VISOKA TEHNIKA KOLA U BJELOVARU

Struni studij mehatronike

PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Predavanje 8 - 9

Predava:

Neven Male, dipl. ing.

Voditelj Centra za nove tehnologije - Mehatronika
neven.males@gmail.com

VISOKA TEHNIKA KOLA U BJELOVARU

Struni studij mehatronike

HIDRAULIKA

Fizika
Fl id = tekuina,
Fluid
t k i
plin,
li zrnata
t tvar
t
kad
k d tee,
t smjese.
j

Mehanika fluida
Hidraulika
(tekuine)

Pneumatika
(plinovi)

Plin: iri se dok ne zauzme sav raspoloivi volumen,

l k stlaljiv.
lako
tl lji
Tekuina: tvar koja zauzima definirani volumen,
praktiki je nestlaiva.

Temeljna naela hidraulike

Hidraulika je znanost koja se bavi tehnikom
primjenom hidromehanike.

Uljna hidraulika dobila je naziv zbog ulja kao medija za prijenos snage

P d
Prednosti
ti hid
hidraulike
lik
{
{
{
{
{
{
{

prijenos
ij
velikih
likih sila
il malim
li k
komponentama
t
precizno pozicioniranje
start-up,
start
up, pokretanje pod velikim optereenjem
jednoliko gibanje neovisno o optereenju zbog
male stlaivosti tekuina
jednoliko radno i povratno gibanje
mogue kvalitetno rijeiti upravljanje i regulaciju
dobro hlaenje
j

N d t i hid
Nedostaci
hidraulike
lik
{

{
{
{

{
{
{
{

zagaenje
j okolia
k li uslijed
lij d iistjecanja
j
j ulja
lj
(opasnost od poara ili zagaenja)
osjetljivost sustava na neistoe ulja
max radna brzina 0,5 m/s
opasnost
p
od p
prevelikih tlakova do 1000 bara
(pucanje vodova)
temperaturna ovisnost (promjena viskoznosti)
l stupanj
lo
t
j korisnosti
k i
ti
potreba za povratnim vodovima (drenaa)
kavitacija

PRIMJENA HIDRAULIKE
Stacionarna (industrijska) hidraulika
Mobilna (pokretna) hidraulika

Brodska hidraulika
Auto industrija
Avio industrija
Vojna tehnika

Stacionarna industrijska hidraulika

{
{
{
{
{
{

proizvodnja i montaa
strojeva svih vrsta
ureaji za dizanje i prijenos
pree
strojevi za injekcijsko brizganje
valjaonice
d aa
dizala

Hidraulike pree za automobilske gume

ThyssenKrupp d.o.o. Belie

M bil hidraulika
Mobilna
hid
lik
{
{

{
{

graevinski strojevi
grabilice, rovokopai, platforme za
dizanje tereta
prenosila i dizala
poljoprivredni strojevi

BRODSKA HIDRAULIKA

P kl
Poklopci
i na grotlima
tli
Rampa na trajektu

Brodska dizalica

Vitla hidrauliki motori

HIDROSTATIKA
Hidrostatika
Hid
t tik (gr.
( hid
hidro + statika)
t tik ) jje dio
di
hidromehanike koja prouava mirovanje
tekuina i p
ponaanje
j uronjenih
j
tijela.
j

OSNOVNE VELIINE STANJA U

HIDRAULICI
VELIINE STANJA

su mjerljive fizikalne veliine koje

jednoznano definiraju odreeno
stanje promatranog objekta
objekta.
TLAK

p ( N / m2 ; bar )

TEMPERATURA

T ((K)) ; t ( O C )

GUSTOA

( kg / m3 )

PROTOK

Q ( l / min )

TLAK
TLAK je
j sila
il k
koja
j dj
djeluje
l j okomito
k
i na
jedinicu povrine promatranog objekta.

