ZAVOD ZA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKI PROMET

SIMULACIJE U PROMETU
UVODNO PREDAVANJE
PROF.DR.SC. DRAGAN PERAKOVI
15.10.2013.
7.10.2014

Sadraj
o
o
o
o
o

BOLONJSKI PROCES(!)
Upoznavanje & evidencija prisutnih
Upoznavanje sa nastavnicima/suradnicima angairanima na
odvijanju nastave (P/V/S)
Naini komunikacije sa nastavnicima
Organizacija nastave
MoBvacija

Uvodno predavanje:
Ishodi uenja
Podsjetnik na prethodno usvojena znanja (tehnologija
prometa, teorija vjerojatnosB,)
Osnovni pojmovi o simulacijama u prometu

Predmet: Simulacije u prometu

Diplomski studij smjerovi Cestovni i Gradski
JMBAG
0135193607
0135201884
0135203527
0135204615
0135211307
0135216233
0135216280
0135216938
0135216943
0135216959
0135218189
0135218285
0135218563
0135221490
0135221700
0135222157
0135222248
0135222409
0135222498
0135222734
0135224284
0135224466
0135224674
0135225234
0135240005
0258013266
0296005545
1311021576

Ime
Luka
Ivica
Dominik
Kreimir
Josip
Hrvoje
Filip
Ema
Ivan
Antonio
Marko
Baria
Toni
MaBja
Orsat
Tomislav
Filip
Mihael
Igor
Domagoj
Tomislav
Sabrina
Josip
Darko
SBpe
Ivan
Mateja
Mirko

Prezime
Deko
Zurak
Gai
Tomasovi
Srbi
Lizatovi
Slavujevi
Furjan
Frantal
Cvitanovi
Beloevi
Zubak
Jurii
Muhin
Lale
GoB
Pieta
Mua
Habuzin
Batur
Kukec
Keman
Valjan
Starevi
Jovi
Milat
Rebrovi
Lasi

0135212692
0135213039
0135216137
0135219235
0135223885

Mario
Ante
Ivan
Marija
Boo

Pavi
Kraljevi
Bator
SBpanovi
Radulovi

C = 28
GP = 5
Suma: 33

Predmet: Simulacije u prometu (47711)

Diplomski studij smjerovi IKP
0035176743
0036443867
0135199616
0135201538
0135208175
0135213780
0135213915
0135214501
0135214800
0135216072
0135216184
0135216569
0135216602
0135216917
0135217321
0135217727
0135217891
0135218680
0135221074
0135221604
0135221737
0135221880
0135223448
0135223502
0135224520
0246033286

Boris
Bucak
Ivan
Sugja-JoveB
Tomislav
Tkalevi
Igor
HorvaBn
Ivan
Kontek
Roman
Tuek
Sandro
Brajkovi
Josip
Kornet
Borna
Pozojevi
Silvio
Sani
Dominik
Beovi
AugusBn
Ani
Mislav
Matusina
Ivan
Hrenevi
Dino
Adlei
Ana
Papac
Mato
Vlaji
Dino
Bahnjik
Filip
uri
Matea
VuleB
Andrej
IgnjaB
Rosana Elizabeta Sente
Nada
Bijelica
Marijo
Zubec
Petra
Zori
Luka
Juss

IKP = 26

Predmet: Simulacije u prometu (47711)

Ostali ??
0135218009
0023068166
0135207867
0135213546
0135217839
0135218862
0135220126
0135221651
0135222872
0135223336

Filip
Ivan
Nikola
Tadija
Matea
Mario
Ivan
Dinko
Filip
Matea

Mihali
Miura
KrisB
Mrkonji
Ban
LjuBna
Kuec
Zubanovi
Matein
Semialjac

Prvi put
Prvi put
Prvi put
Prvi put
Prvi put
Prvi put
Prvi put
Prvi put
Prvi put
Prvi put

VODPROD (Izborni studij PROMET)

ZRAPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)
ELJPROD (Izborni studij PROMET)

= 8
V = 1
Z=1
Suma: 10

Nastavnici
o Nositelj kolegija:
prof. dr. sc. Dragan Perakovi (predavanja)
o Izvoai:
prof. dr. sc. Zvonko Kavran (predavanja)
dr.sc. Marko Peria, dipl. ing. (auditorne vjebe)
Ivan Grgurevi, dipl. ing. (auditorne vjebe)
o Laboratorijske vjebe:
Luka Novako, dipl. ing.
Miroslav Vuji, dipl. ing.
Ivan Forenbacher, dipl. ing.
MaBja Brai, dipl. Ing.
doc.dr.sc. Borna Abramovi

o Vanjski suradnici
prema dogovoru

Nastavnici

q Prof. dr. sc. Dragan Perakovi

Konzultacije za redovite studente

ponedjeljak - 10 do 11.30
etvrtak
- 10 do 11.30

Borongaj, o71, I kat, soba 15
tel: 01/2457-915

Kontakt podaci
o Konzultacije:
osobno u terminima konzultaBvne nastave
o Putem Internet mree:
E-mail:
dragan.perakovic@fpz.hr
E-Learning sustav FPZ-a:
hlp://e-student.fpz.hr
hlp://www.fpz.hr
o Telefonom:
iskljuivo u terminima konzultaBvne nastave

ivotopis

Dragan Perakovi roen je 12. travnja 1972. u Zagrebu. Godine 1990. upisao je studij na Fakultetu prometnih
znanosB u Zagrebu, PiT smjer. Diplomirao je 1995. godine, s diplomskim radom pod naslovom "Modemske
komunikacije". Poslijediplomski znanstveni Tehniko-tehnoloki sustavi u prometu i transportu upisao je 1997.
godine na Fakultetu prometnih znanosB, gdje je 10. travnja 2003. godine stekao akademski stupanj magistra
znanosB iz podruja tehnikih znanosB, polja Tehnologija prometa i transporta obranivi znanstveni magistarski
rad pod naslovom "Mogunost primjene mobilnog interneta u inteligentnim transportnim sustavima".
Temeljem obrane doktorske disertacije pod naslovom "Model distribucije informacija korisnicima prometnog
sustava", dana 12. prosinca 2005. godine, stekao je doktorat znanosB iz podruja tehnikih znanosB, polja
Tehnologija prometa i transporta, na Fakultetu prometnih znanosB Sveuilita u Zagrebu.
Od dana diplomiranja, 13. oujka 1995., angairan je kao struni suradnik na Fakultetu prometnih znanosB, kao
znanstveni novak, mlai asistent, a od 2000. g. bio je u nastavnom zvanju predavaa i vieg predavaa. 2006.
izbran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 2011. u izvanrednog profesora.
Voditelj je Katedre za upravljanje informacijsko - komunikacijskim uslugama i Predstojnik Zavoda za
Informacijsko komunikacijski promet. lan je Upravnog odbora Hrvatske komore inenjera tehnologije
prometa i predsjednik Razreda PiIKP HKITP-a.
Autor ili koautor preko 71 znanstvenih radova u asopisima ciBranim u sekundarnim publikacijama ili u
zbornicima radova s meunarodnih znanstvenih skupova.
lan je Hrvatske komore inenjera tehnologije prometa, Hrvatske udruge diplomiranih inenjera i inenjera
Fakulteta prometnih znanosB Sveuilita u Zagrebu te ITS CroaBa udruge. Od meunarodnih udruga, lan je TM
Forum, IEEE, DAAAM InternaBonal and SDIWC.
U registru istraivaa Ministarstva znanosB i tehnologije RH, upisan je pod maBnim brojem 213394. AkBvno se
slui engleskim jezikom.
Oenjen, otac jednog djeteta.

