Univerzitet u Novom Sadu

Fakultet tehnikih nauka

Saobraajni odsijek
Smijer: PTT
kolska 2003/2004 godina

DNEVNIK PRAKSE

Rukovodilac prakse:
dr Ilija Tanackov asistent

Student:
Cvijanovi Zoran
broj indeksa 3467

Novi Sad, 2004.

UVOD
Profesionalnu praksu u trajanju od petnaest radnih dana predvienu po
planu obrazovanja za studente Saobraajnog odsijeka, usmjerenje PTT Fakulteta
Tehnikih Nauka u Novom Sadu, obavio sam u radnoj jedinici za potanski saobraaj
Doboj.
Praksu sam obavio po planu i programu predvienim od strane fakulteta.
Planom je predvieno da se student upozna sa djelatnou i osnovnom strukturom
preduzea. Za vrijeme obavljanja prakse student je obavezan da vodi dnevnik prakse
(da u njega unosi svoja zapaanja) koga e po zavretku prakse urednog i od strane
preduzea ovjerenog predati rukovodiocu prakse kao dokaz da je obavio svoju,
predvienu profesionalnu praksu.
U nastavku su izloena zapaanja sa svakog radnog zadatka predvienog
po planu za realizaciju prakse i voenje dnevnika.

Radni zadatak broj 1

Cilj ovog zadatka je upoznavanje sa propisima koji reguliu potanski
saobraaj, tehnolokim postupkom prenosa potanskih poiljaka, pojmom i vrstama
potanskih usluga, adresovanjem potanskih poiljaka, posebnim potanskim
uslugama, plaanjem tih potanskih usluga i sredstvima za rad u potanskom
saobraaju.
Najvaniji propisi koji reguliu potanski saobraaj su: Pravilnik o vrenju
usluga u potanskom saobraaju prometu sa izvodima iz drugih potanskih propisa,
Opti uslovi za vrenje potanskih usluga i Nomenklatura potanskih usluga.
Tehnoloki postupak prenosa potanskih poiljaka sastoji se iz pet
osnovnih faza a to su:
prijem poiljaka (obavlja se na alterima pote izmeu korisnika i radnika
pote);
otprema poiljaka ( alterski radnik alje potanskom centru primljene
poiljke gdje se one razvrstavaju i pripremaju za transport );

transport poiljaka ( fiziki prenos poiljaka );

prispee poiljaka ( prijem potanskih poiljaka iz drugih potanskih
centara i usmjeravanje poiljaka ka krajnjim potama ) i
uruenje poiljaka ( dostava uruenje na adresi primaoca i isporuka
uruenje na alteru pote ).
Pod potanskim uslugama podrazumijevaju se sve usluge koje se vre u
potama utvrene Nomenklaturom potanskih usluga. U zavisnosti od naina vrenja,
sadraja, vrijednosti, dimenzija, mase i naina pakovanja sve potanske usluge se
dijele na:
pismonosne usluge,
paketske usluge,
usluge novanog poslovanja,
3

 posebne usluge,
dopunske usluge,
usluge po posebnim ugovorima.
Pismonosne usluge su usluge prenosa zatvorenih ili otvorenih poiljaka ija je
sadrina pisano saoptenje.
U pismonosne poiljke spadaju: pismo, dopisnica, tiskovina i sekogram.
Paketske usluge predstavljaju usluge prenosa zatvorenih poiljaka (paketa) sa
oznaenom vrijednou i registrovanim brojem prijema, koje po pravilu sadre robu i
druge predmete kao i pisano saoptenje.
Pod uslugama novanog poslovanja podrazumijevaju se blagajniki poslovi koji se
obavljaju za fizika i pravna lica preko iro rauna. U usluge novanog poslovanja
spadaju:
uplate i isplate po platnom prometu,
uplate i isplate potanskih i telegrafskih uputnica,
uplate i isplate za posebne komitente po ugovorenim
poslovima.
Posebne usluge su potanske usluge kojima poiljalac prilikom predaje poiljke
zahtijeva poseban postupak u toku prenosa ili u pojedinim fazama prenosa. Poiljke sa
posebnim uslugama su:
preporuena poiljka,
vrijednosna poiljka,
potanska i telegrafska uputnica,
otkupna poiljka,
poiljka ubrzane pote,
avionska poiljka,
prioritetna poiljka (hitna i vrlo hitna),
sudsko pismo i pismo po upravnom i prekrajnom postupku,
poiljka sa povratnicom,
izdvojena poiljka,
poiljka sa linim uruenjem primaocu.
Dopunske usluge su usluge koje se obavljaju u potama na osnovu zakljuenih
ugovora sa korisnicima potanskih usluga.
Na svakoj poiljci mora biti oznaeno itko i jasno adresa primaoca koja
sadri sve podatke za brzu i tanu otpremu i uruenje poiljke.