F
p =
A

1 kg

1 kgg

TLAK
1 newton

( 1 N = 0.1 kg approx)

1 metar

1 metar2
1 N / m2 = 1 pascal (Pa)
1 kilo pascal = 1 000 Pa
1 mega pascal = 1 000 000 Pa
1 bar = 100 000 Pa
1 bar = 1 kg / cm2 (approx)

TEMPERATURA
TEMPERATURA - je
j osnovna makroskopska
p
manifestacija
j
unutarnjeg toplinskog stanja.

mjerna jedinica T (K) ; t ( O C )

INDUSTRIJSKA HIDRAULIKA
radno podruje (od 10
10 do 80 OC)

GUSTOA TEKUINE
Gustoa je masa tvari sadrana u jedinici volumena

= m / V [kg/m3]

Podatci o gustoi hidraulike tekuine odreene su za temperaturu od 150C i

atmosferskom tlaku od 1bara. Gustoa se mijenja s promjenom tlaka i temperature
.

PROTOK
Protok je koliina tekuine (volumen)
koji se popuni u jedinici vremena.

Q=V/t

[m3/s]

HIDROSTATSKI TLAK
Po
- Hidrostatski tlak

- Ukupni tlak

p = g h [N / m2]

MJERNJE TLAKA
visinom stupca tekuine

p2

p1

p
p = p1 p2

HIDRAULIKI PARADOKS

ISTA SILA TEKUINE NA DNU POSUDE

ZBOG ISTE VISINE STUPCA TEKUINE

UZGON
Uzgon je sila koja djeluje vertikalno prema gore i po iznosu je
jednak teini istisnutog fluida Arhimedov zakon
Arhimedov zakon: Svako tijelo uronjeno u fluid prividno izgubi na
svojoj teini onoliko koliko tei istisnuti fluid. Arhimed (297-212).

Fu = g V

PODMORNICA
Fu - sila uzgona
g

stabilno

- pliva
- lebdi
- tone

indiferentno

labilno

ZAKON SPOJENIH POSUDA

ZAKON SPOJENIH POSUDA

matematiki zapis

HIDRAULIKA PRETVORBA SILE

U tlaenoj tekuini na koju djeluje sila tee vlada na svim mjestima
i svim smjerovima jednak specifini tlak.

HIDRAULIKA PRETVORBA SILE

D1

D2

HIDRAULIKA PRETVORBA SILE

HIDRAULIKA PRETVORBA TLAKA

F = F
1

P1 A1 = P2 A2

HIDRODINAMIKA
Hidrodinamika je znanost koja
prouava gibanje tekuina zajedno s
uzrocima zbog kojih gibanje nastaje,
nastaje
to jest sila koje djeluju na tekuinu.

PROTOK
Protok nam govori kolika koliina(volumen) radne tekuine
proe kroz neku povrinu (cijev ) u jedinici vremena.

Q = V / t [m3/s]

Q [ lit / s] , [ lit / min ]

DRUGI NEWTONOV ZAKON

STRUJANJE
Stacionarno

stalno, brzina i tlak u odreenoj toki se ne

stalno
mijenju s vremenom
Nestacionarno nestalno, brzina i tlak se mijenja u ovisnosti
o vremenu
Nestacionarno strujanje moe biti prisilno i slobodno
Strujnice zamiljene linje koje prikazuju oblik strujanja
Strujanjem fluida pojavljuje se trenje u tekuini i izmeu stijenki i
tekuine. Gubici nastali strujanjem fluida kroz cijevi i hidraulikim
komponentama, izraavaju se u obliku pada tlaka.
U hidraulikim cjevovodima strujanje moe biti laminarno ili turbulentno
Laminarno
L
i
strujanje
t j j sile
il unutranjeg
t j
ttrenja
j vee
od
d sila
il inercije
i
ij
Turbulentno strujanje sile inercije su vee od sila trenja

REIMI STRUJANJA

-laminarno strujanjenje Re < 2300

Vrsta g
gibanja
j odreuje
j se p
pomou
Reynoldsovog broja (Re).
vd

Re =

- turbulentno strujanje

Re > 2300.

