se sadraj naziva kulturom.
Kultura je temeljni pojam antropologije. Ona ima mnogo definicija, ali moemo rei da
kultura ini skup ponaanja koja ljudi ue i zajedniki dijele u odreenom razdoblju i
prirodnom i drutvenom okoliu. S obzirom da antropologija tvrdi kako se ljudska kultura
treba uzeti kao bioloka injenica (jer modane radnje prevodi u drutvene pojave i izmeu
ostaloga se javlja unutar prilagodbe okoliu), ona ne suprostavlja biologiju i kulturu, nego ih
smatra nerazdvojnim vidovima ljudske prirode. Tako se usprotivila tradicionalnom
antropocentrizmu humanistikih znanosti.
Veza izmeu prolosti i sadanjosti
Antropologija kae da se ljudska evolucija ne razlikuje od evolucije drugih bia jer
slijedi ista prirodna pravila, ali ljudima je usadila izvanrednu sposobnost uenja.
Prenoenje znanja iz generacije u generaciju ubrzalo je kulturnu evoluciju koja je
postala bra od bioloke.
Ljudi se ne razlikuju samo u pogledu anatomije i
fiziologije, nego i u pogledu kulturnih navika. Dapae, kulturno se toliko razlikuju da
se vie gotovo i ne vidi duboko jedinstvo ljudskog roda. Rasizam i etnocentrizam,
koji tee izolaciji, podiu zidove izmeu tjelesnih i kulturnih razlika, dok
antropologija stalno iznosi dokaze o jedinstvu svih ljudi.
Jedinstvo ljudi i raznolikost oblika
Antropologija kae da se ljudi razlikuju zbog razliitog biolokog i drutvenog
razvitka. Bioloki se razlikuju zbog prilagodbe razliitih skupina razliitom okoliu,
pa imaju razliitu boju koe, visinu, boju i oblik kose. Drutveno se razlikuju jer su
uspostavili vrlo velik broj razliitih drutvenih ustroja, od malih skupina lovaca i
sakupljaa do velikih svjetskih ustroja kao to je bilo kinesko carstvo. Razlike u
nainu ivota ne postoje samo u razliitim vremenima i prostorima, nego i unutar istog
drutva. Dananje drave imaju regionalne posebnosti zasnovane na gospodarstvu i
razliitim ivotnim uvjetima. ak i unutar istog grada postoje razlike u nainu ivota
odreenih zajednica. To ne vrijedi samo za doseljenike, nego i za razlike meu
spolovima, seksualne navike, te etnike, dobne i klasne skupine. Antropologija biljei
sve te razlike, ali trai dokaze i o temeljnom jedinstvu svih ljudi.

CIVILNO DRUTVO
to je to civilno drutvo?

Podruje institucija, organizacija, mrea i pojedinaca smjetena izmeu obitelji, drave i

trita, u koje se ljudi udruuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajednikih interesa.
Skup institucija i udruga/organizacija koje spajaju ljude uz vladu i privatni sektor.
Civilno drutvo moe biti prepoznatljivi sudionik koji surauje s vladom
Podruje civilnog drutva usko je povezano s demokratskim stilom voenja, s trinim
gospodarstvom i mreom organizacija
Predstavlja specifian proizvod kulturnih i povijesnih uvjeta i osnovna mu je pretpostavka
bila stvaranje graanskog drutva
Ono je proizvod specifine tradicije, drutvenih i politikih prilika
Ako civilno drutvo promatramo kao antitezu dravi, ono podrazumijeva opozicijsku i
kontrolnu poziciju organizacija iz tog drutva prema dravi
Te organizacije se esto bave osjetljivim temama i u javnosti postavljaju vana, ali
nepopularna pitanja
Organizacije civilnog drutva mogu se usmjeriti na problem bez nunih kompromisa i
ravnotee interesa

lat. societas civilis, starogrki -politike koinona.

Zato i kako se vlada ljudima i tko i pod kojim uvjetima treba vladati?
Adam Ferguson, Thomas Paine, G.W.F. Hegel i Alexis de Tocqueville pojam civilnog
drutva stavljaju u kontekst drutvenih promjena
Civilno drutvo okvir samoorganizacije, slobode udruivanja i samoregulacije
(kljuno za dobru vladavinu i smanjenje rasta siromatva).
Michael Walzer prostor neprisilnog ovjekovog udruivanja i takoer niz s tim
povezanih mrea formiranih po volji obitelji, vjere, interesa, ideologija - koje ispunjavaju taj
prostor.
Civilno drutvo kao vrednota i norma, sinonim je za dobro drutvo aktivnosti graana
proete civilnou i civilnim vrlinama.
Civilnost i graanske vrline u funkciji su aktivnog i odgovornog graanstva, koje uz prava
ima i dunosti.
Civilno drutvo ukljuuje razliite organizacije (dobrovoljne, neovisne, neprofitne,
nevladine i trei sektor).
Meunarodna klasifikacija neprofitnih organizacija
Kultura i rekreacija
Filantropsko posredovanje i promoviranje volonterstva
Obrazovanje i istraivanje
Meunarodne aktivnosti
Zdravstvo
Religija
Socijalne usluge
Posl. i strukovne udruge , sindikati
Okoli
Organizacije koje nisu drugdje klasificirane
Razvoj i stanovanje
Pravo, zagovaranje i politika
Postoji vie teorija koje objanjavaju ekonomsku teoriju neprofitnih organizacija.

Analiziranje civilnog drutva kao dijela izdvojenog od drave redovito ima ograniene
domete.
Civilno drutvo kao preklapajui dio svakog od tri sektora drutva: javnog sektora ( drava),
privatnog sektora (trite) i graanskog sektora.
Civilno drutvo i kriza socijalne drave
Kriza socijalne drave povezana je s neoliberalnim zahtjevima na globaliziranom
svjetskom tritu.
Organizacije civilnog drutva igraju vitalnu ulogu u decentralizaciji socijalnih programa za
kojima iskazuju potrebu lokalne vlasti (Johnson, 1993.).

1)
2)
3)
4)

Partnerstva koja organizacije civilnog drutva ostvaruju s dravom u pruanju

socijalnih usluga- pomogla su u modernizaciji krize socijalnih drava kroz postupne
promjene i strukturalne prilagodbe.
Salamon i Anheier- razvijenost organizacija civilnog drutva u socijalnom podruju
objanjavaju se teorijom socijalnog podrijetla.
4 modela razvoja:
Liberalni model
Socijaldemokratski-skandinavski model
Korporativistiki,europski kontinentalni model
Statiki model

Organizacije su civilnog drutva u socijalnom podruju prele granice nacionalnih drava,

te proirile svoje inovacije, prije svega o modernim socijalnim rizicima, irom svijeta.
Supsidijarnost
Temeljno naelo organizacija zapadnih drutava znai decentralizaciju, uz naglaavanje prava
i obveza subjektivne odgovornosti i samopomoi .Drava u odnosu na pojedinca i drutvo
djeluje supsidijarno to znai da via socijalna jedinica moe pomoi nioj jedinici samo
onda ako se ova vie ne moe pouzdati u svoje resurse. Operacionalizacijom
oivotvorenjem naela supsidijarnosti nastoji se oduprijeti dijelu negativnih procesa koje
nosi globalizacija.
Pojedinci ili graani se udruuju s drugim graanima ili pojedincima sa slinim ili istim
problemima, odnosno onima koji zagovaraju iste ili sline poglede na svijet.
Udruivanje je socijalno povezivanje i stvaranje drutvenih mrea pa se na taj nain se
pojaavaju norme solidarnosti, uzajamnosti i povjerenja.
POVJERENJE vjera u druge ljude i njihove namjere
SOLIDARNOST jai pomae slabijemu
UZAJAMNOST neto napraviti za druge s oekivanjem da e i drugi napraviti
neto to e meni biti od koristi
Drutvo se organizira odozdo. Lokalnim zajednicama jami se autonomija i na taj nain se
lokalne samouprave lake nose s rastuim problemima .Uivaju i pravo da donose dio propisa
s kojima se ureuju njihove samoupravne aktivnosti.
Samoregulacija se pokazuje djelotvornijom od regulacije koja dolazi odozgo.
Socijalno poduzetnitvo
Socijalnim se problemima pristupa na poduzetniki nain jer se veina tradicionalnih
socijalnih institucija u tim poslovima pokazala neuinkovitim i neodgovornim
Izravno je ukljueno u proizvodnju dobara i pruanje usluga
3