W: hlp://www.fpz.unizg.hr/ikp
hlp://www.fpz.unizg.hr/dperakovic
hlp://www.linkedin.com/in/draganperakovic

Popis znanstvenih radova

q
o

Books / Chapters in books

Perakovi, D., Remenar, V., Jovovi, I.
Cuqng Edge Research in New Technologies // PP. 305-326: Chapter 14: Modelling of System for Transport and Trac InformaBon Management in Republic
of CroaBa; Book edit by: Volosencu, C., ISBN 978-953-51-0463-6, Publisher: InTech, Publishing date: 05. April 2012.

Remenar, V., Perakovi, D., Zovak, G.

CommunicaBons in Computer and InformaBon Science series. // Vol. 189, PP 364-372: The Framework of e-Forensics in the Republic of CroaBa, Book edit by
Snasel, V., Platos, J., El-Qawasmeh, E., ISBN 978-3-642-22409 -6, Publisher: Springer, Publishing date: July 2011
Forenbacher, I., Perakovi, D., Jovovi, I.
14th InternaBonal Conference on Transport Science ICTS 2011. // PP 1-9: Model for classicaBon and selecBon mobile devices using Fuzzy logic, Book edit by
Zanne M. & Bajec P., ISBN 978-961-6044-92-9, Publisher: Faculty of MariBme Studies and Transport Portoro, University of Ljubljana, Publishing date: May
2011.
Perakovi, D., Remenar, V., Husnjak, S.
14th InternaBonal Conference on Transport Science ICTS 2011. // PP 1-9: Reminder based on the users locaBon, Book edit by Zanne M. & Bajec P., ISBN
978-961-6044-92-9, Publisher: Faculty of MariBme Studies and Transport Portoro, University of Ljubljana, Publishing date: May 2011.
Perakovi, D., Remenar, V., Jovovi, I.
New Trends in Technologies: Devices, Computer, CommunicaBon and Industrial Systems. // chapter 10: Model of the New LMS GeneraBon with User-
Created Content; Book edited by: Meng Joo Er, ISBN 978-953-307-212-8, Publisher: Sciyo, Publishing date: November 2010

ScienNc papers published in journals of category A (CC, CSI, CSI-Expanded)

Krile, S., Perakovi, D., Remenar, V.

Possible Collision Avoidance With O-Line Route SelecBon. // PROMET TRAFFIC & TRANSPORTATION. Vol. 21, No. 6, 2009., PP. 415-423.

Perakovi, D., Remenar, V., aek, Z.
Analysis of OperaBon and PossibiliBes of Improving E-Learning System in Trac Engineering. // PROMET - TRAFFIC & TRANSPORTATION. Vol. 19, No. 3,
2007., PP. 167-172.

Popis znanstvenih radova

q

o

o

o

Papers published in journals who are represented in other major bibliographic databases (TIRS,Scopus,INSPEC,...)
Remenar, V., Perakovi, D., Zovak, G.
InformaBon and CommunicaBon Systems e-Forensic Framework. // InternaBonal Journal of Digital InformaBon and Wireless CommunicaBons.
Vol. 1, No. 2, 2012., PP. 306-313
Krile, S., Perakovi, D.
Load Control for Overloaded MPLS/DiServ Networks During SLA NegoBaBon. // InternaBonal Journal of CommunicaBons, Network and
System Sciences. Vol. 2, No.5, 2009., PP. 422-432.

Macura, A., Perakovi, D.
Development and ApplicaBon of Videoconferencing Systems. // PROMET - TRAFFIC TRAFFICO. Vol. 17, No. 2, 2005., PP. 121-127.

trumberger, N., ekerija, ., Perakovi, D.
Autogas in Road Trac. // PROMET - TRAFFIC TRAFFICO. Vol. 15, No. 2, 2003., PP. 93 99.
ari, S., Perakovi, D., Kavran, Z.
Analysis of Mobile Telephony Development in CroaBa. // PROMET-TRAFFIC-TRAFFICO. Vol. 13, No. 1, 2001., PP. 29-35.
Mikula, M., ari, S., Perakovi, D.
StandardisaBon Problems of Equipping the Roads With InformaBon CommunicaBon Infrastructure. // PROMET - TRAFFIC TRAFFICO. Vol.
11, No. 5, 1999., PP. 279 286.