brzina
b i
protoka
t k tekuine
t k i
v (m/s)
( / )
promjer cijevi d (m)
kinetika viskoznost (m2/s)

STRUJANJE FLUIDA
Kritina brzina ovisi o viskoznosti hidraulike tekuine i promjeru
cijevi. U praksi se esto primjenjuju empirijski dobivene vrijednosti.
Za brzinu protoka u vodovima primjenjuju se slijedee normirane
vrijednosti:
Usisni vod:

Tlani vod:

radni
radni
d i
radni
radni
radni

tlak
tl
tlak
k
tlak
tlak
tlak

do
d
do
do
do
do

50 bara : 4,0 m/s

100 b
bara : 4,5
4 5 m/s
/
150 bara : 5,0 m/s
200 bara : 5,5 m/s
300 bara : 6,0
, m/s
/

Kritina brzina

Vkrit

Re krit 2300
=
=
d
d

1,5 m/s

Povratni vod: 2,0 m/s

Kako bi sprijeili turbulentno gibanje

u hidraulikim sustavima Rekrit se ne
smije prijei.

Utj
Utjecaj
jb
brzine
i protoka
t k na pad
d tltlaka
k
Iznos pada tlaka ovisi o unutranjim otporima u hidraulikom sustavu.
Brzina protoka ima najvei utjecaj na unutranje
otpore, jer otpor raste s kvadratom brzine.

Otpori su ovisni o:
brzini protoka (poprenom presjeku, protoku),
vrsti protoka (laminarno, turbulentno),
vrsti i broju
j suenja
j p
presjeka
j
u sustavu ((suenja)
j )
viskoznosti ulja (temperatura, tlak)
stanju povrine,
postavljanju vodova.

Primjer za proraun vrijednosti iz tablice

Protok brzine v = 0,5 m/s kroz cjevovod nominalne irine 6 mm.
Kinematika viskoznost je = 100 mm2/s pri 15C.
C Gustoa = 850 kg/m3.
Treba izraunati gubitak tlaka p po metru duljine?

p =

l 2
v
d 2

=75/Re

Re =

v d

Da bi se izraunala vrijednost trenja , prvo treba izraunati Reynoldsov broj Re:

Zadane
Z
d
vrijednosti:
ij d
ti
= 100 mm2/s = 1 10-4 m2/s
d = 6 mm = 0,006 m
v = 0,5 m/s

Re =

0,5 0,006
1 10 4

Re = 30
(usporedite s tablicom)

Jednadba za otpor cjevovoda je =75/Re (iznos otpora).

p =

l 2
v
d 2

p = 2,5

p = 44270N / m 2

= 75/30 = 2,5

1000mm 850kg
2

(
0
,
5
m
/
s
)
3
6mm
2m

p = 0,4427 bara (usporedite s tablicom)

Padovi tlaka na koljenima i sastavcima

Protok kroz zakrivljene cijevi, T-komade i kutne spojeve dovodi
do znaajnog pada tlaka. Otpori koji se javljaju su uglavnom
ovisni o geometriji cijevi i protoku.

- faktora oblika dobiven pokusima, ovisi o Reynoldsovom broju

p =

v 2
2

b- korekcijski faktor
Re
b

25
30

Pad tlaka

50
15

100
7,5

p = b

250
3

v 2
2

500
1,5

1000
1,25

1500
1,15

2300
1,0

Pi j
Primjer
Treba izraunati pad tlaka p u koljenu nominalnog presjeka 10 mm
Zadano:
brzina protoka
gustoa ulja
viskoznost

v = 5 m/s
= 850 kg/m3
= 100 mm2/s pri 150C

Prvo se rauna Re:

Re =

v d

5m 0,01m s
Re =
s 0,00001m 2

Faktor iz tablice b =1,5

=1 5

p = b

v 2
2

Re = 500

Faktor oblika iz tablice =1,2

=1 2

p = 1,2 1,5

Pad tlaka je p = 0,19 bara

850kg 25m 2
m3 s 2 2

p = 19125 N/m2

HIDRAULIKI UDAR
Hidrauliki udar nastaje naglim zatvaranjem ili otvaranjem protoka ulja,
uslijed nagle promjena tlaka u instalaciji zbog brze promjene brzine
strujanja.