 Takve organizacije ovise o subvencijama drave ili drugih privatnih organizacija

Nema za cilj max profit, ni raspodjelu dobiti ve slui lokalnoj zajednici ili specifinoj
skupini ljudi
Zakladnitvo
Zaklade su prvi okvir kojim ljudi dio imovine namjenjuju ostvarivanju raznih opekorisnih
i dobrotvornih svrha
Djelatnost zaklada je dobrovoljna, neovisna o dravi i nije osnovana radi obavljanja
gospodarskih aktivnosti i raspodjele dobiti
s obzirom na to jesu li zaklade privatnog ili javnog prava,
prema namjeni koja moe biti:
1. opekorisna i djelotvorna,
2. namjenjene pruanju pomoi ciljanoj skupini korisnika(privatne zaklade).
3. obiteljske zaklade povezane s razvojem plemstva,
4. crkvene zaklade
kriterij izvora financijskih sredstava
kriterij donositelja odluka, te raspodjela financijskih sredstava
Spickersovo razmiljanje
Moderna su drutva pretpostavljena u konceptu supsidijarnosti
Naelo supsidijarnosti pokazuje se veoma vanim naelom u procesima irenja Europske
unije na bive socijalistike zemlje.
Istie se i kao ouvanje identiteta, kulture, tradicije i drugih posebnosti.
Inzistira se na mehanizmima odluivanja koji e omoguiti novim lanicama da se odupru
svim vrstama dominacije.
Dobra vladavina i civilno drutvo
Organizacije civilnog drutva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim
ili treim sektorom. I svaki od tih naziva istie jedan aspekt tih organizacija. U svijetu se
govori o NGO (nongovernmental) sektoru, no u tom kontekstu valja naglasiti da kada
govorimo o nevladinom sektoru ne govorimo o apsolutnoj nepovezanosti vlade i ovih
organizacija jer vlada ulae sredstva u rad neprofitnog sektora, no to ne utjee na aktivnosti
same organizacije. Organizacije civilnog drutva zapravo surauju s vladom i u idealnim
uvjetima postiu da ona odgovorno ispunjava svoja obeanja. Institucije civilnog drutva
pronalazimo u demokratskim zemljama utemeljenim na vladavini prava, s razvijenim trinim
gospodarstvom.
Odnos vlade i civilnog drutva vie se gleda u smislu razgranienja njihovih nadlenosti,
moguih konflikata nego na podruje suradnje i partnerstva.
Ukljuivanje civilnog drutva u donoenju odluka, primjenu javnih politika i priprema
moe poveati uinkovitost i ojaati demokratski legimitet vladavine.
Vladavina je zbroj mnogo razliitih naina na koje pojedinci i institucije, javne i privatne,
upravljaju njihovim zajednikim poslovima, kontroliraju resurse i provode vlast kako bi
postigli javne svrhe.
Istraivanja vladavine bave se njenim funkcionalnim temama: decentralizacija, partnerstvo
i sudjelovanje, delegacija, kontrola...
Optimalna suradnja vlade i civilnog drutva- kriterij ostvarivanja dobrog drutva.

 Pet naela koja podrazumijevaju dobru vladavinu:

1. Otvorenost
5. Koherentnost
2. Sudjelovanje
3. Odgovornost
4. Uinkovitost
Civilno drutvo i EU
U zemljama lanicama EU postoje razliite tradicije i razliite razine razvijenosti civilnog
drutva. (pr. Britanija i Francuska)
Portugal, panjolska, Grka- civilno drutvo znatno nerazvijenije i nema prepoznatljivu
tradiciju niti igra neku posebnu ulogu.
Rast zaposlenosti u organizacijama civilnog drutva (neprofitne organizacije) premauje
rast zaposlenosti u gospodarskom sektoru.
Ainheier takav razvoj, prije svega, dovodi u vezu s rastom srednjih slojeva i novom
strukturom vrijednosti koje promiu.
Prema ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama socijalne se usluge organiziraju po naelu
supsidijarnosti i odgovornost su pojedinih zemalja lanica.
Ekonomski i socijalni odbor Europske zajednice usvojio je 1999. dokument Uloga i
doprinos organizacija civilnog drutva u izgradnji Europe.
U civilnom su drutvu prepoznatljivi i alternativci koji zagovaraju, ali radikalno ni ne
osporavaju procese globalizacije.
J.Keane globalno civilno drutvo vidi kao protuotrov za nasilje i oholost.
Civilno drutvo i globalizacija
Globalizacija-irenje globalnog kapitalizma, rastua povezanost politikih, kulturnih i
socijalnih sfera kao i gospodarstva, a u novim raspravama globalizacija stavlja i razvoj
civilnog drutva.
Globalizirano civilno drutvo vezuje se uz aktivnosti globaliziranih meunarodnih
nevladinih organizacija.
Bave se globalnim problemima i zagovaraju rjeenja u interesu ireg kruga sudionika,
najvie graana.
Razvoj se globalnog civilnog drutva povezuje i uz aktivnosti razvojnih agencija
pojedinih zemalja (USAID,CIDA,DIFID,SIDA)
Proces globalizacije donosi koristi koje se nejednako raspodjeljuju; redovito stradaju oni
dijelovi svijeta koji su slabije razvijeni.
Isto tako postoje i osporavatelji procesa globalizacije kao i alternativci koji ne zagovaraju
ali ni ne osporavaju procese globalizacije.
Globalno civilno drutvo je ve kao takvo dobro organizirano da organizira velike
summite paralelne s onima koje organiziraju nadnacionalne organizacije.

FRANCIS FUKUYAMA : POVJERENJE

Stupanj povjerenja i drutveni kapital u odreenom drutvu uvjetuju gospodarsku

strukturu toga drutva
Povjerenje oekivanje koje se javlja u okviru zajednice u kojoj prevladava
uobiajeno poteno i kooperativno ponaanje, zasnovano na pravilima i normama koje
su odredili i usvojili lanovi te zajednice
5

Drutveni kapital sposobnost ljudi da zajedniki rade na postizanju zajednikog

cilja u skupinama i organizacijama

Drutva s niskom razinom povjerenja

Paradoks obiteljskih vrijednosti
Obiteljske vrijednosti dolaze u pitanje
Razlika: imigrantske skupine
Pozitivna uloga obitelji kao institucije

Obitelj ne igra uvijek

pozitivnu ulogu u procesu promicanja
gospodarskog rasta

3 osnovna oblika drutvenosti:

Obiteljske veze
Dobrotvorne udruge
Drava
3 oblika ekonomskog organiziranja:
Obiteljsko poduzetnitvo
Profesionalno voene korporacije
Dravne tvrtke
Institucija ugovora
Dilema: da li ostati u malom poduzetnitvu ili biti pasivan dioniar?
Zapad g slabljenje obiteljskih veza uvjet je gospodarskog napretka
ira obitelj osigurava krov nad glavom i hranu za sve svoje lanove, bez obzira na
njihov pojedinani doprinos, tako da onima koji su slabijeg imovinskog stanja ili su pak
skloni ljenarenju, na neki nain pruaju sustav socijalne sigurnosti.
Kina
Homogena kineska ekonomska kultura
Mrene organizacije (jap. keiretsu)
Kinezi su tradicionalno skloni vjerovati samo ljudima s kojima su obiteljski povezani i
pokazuju veliko nepovjerenje prema svima s kojima ih ne veu rodbinske veze
Problem nepotizma
3 faze razvojnog ciklusa kineskog poslovanja:
1. faza: posao pokree poduzetnik-patrijarh
2. faza: smrt osnivaa
3. faza: nadzor prelazi u ruke unuadi osnivaa
Buddenbrook fenomen
Prednost malih obiteljskih poduzea g fleksibilna i u stanju brzo donositi odluke
3 mogunosti:
1. Mrene organizacije
2. Strane investicije
3. Dravne intervencije
Konfucijanizam

 Superioran ovjek posjedovao je LI

Glorifikacija obitelji (jia)
Problem prenapuenosti
Idealna konfucijska obitelj:
zdruena skupina koja zajedniki obiljeava ritual ujedinjenja, a zasnovan je na
dokazanom porijeklu od zajednikih predaka
Kineski konfucijanizam nema instituciju univerzalne moralne obveze prema svim
ljudskim biima
Patrilinearna kineska obitelj postala je najjaa od svih institucija
Suvremena kineska poslovna struktura nalazi ishodite u jedinstvenoj ulozi koju obitelj
zauzima u kineskoj kulturi
Italija
Obiteljske veze su u nekim dijelovima Italije snanije od svih ostalih oblika drutvenih
veza koji nisu zasnovani na obiteljskom srodstvu
Montegrano, juna Italija
Amoralni familizam
Delikventske zajednice koje ne podlijeu sankcijama vaeih etikih normi
Prednosti velikih vertikalno integralnih organizacija
Napoliarenje vs. bracciante
Usitnjeno obiteljsko poduzetnitvo oslanja se na mrene organizacije kako bi postiglo
potreban stupanj rasta koji im omoguava opstanak na tritu
Francuska
Karijere otvorene za talente
Tipina francuska obiteljska tvrtka g konzervativna, s prilinom dozom nepovjerenja
prema svemu to je novo i nepoznato
Francuska buroazija
Aristokratske vrijednosti preivjele su ak i meu radnikom klasom
Cehovi
Neoklasina ekonomija g dravne tvrtke su manje djelotvorne od privatnih
Proces kulturne homogenizacije
Koreja- kineska tvrtka iznutra
Predstavlja svojevrsnu anomaliju jer je slina, s jedne strane Japanu, a sa druge Kini
Specifina uloga korejske drave
Utjecaj Japana na poslovnu organizaciju korejskog gospodarstva
Korejski CHAEBOL
Prema obiteljskoj strukturi slinija Kini
Javlja se problem prenoenja poslovanja
Ne postoje oblici zajednike solidarnosti
Osim drave, nastajanju velikih poduzea u Koreji, pridonijeli su i rodbinske veze i
sveuilita, a posebice velik utjecaj ima vojska
Izraen je nacionalizam i osjeaj nacionalne pripadnosti
Moe li se prenijeti i na druge drave?
7