Adresa primaoca mora biti ispisana na desnom dijelu adresne strane

poiljke i mora biti paralelna sa njenom duom stranom. Podaci u adresi moraju biti
naznaeni jedan ispod drugog sledeim redosledom:
ime i prezime primaoca,
ulica, kuni broj, sprat, potanski pregradak (sa brojem), vojna pota (sa
brojem), selo, naselje, zaseok ili oznaka post restant,
potanski broj ili naziv odredine pote,
odredina zemlja za poiljke u meunarodnom saobraaju.
U unutranjem saobraaju adresa se ispisuje irilicom, a meunarodnom latinicom.
Adresa nesmije biti ispisana obinom olovkom.
Da bi se izvrio prenos bilo koje predate poiljke od strane poiljioca mora
se platiti potarina odnosno naknada za izvrenu uslugu.
Potarina se plaa po cjenovniku PTT usluga koga odreuje preduzee koje se bavi
prenosom poiljaka. Kao dokaz da je potarina plaena na poiljku se lijepi potanska
marka u visini iznosa potarine. Kao dokaz da je potarina plaena slui i otisak frankir
maine. Frankir maina u ovoj radnoj jedinici ne postoji, pa se zato koristi samo
potanska marka kao dokaz da je plaena potarina. Obraun potarine se vri na
osnovu zahtijevane usluge od strane poiljioca, teine poiljke i zone udaljenosti na koju
se poiljka alje.
Plaanje potarine moe biti gotovinski, putem ekova i virmana (ovaj nain plaanja
uglavnom koriste veliki korisnici potanskih usluga).
Da bi se vrio potanski saobraaj potrebna su sredstva za rad u
potanskom saobraaju. Osnovno sredstvo za rad u potanskom saobraaju je
potanski ig. Pomou njih se ponitavaju potanske marke i igou manipulativne
isprave. Otisak iga ostavlja naziv pote i njen potanski broj kao i datum iga. Pored
iga tu su jo i potanske vage ( u ovoj jedinici sve su elektronske), klaseri novca i
potanskih maraka , maine za frankiranje (kojih ovdje nema), maine za brojanje
papirnog novca kao i maine za provjeru njihove ispravnosti, heft maine kao i kasete i
eline kase.

Radni zadatak broj 2

Cilj ovog zadatka je da se izvri upoznavanje sa prijemom poiljaka u
unutranjem i meunarodnom potanskom saobraaju.
Primaju se pismonosne i paketske poiljke pa se stoga i razdvajaju na prijem
pismonosnih poiljaka i prijem paketa. U zavisnosti na kojoj teritoriji se odvija,
potanski saobraaj se dijeli na unutranji i meunarodni. U ovoj radnoj jedinici prijem je
organizovan na dva altera (pismonosni i paketski), a u zavisnosti od obima saobraaja
otvaraju se novi alteri sa istom namjenom. Kod malih pota prijem poiljaka se vri na
jednom alteru tj. jedan potanski radnik obavlja oba posla.
Kod prijema pismonosnih poiljaka korisnik donosi potu na prijemni
alter, gdje alterski radnik provjerava ispravnost poiljke koju prima, da li je poiljka
dobro adresovana i zatvorena, kao i teinu.
Za prenos poiljke putem pote potrebno je platiti potarinu tj. naknadu za prenos
poiljke. U zavisnosti od zahtijevane usluge korisnika, teine poiljke (mase),
udaljenosti na koju se alje i vrste poiljke zavisi i iznos potarine. Za naplaeni iznos
potarine radnik pote lijepi potanske marke u visini iznosa potarine i ovjerava je
igom na kome se nalazi ime i broj prijemne pote kao i datum prijema.
Primljenu potu radnik pote alje potanskom centru. Radnik pote sainjava
Zakljuak . Zakljuak u zavisnosti od primljene pote, u ovoj poti je: S , Z , z ,
P i PV. Svaki zakljuak prati Karta zakljuka. U kartu se upisuje vrijednosne
poiljke i preporuene poiljke za inostranstvo. Obine poiljke se ne kartuju. Karta se
ovjerava igom prijemne pote i potpisuju ga dva radnika. Ukoliko u karti nema dovoljno
prostora za upis poiljaka, onda se poiljke upisuju u obrazac Popis otpremljenih
poiljaka i on prati kartu.
Da bi se izvrila razmjena sa potanskim centrom pravi se Spisak razmjene u koji
se unosi broj i vrste zakljuaka. Spisak razmjene se ovjerava u lijevom uglu igom
prijemne pote i potpisom radnika.
Prilikom razmjene radnik koji vri transport poiljaka potpisuje spisak razmjene na
desnoj strani obrazca. To je dokaz da je alterskog radnika razduio primljenim
6

poiljkama a zaduio sebe.

