ZAVOD ZA INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKI PROMET

SIMULACIJE U PROMETU
DRUGI TERMIN PREDAVANJA
PROF.DR.SC. DRAGAN PERAKOVI
22.10.2013.

Kontakt podaci
o Konzultacije:
osobno u terminima konzultativne nastave
o Putem Internet mree:
E-mail:

dragan.perakovic@fpz.hr
E-Learning sustav FPZ-a:

http://e-student.fpz.hr

http://www.fpz.hr
o Telefonom:
iskljuivo u terminima konzultativne nastave

Organizacija nastave
Vrsta
Predavanja
Auditorne vjebe
Laboratorijske vjebe

fond sati
30
15
15

o Prema objavljenom rasporedu pratiti e-Student za eventualne izmjene

o Kolokviji: dva kolokvija tijekom semestra
o Seminarski rad: neobavezan, mogunost dodatnih bodova
o Konzultativna nastava
o Pismeni i usmeni dio ispita

Organizacija nastave - uvjeti

Vrsta
Predavanja
Auditorne vjebe
Laboratorijske vjebe

fond sati
30
15
15

Prisustvo predavanjima

Prisustvo auditornim vjebama 
Kolokviji

POTREBNO:
>70%
>70%

 oba kolokvija
svaki od kolokvija

> 50 %  prolaz na pismenom ispitu

> 30 %  preduvijet za
dolazak na LV
(pravo na potpis u k.god 2013/4)

Organizacija izvoenja nastave

Predavanja

Auditorne
vjebe

15 sati

7 sati

Predavanja

Auditorne
vjebe

15 sati

8 sati

Kolokvij 1
1 sat

Kolokvij 2
1 sat

LABORATORIJSKE VJEBE
Podjela u grupe po smjerovima/15 sati

Laboratorijske vjebe
doc.dr.sc. Borna Abramovi

Luka Novako, dipl. ing. Miroslav Vuji, dipl. ing.
C i G

Matija Brai, dipl. ing.

Z

Ivan Forenbacher, dipl. ing.

IKP

Literatura
o eri, V.: Simulacijsko
o
o
o
o

modeliranje, kolska knjiga, Zagreb, 1993

Neelamkavil, F.: Computer Simulation and Modelling, J. Wiley, SAD, 1987

Begovi, M.: Podvorbeni sustavi, FPZ, Zagreb, 2006
Biljeke sa predavanja
Autorizirane prezentacije

Okvirni plan predavanja

Opis predmeta:
Osnovni

pojmovi

Modeli i simulacije,
prometu za razliite

simulacija.

simulacija u
prometa.Sluajni brojevi:

primjena
modove

tablice sluajnih brojeva, generatori sluajnih brojeva,

pseudosluajni brojevi. Simulacijski jezici i simulacijski programi. Podvorbeni sustavi i teorija
redova ekanja: povijesni pristup, sustav za posluivanje, teorijske podloge, teorijski proraun.
ekanje klijenata i disciplina posluivanja. Modeliranje prometne mree. Priprema i
prikupnjanje podataka za simulaciju. Odreivanje funkcije distribucije podataka potrebnih za
simulacije. Mikroskopske,makroskopske i megaskopske simulacije. Softverski paketi:
CORSIM, HCS, Synchro, Sim Traffic, VISSIM/VISUM, TRANSYT. Primjeri i zadaci uz uporabu
programskog paketa QSB plus i MatLAB: simulacije kapaciteta, prometnih tokova, simulacije i
optimizacija svjetlosne signalizacije u prometu, komunikacijskih protokola, logistikih lanaca,
simulacije i analiza prometnih procesa.

Simulacije u prometu

Osnovno o simulacijama
o Simulacija pojam i definicija
"Simulacijsko modeliranje jedna je od vodeih suvremenih metoda modeliranja uz
pomo raunala. Ova metoda omoguuje opis, razumijevanje i kvantitativnu analizu
sloenih dinamikih sustava u podrujima proizvodnje, transporta, ekonomije, masovnog
posluivanja, raunarstva itd." (eri, V., Simulacijsko modeliranje, kolska knjiga,
Zagreb, 1993.)
"Simulacija je proces razvoja modela stvarnog sustava i provoenja eksperimenata na
njemu u svrhu razumijevanja ponaanja sustava ili procjene razliitih kriterija za njegovo
funkcioniranje (Shannon, R.E.)
Simulacija je statistika metoda koja slui za ocjenu performansi (ili nekog drugog bitnog
obiljeja) promatranog sustava. Obino se sastoji od 4 osnovne faze:
1.
2.
3.
4.

modeliranje sustava (realnog ili imaginarnog) kao dinaminog stohastikog procesa

realizacija stohastikog procesa simulacijski eksperiment (simulation run)
prikupljanje rezultata
statistika analiza prikupljenih podataka i izvoenje zakljuaka