Drutva s visokom razinom povjerenja

Kulturoloke znaajke uvjet za postojanje velikih korporacija
Suvremene institucije
Razliite strukture gospodarstva
Izvori spontane drutvenosti
Bitan utjecaj povjerenja
Problem slobodnog strijelca
Nisu svi oblici povjerenja i solidarnosti nuno korisni
Razlika izmeu tradicionalne i spontane drutvenosti
Japan
Prevlast velikih organizacija
Japanski KEIRETSU
U ranoj fazi razvoja gospodarstva neformalna obiteljska upravljaka struktura
zamijenjena je profesionalnom
Manji utjecaj drave nego kod Koreje
Rano usvojena navika udruivanja na neobiteljskoj povezanosti
Razlika izmeu japanskog ie i kineskog jia
Razlika u pravu nasljea
Iemoto skupine
Razlika u lojalnosti
Jae izraen osjeaj nacionalne pripadnosti--nedostatak povjerenja u onoga tko nije
Japanac
Dugogodinja japanska tradicija poslovanja prijei fleksibilnost
Decentralizacija politike moi
Posebnost japanskog budizma
Doivotno zaposlenje i visok stupanj drutvene solidarnosti
Velika prisutnost neformalnih dogovora
Specifinost kompenzacija
Jai i bolji odnosi poslodavca i zaposlenika
Utjecaj javnog obrazovanja
Vanost povjerenja u pogledu sindikata
Upitna odrivost mrenih organizacija i jakih neformalnih dogovora radi smanjenja
stope gospodarskog rasta
Keiretsu = sustav mrenih asocijacija
Funkcioniranje keiretsua uvjetovano sposobnou stvaranja odnosa visokog povjerenja
2 kategorije:
1. vertikalni
2. horizontalni (meutrini)
lanice nisu vezane formalnim pravnim normama, ve ih objedinjuju zajedniki interesi
Posebnosti keiretsu sustava: (Mazda Motors)
1. japanske organizacije su ogromne i zauzimaju znaajno mjesto u japanskom
gospodarskom razvoju
2. pojedine lanice rijetko nastoje zauzeti monopolni poloaj
8

3. sklonost meusobnog poslovanja na preferencijalnim osnovama

4. visoki stupanj prisnosti meu lanicama visoki stupanj povjerenja
Razlozi uspjeha keiretsua u Japanu:
1. velika sklonost spontanoj drutvenosti i
2. krug povjerenja koji prelazi okvire obitelji i kree se u krugu mnotva
posrednih drutvenih skupina.
Veoma izraen osjeaj uzajamne moralne odgovornosti

Njemaka
Slinosti izmeu njemake i japanske kulture:
drutva iji lanovi uivaju u provoenju reda i zakona
sklonost preciznoj mehanici, urednost i disciplina
drutvena solidarnost unutar drutva slabi u odnosu na ljude izvan tog kruga
Kultura nije zacrtani kod
Njemako zakonodavstvo podravalo udruivanje i stvaranje kartela
Banka ukljuena u cjelokupno poslovanje svojih klijenata
Razvijen sektor dinaminih malih tvrtki Mittelstand
Radnitvo i upravne strukture visoka razina povjerenja
Mittbestimmung sustav suodluivanja
Max Weber
Bit suvremenog gospodarskog ivota uspon i brzo dogovaranje pravila i zakona
Pojam trodiobne podjele autoriteta:
1. tradicionalni
2. karizmatski i
3. birokratski
"statusni" i "namjenski" ugovori
smanjenje razine obrazovanja smanjenje povjerenja
Primjer: lijenici, pravnici, profesori...
Frederick W. Taylor
Zagovornik studije vremena i pokreta
Visoki stupanj specijalizacije (masovna proizvodnja) negacija radnikove potrebe za
inovativnou
Pristup "mrkva i batina"
Prosjeni radnik pasivan, racionalan i izoliran pojedinac
Tejlorizam inaica sustava niske razine povjerenja
ZAKLJUAK: uspjeh tejlorizma vezan uz kulturu
Radno mjesto visokog povjerenja
H. Ford uspostavio socijalni odjel
JIT sustav
Mogunost kolektivnog odluivanja i rjeavanja sloenijih problema
Delegiranje odgovornosti na radne timove
9

 Proizvodnja po narudbi nije kulturno odreena

JIT ne funkcionira u zemljama sa niskim stupnjem povjerenja

SOCIJALNI KAPITAL (F.Fukuyama-lanak sa neta)

Socijalni kapital je vaan za djelotvorno funkcioniranje modernih gospodarstava i on je sine
qua non (osnovni uvjet postojanja) stabilnih demokracija. Tvori kulturnu komponentu
modernih drutava koja su u drugim pogledima od Prosvjetiteljstva bila organizirana po
osnovi formalnih institucija, vladavini prava i racionalnosti. Izgraivanje socijalnog kapitala
je najee bilo vieno kao zadaa ekonomskih reformi druge generacije: ali za razliku od
ekonomskih politika ili ak ekonomskih institucija, ne moe se jednostavno stvoriti ili
oblikovati javnom politikom.
I. TO JE SOCIJALNI KAPITAL?
Kako je socijalni kapital odreivan sa bezbroj razliitih definicija, mnoge se ee odnose na
manifestacije socijalnog kapitala, nego na sam socijalni kapital.
Definicija: socijalni kapital je neposredna (instantiated) neformalna norma koja unapreuje
suradnju izmeu dvije ili vie osoba. Norme koje ga tvore se niu od normi reciprociteta
(uzajamnosti) izmeu dva prijatelja, pa sve do sloenih i detaljno sastavljenih doktrina kao
kranstvo i konfucionizam. One moraju biti neposredne u stvarnoj ljudskoj vezi-odnosu:
norma reciprociteta postoji in potentia u mojem ophoenju sa drugim ljudima, ali je ostvarena
(provedena u djelo) samo u mom ophoenju sa mojim prijateljima. Po toj definiciji,
povjerenje, mree, civilno drutvo, i sl. to je povezano sa socijalnim kapitalom su
epifenomenalni i nastali kao rezultat socijalnog kapitala ali ne tvore sam socijalni kapital.
Ne sainjava bilo koja kombinacija neposrednih normi socijalni kapital: one moraju
voditi suradnji u grupama i zbog toga su povezane sa tradicionalnim vrlinama kao to su
potenje, odgovorno izvravanje obveza, uzajamnost (reciprocitet) i sl. Norma kao ona koja je
spomenuta od strane Edwarda Banfielda kada je opisivao Junu Italiju koja zapovijeda
(namee) individuama iskazivanje povjerenja najblioj uoj obitelji a istovremeno
iskoritavanje svih ostalih, zasigurno nije osnova socijalnog kapitala izvan obitelji.
Glavne indikacije socijalnog kapitala su:
-povjerenje u druge ljude, u drutvene institucije, i pripadanje dobrovoljnim ogranizacijama
Vrste soc. kapitala:
- jaki i slabi
- unutarnje i vanjsko usmjereni
- premoujui ( prelazi klasne razlike) i povezujui( jaa veze lanova sl. drutvenih
karakteristika)
James Coleman, koji je bio odgovoran za uvoenje pojma socijalnog kapitala u iru upotrebu
zadnjih godina, jednom je obrazloio da je to javno dobro i time bi bilo manje proizvedeno od
strane privatnih agenata koji meusobno djeluju na tritu. To je oito pogreno: kako je
10