Karta i spisak razmjene se ispisuju u duplikatu kao i popis otpremljenih poiljaka.
Svi originali prate poiljke do potanskog centra, a duplikati ostaju prijemnoj poti.
Prijem pote mogu je putem potanskih sanduia i potonoe na dostavnom
reonu. Takoe mogu je prijem poiljaka (pismonosnih) putem obrazca Prijemna knjiga
(list) . Ovakav nain prijema poiljaka mogu iskoristiti samo ona lica koja imaju
sklopljen ugovor sa potom. Za ovakav nain prijema vano je istai da prilikom
predaje, poiljke moraju biti sloene po istom redosledu po kom su upisane u prijemnu
knjigu.
Na kraju dana (smjene) poanski radnik vodi svoju linu evidenciju rada.
Prijem paketa vri se na paketskom alteru. Radnik pote po prijemu
paketa od strane korisnika provjerava sadraj paketa ako je za inostranstvo, da li je
paket propisno upakovan i adresovan, provjerava teinu paketa (masu), dodjeljuje broj
paketu, zatim ispisuje Sprovodnicu i obraunava potarinu u zavisnosti od vrijednosti
paketa, teine i mjesta gdje se alje. Jedan dio sprovodnice vraa se poiljiocu, drugi
dio ostaje prijemnoj poti a trei dio prati paket, ukoliko je on vrijednosni paket u
unutranjem saobraaju.
U meunarodnom saobraaju ispisuje se meunarodna sprovodnica, carinska
deklaracija i uputnice ( za potu carinjenja i carinarnicu ) i lijepi se naljepnica Podlijee
carinskom pregledu ( vrijednost u DTS ). Prihodi od potarine se upisuju u knjigu
prihoda, a zatim uplauju na raun pote. U zavisnosti od vrijednosti paketa, paketi
mogu biti obini i vrijednosni ( vrijednost odreuje preduzee).
Primljeni paketi se upisuju u kartu zakljuaka ( P ; V ili PV zakljuak ). Za
vrijednosni podaci o vrijednosnom paketu, a obini se u kartu upisuju samo brojano.
Kartu potpisuju dva radnika pote i ovjerava se u lijevom uglu igom prijemne pote.
Zatim se ispisuje spisak razmjene koga potpisuje radnik pote i ovjerava ga igom u
lijevom uglu. Oba obrasca piu se u duplikatu. Original prati pakete, a kopija ostaje
prijemnoj poti. Prilikom razmjene spisak razmjene potpisuje lice koje vri prevoz
(transport pote ).
Paketi se mogu primati i preko prijemne kljige ( list ). Ovu uslugu koriste potpisnici
ugovora sa potom.
Paketi se takoe mogu primati i kao otkupni paketi. To su paketi za koje primalac
mora da plati otkupni iznos prilikom podizanja paketa ( na ovakve pakete se lijepi
naljepnica Otkupnina ).
7

Na kraju dana ( smjene ) potanski radnik vodi svoju linu evidenciju rada.

Radni zadatak broj 3

Cilj ovog zadatka je da se upoznaju faze tehnolokog (proizvodnog)
procesa i to faza otpreme potanski poiljaka i prispea potanskih poiljaka.
Otprema potanskih poiljaka moe biti od prijemne pote ka
Potanskom centru i obrnuto, od Potanskog centra ka Glavnom potanskom centru i
obrnuto, od Glavnog potanskog centra ka drugom Glavnom potanskom centru ili
izmjeninoj poti odnosno poti carinjenja i obrnuto.
Posle faze prijema potanskih poiljaka dolazi faza otpreme potansih poiljaka
odnosno priprema primljenih poiljaka u prijemnoj poti za transport ( prevoz ) ka
odredinim potama. To je ustvari razvrstavanje, usmjeravanje i pakovanje poiljaka u
vree. Znai, od prijemne pote ka odredinoj poti alju se vree odnosno zakljuci.
Zakljuak moe da sainjava vie vrea.
Zakljuci mogu biti razliite sadrine pa tako postoje na primer najee
S (sjedinjeni), Z (pismonosni), P (paketski), PV (paketsko-vrijednosni). Ovi
zakljuci su dominantni u ovoj radnoj jedinici.
Zakljuak prati karta zakljuka odnosno popis sadraja zakljuka. Obina pota se
neupisuje u kartu, dok se preporuena pota upisuje zbirno a pota iz inostranstva i
vrijednosne poiljke pojedinano. Karta se igoe i potpisuje od strane kartista i ubacuje
u zakljuak. Svaki zakljuak ima svoju vrenu nazivnicu na kojoj se nalazi jasna oznaka
zakljuka koji je zakljuak u pitanju.
Zakljuci se upisuju u spisak razmjene koji se ovjerava igom i potpisom radnika
pote (na lijevoj strani obrasca). Ovaj spisak razmjene prati zakljuke do odredine
pote, da bi se mogla izvriti razmjena sa radnicima odredine pote.
Kartista popunjava pregled kartovanja gdje na lijevu stranu obrasca upisuje
primljene zakljuke a na desnu otpremljene zakljuke.
Prispee potanskih poiljka je etvrta od pet faza tehnolokog procesa u
potanskom saobraaju. Dolazi posle faze transporta poiljaka. Kao i kod otpreme
mogu biti razliite kombinacije pota od kojih se primaju potanki zakljuci.
8