Mikula, M., ari, S., Perakovi, D.

The Development of Mobile Telephony in the World and in CroaBa. // PROMET - TRAFFIC TRAFFICO. Vol. 10, No. 1-2, 1998., PP. 81-87.

i drugi (ukupno 63 radova).
o

Organizacija nastave

Vrsta
Predavanja
Auditorne vjebe
Laboratorijske vjebe

fond saB

30

15

15

o Prema objavljenom rasporedu praBB e-Student za eventualne izmjene

o Kolokviji: dva kolokvija Bjekom semestra
o Seminarski rad: neobavezan, mogunost dodatnih bodova
o KonzultaBvna nastava
o Pismeni i usmeni dio ispita

Organizacija nastave - uvjeB

Vrsta
fond saB
Predavanja

30
Auditorne vjebe

15
1 2 3
Laboratorijske vjebe
15





POTREBNO:
Prisustvo predavanjima >70%
Prisustvo auditornim vjebama >70%

Kolokviji

oba kolokvija > 50 % prolaz na ispitu




svaki od kolokvija > 30 % preduvijet za






dolazak na LV





(pravo na potpis u k.god 2013/4)

Organizacija izvoenja nastave

Predavanje
15 saB

Auditorne
vjebe

Predavanja
15 saB

Auditorne
vjebe

7 saB

8 saB

Kolokvij 1
1 sat

Kolokvij 2
1 sat

LABORATORIJSKE VJEBE
Podjela u grupe po smjerovima/15 saB

Laboratorijske vjebe
doc.dr.sc. Borna Abramovi



Luka Novako, dipl. ing. Miroslav Vuji, dipl. ing. C i G

MaBja Brai, dipl. ing.


Z

Ivan Forenbacher, dipl. ing.

IKP

Literatura
o
o
o
o
o

eri, V.: Simulacijsko modeliranje, kolska knjiga, Zagreb, 1993

Neelamkavil, F.: Computer SimulaBon and Modelling, J. Wiley, SAD, 1987
Begovi, M.: Podvorbeni sustavi, FPZ, Zagreb, 2006
Biljeke sa predavanja
Autorizirane prezentacije

Okvirni plan predavanja

Opis predmeta:
Osnovni pojmovi simulacija. Modeli i simulacije, primjena simulacija u
prometu za razliite modove prometa.Sluajni brojevi: tablice
sluajnih brojeva, generatori sluajnih brojeva, pseudosluajni
brojevi. Simulacijski jezici i simulacijski programi. Podvorbeni sustavi i
teorija redova ekanja: povijesni pristup, sustav za posluivanje,
teorijske podloge, teorijski proraun. ekanje klijenata i disciplina
posluivanja. Modeliranje prometne mree. Priprema i prikupnjanje
podataka za simulaciju. Odreivanje funkcije distribucije podataka
potrebnih za simulacije. Mikroskopske,makroskopske i megaskopske
simulacije. Softverski paketi: CORSIM, HCS, Synchro, Sim Traffic,
VISSIM/VISUM, TRANSYT. Primjeri i zadaci uz uporabu
programskog paketa QSB plus i MatLAB: simulacije kapaciteta,
prometnih tokova, simulacije i optimizacija svjetlosne signalizacije u
prometu, komunikacijskih protokola, logistikih lanaca, simulacije i
analiza prometnih procesa.

Okvirni plan izvoenja vjebi

o So}verski pakeB:
MatLab
VISSIM/VISSUM
PathPlanner Airside
RailSys
OPNet
o Primjeri i zadatci uz uporabu olovke i papira, te programskog paketa:
najkrai put, maksimalni kapacitet, ....
simulacija rada semafora
komunikacijski protokoli
simulacije i analiza prometnih procesa
.....