suradnja potrebna praktiki svim pojedincima kao sredstvo postizanja njihovih sebinih
ciljeva, razumljivo je da e ga oni proizvoditi kao privatno dobro. U frazi Parthe Dasqupte,
socijalni kapital je privatno dobro koje je ipak proeto eksternalijama, kako pozitivnim, tako i
negativnim. Primjer pozitivne eksternalije je Puritanska opomena (izriit nalog, zabrana),
koju je opisao Max Weber, da se sve ljude tretira moralno, a ne samo lanove obitelji.
Potencijal za suradnju se tako iri izvan bliske grupe ljudi koji dijele puritanske norme.
Negativnih je eksternalija takoer obilje. Mnoge grupe postiu unutarnju povezanost na raun
onih izvan grupe, koje se moe tretirati sa sumnjom, neprijateljstvom ili otvorenom mrnjom.
I Ku Klux Klan i Mafija postiu zajednike ciljeve na temelju zajednikih normi, i prema
tome imaju socijalni kapital, ali isto proizvode obilne negativne eksternalije za iroko drutvo
u kojem su umetnute.
Ponekad se kae da se socijalni kapital razlikuje od drugih oblika kapitala jer vodi loim
posljedicama kao to su grupacije mrnje ili uroena birokracija. Ovo ga ne diskvalificira kao
vrstu kapitala; fiziki kapital moe preuzeti formu (oblik) oruja napada ili neukusne zabave,
dok se ljudski kapital moe koristiti za osnivanje novih naina ljudskog muenja. Otkad
drutva imaju zakone za spreavanje ili prevenciju stvaranja novih drutvenih zala, moemo
pretpostaviti da veina legalnih vrsta socijalnog kapitala nisu nita loija nego druge vrste
kapitala, dok god pomau ljudima da ostvare svoje ciljeve.
Moda je razlog tomu to se socijalni kapital ne ini socijalnim dobrom kao fiziki ili ljudski
kapital, taj to ima tendenciju da stvara vie negativnih eksternalija nego druga dva oblika.
To je zato to je grupna solidarnost u ljudskim zajednicama esto kupljena pod cijenu
neprijateljstva prema pojedincima izvan grupe. ini se da postoji prirodna ljudska sklonost
dijeljenju svijeta na prijatelje i neprijatelje, to je osnova svake politike. Prema tome, vrlo je
vano kod mjerenje socijalnog kapitala uzeti u obzir stvarnu korisnu mreu njegovih
eksternalija.
Drugi nain pristupa ovom pitanju je kroz koncept radijusa povjerenja. Sve grupe koje
ine socijalni kapital imaju odreen radijus povjerenja, koji je, krug ljudi izmeu kojih su
norme suradnje djelotvorne. Ako grupni socijalni kapital stvara pozitivne eksternalije, radijus
povjerenja moe biti vei od same grupe. Takoer je mogue da radijus povjerenja bude manji
od lanstva grupe, kao u velikim organizacijama koje njeguju norme suradnje samo izmeu
vodstva grupe ili stalnog osoblja. Moderno drutvo se moe smatrati kao serija koncentrinih i
preklapajuih radijusa povjerenja. Oni se mogu stupnjevati od prijatelja pa sve do nevladinih
udruga i religijskih grupa.
Praktiki svi oblici tradicionalnih kulturno-socijalnih grupa kao to su plemena, klanovi, sela,
udruenja, religijske sekte itd se zasnivaju na zajednikim normama i koriste ih za postizanje
zajednikih ciljeva: literetura o razvoju nije, kao generalno pravilo, prepoznala socijalni
kapital te vrste kao aktivu: puno vie se tipino smatra pasivom. Ekonomska modernizacija je
bila viena kao proturjenost tradicionalnoj kulturi i drutvenim organizacijama, i ona bi ih ili
odstranila ili bila blokirana snagama tradicije. Zato bi to bilo tako, ako je socijalni kapital
prvenstveno vrsta kapitala?
Po F.F.-u, razlog tomu je vezan uz injenicu da takve grupe imaju uzak radijus povjerenja.
Solidarnost unutar grupe smanjuje mogunost lanova grupe da surauju sa onima izvan
grupe i esto podmee negativne eksternalije za ubudue. Na primjer u kineskim podrujima
Istone Azije i veini podruja Latinske Amerike, socijalni kapital poiva ponajvie u
obiteljima i uskom krugu osobnih prijatelja. Teko je vjerovati ljudima koji su izvan ovih
uskih krugova. Stranci spadaju u drukije kategorije nego rodbina: do nieg nivoa moralnog

11

ponaanja dolazi kad, na primjer, netko postane javni zaposlenik. To omoguuje kulturnu
osnovu za korupciju: u takvim drutvima uzima se za pravo da se krade u korist obitelji.
Tradicionalne drutvene grupe su takoer oteene nedostatkom, kako Mark Granowetter
naziva weak ties (slabe veze), to su heterodoksni pojedinci na rubu raznih drutvenih
mrea koji su sposobni kretati se izmeu grupa i tako postati nosioci novih ideja i informacija.
Tradicionalna drutva su esto segmentirana, tj. sainjena od identinih, zatvorenih drutvenih
jedinica, kao sela i plemena. Suprotno tome, moderna drutva sastoje se od mnogobrojnih
proimajuih socijalnih grupa koje doputaju viestruko lanstvo i identitet. Tradicionalna
drutva imaju manje prilika za weak ties izmeu segmenata koji ih sainjavaju, i zbog toga
tee prelaze na informacije, inovacije i ljudske resurse.
II. KOJE FUNKCIJE SOCIJALNI KAPITAL OBAVLJA U SLOBODNO TRINOJ
LIBERALNOJ DEMOKRACIJI?
Ekonomska funkcija socijalnog kapitala je smanjivanje transakcijskih trokova vezanih uz
formalne mehanizme koordinacije kao ugovore, hijerarhije, birokratska pravila i slino.
Naravno, mogue je postii i koordinirane postupke grupa ljudi koje ne posjeduju socijalni
kapital, ali to bi vjerojatno povuklo dodatne transakcijske trokove praenja, pregovaranja,
svaanja i nametanja slubenih dogovora. Nijedan ugovor ne moe predvidjeti svaku
nepredvidivu okolnost koja se moe pojaviti izmeu strana: veina podrazumijeva odreenu
koliinu dobre volje koja sprjeava (onemoguava) stranke da se okoriste nepredvienim
situacijama kao izlikama. A ugovori koji pokuavaju poblie oznaiti ove ili sve nepredviene
izdatke (sluajnosti), rezultirali su kao nefleksibilni i skupi za provedbu.
Postojao je period kad su sociolozi pretpostavljali da modernizacija obavezno uvjetuje
progresivnu zamjenu neformalnih koordinacijskih mehanizama sa formalnim. Po svojoj prilici
u ljudskoj povijesti postojalo je razdoblje u kojem su formalno pravo i organizacije jedva i
postojale, i u kojem je socijalni kapital bio jedini nain da se postignu usklaena djelovanja:
Max Weber je, sa druge strane dokazivao da racionalna birokracija tvori sutinu (bit)
suvremenosti.
injenica je da usklaivanje-koordinacija zasnovana na neformalnim normama ostaje vaan
dio modernih ekonomija i uvjerljivo postaje sve vanija kako priroda ekonomske aktivnosti
postaje sve sloenija i tehnoloki sve sofisticiranija. Viebrojna empirijska istraivanja
pokazuju da istraivanje i razvoj (R&D) visoke tehnologije se esto oslanja na neformalnu
razmjenu prava na intelektualno vlasnitvo, jednostavno zato to bi formalna razmjena
rezultirala prevelikim transakcijskim trokovima i usporila brzinu razmjene.
ak i u drutvima koja nisu visokotehnoloki razvijena socijalni kapital obino dovodi do
vee efikasnosti nego u prijanjem sluaju kada je on predstavljao samo koordinacijske
tehnike. Klasini Taylorizam je radna mjesta organizirao na krajnje centraliziran i
birokratiziran nain koji je u krajnjoj liniji stvorio mnoge neefikasnosti (prolongiranje odluka
i distorzija informacija u njihovom gore-dolje pomicanju po hijerarhijskim lancima
upravljanja). U mnogim proizvodnim pogonima Taylorizam je zamijenjen sa puno plosnatijim
(lean) strukturama rukovoenja koje kao krajnji efekt imaju guranje odgovornosti u samu
proizvodnju. Radnici koji su puno blie izvorima lokalnog znanja imaju ovlatenje da donesu
vlastite odluke umjesto da se usuglauju sa nekom od razina menedmenta (koja se
hijerarhijski nalazi iznad njih). Ovaj proces esto dovodi do velikih dobitaka u efikasnosti,
ali je u isto vrijeme potpuno ovisan o socijalnom kapitalu zaposlenih. Ukoliko postoji