Znai, prispee moe biti u Potanskom centru, Glavnom potanskom centru,

izmjeninoj poti, poti carinjenja i u odredinim tj. potama u kojima e biti izvreno
uruenje poiljaka korisniku.
Kod ove faze zakljuci stiu iz drugih pota i otvaraju se u cilju dalje prerade ili
uruenja poiljaka korisniku.
Otpremljene zakljuke prati spisak razmjene i on je mjerodavan prilikom razmjene
prispjelih zakljuaka. Znai, radnik pote uzima spisak razmjene u koji su upisani svi
zakljuci i provjerava da li je stanje primljenih zakljuaka isto sa onim upisanim u spisku
razmjene tj. vri sravnjenje. Ako je sve u redu on ga potpisuje i ovjerava igom tj.
potvruje svoj prijem i razduuje radnika koji je izvrio transport. Ukoliko se utvrdi da
neto nedostaje sa spiska razmjene ili da su otvarani ili oteeni zakljuci sastavlja se
Zapisnik o neispravnosti, i obavjetava se pota sa kojom se razmjena vri. Sve ovo se
radi komisijski.
Kad se uspjeno izvri razmjena zakljuci se otvaraju, trai karta zakljuka i vri
sravnjenje. Ukoliko se utvrdi da neka poiljka nedostaje opet se sastavlja Zapisnik o
neispravnosti i obavjetava pota koja je sainila kartu. Ovdje je vano istai da se
otvara jedan po jedan zakljuak ( nikako se nesmiju istovremeno otvoriti dva zaljuka ).
Ukoliko se otvori zakljuak i utvrdi se da je pogreno usmjeren vri se prekartovanje
tog zakljuka i alje na pravu adresu. I ovaj posao se radi komisijski.
I ovdje se popunjava pregled kartovanja gdje na lijevu stranu obrasca upisuju
primljeni zakljuci a na desnu otpremljeni zakljuci.

Radni zadatak broj 4

Cilj ovog zadatka je da se upoznaja i poslednja faza tehnolokog procesa, a
to je faza uruenja potanskih poiljaka.
Uruenje potanskih poiljaka je poslednja faza u prenosu potanskih
poiljaka tj. poiljke stignu u krajnju, odnosno isporunu potu, gdje ih je potrebno
uruiti korisnicima (licima) na koje glase poiljke pristigle za uruenje. Ovdje
razlikujemo isporuku i dostavu. Isporuka se vri na alteru pote, a dostava na adresu
primaoca.
Isporuka potanskih poiljaka vri se na isporunim alterima u poti.
Zbog obima isporuke alteri mogu biti isporuni za pismonosne poiljke i za pakete.
Na isporunim alterima mogu se preuzeti preporuene poiljke iz inostranstva (i
vrijednosne), vrijednosne poiljke u unutranjem saobraaju, sve vrste paketa pristigle u
odredinu potu, kao i sve poiljke koje dostavljai vrate posle druge pokuane dostave
(ove poiljke se uvaju pet dana od dana prijema na isporuni alter, a zatim se vraaju
poiljaocu returiu se).
Da bi se bilo koja poiljka mogla preuzeti, potrebno je da na zahtev potanskog
radnika pokau dokaz identiteta [lina karta, paso, vozaka dozvola ili punomo
(potanska)].
Isporuka pismonosnih poiljaka poiljke za isporuni alter stie putem
razmjene. Potpisuje se i igoe spisak razmjene ime se potvruje zaduenje radnika
na isporunom alteru. On tu potu upisuje u dostavnu knjiicu (vode se posebne
knjiice). Po pristizanju obavjetenja o prispijeu poiljke od strane potara, primaoc
dolazi sa tom obavjeu da podigne poiljku koja glasi na njegovo ime. Uz obavijest i
dokaz identiteta primaoc moe preuzeti svoju poiljku. Prilikom preuzimanja potpisuje
se u dostavnu knjiicu ime razduuje radnika na isporunom alteru i potvruje svoj
prijem.
Kod velikih korisnika, kao to su pravna lica, isporuka se moe organizovati preko
potanskih pregradaka (FAH). Ugovori o zakupu pregratka sklapaju se na godinu dana.
Potanski radnik razvrstava poiljke po pregradcima i upisuje ih u isporuni spisak.
Ovu potu preuzimaju lica koja imaju ovjerenu punomo od strane organizacije za koju
10