Simulacije u prometu

Osnovno o simulacijama
def
o SIMULACIJA
metoda ili nain modeliranja ponaanja nekog

stvarnog sustava na raunalu, radi eksperimentiranja i testiranja reakcija

statikog i dinamikog karaktera na odreene unijete promjene ili radi
praenja ponaanja sustava tijekom vremena u cilju rjeavanja konkretnih
problema

Figure 1 Graphic presentation of simulation results in late 60's (Sagen 1967).

o Sustav ili sistem (eng. system) je relativno odvojeni skup meusobno

povezanih pojava koje se ponaaju prema nekim zakonima. Drugim rijeima
sustav je skup pojava sa odreenom organizacijom koji ima svrhu postojanja.
o Sustav moemo prikazati kao relativno izoliranu svrhovitu cjelina koju ine
komponente i relacije izmeu njih, tj. vrijedi

S = ( K , R)
gdje je:
S sustav
K skup komponenata (podsustava i elemenata) razluivih u sustavu
R skup relacija

Simulacije u prometu

Modeliranje
o Modeliranje je proces blisko vezan za nain ljudskog razmiljanja i rjeavanja
problema.
o Mentalni modeli su strukture koje ljudski mozak neprekidno konstruira kako bi
moga povezati niz injenica s kojima se ovjek susree.
o U istraivanju prirode modeli trebaju omoguiti razumijevanje strukture i
funkcioniranja prirode.
o U inenjerstvu i ekonomiji modeli imaju posebnu vanost u oblikovanju i
ispitivanju obiljeja novih rjeenja.
o Podjela modela:
Materijalni (npr. model kemijske strukture molekule)
Simboliki:
Matematiki ( npr. deferencijalna jednadba njihala),
Konceptualni (npr. dijagram logike povezanosti aktivnosti u projektu) i
Raunarski (npr. program za raunalo).

Simulacije u prometu

o Konceptualni modeli se stvaraju na temelju predodbe o strukturi i logici rada

sustava ili problema koji se modelira.
o Raunarski modeli su prikaz konceptualnih modela u obliku programa za
raunalo.
o Za proces izrade modela nema striktnih pravila, osim:
Zdrav razum,
Sposobnost apstrakcije,
Temeljitost,
Sistematinost i sustavni pristup i
Iskustvo.

o Model TK mree?

OPNET Optimum Network Performance

Figure 4 A Proposal for an Open Traffic Modelling Environment (Kosonen 1998).

Primjer
Figure 3.1: Observation-decision diagram showing limits in
different of speed (DV) and distance (DX) for selecting
vehicle states.

Figure 2.5: Flow-density diagram incorporating

synchronised flow.

http://www.myhomezone.co.uk/project/Report.htm

Primjer
o Microsimulation of Road Traffic Flow
http://www.traffic-simulation.de

Simulacije u prometu

Ope preporuke pri izradi modela (Gordon, 1969):

 Granica sistema s okolinom mora biti odabrana tako da sistem, odnosno
njegov model, obuhvaa samo fenomene od interesa,
 Modeli ne smiju biti suvie sloeni ili detaljni,
 Model ne smije ni suvie pojednostaviti problem,
 Model je razumno rastaviti na vie dobro definiranih i jednostavnih modula s
tono odreenom funkcijom,
 U razvoju modela preporuuje se koritenje neke od provjerenih metoda za
razvoj algoritama i programa i
 Potrebna je provjera logike i kvantitativne ispravnosti modela .

Simulacije u prometu

o Simulacijski modeli su modeli dinamikih sustava mijenjaju se u vremenu.

o Simulacijski modeli moraju omoguiti:
ispravan prikaz i efikasno izvoenje pomaka vremena,
istovremeno odvijanje aktivnosti i
opisivanje procesa koji konkuriraju za iste resurse.
o Rjeenje se NE dobiva u analitikom obliku, u kojem su zavisne varijable
funkcije nezavisnih varijabli.

Simulacije u prometu

o Rjeenje problema SE dobiva eskperimentiranjem modelom sustava.

o Simulacijski eksperimenti dobivaju kao rezultat skup toaka, tj. vrijednosti
zavisnih varijabli za pojedine vrijednosti nezavisnih varijabli.