12

nepovjerenje izmeu zaposlenih i menedera ili je oportunizam sveprisutan tada e delegacija

ovlasti koja potrebna u tipinoj lean proizvodnji dovesti do trenutnog paraliziranja iste.
Politika funkcija socijalnog kapitala u modernoj demokraciji je bila najbolje razjanjena od
strane Alexisa de Tocqueville u dijelu Demokracija u Americi unutar koje je upotrijebio
frazu umijee udruivanja kako bi opisao ameriku sklonost graanskom udruivanju.
Prema Tocquevilleu moderna demokracija ima tendenciju brisanja najveeg broja barijera
vezanih za posjedovanje statusa, a isti se najee stjee pripadanjem odreenoj drutvenoj
klasi ili se nasljeuje. Upravo posjedovanje jednog ili oba ta statusa povezivalo je ljude u
aristokratskim drutvima. Tako su svi ljudi zapravo jednako slobodni, ali su i slabi u toj
jednakosti jer se raaju bez konvencionalnih veza. Mana moderne demokracije je u
prevelikom promicanju individualnosti, odnosno preokupacija sa privatnim ivotom i obitelji
pojedinca, a istovremeno se ta ista demokracija ne angaira toliko u javnim poslovima.
Amerikanci se bore protiv te tendencije izrazitim individualizmom i to preko sklonosti
dobrovoljnom udruivanju koje kao rezultat ima formiranje grupa koje su trivijalne ili pak
vane za sve aspekte njihovih ivota. Sve to ini potpunu suprotnost Tocquevilleovoj rodnoj
Francuskoj koja je bila opsjednuta sa mnogo jaom tendencijom individualizma. Kako je
Tocqueville objasnio u djelu Stari reim i francuska revolucija, na samu veer revolucije nije
postojalo deset Francuza koji bi se mogli okupiti s istim ciljem. Samo udruivanjem u civilna
drutva slabi pojedinci mogu postati jaki; drutva koja su formirali mogu direktno uestvovati
u politikom ivotu (kao politika stranka ili interesna skupina) ili sluiti kao civilna kola
u kojoj pojedinci ue navike udruivanja koje kasnije prenose u javni ivot.
Velika zaliha socijalnog kapitala po pretpostavki stvara usto civilno drutvo koje se moe
sagledati kao nuan uvjet za postizanje moderne liberalne demokracije (Ernest Gellner: Bez
civilnog drutva nema demokracije). Ako je demokracija liberalna onda ona odrava
zatienu sferu individualne slobode u koju se drava smije ogranieno uplitati. Ukoliko
elimo izbjei da takav politiki sustav postane anarhija tada se drutvo koje djeluje u toj
zatienoj sferi mora moi samo organizirati. Civilno drutvo slui kako bi ujednaila
snagu drave i zatitila pojedince od snage drave.
U izostanku civilnog drutva drava esto mora organizirati pojedince koji su nesposobni
organizirati se sami. Rezultat prevelikog individualizma nije sloboda nego tiranija koju je
Tocqueville vidio kao veliku i dobronamjernu dravu koja se nadvija nad pojedince poput oca
i shvaa sve njihove potrebe. Niske razine drutvenog kapitala dovode do odreenog broja
politikih disfunkcionalnosti koje se kroz tijek vremena redovito biljee. Nakon
Tocquevilleovih analiza Francuske mnogi promatrai su primijetili da centralizacija dravne
administracije dovodi do prerigidnog i neodgovarajueg politikog sustava koji se moe
promijeniti samo putem antisistemskog razvoja. Niske razine socijalnog kapitala su povezane
sa neefikasnom lokalnom samoupravom u junoj Italiji i sa sve prisutnom korupcijom u istoj
regiji. U mnogim Latino-amerikim drutvima uzak radijus povjerenja stvara dvoredni
moralni sustav, sa dobrim ponaanjem koje je rezervirano za obitelj i osobne prijatelje a s
druge strane namjernim ponaanjem po niim standardima u raznim drutvenim sferama. Ovo
slui kao kulturalni temelj za korupciju koju se esto smatra kao legitiman nain brige za
obitelj od strane pojedinca.
Mogue je i imati previe dobroga. Civilni angaman pojedinca znai da je netko prije
njegovog angairanja elio popuniti upravo to mjesto. Ono to tvori civilno drutvo moe se
opisati kao interesne skupine koje pokuavaju preusmjeriti javne resurse za ostvarenje njima
pogodnih ciljeva, npr. uzgajanje eerne repe, zdravstveno osiguranje ena, zatita prirodne

13

raznolikosti. Literatura koja je vezana za javni izbor analizira veliki broj posljedica koje
prouzrokuju pojedinci koji angairaju pojedine resurse za njihov rad unutar modernih
demokracija na dugi rok. Mancur Olson smatra da je dugorona ekonomska regresija Velike
Britanije uzrokovana dugoronim stvaranjem tamonjih interesnih grupa. Ne postoji garancija
da su samo stvoreni NGO-i od javnog interesa koji predstavljaju stvarne interese javnosti.
Potpuno je mogue da preaktivni NGO sektor moe predstavljati izrazitu politizaciju javnog
ivota koji moe disperzirati javnu politiku ili dovesti do potpunog zastoja.
Bez obzira na mogunost da drutvo ima previe socijalnog kapitala to je svakako bolje
nogo da ga ima premalo. On moe biti izvor spontanog organiziranja grupa i vitalan je za
ispravno funkcioniranje formalnih javnih institucija. Ponekad se smatra da je korisnije
usporeivati drutva u institucionalnim nego u kulturnim razmjerima. Chalmers Johnson
smatra da razlike izmeu japanske i amerike ekonomske politike nisu kulturno bazirane nego
su jednostavno rezultat injenice da je Japan imao MITI a SAD nisu. Postoji implikacija
prema kojoj bi kreiranje MITI-a od strane Amerikanaca MITI-a u Washingtonu imalo sline
posljedice no, postoji odreen broj miljenja da razliita drutva imaju razliite kulturne
kapacitete za izgradnju institucija. Japansko uvoenje agencije za ekonomsko planiranje
koja ima enorman utjecaj na alokaciju kredita nije dovelo do istog broja pojedinaca koji trae
resurse za alokaciju niti do iste razine korupcije kao u Latinskoj Americi i SAD-u (koji e
najvjerojatnije pratiti japanski primjer). Ve navedeno je u pravom smislu posjeta Japanskih
kulturnih karakteristika, npr. potivanje birokrata visoka razina utreniranosti i
profesionalnosti, odnos prema drutvenom autoritetu. To dovodi do zakljuka da se neke
institucije ne mogu prenijeti u drutva kojima nedostaje socijalnog kapitala.
III. KAKO SE MJERI SOCIJALNI KAPITAL?
Jedna od najveih slabosti koncepta socijalnog kapitala je nedostatak konsenzusa u nainu
njegovog mjerila; barem dva iroka pristupa valja uzeti u obzir. Prema prvom trebalo bi
provesti popis grupa i lanova grupa u danom drutvu a prema drugom trebalo bi se provesti
istraivanje kojim bi se dobili podaci o razini povjerenja i razini civilnog angamana. Kasnije
e se spomenuti i trei nain mjerenja socijalnog kapitala i to unutar privatnih poduzea.
Robert Putnam je pokuao izmjeriti socijalni kapital brojenjem grupa u civilnom drutvu
koristei pritom broj n kako bi prikazao broj lanova u sportskim drutvima, kuglakim
ligama, literarnim drutvima, politikim klubovima i dr. s obzirom na to kako se ona mijenjaju
kroz vrijeme i u razliitim zemljopisnim regijama. Tako zapravo postoji veliki broj n-ova u
svakom pojedinom drutvu, n1t. Tako je prva mjera ukupnog socijalnog kapitala (SC) u
drutvu suma broj lanova svih grupa.
SC = n1t
Varijabla n i varijabla t ine vane mjere civilnog drutva. Mala vrijednost n mogla bi
ograniiti broj aktivnosti koje pojedina grupa moe izvriti npr. obitelji su dobre u
socijaliziranju djece i voenju obiteljskog restorana, ali nisu ba dobre u irenju politikog
utjecaja ili u proizvodnji poluvodia. Varijabla t ini zasebnu mjeru civilnog drutva.
Naalost, ogranienja u podacima spreavaju nas u saznavanju to je t za pojedino drutvo tj.
koliko je nepobrojanih podataka izmeu n1 i nt. Brojni pokuaji su uinjeni s ciljem donoenja
cenzusa za grupe i udruenja u SAD. Jedan od njih uinio je Department of Commerce u SAD
1949..
Lester Salamon procjenjuje da je 1989. ve postojalo 1,4 milijuna takvih organizacija
(sveukupna stopa rasta kod tih grupa vea nego stopa rasta populacije kao cjeline). Gotovo je
nemogue stvoriti potpun cenzus i obuhvatiti sve te informalne mree i grupe. Promjena