Hidrauliki udar je nepoeljna pojava, a moemo ge izbjei ako ugradimo

hidrauliki akumulator u blizini ventila koji izaziva hidrauliki udar.
udar

KAVITACIJA
Kavitacija je pojava stvaranja mjehuria unutar toka radnog medija.
Ako tlak u suenju padne u podruje vakuuma, zrak u obliku
mjehuria izlazi iz ulja (kavitacija). U mjehuriima je i rasplinuto ulje.
Kada, nakon suenja tlak ponovo naraste mjehurii se rasprsnu.
Rezultat kavitacijskog djelovanja je erozija materijala na mjestu
gdje se presjek ponovo poveava, u mjehuriima se razvije visoka
temperatura. Tada je, kao kod dizel strojeva mogua pojava
spontanog paljenja smjese zraka i ulja te se javlja velika buka.

KAVITACIJA

P=0
+P

KAVITACIJA

P=0
+P

JEDNADBA

KONTINUITETA
Tekuina prolazi kroz manje presjeke bre, a kroz vee sporije

- Volumni protok
- Maseni protok
- Teinski protok

1 A1 v1 = 2 A2 v 2

BERNOULLIJEVA JEDNADBA
potencijalna energija
energija tlaka
energija gibanja
toplinska energija

Ek + Et + EP = konst.

statika
dinamika

GRAFIKI PRIKAZ
BERNOULLIJEVE JEDNADBE
-

potencijalna energija
energija tlaka
energija gibanja
toplinska energija

statika
dinamika

PRIMJENA
BERNOULLIJEVE JEDNADBE

VENTURIJEVA CIJEV

Gubitak energije u suenju

rezultira gubitkom snage.

Gubitak energije se moe odrediti mjerenjem pada tlaka ili rasta temperature.
Padovi tlaka ovise o:
viskoznosti
brzini protoka
vrsti i veliini suenja
vrsti protoka (laminarno ili turbulentno).

RADNA TEKUINA
Radna tekuina u hidraulikom
slijedee osnovne funkcije:

sustavu

obavlja
j

omogui prijenos snage

prenosi signal (tlani impuls)
podmazuje pokretne dijelove strojeva i ureaja
odvodi toplinu nastalu uslijed gubitaka u sustavu
priguuje, zbog tlanih udara, nastalu buku i vibracije.
RADNE TEKUINE SU:

VODA
MINERALNA ULJA
SINTETIKE TEKUINE
BIO RAZGRADIVA ULJA
TEKUI METALI

SVOJSTVA RADNIH TEKUINA

Agregatno stanje ( tekue, kruto, plinovito)
Tekuine zauzimaju odreeni volumen, a slobodna povrina
zauzima horizontalni poloaj zbog gravitacije. Sile meu
molekulama tekuine su vee od sila koje dre plin na okupu.
Kohezijska sila- privlana molekularna sila koja dri molekule na okupu.
j
sila- privlana
p
sila izmeu molekula tekuine i stjenke
j
p
posude.
Adhezijska

GUSTOA masa tvari sadrana u jedinici volumena

VISKOZNOST pojava trenja meu esticama tekuine
STLAIVOST

sve tekuine su stlaive (neznatno) brzi prijenos signala

MAZIVOST podmazivaje pokretnih djelova
ZAPALJIVOST kad se ulje u smjesi s zrakom zapali temp. zapaljenja
OTROVNOST udisanjem
disanjem uljnih
ljnih pa
para
a ili preko
p eko koe ((rane)
ane)
KAPILARNOST sposobnost dizanja i sputanja tekuine po stjenkama

MAZIVOST (PODMAZIVANJE)
RADNE
TEKUINE

VODA

VODA / ULJE
MINERALNA ULJA
BIO RAZGRADIVA ULJA
SINTETIKA ULJA

;
;
;