radi. Ovdje se obina pota ne upisuje u isporuni spisak, a korisnici imaju direktan
pristup ovoj poti. Pri preuzimanju preporuene i vrijednosne pote potpisuju isporuni
spisak. Od poiljaka koje se ne isporue ( vrijednosne i preporuke iz inostranstva )
sainjava se karta ostatka i zakljuak za sledei dan.
I na ovom alteru se vodi lina evidencija radnika.
Isporuka paketa paketi iz potanskog centra stiu na isporuni alter
putem razmjene. Pakete prati karta zakljuka i spisak razmjene. Po prijemu, alterski
radnik svojim potpisom i igom ovjerava spisak razmjene ( lijevi ugao ) ime preuzima
pakete. Obini paketi se upisuju u dostavnu knjiicu, a vrijednosni i paketi sa
otkupninom u knjigu prispjelih paketa.
Prilikom podizanja paketa mora da se da na uvid potanskom radniku izvjetaj o
prispijeu paketa i dokument za identifikaciju na osnovu ega mu se moe uruiti paket.
U zavisnosti od paketa koji se podie ( otkupni ili paket koji podlijee carinskom
pregledu ) mora se naplatiti otkupnina ili iznos za carinski pregled.
Isporueni paketi se razduuju u dostavnoj knjiici ili knjizi prispjelih paketa, a
naplaeni iznos od primaoca se upisuju u knjigu otkupnina. Svi prihodi se sabiraju u
knjizi otkupnina i uplauju na raun pote.
Prilikom primo-predaje smjene pie se karta ostatka sa kojom novi radnik poinje
smjenu.
Pota prua uslugu korisnicima uvanja paketa ili post-restant usluga. U sluaju da
paket nije adresovan na post-restant tj. adresovan na adresu primaoca za svaki dan
neisporuenog paketa naplauje se learina.
U sluaju da je paket pogreno usmjeren, vri se nadoslanje paketa.
Dostava potanskih poiljaka vri se samo za pismonosne poiljke.
Dostavu vre potari ( dostavljai ) koji nose poiljke na adresu primaoca.
Dostava moe biti na uem, irem i najirem dostavnom reonu.
Dostava se zaduuje od Potanskog centra poiljkama u sainjenim zakljucima
koje prati karta zakljuka i spisak razmjene, koji se po prijemu potpisuje i ovjerava ime
je izvreno zaduenje.
Potari razvrstavaju primljene poiljke po reonima, te ih popisuju u dostavne knjiice
i zaduuju se kod obraunskog radnika tim poiljkama. Potom izlaze na dostavu. Ako
ne uspiju izvriti dostavu u prvom pokuaju, izlaze i po drugi put. Ako ni tada ne uspiju
izvriti dostavu, vraaju ih nazad i razduuju kod obraunskog radnika. Obraunski
radnik sutradan nosi neuruene poiljke na isporuni alter. Prilikom neuspjele druge
dostave, ostavljaju izvjetaj o prispijeu kako bi primaoci znali gdje i kada mogu preuzeti
11

svoju poiljku.

Radni zadatak broj 5

Cilj ovog zadatka jeste upoznavanje sa naknadnim postupcima u vezi sa
primljenim poiljkama i da se vidi kako se reavaju reklamacije poiljaka i potranice.
Naknadni postupci u vezi sa primljenim poiljkama mogu se postaviti u
bilo kom momentu prenosa poiljke.
Naknadni postupci mogu se zahtijevati od strane poiljioca, i moe se zahtijevati:
da se poiljka iz prijemne pote vrati prije otpreme,
da izvri potraivanje poslate poiljke,
da se izda naknadna potvrda o prijemu vrijednosne i otkupne poiljke,
da se poiljka primi sa plaenim odgovorom,
da se izmijeni adresa poiljke i
da se poiljka uputi na post-restant.
Naknadni postupci koje moe zahtijevati primaoci mogu biti:
da se poiljka uva u poti iznad propisanih rokova,
da se poiljka urui ubacivanjem u kuni kovei,
da se dostavi ili pokua dostava paketa,
sa mu se omogui korienje potanskog pregradka,
da se post-restant poiljka dostavi u stan i
da se poiljka dostavi u odreeni dan ili u odreeno vrijeme.
Poiljke koje ne ispunjavaju uslove za prenos i uruenje vraaju se poiljiocu po
pravilu neigosane.
Ako na poiljci ne postoji adresa poiljioca poiljka se smatra neisporuivom.
Takoe, ako se prilikom vraanja poiljke poiljiocu odbije plaanje potarine u iznosu
koji nedostaje poiljka se smatra neisporuivom.
Ukoliko je poiljka stigla grekom u drugu potu, a na adresnoj strani je jasno
ispisana adresa primaoca, ta ista pota e izvriti nadoslanje poiljke na pravu adresu.
to se tie reklamacija, poiljalac moe u roku od tri mjeseca da podnese
reklamaciju poti zbog neuruenja ili prekoraenja rokova prenosa poiljke. Takoe i
12