Cilj kolegija
o UpoznaB studente s osnovnim principima i metodama za modeliranje i
simuliranje prometnog sustava na mikroskopskom, mezzoskopskom i
makroskopskom nivou
o UpoznaB studente s nainima prikupljanja, formaBranja i analiziranja
prometnih podataka za potrebe izrade prometnih modela i simulacija
o Upotrebom specijaliziranih simulacijskih alata steena znanja primijeniB na
realni prometni problem

Ishodi uenja
1. Poznavanje i opisivanje osnovnih veliina za modeliranje prometnog toka i metoda za
izradu simulacija. Student bi trebao moi definirati osnovne elemente teorije
prometnog toka i naine mjerenja istih.
2. Student bi trebao moi koritenjem prostornovremenskih dijagrama analizirati
veliine na fiksnoj lokaciji i u fiksnom trenutku, te razlikovati i opisati ogranienja i
prednosti koritenja prostorno i vremenski srednjih veliina koje se koriste za
opisivanje stanja prometnog toka.
3. Student bi trebao moi objasniti i nabrojati modele jednostrukih i viestrukih reima
modeliranja prometnog sustava za kontinuirano i diskretno opisivanje prometnog
toka. Student treba moi objasniti ponaanje prometnog toka upotrebom grafikog
prikaza odnosa gustoe i toka prometnih entiteta.
4. Poznavanje modela mrenog protoka, definiranje i rjeavanje linearnog programa i
transportnog problema, izrada grafike i matrine prezentacijom prometne mree.
Izraun najkraeg i kritinog puta u mrei.
5. Student bi trebao moi objasniti i nabrojati modele koji se koriste pri izradi
mikroskopskih simulacija a primjenjuju se za opisivanje ponaanja prometnih entiteta
(modeli slijeenja prometnih entiteta, modeli prikljuivanja prometnih entiteta u
prometni tok).

Ishodi uenja
6. Student treba moi definirati razlike izmeu mikroskopskih, mezzoskopskih i
makroskopskih prometnih simulacija, te navesti njihove prednosti i nedostatke i moi
dati primjere njihove primjene vezano uz svoj smjer studiranja.
7. Moi objasniti i nabrojati stanja modeliranog prometnog sustava, te naine opisivanja
modeliranog prostora i vremena.
8. Moi definirati i pojasniti korake izrade simulacijskog modela.
9. Moi dati primjere primijene steenih znanja iz podruja prometnog modeliranja i
simulacija u prometu na problematiku vezanu uz svoj smjer studiranja.
10.Student treba moi nabrojati imbenike koji utjeu na definiranje i modeliranje
prometne potranje, te moi definirati OD matricu vezanu uz svoj smjer studiranja.
11. Student treba moi nabrojati, opisati i usporediti metode za prikupljanje ulazninih
podataka za izradu prometne simulacije, te navesti njihove prednosti, nedostatke i
mogunosti primjene vezano uz svoj smjer studiranja.

Simulacije u prometu
o Promet se moe opisaB kao sustav i proces ija je svrha obavljanje prijevoza i/
ili prijenosa transporBranih enBteta (ljudi, robe ili informacija) u
odgovarajuim prometnim enBteBma zauzimanjem dijela kapaciteta
prometnice prema utvrenim pravilima i protokolima.
o Promet nastaje kretanjem transportnih enNteta zajedno s prometnim
enNtetom du prometnice prema utvrenim pravilima ili protokolima.
Mijenjaju se prostorno-vremenske (s-t) koordinate enBteta, a transportni
supstrat treba ostaB nepromijenjen

Transportirani entiteti

et

Tr
an

sp

o
Pr

or

Prometni entiteti

Sustav aktivnosti

Mrena infrastruktura

Simulacije u prometu
o Prometna mrea, (mrea prometnica) omoguuje kretanje adapBranih
prometnih enBteta prema utvrenim pravilima ili protokolima.
Transportirani
entitet
Adaptacija

Prometni entitet
ulazne prostorne i
vremenske koordinate
entiteta

Upravljanje
prometom

izlazne prostorne i
vremenske koordinate
entiteta

Prometna mrea

Poseban prometni sustav nastaje kad se transporBrani enBtet izravno transporBra prometnicom bez koritenja prometnih
enBteta, npr. cjevovodni transport na}e.