TEMPERATURA
RADNE
TEKUINE

VODA

::

VODA / ULJE
MINERALNA ULJA
BIO RAZGRADIVA ULJA
SINTETIKA ULJA

;;
;
;;

KOROZIJA
RADNE
TEKUINE

VODA

:: :

VODA / ULJE
MINERALNA ULJA
BIO RAZGRADIVA ULJA
SINTETIKA ULJA

;; ;
; ;
;; :

ZAPALJIVOST
RADNE
TEKUINE

VODA
VODA / ULJE
MINERALNA ULJA
BIO RAZGRADIVA ULJA
SINTETIKA ULJA

:: : ;
;
;; ; :
; ;:
;; : ;

EKOLOGIJA
RADNE
TEKUINE

VODA
VODA / ULJE
MINERALNA ULJA
BIO RAZGRADIVA ULJA
SINTETIKA ULJA

:: : ;
;
;; ; :
; ;:
;; : ;

;
:
:
;
:

CIJENA
RADNE
TEKUINE

VODA
VODA / ULJE
MINERALNA ULJA
BIO RAZGRADIVA ULJA
SINTETIKA ULJA

:: : ;
;
;; ; :
; ;:
;; : ;

;;
:
:
;
::

VODA
VODA / ULJE
MINERALNA ULJA
BIO RAZGRADIVA ULJA
SINTETIKA ULJA

:: : ;
;
;; ; :
; ;:
;; : ;

CIJEN
NA

EKOLO
OGIJA

ZAPAL
LJIVOST
T

KORO
OZIJA

TEMPE
ERATURA
A

PODM
MAZIVAN
NJE

RADNE
TEKUINE

;;
:
:
;
::

Karakteristike i zahtjevi za ulja

{
{
{
{
{
{
{
{

najmanja mogua gustoa,

minimalna stlaivost,
ne preniska
i k viskoznost
i k
t (sloj
( l j za podmazivanje),
d
i
j )
dobra karakteristika viskoznost temperatura,
dobra karakteristika viskoznost tlak,
tlak
stabilnost na starenje,
teka zapaljivost,
dobro slaganje s ostalim materijalima.

Hid lik ulja

Hidraulika
lj
{

Hidraulika tekuina je radni medij koji

prenosi energiju od hidraulikog crpnog
agregata do pogona (cilindri i motori).
Hidraulike tekuine imaju razne
karakteristike. Zbog toga se, ovisno o
primjeni moraju paljivo odabrati
primjeni,
odabrati.
esto se koriste hidraulike tekuine na bazi
mineralnih ulja
j i nazivaju
j se hidraulika ulja
j

V t hidraulikih
Vrste
hid
likih ulja
lj
{

Prema DIN 51524 i 51525 hidraulika

P
hid
lik ulja
lj
dijele se prema karakteristikama i sastavu:
- hidraulika ulja HL
- hidraulika ulja HLP
- hidraulika ulja HV

VISKOZNOST
Rije
j viskoznost moe se definirati kao "otpor
p teenju".
j
Viskoznost
tekuina pokazuje njihovo unutranje trenje, tj. otpor koji treba
prevladati pri pomicanju slojeva tekuine. Viskoznost je pojava trenja
meu esticama tekuine. Mjera viskoznosti je lakoa istjecanja
tekuine. Reciprono svojstvo viskoznosti je FLUIDNOST.
Kinematika viskoznost
Dinamika viskoznost

[m2/s]
[Pas]

Dinamika viskoznost definirana je kod

homogenog fluida koji se giba laminarno,
pri emu izmeu dva paralelna sloja na
razmaku od jednog [ m] i razlikom brzine
od jednog [ m/s] nastaje tangencijalno
naprezanje
j od
d jednog
j d
[Pa].
[P ]

KLASE VISKOZNOSTI
DIN 51524 odreuje najmanju i najveu vrijednost viskoznosti pri 40
40C
C.
ISO klase
viskoznosti

kinematska viskoznost (mm2/s) pri 40C

najvea

najmanja

ISO VG 10

9,0

11,0

ISO VG 22

,
19,8

24,2
,

ISO VG 32

28,8

35,2

ISO VG 46

41,4

50,6

ISO VG 68

61,2

74,8

ISO VG 100

90,0

110,0

Za sve tipove hidraulikih ulja HL

HL, HLP i HV postoji
podjela u est klasa viskoznosti.