primaoc moe da podnese reklamaciju poti prilikom uruenja poiljke zbog oteenja ili
umanjenja sadrine poiljke.
Ako je poiljka primljena sa posebnom uslugom, mogue je od pote zahtijevati
potraivanje poiljke. U tom sluaju se sastavlja potranica. Od korisnika se trai na
uvid Potvrda o prijemu poiljke kako bi se mogla pravilno popuniti potranica.
Kada se potranica popuni upisuje se u Knjigu otpremljenih potranica i alje ka
poti na koju je poslata primljena poiljka. Potraivanje poiljke se plaa po cjenovniku
osim ako poiljka nije poslata kao uputnica ili poiljka sa povratnicom.
Osim Knjige otpremljenih potranica u unutranjem i meunarodnom saobraaju
u koju se upisuju otpremljene potranice imamo i Knjigu prispjelih potranica takoe u
unutranjem i meunarodnom saobraaju i u koju se upisuju primljene potranice.
Pota je duna da u roku od petnaest dana rijei potranicu u unutranjem i u roku
od trideset dana u meunarodnom saobraaju.
Ako se potranica rijei pozitivno alje se izvjetaj korisniku koji je zahtijevao
potraivanje. Ako se potranica negativno rijei, korisnik ima pravo da podnese zahtjev
za nadoknadu tete. Pota je duna da mu isplati tetu ( visina odtete zavisi od visine
naplaene potarine).

13

Radni zadatak broj 6

Cilj ovog zadatka je upoznavanje sa prijemom telegrama u unutranjem i
meunarodnom saobraaju kao i sa prijavom razgovora u unutranjem i
meunarodnom saobraaju.
Prijem telegrama je takoe potanska usluga. Prijem se u ovoj poti vri na
alteru gdje su smjetene i govornice.
Postupak prijema telegrama je sledei: korisnik dolazi na alter gdje od radnika
pote trai obrazac za telegram, zatim ga popunjava i vraa radniku pote. Potanski
radnik vri obraun potarine za prenos saoptenja na osnovu broja rijei u telegramu.
Rijei due od deset slova se raunaju kao dvije rijei.
Zatim se telegram nosi telegrafisti koji fiziki, elektronskim putem prenosi saoptenje
telegrama.
Prijem telegrama vri se i u unutranjem i meunarodnom saobraaju.
Na ovom mjestu korisnici mogu biti uslueni i faks uslugom.
Prijem razgovora se obavlja tako to korisnik doe na alter pote koji vri
uslugu prijema poziva i obavijesti radnika pote da oekuje poziv. Poziv moe doi iz
unutranjosti ( unutranji saobraaj ) ili iz inostranstva ( meunarodni saobraaj ). Ovaj
poziv stie na broj koji je pota predvidjela za ovu vrstu usluge. Da bi ovo moglo
funkcionisati, pozivajui korisnik mora biti obavijeten o broju koji treba da zove. Ovo
ostaje u nadlenosti pozivajueg korisnika.
Ovu uslugu koriste, uglavnom oni korisnici koji nemaju svoj kuni prikljuak na javnu
telefonsku mreu.

14

Radni zadatak broj 7

Cilj ovog zadatka je da se vide i upoznaju usluge uplate i isplate po platnom
prometu.
Usluge po platnom prometu su uplate i isplate po iro raunima. Vlasnici
iro rauna su uglavnom pravna lica, koja moraju biti registrovana kod pote da bi se
transakcije mogle neometano odvijati.
U sluaju da pote nisu kompjuterizovane sve uplate se runo unose u dnevnike
uplata ( vode se zasebni dnevnici za svakog korisnika ) kao i isplate ( zasebni dnevnici
isplata ), a ako su kompjuterizovane na kraju dana se izvlai listing sa svim uplatama
odnosno isplatama.
Na kraju dana ( smjene ), po izvrenim svim uplatama i isplatama svodi se stanje
kase odnosno blagajne ( pomono stanje blagajne ). Raunsko stanje kase ( ono koje
se dobije raunskim putem ) mora da se poklopi sa stvarnim stanjem kase ( stvarno
stanje u kasi ). U raunsko stanje kase se unosi poetno stanje kase, sve vrste prihoda
koje pota obavlja, dotacije, otpreme suvika i sve isplate za taj dan odnosno smjenu.
Stvarno stanje kase se dobije brojanjem vrijednosti u kasi.
Poetno stanje ( saldo ) je ona koliina novca koja se zadrava u kasi koja se ne
otprema iz razloga da bi pota sjutra ujutru mogla neometano da zapone rad. To je
ustvari blagajniki maksimum koji propisuje preduzee.
U sluaju da su narednog dana potrebne vee koliine novca za npr. isplatu penzija
onda se popunjava sprovodno pismo za novanu dotaciju. To je ustvari trebovanje za
gotovim novcem koje se alje banci ( pota sarauje sa bankom ).
Novani suviak se iz pote otprema banci i predstavlja onu koliinu gotovog novca
koja se otprema banci ( sve preko visine blagajnikog maksimuma se mora otpremiti
kao novani suviak ). Novani suviak zavisi od dnevnih uplata odnosno isplata.
Stanje kase moe biti pozitivno tj. da postoji viak ili da bude negativno tj. da postoji
manjak. U oba sluaja je propisana granica. Odstupanja preko te granice se prijavljuju.
Za stanje gotovine u glavnoj blagajni pravi se specifikacija novanih apoena.
Uraeno stanje kase se potpisuje i ovjerava od strane glavnog blagajnika i sakljuara.
15

Blagajnu zakljuavaju blagajnik i sakljuar.