14

tehnologije mijenja i oblike udruivanja npr. pojava internetskih diskusijskih skupina, chat
romova i e-mail razgovora je eksplodirala sa sveopim irenjem osobnih raunala u 1990.ima.
N i t mogu takoer biti u inverznoj korelaciji (to je vea prosjena veliina grupa brojano
ih je manje). A s druge strane pojedinci mogu drati preklapajua lanstva u velikom broju
grupa.
Jasno je da je svaka od tih n1t grupa okarakterizirana sa razliitom razinom unutarnje
povezanosti i o tome ovisi jaina njihove kolektivne akcije. Kuglake lige nisu sposobne
lobirati za kongres pa se tako neki kvalitativni koeficijent mora dodati kako bi se njima
prikazala mjera povezanosti, u naem sluaju to e biti koeficijent c. Naalost, ne postoji
opeprihvaena metoda za mjerenje interne povezanosti u grupama, pa se tako koeficijent c
esto odreuje subjektivno od strane vanjskog promatraa koji prate grupe aktivnosti koje
grupa moe poduzeti i njihovu jainu, povezanost lanova grupe u stresnim situacijama i dr.
Bez obzira na subjektivnu prirodu njegova izvoenja c ipak varira i razlikuje se od grupe do
grupe i predstavlja kritinu kvalitativnu mjeru socijalnog kapitala. Tako bi se ukupna zaliha
socijalnog kapitala u drutvu mogla prikazati kao: SC = (c*n)1t
Kako je gore navedeno socijalni kapital je esto izbjegavan kada se govori o eksternalijama za
razliku od druge vrste kapitala pa se tako primjerene nacionalne zalihe kapitala moraju uzeti u
obzir i te eksternaliije. Radijus povjerenja moe se smatrati pozitivnom eksternalijom
(definirati emo ga kao rp) jer je to doprinos koji koristi pojedinoj grupi neovisno od
kolektivne akcije koju grupa formalno eli postii.
Za mnoge grupe u takvim okolnostima radijus povjerenja se moe proiriti na razini itave
grupe, npr. u obiteljima.
SC = (rp*c*n)1t
Odreene grupe, pogotovo one vee okarakterizirane su internom hijerarhijom, podjelom rada
te razlikama u statusu i ovlatenjima za provoenje odreenih funkcija. Grupa se moe
okupiti oko zajednikog interesa ili strasti do one mjere do koje su njeni individualni lanovi
spremni i sposobni za kolektivnu akciju na bazi neogranienog povjerenja koje ovisi o
relativnoj poziciji koju pojedinac ima unutar organizacije. Putnam s pravom razdvaja lanske
organizacije (membership organization) kao to je amerika udruga umirovljenika koja
ima vie od 33 milijuna lanova i kao takva je druga na svijetu po veliini nakon Katolike
crkve. Takva grupa ima vrlo veliku vrijednost n ali veina njenih lanova samo sudjeluje u
godinjim obavezama, primaju informativni letak i zapravo ima malo razloga za meusobnu
suradnju za bilo koje pitanje koje nije vezano za mirovine ili zdravstvene benificije. Za takve
organizacije koeficijent rp vrlo je mali i ogranien je na one pojedince koji imaju puno radno
vrijeme u njenom nacionalnom sjeditu (iako se moe pretpostaviti da niti tamo pojedinci nisu
povezani u mreu povjerenja nego djeluju kao zasebni zaraivai plaa).
S druge strane mogue je da grupa ima koeficijent rp vei od 1. U primjeru religijske sekte
koja potie svoje lanove da budu iskreni i da se na njih moe pouzdati, ne smo meusobno
nego i u odnoenju s drugim ljudima tada e postojati pozitivno prelijevanje tog efekta na
vee drutvo. Weber je smatrao da puritanske sekte imaju rp vei od 1.
Posljednji faktor koji utjee na drutvenu opskrbljenost socijalnim kapitalom ne tie se
zajednitva unutar grupe ve naina na koji se one povezuju sa onima koji toj grupi ne
pripadaju. Snane moralne veze unutar grupe u nekim sluajevima mogu posluiti za
smanjenje stupnja vjerovanja strancima i smanjenje elje da se efektivno surauje sa njima.

15

Visoko disciplinirane i dobro organizirane grupe koje dijele iste i jake zajednike interese su u
mogunosti provesti visoko koordiniranu kolektivnu akciju i mogu pozivati na drutvenu
odgovornost. Jaka obiteljska drutva u Kini i centralnoj-junoj Italiji su karakterizirana sa
nepostojanjem ireg i openitijeg povjerenja izvan obitelji. U najboljem sluaju to sputava
grupu od primanja dobrih utjecaja iz vanjskog okruenja a u najgorem sluaju moe stvoriti
nepovjerenje, netoleranciju, mrnju i nasilje prema strancima. Pojedine grupe mogu biti
aktivno tetne za druge kriminalne organizacije koje egzistiraju unutar istog drutva npr.
Mafia, Crips, Bloods. Drutvo koje sadri Ku Kluks Klan, Nation of Islam, Micigan Militia i
mnoge druge razliite etnike i rasistike organizacije mogu imati vrlo visoke vrijednosti r p
no teko se moe rei da takvo drutvo ima u cjelini veliku zalihu socijalnog kapitala.
Grupacije stoga mogu prouzroiti vanjske eksternalije koje mogu rezultirati velikim
nepovjerenjem (rn). to je vea vrijednost rn (nepovjerenje) to je odgovornost grupe prema
drutvu koje ga okruuje vea, otuda proizlazi da vrijednost socijalnog kapitala grupe (r pcn)
treba pomnoiti s recipronom vrijednou rn. Sve vrijednosti pretpostavljamo, moraju biti,
vee od 1. Konana vrijednost socijalnog kapitala za drutvo bi onda bila:

SC = ((1/rn)*rp*c*n)) 1t
U nekim granicama, moemo prihvatiti pozitivnu korelaciju izmeu c i r n. Interna kohezija
esto se temelji na normama i vrijednostima koje se dijele unutar grupe: za primjer se mogu
uzeti marinci i mormonska crkva. Meutim snaga tih internih veza stvara razdor izmeu
lanova grupe i onih koji su izvan nje. Latitudinarian organizacije kao i moderni protestanti u
SAD-u, koegzistiraju s ostalim grupama u drutvu, ali su i dalje sposobni za niu razinu
kolektivne akcije. Idealno, jedni bi eljeli maksimizirati c i minimizirati r n vrijednost, takav bi
bio sluaj, npr. u profesionalnim organizacijama koje promiu svoje lanove kroz odreenu
profesiju, dok se u isto vrijeme ne stvara nepovjerenje od strane ostalih profesija ili je
zatvorena od njenih utjecaja.
Proizvoditi popis drutvenih vrijednosti u vezi socijalnog kapitala je gotovo nemogu zadatak,
jer ukljuuje multiplicirane brojeve koji imaju subjektivnu vrijednost ili jednostavno nisu
koegzistentni. Ovo nas vodi do drugog izvora podataka koji su posluili kao zamjena za
socijalni kapital, elaborirana istraivanja o povjerenju i civilnom drutvu. Ima puno izvora
podataka koji su korisni ovdje, kao to su National Opinion Research Council General
Society Survey (u SAD-u) i Fakultet u Michiganu World Values Survey (za internacionalne
podatke). Svako od ovih istraivakih projekata se odnosi na grupu pitanja koja se odnose na
razliite politike i drutvene organizacije, kao i na odaziv ispitanika na sudjelovanje u
volonterskim organizacijama. Postoje mnogobrojni problemi koji se odnose na istraivake
podatke, naravno, ponimo s injenicom da e odgovori varirati ovisno o nainu na koji su
pitanja postavljeni i tko ih postavlja, uz nedostatak dosljednih podataka za mnoge zemlje i
velik vremenski period. Generalno pitanje kao to je Generalno govorei, moete li rei da se
veini ljudi moe vjerovati ili da ne smije biti previe paljiv u razgovoru s ljudima (koje je
postavljeno i na General Society Survey) nee vam dati precizne informacije o razini
nepovjerenja meu ispitanicima, i njihovoj naklonosti prema obitelji, nacionalnosti, religiji,
potpunim strancima i sl.
Trei mogui nain mjerenja socijalnog kapitala u specifinoj organizaciji moe biti
gledajui na promjene u trinoj valorizaciji tvrtki prije i poslije ponudi o preuzimanju.
Trina kapitalizacija bilo koje kompanije predstavlja sumu materijalne i nematerijalne
imovine; izmeu drugog, mogue je, da je socijalni kapital olienje tvrtkinih zaposlenika i
menedment. Nema prihvaene metodologije za razdvajanje komponenti socijalnog kapitala

16

od nematerijalne imovine, koja ukljuuje ostale stvari kao naziv marke, goodwill, predvianje
buduih trinih uvjeta i sl. Tvrtke koje su preuzete od strane drugih, dodue, su kupljene po
dodanoj vrijednosti u odnosu na cijenu prije preuzimanja. U takvoj situaciji, moemo
pretpostaviti, da vrijednost koja se nudi je mjerilo stupnja u kojoj novi vlasnici vjeruju da e
bolje upravljati tvrtkom nego prijanji, s svim faktorima kao to je materijalna imovina,
izuzev trinih uvjeta itd. koji e se drati konstantnima. U mnogim sluajevima dodana
vrijednost koja se nudi esto predstavlja trokovnu utedu koju novi vlasnici oekuju postii
kroz realizaciju ekonomije obujma, neki e morati ovo odbiti od trine vrijednosti da bi
dobili mjerilo neto vrijednosti novog menedmenta. Ova menederska vrijednost nije isto
mjerilo socijalnog kapitala; moe se dijelom sastojati od ljudskog kapitala radije nego
socijalnog kapitala. Ali socijalni kapital mora postojati kao znaajan dio koji je preostao, jer
efektivan menedment unato svemu, nije nita vie od efektivne koordinacije aktivnosti
kompanije.