KLASIFIKACIJA VISKOZNOSTI
SAE Society of Automotive Engineers odreuje viskoznost
motornog ulja pri razliitim temperaturama.
SAE 10W/50
Z temperature
Za
od -10 do 400C
- benzinski motri (S)
- diesel motori (C)
Oznaka A na drugom
mjestu oznaava najniu
kvalitetu ulja, (B,C,D)
kvalitetnije ulje.
API American Petroleum Institute odreuje
j vrstu motornog
g
ulja prema vrsti motora (benzinski API SD i diesel motori).
Postoje i kombinirana motorna ulja za oba tipa motora i imaju
Oznake API SG-CD a za turobo diesel motore API CD ili API CD II.

GRANICE VISKOZNOSTI
{

Kada jje viskoznost p

preniska ((izrazito se
razlijeva), javlja se vie proputanja. Sloj
za podmazivanje je tanak i lako se kida, te
se smanjuje otpornost na troenje.
troenje
Velika viskoznost rezultira poveanim
trenjem, te sve veim padovima tlaka i
zagrijavanjem, posebno u suenjima. Tada
je oteano hladno pokretanje, odvajanje
mjehuria zraka je smanjeno, te se javlja
kavitacija.

Karakteristike viskoznost temperatura

K kt i tik viskoznost
Karakteristike
i k
t tlak
tl k

Poznavanje karakteristike viskoznost tlak je znaajno zbog toga

to viskoznost hidraulikih ulja raste s porastom tlaka. Ove karakteristike
su posebno znaajne za razlike tlakova p vee od 200 bara.
Pri priblino 350 do 400 bara viskoznost je uglavnom dvostruko vea
nego pri 0 bara.

INDEKSI VISKOZNOSTI
{

Mineralna ulja koja imaju visok indeks viskoznosti

nazivaju se i multigradna ulja. Mogu se
primjenjivati svuda gdje se javljaju promjenjive
radne temperature, npr. u mobilnoj hidraulici.
Ulj niskog
Ulja
i k
iindeksa
d k viskoznosti
i k
i dij
dijele
l se na ljeta
lj
i
zimska ulja.
Ljetna ulja imaju veu viskoznost tako da ulje ne
postane previe rijetko i da se ne probije sloj za
podmazivanje.
Zimska ulja su manje viskoznosti da se previe
ne zgusnu i da bi se omogui hladno pokretanje.
pokretanje

PREDNOSTI I NEDOSTACI
HIDRAULIKIH

TEKUINA

HIDRAULIKI ELEMENTI

DOBIVANJE HIDRAULIKE ENERGIJE

HIDRAULIKI SUSTAV

TOK ENERGIJE U HIDRAULIKOM

SUSTAVU
IZVRNI ELEMENTI

RAZVODNICI

PRETVORBA ENERGIJE

GUBICI SNAGE U HIDRAULIKOM

SUSTAVU

STRUKTURA HIDRAULIKOG SUSTAVA

AKTUATORI
IZVRNI
ELEMENTI
UNOS
SIGNALA

OBRADA
SIGNALA

OSIGURANJE ENERGIJE

HIDRAULIKO
UPRAVLJANJE

PRETVORBA
ENERGIJE

SNAGA
KROZ
HIDRAULIKI
SUSTAV

HIDRAULIKA CRPKA
{

Crpka
k u hidraulikom
hd
l k
sustavu (hidraulika
(h d
l k
crpka) pretvara mehaniku energiju u
hidrauliku energiju (energiju tlaka).
tlaka)
Crpka istiskuje hidrauliku tekuinu u
sustav vodova.
vodova Otpori koji se javljaju pri
tom protoku stvaraju tlak u hidraulikom
sustavu. Razina tlaka ovisi o ukupnim
p
unutranjim i vanjskim otporima i brzini
strujanja.
Tlak u hidraulikom sustavu nije odreen
crpkom. Tlak raste s otporima.