Radni zadatak broj 8

Cilj ovog zadatka jeste da se upozna kako se obavljaju poslovi potansko
tedne slube, odnosno da se vidi otvaranje tedne knjiice i izmjene stanja u tednoj
knjiici.
Ova pota ne radi usluge potansko tedne slube, tako da nisam bio u
stanju da se upoznam sa nainom vrenja ovih usluga.

16

Radni zadatak broj 9

Cilj ovog zadatka je da se izvri upoznavanje sa uputnikim poslovanjem
odnosno uplatama i isplatama telegrafskih i potanskih uputnica.
Korisnik doe na alter pote i izrazi elju da putem pote poalje svoj
novac na neku adresu. Naravno, ovaj vid usluge je mogue ostvariti putem uputnica. U
zavisnosti od brzine prenosa koju korisnik eli moe da izabere izmeu potanske i
telegrafske uputnice.
Korisnik popunjava uputnicu, uplauje je na adresu primaoca, original ide ka
odredinoj poti, a jedna kopija ide korisniku (uplatiocu) dok drugi ostaje prijemnoj poti.
Iznos je limitiran na neku odreenu koliinu novca koju propisuje preduzee.
Ovdje je od prvorazrednog znaaja naglasiti razliku izmeu potanske i telegrafske
uputnice.
Potanska uputnica se alje putem pote kao vrijednosno pismo i
preuzimanje novca je mogue tek poto uputnica fiziki stigne u odredinu potu
(uputnica putuje potanskim vezama zajedno sa ostalim poiljkama i u zavisnosti od
udaljenosti na koju se alje stie za par dana ). Potarina se za ovaj prenos plaa u
visini vrijednosnog pisma ( na odreenu koliinu novca ).
Telegrafska uputnica se alje telegrafskim putem ( kao telegram putem
telegrafa ) i mogue je podizanje novca u odredinoj poti za samo par sati ako ne i
ranije ( mnogo bri nain prenosa nego kod potanske uputnice ). Nedostatak je to sve
pote nemaju mogunost prenosa telegrafskim putem pa je usluga u ovom smislu
ograniena. Potarina se ovdje plaa kao za slanje telegrama (prebrojavaju se upisane
rijei ).

17

Radni zadatak broj 10

Cilj ovog zadatka je upoznavanje sa poslovima po tekuim raunima u poti.
Tekue raune otvorene kod pote mogu da imaju sva fizika lica. To su
ustvari lini rauni svakog graanina koji su zaposleni i svoja primanja dobijaju preko
ovog rauna koji je otvoren u poti. Znai, na ove raune se uplauju samo lina
primanja ( plate ) svakog zaposlenog lica odnosno graanina.
Poto potansko preduzee sarauje sa bankom, pa prema tome i ova pota
sarauje sa bankom, i iz tog razloga se plate ne isplauju na alterima pote nego na
alterima banke. Jedino isplate penzija penzionerima se vre u poti.
Znai, uplate na tekue raune vre oganizacije ili fondovi koji sarauju sa svojim
korisnicima, a isplate se vre tim istim korisnicima. Ovo su uglavnom poslovi banke.

18

Radni zadatak broj 11

Cilj ovog zadatka je upoznavanje sa voenjem i zakljuivanjem matinih i zbirnih
rauna prihoda.
Zbirni rauni prihoda se vode se za svaki mjesec. U ovaj raun se unose
prihodi od svih usluga koji se ostvaruju svaki dan u poti ( prihodi od potanskih usluga,
prihodi od paketa, prihodi od posebnih usluga, prihodi od usluga novanog poslovanja i
drugi prihodi ).
Mjeseni zbirni raun se svodi i dekadno ( u okviru istog obrazca, tri dekade ito
posle desetog, posle dvadesetog i na kraju mjeseca ).
Zbirni raun vodi blagajnik uz kontrolu kontrolora. Na kraju mjeseca zbirni raun
potpisuju blagajnik, kontrolor i upravnik pote.
Na osnovu ovog rauna vode se matini rauni sa njihovim prilozima
(rauni prihoda od potanskih vrijednosti, rauni prihoda od pismonosnih poiljaka,
rauni prihoda od paketskih usluga itd. ).
Znai, svaki prihod iz zbirnog rauna prati matini raun sa svojim prilozima
(dnevni rauni za svaku uslugu posebno). I matini rauni se vode za svaki mjesec
posebno ( unose se prihodi za svaki dan ).
Matini rauni se obrauju u odsjeku za ekonomske poslove.