Simulacije u prometu

Osnovno o simulacijama
def

o SIMULACIJA

metoda ili nain modeliranja ponaanja nekog
stvarnog sustava (najee na raunalu), radi eksperimenBranja i tesBranja
reakcija staBkog i dinamikog karaktera na odreene unijete promjene
ili radi praenja ponaanja sustava Bjekom vremena u cilju rjeavanja
konkretnih problema
o VIDEO PRILOZI :
Simulacije
Link na simulacije u ..
Simulacije u prometu !!!!!

Simulacije u prometu
o Kada se govori o prometnom sustavu moraju se idenBciraB dvije razine
utjecaja prometa na:
kvalitetu ivota graana i
ukupni gospodarski razvitak zemlje.
o Promet izravno utjee na ivot ljudi, s jedne strane u pogledu individualne
mobilnosB i dostupnosB uih i irih podruja, a s druge u pogledu racionalnoga
koritenja vremena i u najopeniBjem smislu kvalitete ivljenja. Prometna
poliBka uvelike odreuje u kolikoj e mjeri utjecaj prometa biB poziBvan
odnosno negaBvan.
o Na temelju rezultata dosadanjih istraivanja, razvoj prometnih sustava mora
teiB uvoenju modula koji ine arhitekturu inteligentnog transportnog
sustava (ITS) kako u Republici Hrvatskoj (RH), tako i u svijetu.
o ITS podrazumijeva primjenu novih informacijskih, komunikacijskih i senzorskih
tehnologija u prometu i transportu, s ciljem podizanja razine sigurnosB i
kvalitete odvijanja prometa, prijevoza i transporta za sve sudionike u
prometnom procesu.

Simulacije u prometu
o Prometni sustav moemo promatraB kao relaBvno izoliranu cjelinu s
odreenom koliinom transporBranih (ljudi, roba i dr.) i prometnih
(automobil, avion i dr.) enBteta u odreenom prostorno-vremenskom okviru
pa vrijedi:


PS = ( K , R) p , s ,t

PS {k1 , k 2 ...k n }

gdje je:

PS

prometni sustav
K

skup komponenata sustava
R

skup relacije
k1,k2...kn
komponente prometnog sustava
p,s,t
populacija, prostor i vrijeme

Simulacije u prometu
o Promet se moe opisaB kao sustav i proces ija je svrha obavljanje prijevoza i/
ili prijenosa transporBranih enBteta (ljudi, robe ili informacija) u
odgovarajuim prometnim enBteBma zauzimanjem dijela kapaciteta
prometnice prema utvrenim pravilima i protokolima.

Transportirani entiteti

et

Tr
an

sp

o
Pr

or

Prometni entiteti

Sustav aktivnosti

Mrena infrastruktura

10

ort

Prometni entiteti

nsp

Pro

Tra

et

Simulacije u prometu

Transportirani entiteti

Sustav aktivnosti

Mrena infrastruktura

o Povezanost pojmova promet, transport i sustav akBvnosB vidljiva je kroz

interakcije izmeu:
mrene infrastrukture (cestovnih, eljeznikih, zranih, vodnih te
telekomunikacijskih mrea)
prometnih enBteta (cestovnih vozila, brodova, zrakoplova, ...)
transporBranih enBteta (ljudi, robe i informacija)