HIDRAULIKA CRPKA
Za crpku su znaajne sljedee karakteristine veliine:
Istisnuti obujam V (radni obujam) je mjera veliine crpke.
Radni obujam je obujam tekuine koji proe kroz crpku u
jednom okretaju (ili u jednom koraku).
Obujam tekuine u minuti se oznaava kako volumetrijski
protok Q ((dobava).
p
) Proraunava se iz istisnutog
g obujma
j
Vi
broja okretaja n.
Q=nV
Na temelju istisnutog obujma razlikujemo tri vrste hidraulikih crpki:
{
{
{

crpke stalnog protoka stalan istisnuti obujam.

udesive pumpe udesiv istisnuti obujam
crpke
k promjenjivog
j ji
kapaciteta
k
i
Regulacija tlaka, protoka ili snage, reguliran istisnuti obujam.

HIDRAULIKE CRPKE

M
Maxsimalni
i l i tlak
tl k

PROTOK CRPKE
Teorijski protok crpke

Qpt = n V

- broj okretaja
n = 1450 o/min
- istisnuti obujam
V = 2,8 cm3 (po okretaju)
Qpt = n V= 1450 o/min
/
2,8
8 cm3 = 4060 cm3/min=
/
4,06 dm
d 3/min
/
Qpt= 4,06 l/min

Qp = vp Qptt

Stvarni protok crpke

Q

Qth

p=const

Qp
Qth

QLP
Qth

Qp

Q1=const

QLp

QP

K
Karakteristika
kt i tik crpke
k
{

Karakteristika nove crpke: proputanje ulja

iz crpke iznosi do 6,0 % pri 230 bara.
Q(p=0)
= 10,0 dm3/min
Q(p=230) = 9,4 dm3/min
Qp= 0,6 dm3/min
vol = 0,94
0 94

PRORAUN SNAGE I MOMENTA

Pul ulazna snaga (KW)
Mul ulazni moment
n broj okretaja

Pul = Mul n /9550

Qe- efektivni p
protok ((l/min)
/
)

Pul= p Qe
Pul= 1,667 10
uk = Piz/ Pul
Mt=p
p Vt /2
Muk= Mt+ Ml
mh = Mt / Muk
uk = mh v

p Qe
Piz izlazna snaga (KW)
Mt teorijski moment
Mukukupni moment
Mlmoment trenja
mh mehaniki koeficjent
korisnog djelovanja
ukukupni koeficjent korisnog djelovanja

ZUPASTA CRPKA S VANJSKIM

OZUBLJENJEM

Zupaste crpke s vanjskim ozubljenjem

Izrauju se najee s dva zupanika s ravnim zubima.
zubima
Postoje izvedbe sa srednjim pogonskim i dva pogonjena
zupanika.

CRPKA I UGRADNJA
SIGURNOSNOG VENTILA

Zupaste crpke s unutarnjim ozubljenjem

Crpka sa sastoji od kuita, zupanika s unutarnjim ozubljenjem i
zupanika s vanjskim ozubljenjem. Zupanik s vanjskim ozubljenjem je
pogonski, s unutarnjim pogonjeni. Gibanje zupanika s vanjskim
ozubljenjem izaziva rotaciju zupanika s unutarnjim ozubljenjem, te oni
zajedno rotiraju.
rotiraju Na mjestu gdje zupanici izlaze iz zahvata nastaje
podtlak, radna tekuina ulazi u radnu komoru, ispunjava meuzublje i
transportira u tlanu komoru. Srp je nepokretan i slui za razdvajanje
usisne od tlane komore.
komore

LAMELASTA CRPKA
Crpka je sastavljena od statora,
statora rotora i krilaca
krilaca, koja su umetnuta u
ljebove usjeene u rotoru. Centar rotora je pomaknut u odnosu na
os statora za veliinu ekscentrinosti (e). O veliini ekscentrinosti
ovisi protok pumpe
pumpe. Stoga su este izvedbe pumpi s promjenljivom
veliinom ekscentrinosti, odnosno protoka.