19

Radni zadatak broj 12

Cilj ovog zadatka je upoznavanje sa radom u automatizovanim potama.
Ova pota u kojoj sam ja obavio svoju strunu praksu jo uvijek nije
automatizovana tako da nisam bio u mogunosti da se upoznam sa ovim radnim
zadatkom.

20

Zakljuak
Petnaest radnih dana provedenih u poti predvienih za obavljanje strune
prakse proveo sam u Poti 74001, a jedan dio tog vremena u Potanskom centru
Radne jedinice Doboj.
Bio je to spoj do tada svega nauenog kroz udbenike i predavanja sa onim
praktinim koje sam nauio u poti i Potanskom centru.
Sve do tada naueno se nalazilo na jednom mjestu. Tu sam mogao da dobijem
konkretne odgovore na pitanja koja ranije nisam mogao nai. Saradnja sa svim
radnicima pote i potanskog centra bila je odlina.
Ovdje su jasno mogle da se vide i razlike izmeu teorije i prakse. Praksom se
mnogo bre ui nego teorijom.
Prilikom odraivanja prakse bilo je potrebno uoiti problem, pa ga
zatim analizirati i na kraju predloiti reenje tog problema.
U izvravanju svojih radnih zadataka uoio sam problem koji u izloiti.
Naime, postoji problem prilikom zaduivanja i razduivanja potonoa gotovim
novcem.
Zaduivanje i razduivanje potonoa gotovim novcem ( npr. isplata djeijeg
dodatka ) vri se direktno od strane blagajnika. To je ustvari posao obraunskog
radnika, ali zbog obima poslova koji on obavlja, ovo je dodijeljeno blagajniku da
on to lino radi.
Predlog rijeenog problema sastojao bi se u tome to bi se zaposlio jo
jedan obraunski radnik koji bi preuzeo poslove zaduivanja i razduivanja
potonoa gotovim novcem, i koji bi pomagao u poslovima onog drugog
obraunskog radnika. Znai, blagajnik bi samo zaduivao i razduivao
obraunskog radnika, a ne sve potonoe ponaosb.
Inae, tih petnaest radnih dana prilikom prolazka kroz sve radne zadatke i ja sam
ponegdje uestvovao u procesu rada - tamo gdje se nije zahtijevala visoka
profesionalnalnost ( upisivanje pote u isporune spiskove, upisivanje paketa u
izvjetaje o prispijeu poiljke, sravnjenje karte itd. ), tako da sam i sam stekao malo
radnog iskustva.
21

Ovo je, takoe bila i ansa da se proputeno naui, a da se naueno obnovi.

Dakle, pota je sloen komunikacioni sistem koji nije mogue nauiti samo
iz knjige nego je potrebno i uenje kroz praksu i u realnim situacijama. Iz tog razloga
sam ovu profesionalnu praksu shvatio kao jednu od karika neophodnu u lancu
obrazovanja i upoznavanja pote za jednog budueg PTT inenjera saobraaja.

22

Sadraj
Uvod .........................................................................................................................................................1
Radni zadatak broj 1 - propisi kojima je regulisan potanski saobraaj, tehnoloki postupak
prenosapotanski poiljaka, pojam i vrste potanskih usluga, adresovanje
potanskih poiljaka, posebne potanske usluge, plaanje potanskih
usliga, sredstva za rad u potanskom saobraaju.......................................2

Radni zadatak broj 2 - prijem potanskih poiljaka u unutranjem i meunarodnom potanskom

saobraaju...................................................................................................5

Radni zadatak broj 3 - otprema potanskih poiljaka i prispee potanskih poiljaka......................7

Radni zadatak broj 4 - uruenje potanskih poiljaka.......................................................................9
Radni zadatak broj 5 - naknadni postupci u vezi sa primljenim poiljkama, reklamacije i
potraivanje poiljaka................................................................................11
Radni zadatak broj 6 - prijem telegrama u unutranjem i meunarodnom saobraaju i prijava
razgovora u unutranjem imeunarodnom saobraaju.............................13
Radni zadatak broj 7 - uplate i isplate po platnom prometu ...........................................................14
Radni zadatak broj 8 - potansko tedna sluba ...........................................................................15
Radni zadatak broj 9 - Uplate i isplate uputnica ............................................................................16
Radni zadatak broj 10 - Poslovi po tekuim raunima u poti .........................................................17
Radni zadatak broj 11 - Upisivanje i zakljuivanje zbirnih i matinih rauna prihoda ......................18
Radni zadatak broj 12 - Rad u automatizomanim potama .............................................................19
Zakljuak...............................................................................................................................................20
Sadraj....................................................................................................................................................22

23

24