Koala je jedan od brojnih stanovnika istone Australije

koji ivi na eukaliptusovim stablima. Iako Koala

prevedeno s latinskog znai pepeljasto sivi medvjedi
ona nije nikakav medvjed ve sisavac tobolar. Ovi
sisavci raaju se samo 30 dana nakon zaea slijepi,
bezdlaki i dugi 1-2 cm. Ostaju u majinom tobolcu sve
do 6. mjeseca starosti. Hrane se eukaliptusovim lie
meutim no moglo bi se rei da su izbirljvi te od 100
vrsta jedu njih samo njih 12 i to u posebnoj etapi rasta.
To ih ne zaustavlja da pojedu do 500g lia dnegvno,
zbog te koliine lia koje pojedu one gotovo da i ne
piju, zato su i dobile svoje ime koala to na jeziku
Australskih Aboriina znai ne pije. Kada nejedu tonije
ostalih 18-20 sati provode spavajui na eukaliptusovim
stablima. Zanimljiva je pojava koja se naziva grljenje
stabala.Naime koale ne grle stabla da bi se odmorile.
Ovu pojavu su objasnili dvoje znanstvenika kada su
prouavali promjene u ponaanju koala pri klimatskim
promjenama. to su temperature bivale vee to su se
koale sputale nie niz deblo, kasnije je izmjereno
infracrvenim termometrom da je temperatura debla
ponekad nia ak 5 stupnjeva celzijusa. Uz primate
jedini su sisavci koji imaju otiske prstiju, imaju jedan od
najmanjih mozaka u usporedbi s veliinom tijela i dobri
su plivai. Naalost ove simpatine ivotinjice su blizu
izumiranja, pate od posljedica unitavanja stanita
(80% uniteno), napada pasa, umskih poara, itd. Iako
su Koale zatiene zakonom 80% njihovog preostalog
stanita nije, ve se nalazi na privatnom vlasnitvu. S
obzirom na situaciju brojne udruge za zatitu ivotinja
ele uvesti zakon o zatiti koala ( i stanita).