Simulacije u prometu
o Promet se odvija razliitom mrenom infrastrukturom i tehnikim sredstvima
koja omoguavaju transporBranje ljudi, robe i informacija.
o Sustav akBvnosB generira potrebe za transporBranjem ljudi, robe i informacija
izmeu dvije ili vie toaka u prostoru.
o Transportni problem rjeava se uporabom odgovarajuih vozila i kapaciteta
mrene infrastrukture, odnosno primjenom kvazitransportnih rjeenja
telekomunikacijskog (inog i beinog) prijenosa informacijskih sadraja.
o Promet nastaje kretanjem transportnih enNteta zajedno s prometnim
enNtetom du prometnice prema utvrenim pravilima ili protokolima.
Mijenjaju se prostorno-vremenske (s-t) koordinate enBteta, a transportni
supstrat treba ostaB nepromijenjen.

Simulacije u prometu
o Svako svrhovito kretanje ili razmjena stvaraju potranju koja se preslikava na
neki od raspoloivih modova prijevoza ili prijenosa. Izmeu transportne
potranje i ponude kapaciteta uspostavlja se ravnotea prema ekonomskim i
drugim kriterijima.
o Transportni se enBteB (ljudi, roba, informacija) prilagoavaju odabranom
modu i prometnici i prometnom enBtetu (osobni automobil, bicikl, autobus,
zrakoplov itd.).
o Prometni enBtet u najirem smislu predstavlja svaki enBtet koji je prilagoen
kretanju odreenom prometnicom ili medijem.
o Svaki prometni enBtet korisB dio kapaciteta prometnice i tako stvara prometni
tok koji se mjeri brojem enBteta koji prou kroz odreeni dio prometnice u
promatranom vremenu (npr. vozilo/sat, paketa/s itd.). RelaBvno ksni
kapacitet prometnice (Ci=const.) i vremenske uktuacije prometne potranje i
toka (Var ) zahBjevaju razliite akBvnosB upravljanja potranjom i prometom
u mrei.

11

Simulacije u prometu
o TransporBrani enBteB (ljudi, roba, informacije) adapBraju se u prometni
enBtet (bicikl, automobil, autobus, zrakoplov itd.) ovisno o zahtjevima tog
enBteta i uvjeBma putovanja. Posebni zahtjevi pojavljuju se pri transportu
ljudi (obian putnik, Bena osoba, zamrznute hrane, eksplozivnih tvari itd.
o Prometni enBtet moe korisBB samo jedan medij ili vrstu prometnice za koji je
adapBran svojom tehnikom izvedbom (osim iznimaka-ambija, JANES BOND
auta i sl =).
o Upravljanje moe biB individualno iz vozila ili centralizirano (automaBzirano)
voenje.

Simulacije u prometu
o Prometna mrea, (mrea prometnica) omoguuje kretanje adapBranih
prometnih enBteta prema utvrenim pravilima ili protokolima.
Transportirani
entitet
Adaptacija

Prometni entitet
ulazne prostorne i
vremenske koordinate
entiteta

izlazne prostorne i
vremenske koordinate
entiteta

Upravljanje
prometom

Prometna mrea

Poseban prometni sustav nastaje kad se transporBrani enBtet izravno transporBra prometnicom bez koritenja prometnih
enBteta, npr. cjevovodni transport na}e.

Simulacije u prometu
o Prometnu mreu ine: vorovi i grane (linkovi)
o Ovisno o predmetu ISTRAIVANJA:
vorovi: raskrija, gradovi, telefonske centrale, itd.
grane (linkovi): prometnice, TK vodovi, zrani koridori, tranice

a11
a
TM = 21
"

a N1

a12
a 22
"
aN 2

! a1N
! a 2 N
!
"