SOCIJALNI KAPITAL I DRUTVENE MREE

Socijalni kapital se opisuje kao pojava koja je sastavljena od niza normi i vrednota
graana koje utjeu i predodreuju kako se oni jedni prema drugima odnose. U radu se
posebno istie vanost normi i vrijednosti koje se odnose na povjerenje i uzajamnost u
drutvu, koje su kljune za suradnju, te politiku i socijalnu stabilnost.
Kao odluujua sastavnica socijalnog kapitala navode se drutvene mree pojedinaca i
organizacija, jer se preko njih uspostavljaju osobni drutveni kontakti nuni za
uinkovito funkcioniranje socijalnog , politikog i gospodarskog ivota. Bitno je istaknuti da
postoji povezanost izmeu individualne ukljuenosti u drutvene mree i lanstva u udrugama
s jedne strane i razine povjerenja i uzajamnosti na drugoj strani.
Razliita stajalita brojnih teoretiara koji su pisali o socijalnom kapitalu i drutvenim
mreama, kao to su: George Bernard Swan, Anthony Giddens, Robert D.Putnam, Karl Marx
i drugi.
to je socijalni (drutveni) kapital i zato je bitan?
Teorija drutvenog kapitala u biti je vrlo probitana, a njezina se centralna teza moe
sumirati u dvije rijei: stvar odnosa.
Stvarajui veze jedni s drugima, ljudi ih odravaju te tokom vremena rade zajedno
kako bi postizali stvari koje sami ne bi mogli ili bi ih postizali s velikim potekoama.
Ljudi se povezuju kroz serije mrea i tee tome da s drugim lanovima dijele neke uobiajene
vrijednosti. Te mree ine izvore koji mogu biti viene kao formiranje vrste kapitala. Kao
to je taj kapital koristan u samom poetku, on esto moe biti uvuen u ostale
odnose.
Openito se moe rei, da to vie ljudi zna i to ima vie zajednikih
toaka s njima, bogatiji si u drutvenom kapitalu.
Koncept drutvenog kapitala je sve utjecajniji, te se sve vie obrauje u drutvenim
znanostima, politikim krugovima. Ovdje emo promatrati poglede glavnih ideja trojice
teoretiara drutvenog kapitala u kontekstu njihovih ideja o svijetu. Mnogi su detalji
socijalnog kapitala koji stvaraju razlike u ljudskim ivotima, bilo pozitivne ili negativne.
Postavlja se pitanje kako se socijalni kapital mijenja i na koje naine kao rezultat trenutnih
transformacija naih ivota. Ova su pitanja posebno su zaintrigirala matu stvaraoca politike
17

i profesionalaca u podrujima od poslovnog upravljanja do drutvene politike, te utjecala na

prava istraivanja kroz drutvene znanosti.
Kako mree ostvaruju zadatke?
Moderne organizacije voene su pravilima. Postoje prihvaene procedure za stvaranje i
apeliranje na odluke , a odgovornosti su obino definirane jasnije u pogledu ne pozicije nego
na osobe.
Vane odluke skoro uvijek u sebi ukljuuju odreeni stupanj nesigurnosti i rizika.
Kada ljudi neto ele ostvariti, mnogi e ignorirati formalne procedure i odgovornosti, te e
Prvo otii razgovarati s nekim koga poznaju. Tako e se postupiti ako netko trai posao
ili pak planira nekoga zaposliti, ili ak i traiti nekoga za popravak svog auta, gotovo
uvijek e ljudi prvo pitati one koje poznaju da im nekoga preporue. Da bi neto ostvarili ,
ljudi esto preskau formalni sistem i savjetuju se sa ljudima koje znaju, prijatelje, obitelj
ili poznanike kojima se vjeruje. Ovo je manje strasno nego rad s brourama i traenje nekoga
tko e neto obaviti ,a djeluje i bre i ishod je bolji.
Zato se mree ljudi uzimaju u obzir, kako kae kliej: nije vano to zna ve koga zna.
Naravno da samo poznavanje ljudi nije dovoljno, jer se oni moda i ne osjeaju da su vam
duni pomoi, stoga je bolje koristiti svoje znanje. Da bi ljudi pomagali jedni drugima
oekuje se, da se oni u vezi s tim dobro osjeaju , to znai da s drugom osobom imaju neto
zajedniko. Ako dijele vrijednosti , vjerojatnije je da e meusobno suraivati kako bi postigli
neke zajednike ciljeve.
Formalini sustavi - kombinirajui neosobni rad i hijerarhijska pravila - esto su pokuaj
kontroliranja pristupa zajednikih neformalnih kooperacija, koje mogu dovesti do formi
indirektne meusobne diskriminacije koje ne spadaju u arobni krug. Neke mree kao old
boys networks koji dominiraju britanskim civilnim slubama i poslovnim voenjem ili
Chaebol (obiteljski baziranih mrea u Koreji), kooperiraju s ciljem da zadre vani one koji ne
nose ista obiljeja kao oni ili ne dolaze iz istog poretka.
George Bernard Swan u svojem predloku predstave The Doctor s Dilemma, slavno je
rekao da su profesije urota protiv javnosti. Drutveni odnosi ponekad mogu posluiti da
iskljue i
negiraju isto kao da ukljue i omogue. Mree ljudi trebala bi biti viene kao dio irih
postava veza i normi koje ljudima omoguuju da slijede svoje ciljeve te da slue drutvu da se
povee zajedno.
Anthony Giddens, vodei britanski sociolog, bazirao je svoju teoriju strukturiranja na
prijedlogu da je struktura uvijek ona koja daje mogunosti, ali i zabrane, u korist relacijama
izmeu strukture i agencije (i agencije i moi). Moemo oekivati da ljudi ponekad mogu
otkriti da su mogunosti oteane prirodom resursa koje mogu dobiti kroz svoje veze. U
drugim e sluajevima koristiti svoj drutveni kapital kako bi podrali svoje tvrdnje bolje
od drugih koji pokuavaju doi do istih resursa lanstvom u mreama. lanstvo u mreama i
postavke podijeljenih vrijednosti u srcu su koncepta drutvenog kapitala. Razgovor o ovim
sociolokim fenomenima kao o formi kapitala je ambivalentan. Na drugu stranu istie
njihovu ulogu kao resurs, ak i izvor snage i utjecaja, ukorijenjen duboko u drutvena
pravila. Veze donose obaveze drugim ljudima, ali po istom principu ti ljudi onda prenose te
obaveze vama (tebi).
O drutvenom se kapitalu nairoko raspravlja diljem drutvenih znanosti donedavnih
godina. Brojanje koliine akademskih lanaka koji se pojavljuju na tu temu je moda najbolji

18

nain shvaanja njene irine ( sa 20 do1981.god na 1003 od 1996. do 1999. god).

Norme i mree u klasinoj drutvenoj teoriji
Kvlitetom ljudskih odnosa se ve due vrijeme bave drutveni teoretiari, neki od njih su:
Alexis de Tocqueville (1932) - detaljno opisuje ivot udruga koji je u amerikoj demokraciji
uvrijeen. Smatra da interakcija volontera u udrugama prua socijalno ljepilo koje je pomoglo
spojiti individualne Amerikance zajedno. Suprotno tome, formalni utezi statuta i obveze
drale su zajedno vie tradicionalne i hijerarhijske odnose s kojima se susretao u Europi.
Emile Durkheim (1933) - u svojim osvrtima ukazuje na dug prijelaz iz mehanike
solidarnosti feudalnog svijeta, u organsku solidarnost kapitalizma 19.st. . U mehanikoj
strukturi su svi znali svoje mjesto i znali su kako su drugi postavljeni, tj. ta je struktura bila
uvrijeena odnosno fiksna. U kapitalistikom, industrijskom drutvu, ljudi su ivjeli u svijetu
stranaca, ali upravljajui njihovim zadacima bez strogo reguliranih divizija rada feudalizma.
Radije su uli u mnogobrojne veze koje su bile bazirane na raznovrsnosti interakcija, a u
svaku se ulazilo jer je sluila nekoj svrsi.
Ferdinand Tonnies - razlikuje udruenja svrhe (zajednice) i instrumentalna udruenja
(drutvo)
Karl Marx - marxova teorija o povijesnom materijalizmu bavi se istraivanjem udaljenih i
apstraktnih veza viih drutvenih slojeva, a posveuje vrlo malo ili nimalo panje sredinjim
vezama koje su meusobno povezivale pojedince (individualce). Npr. obitelj je bila
rasputena, u najboljem sluaju, kao ljuska koja je doputala reprodukciju, a u najgorem, kao
mikrosvijet vlasti i kontrole. U centru marxistikih analiza stajala je borba stalea, posebno u
vidu upornog neuspjeha radnika da se ujedine spontano protiv svog zajednikog neprijatelja.
Iako bi interakcija mogla biti tretirana kao element socijalnog poretka, ili kao dio ire
drutvene strukture, pitanja postavljena od klasiara teoretiara su drugaija od onih
dotaknutih od strane dananjih istraivaa kapitala. Dok je mogue postaviti teorije kapitala u
iroku Marxovu , Weberovu ili Durkheimovu perspektivu o socijalnom poretku, koncept
donosi novi fokus i uvodi nova pitanja. Ideja drutvenog kapitala privlai panju poveznicama
meu mikro-nivoima individualnih iskustava i svakodnevnih aktivnosti i inter-nivoima
institucija, udruga i zajednice.
tovie, definiranjem veza kao formom kapitala, koncept upuuje iroko prema sustavu
objanjenja koja mogu povezati mikro, inter i makro nivoe zajedno.
Interes u drutvenom kapitalu
Snaga drutvenog kapitala ve je due vrijeme priznata, ali se kao drutveno
Znanstveni koncept pojavio relativno kasno. Iz mnogobrojnih je razloga privlaio panju.
Dijelom je predstavljao protivljenje vieno kao ekscesivan individualizam politiara (i
glasaa) u vrijeme Regana i Thatcher.
ini se doista da se u zapadnim drutvima u najmanju ruku mijenjaju uzorci i interakcije.
Informiranje meusobnih odnosa, daljnja erozija navika i obiaja kao osnova ljudskog
ponaanja, rastui odsjek rada, zamagljenje granica izmeu javnog i privatnog i eksplozija
novih sredstava komunikacije su privukli panju na naine u kojima je drutveni red ouvan.
Granice i sadraj specijalnih odnosa nisu vie objanjeni i odravani po preporuci prema
rigidnim i formaliziranim iframa; do rastueg omjera, mogu biti izabrane ali se od njih moe