KLIPNE CRPKE

KLIPNO AKSIJALNA CRPKA

Pokretanjem
P
k
j
pogonskog
k vratila
il pokree
k se cilindarski
ili d ki blok
bl k budui
b d i su
mehaniki vezani. Klipovi koji su preko kliznih papuica naslonjeni na
kosu plou poinju se izvlaiti odnosno uvlaiti u cilindrima. U fazi
izvlaenja poveava se radni prostor te se uslijed stvorenog podtlaka
tekuina usisava, a kada se cilindar uvlai, smanjuje se volumen
radne komore te se tekuina potiskuje pod tlakom.

KLIPNO RADIJALNA CRPKA

Radijalno klipni strojevi mogu raditi i kao pumpe i kao
Radijalno-klipni
hidromotori. Klipovi su im smjeteni radijalno u odnosu na
pogonsko vratilo. Postoji mogunost da se aksijalno u smjeru
pogonske osi smjesti vie redova radijalno smjetenih cilindara.

K
Karakteristika
kt i tik crpke
k

HIDRAULIKI
AGREGAT
Hidrauliki crpni agregat je jedinica za napajanje hidraulikog
sustava energijom. Sastoji se od vie komponenata koje
predstavljaju cjelinu. Njegova osnovna funkcija i namjena je:
o
o
o
o

osiguranje potrebne koliine ulja

odravanje potrebne temperature
odravanje istoe hidraulikog ulja
sigurnosne
g
i nadzorne funkcije
j

- simbol

Svaki hidrauliki agregat ima i pomone ureaje, ureaje za nadzor,

sigurnosne ureaje i vodove kojima se spajaju hidraulike komponente.

HIDRAULIKI AGREGAT
MOTOR
CRPKA

PREGRADA

DRENAA

EP

VIJAK (MAGNETNI) ZA ISPUTANJE ULJA

HIDRAULIKI AGREGAT

HIDRAULIKI AGREGAT

SPAJANJE CRPKE I MOTORA

bar

Elektro motor

Spojka

Crpka

HIDRAULIKI AKUMULATORI
{

Hidrauliki
akumulatori su spremnici
radne tekuine pod radnim tlakom,
uvaju tekuinu do ponovne
uporabe u sustavu.
Prema konstrukciji se dijele na:
z
z
z

plinske s mjehom
s utegom
s oprugom

VRSTE HIDRAULIKIH AKUMULATORA

- S MJEHOM

- S UTEGOM

- S OPRUGOM

NAMJENA HIDRAULIKIH AKUMULATORA

{

Ak
Akumuliranje
li j energije
ij

Koritenje akumulirane hidraulike energije prema

potrebi

Trenutno osiguranje energije kod prestanka rada pumpe

(kvar, nestanak energije za pokretanje pumpe i sl.)

{
{
{

Nadomjestak
N
d j t k hid
hidraulike
lik ttekuine
k i kkod
d gubitka
bitk curenjem
j
Priguenje udara i pulzacija
tednja energije

PRIMJENA HIDRAULIKIH

AKUMULATORA

POHRANJIVANJE ENERGIJE

NADOMJESTAK ULJA

SMANJIVANJE TLANOG UDARA

ODRAVANJE KONSTANTNOG TLAKA

PRINCIP RADA

HIDRAULIKI AKUMULATORI
{

PAZI !!!

Pranjenje (rastereenje)
hidraulikog akumulatora vri se
uvijek prije demontae sustava.

Obavezno se treba pridravati uputa za uporabu akumulatora.

Nakon iskljuivanja upravljanja, hidrauliki elementi se smiju
demontirati kada je akumulator rastereen i pomou ugraenog
ventila za zatvaranje odijeljen od upravljanja.