! a NN

8
7

6
10

o Prometni problem: posluivanje prometnih tokova (potreba) uz prihvatljivu

razinu usluga i trokova

12

Simulacije u prometu

Privlanost vora

o . zato uope idemo tamo kako to kvanBciraB

o Gravitacijski model
G=

Pi Pj
M1 M 2
I ij =
d2
d ij

Iij - interakcija
Pi, Pj - populacija gradova (ili dr.masa)
dij - udaljenost gradova

o tzv. Ullmanova trijada

k - faktor korekcije (umanjuje velike brojeve)

I ij = k

Pi Pj
d ij

Simulacije u prometu

- faktor komplementarnosB
- faktor koenja
- korekBvni faktor djelovanja udaljenosB - promjenjiv

Prometna mrea

o Vrijeme putovanja kroz prometni mreu ovisi o topologiji (povezanosB) mree,

kapaciteBma, veliini toka, upravljanju mreom i utjecaju incidentnih situacija.
Openito vrijedi

t p = f (lOD , TM , , Ci , NM , I S )
gdje je:
lOD
TM

Ci
NM
IS

udaljenost izvorita i odredita

topologija mree
veliina toka
kapacitet i-tog elementa u mrei (i=1,..., N)
upravljanje mreom
utjecaj incidentnih situacija

Simulacije u prometu

o Potranja za prijevozom uz najmanji troak moe biB zadovoljena samo uz

pretpostavku postojanja odreenog stupnja slobode na razini prometnog
sustava, osobito u smislu:

generiranja putovanja (odluke o putovanju),
izbora odredita (distribucije putovanja),
izbora prometnog oblika i rute,
izbora vremena putovanja (polaska i dolaska),
tonosB (podudaranja eljenog i stvarnog poetka i kraja putovanja),
kvalitete, sigurnosB i pouzdanosB prijevoza,
putnih trokova (cijene prijevoza) i
vremena trajanja putovanja.

13

Simulacije u prometu

o Problem izbora moda, rute i vremena polaska prisutan je u razliiBm pojavnim

oblicima u svim prometnim granama.
o Uz odreena poopavanja modela razvijenih za cestovni promet moe se doi
do opeg modela prikazanog na slici.
Definirano
odredite

Izbor
moda

Izbor
rute

Izbor
vremena

Simulacije u prometu

o Izbor rute ili puta od izvorita do odredita moe se u prvoj iteraciji temeljiB na
najkraim udaljenosBma izmeu para vorova u mrei. No, ako se sav promet
usmjeri na tu rutu, moe doi do poveanja kanjenja zbog zaguenja na
najkraoj ruB.
o Stoga umjesto asignacije sve-ili-nita (eng. all-or-nothing) treba primijeniB
inkrementalnu asignaciju koja uvaava promjene stanja ili prirast kanjenja
zbog poveanja prometnog optereenja.

Simulacije u prometu

o Klasini modeli za predvianja potranje, prostorne razdiobe, modalne podjele

i ruBranja prometa u cestovnoj mrei i drugim prometnicama trebaju se
prilagodiB novim zahtjevima i raunalsko-komunikacijskim mogunosBma.
Opisivanje ponaanja i prevenBvno te korektno djelovanje na transportnu
potranju zahBjeva dinamike modele transportne potranje.
o Korisniki zahtjev za putovanjem do speciciranog odredita i dolazak u
odreeno vrijeme uz izbor najboljeg moda, vremena polaska i rute moe se
uspjeno zadovoljiB jedino primjenom DTC (eng. Dynamic Travel Choice)
modela dinamikog izbora putovanja.

14

Simulacije u prometu

Kapacitet mree

o Ukupni kapacitet mree predstavlja cjelokupnu prometnu sposobnost mree

da zadovolji specicirane operacije (postupke) prijenosa i/ili procesiranja
informacije u jedinici vremena. Odnos kapaciteta mree i prometnog
volumena mree predstavljen je izrazom:
PVM = CT






gdje je:

PVM - prometni volumen mree

C - ukupni kapacitet mree s m - ukljuenih elemenata

C = {C1, C2,....Ci,...., Cm}

T - vrijeme promatranja.

15