19

i odustati. Ne moramo povjerovati u taj cijeli postmodernistiki paket da bi prihvatili da

identitet i subjektivnost nisu unificirani i dani, ve otvoreni prema pregovaranju i
ustanovljenu ak i gdje su pogoeni takvim naslijeenim atributima kao etnicitet ili spol. Isto
tako ne smijemo zaboraviti da institucionalizirane uloge i odnosi jo uvijek demonstriraju
zavidnu razinu upornosti, naravno, kao to se moe vidjeti u njihovoj potpunosti u
nastavljanju nejednakosti sloja ili spola. Drutveni kapital se isto tako okoristio kulturolokim
preokretom u drutvenim znanostima. Zajedno sa zabiljeenim porastom u pruenoj panji
kulturnim aspektima drutvenog ponaanja, vidljiv je zadivljuju porast interesa u, to bi se
moglo nazvati, mikro nivou individualnog ponaanja i iskustva.

ROBERT PUTNAM
Robert D.Putnam je ameriki politiki znanstvenik kojem se slobodno moe priznati
zaslunost za populariziranje ovog termina, socijalni kapital, spaavajui ga od apstrakcije
drutvene i ekonomske teorije.
Putnam je definirao drutveni kapital kao: obiljeja drutvene organizacije poput
povjerenja, normi i mree, koje mogu poboljati uinkovitost drutva, olakavanjem
usklaenog djelovanja.
Definicija sugerira kako je koncept socijalnog kapitala izveden iz injenice da u svim
drutvima postoje formalni i neformalni meusobni odnosi komunikacije i razmjene.
Njegova centralna tema jo iz srednjih 60-tih je bila da su Amerikanci odabrali da se mirno
povuku iz graanskog ivota.
Socijalni kapital sastoji se od 3 komponente: norme, drutvene mree i povjerenje:
1. Norme uzajamnosti meu ljudima - podrazumijeva se uopena uzajamnost koja znai
kontinuirane odnose suradnje i razmjene koje ukljuuje obostrana oekivanja da e ono to
dajemo danas biti vraeno u budunosti.
2. Mree graanske povezanosti postoje horizontalne i vertikalne mree.
Horizontalne veze su veze meu akterima iste moi, dok vertikalne veze ukljuuju aktere
nejednaka statusa i moi koje su negativno povezane s postojanjem civilne zajednice.
Kada su prve dvije komponente (norme i horuzontalne mree) rasprostranjene u drutvu , one
uzrokuju stvaranje povjerenja.
3. Povjerenje je trei element socijalnog kapitala koji smanjuje poticaje za izbjegavanje
obveza, umanjuju neizvjesnost i ine uzore za budue suradnje.
Socijalni kapital je koncept koji pomae da objasnimo zato neke zajednice uspijevaju
razrijeiti zajednike probleme suradnjom, dok su druge zajednice nesposobne okupiti ljude
kako bi djelovali u cilju ostvarenja zajednikih ciljeva. Prema tome , dakle, razlikujemo dva
stanja:
1. prvo je stanje u kojem socijalni kapital omoguava dobrovoljnu suradnju i ostvarivanje
zajednikih ciljeva,
2. drugo je stanje u kojem drava mora fizikom prisilom osigurati red i mir.
Zajednica s bogatijim drutvenim mreama i brojnijim udrugama bolje se suoavaju
sa zajednikim problemima. lanstvo u udrugama donosi korist svojim lanovima, potie
razvoj interpersonalnog povjerenja i omoguava zajedniko djelovanje graana u
prevladavanju problema s kojima se susreu.

20

 On vjeruje da je drutveni kapital dobra stvar i da je njegov kolaps loa stvar; on vjeruje da
postoji jedan veliki zloinac (televizija) i mnogo manjih zloestih tipova (auti, gubitak
slobodnog vremena, starenje generacija koje su bile izloene velikim kolektivnim izazovima i
ratovima i depresijama); i eli da se akcijom uspostavi zdravlje kapitala.
Najpoznatiji predlagatelj socijalnog kapitala
Vana osnova za socijalni poredak lei u drutvu
Putnamovi doprinosi:
- socijalno kapitalna razlika izmeu regionalne administracije (Italija)
- Ameriki socijalni kapital:
pod socijalnim kapitalom, smatram da su znaajke mree i norme, te povjerenja koje
zajednikim djelovanjem mogu postii uspjenije djelovanje zajednikih ciljeva osnovne
forme socijalnog kapitala: premoivanje , povezivanje i spajanje

Putnam primjeuje porast mladih grupa za samo- pomo i volontiranje, te porast

komunikacije preko interneta i ostalih tehnologija
Ne prihvaa tezu- da je socijalni kapital uzrokovan rasizmom
Uzroci socijalnog raskola po Putnamu:
- posao obitelj
- metropolitani
- tehnologija
- generacijski jaz
Putnam postavlja pitanje:
- Da li je vano to je socijalni kapital u padu?
Odgovor je u :
- vezama socijalnog kapitala i indikatora ( obrazovanje, ekonomski prosperitet, zdravlje,
srea i demokracija)
Bowling Alone
- novi socijalni pokreti 70-ih i 80-ih godina npr. Greenpeace
- Misztal kontrira Putnamu
to donosi ideja socijalnog kapitala ?
Odnos veza i ponaanja Bourdieu, Coleman i Putnam
- Bourdieu - elitne grupe postavljene kao korisnici socijalnog kapitala
- Coleman - podrava tezu Bourdieu-a uz neke iznimke
- Putnam socijalni kapital je izvor koji funkcionira na socijalnom nivou
neslubena socijalna povezanost je vie zastupljena meu enama - ene su aktivnije u
socijalnom drutvu
Smanjivanje negativnih posljedica socijalnog kapitala:
- Pristup treba biti blagonaklon (Coleman)
- Putnam prihvaa pristup, ali smatra da je povran
- Bourdieu smatra da je ovaj pristup samo za privilegirane
Moderni koncept socijalnog kapitala
Sposobnost udruivanja u zajednicu - ljudi su drutvena bia a ne usamljeni pojedinci
Socijalne interakcije u drutveno ekonomskom ivotu formiraju socijalni kapital
Koncept socijalnog kapitala objedinjuje:
- ekonomiju

21

- politiku
- razvojne teorije
- sociologiju

ZAKLJUAK
Putnam: Izgradnja socijalnog kapitala nee biti laka, klju je da se demokracija uini
djelotvornom

TREPTAJ, Malcom Gladwell

Govori o brzom spoznavanju, nainu miljenja koje se odvija gotovo trenutano

Kad nekoga prvi puta sretnete ili itate prvih par reenica knjige, vaem umu treba oko 2
sekunde da donese niz zakljuaka
Zadaci knjige:
1. uvjeriti nas da odluke donesene na brzinu mogu biti jednako ispravne, kao i odluke
koje donesemo oprezno i svjesno
2. odgovoriti na pitanje: kada vjerovati instinktu a kada biti oprezan i razmisliti?
3. uvjeriti nas da se brze odluke mogu usavravati i kontrolirati
Dvije odluke u uvjetima velikih uloga i velikog broja novih i zbunjujuih informacija:
1. svjesna, odreena i logika
2. brzo i britko razmiljanje ispod razine svijesti
to ako donesemo brzu odluku a da nismo stvarno zavirili ispod povrine? ( primjer
Hardinga-predsjednik)brzo odluivanje moe esto biti podlono predrasudama i
diskriminacijama
Kod logikih problema objanjavanje procesa razmiljanja o procesu ne smeta ( moe
pomoi )
Kada neto rastavljate moe vam promai smisao cijeline ( paraliza zbog analize )
Koliina informacija, sama po sebi ne jami uvijek i bolju odluku ( primjer bolnice )

22

23