Simulacije u prometu

o Zbog sluajnog karaktera varijabli modela dobiva se i vie vrijednosti zavisnih

varijabli za istu vrijednost nezavisnih varijabli, tj. eksperimenti daju odreeni
uzorak vrijednost zavisnih varijabli.
o Pri tome planiranje i analiza simulacijskih eksperimenata zahtijevaju statistiki
pristup

Simulacije u prometu

o Raunala se u modeliranju koriste za:

Razvoj modela
Izvoenje prorauna na temelju stvarnog modela
o Metode modeliranja i rjeavanja problema:
Analitiko modeliranje
modeli su u algebarskim ili diferencijalnim jednadbama, pa su
rjeenja u analitikom obliku
Numerike metode
Modeli su u analitikom obliku, ali zbog nemogunosti nalaenja
analitikog rjeenja rjeavaju se numerikim postupcima (nalaenje
parova vrijednosti)
Simulacijski modeli
Modeli su zadani u proceduralnom obliku problem se rjeava
numeriki, povoenjem eksperimenta modelom koji oponaa razvoj
sustava u vremenu

Komponente simulacijskog modeliranja

Sustavi, modeli, simulacija

(eri, V., Simulacijsko modeliranje, kolska knjiga, Zagreb, 1993.)

o Osnovne komponente
Sustav - skup komponenata
Model (konceptualni model) formalni apstraktni prikaz sustava. Model
prikazuje strukturu sustava, komponente i njihovo meudjelovanje.
Program (raunalni model) detaljni opis strukture i naina rada modela.
Raunalo na temelju instrukcija programa i ulaznih podataka generira
razvoj modela u vremenu

o Operacije na komponentama
Analiza i modeliranje analiza strukture i naina rada sustava te
predstavljanje sustava u formalnom apstraktnom sustavu
Programiranje detaljan prikaz modela u obliku pogodnom za rad na
raunalu
Simulacija na raunalu izvoenje instrukcija programa na raunalu, ime
se oponaa razvoj sustava u vremenu

Simulacije u prometu

Potreba za simulacijom
o Ima vie razloga za koritenje simulacijskog modeliranja u rjeavanju problema:

Eksperiment s realnim sustavom moe biti skup ili ak nemogu

Analitiki model nema analitikog rjeenja

Sustav moe biti suvie sloen da bi se mogao opisati analitiki

o Simulacijsko modeliranje je osobito zanimljiva metoda za modeliranje i analizu

suvremenih tehnolokih i ekonomskih sustava i to zbog:

Sloene strukture i nain rada sustava u proizvodnim procesima

Dinamike i nestacionarnosti sustava npr.promjena gustoe prometa

Postojanja sluajnih varijabli npr. vrijeme posluivanja na alterima

Upravljanja radom sistema npr. u proizvodnim procesima

Simulacije u prometu

Primjeri primjene simulacijama

o Simulacija se koristi u sluajevima prije izmjene postojeih sustava ili prije izgradnje
novih, u svrhu smanjenja mogunosti kvarova, eliminacije nepredvienih "uskih grla",
prevencije preoptereenja resursa i optimizacije performansi
o Npr. simulacija moe dati odgovore na pitanja kao to su:

"Koja je najbolja ruta distribucijske mree?"

"Koliki i kakvi su resursi za to potrebni?
"Kako e se mrea ponaati pri poveanju prometnog optereenja za 50%?",
"Kakav utjecaj na rad mree ima zaguenje pojedinog elementa mree?" i dr.

o Simulacija je obino (ne i nuno) implementirana u obliku raunalnog programa koji

moe biti izveden pomou:
programskih jezika ope namjene (najfleksibilniji pristup, ali podloan grekama uslijed
programiranja)
posebnih simulacijskih programskih datoteka i komponenti za odreene programske
jezike
posebnih simulacijskih aplikacija (najpouzdanija metoda)

Simulacije u prometu

Openito
o Simulacija se odvija u nekoliko faza:
planiranje simulacije (izbor najprikladnijeg modela i postavljanje teorije
simulacije, definiranje parametara i poetnih uvjeta)
provedba simulacije
registracija rezultata simulacije (odziva modela)
analiza dobivenih rezultata simulacije
primjena spoznaja ili informacija dobivenih na osnovi simulacije modela,
na stvarni sustav.
o Registracija rezultata simulacije slijedi provedbu postupka simulacije. Analizom
rezultata simulacije koja se vie puta ponavlja stjeu se nova znanja o sustavu i
nainu njegova ponaanja na razne utjecaje i te se spoznaje mogu primijeniti
na stvarni sustav.
o Simulacija u uem smislu je eksperimentiranje na apstraktnom modelu realnog
sustava u odreenom vremenu. U irem smislu, simulacija obuhvaa i
postupak izrade modela.

Simulacije u prometu

Odnos realni sustav model simulacija

Izvor: Paagi, H.: Matematiko modeliranje i teorija grafova, FPZ, Zagreb, 1998.

Simulacije u prometu

Osnovno o simulacijama

o U literaturi se najee pri opisu metodologije izrade

simulacijske studije upotrebljava tzv. pristup u sedam
koraka (seven step approach)
o Jasno definiran pristup za izradu simulacijske studije od
velike je vanosti za njezin uspjeh i kljuni je imbenik za
razvoj kvalitetne i funkcionalne simulacije

Seven Step Approach

Simulacije u prometu

Simulacijski proces
o Simulacijski proces je struktura rjeavanja stvarnih
problema pomou simulacijskog modeliranja.
o To je niz koraka koji opisuju pojedine faze rjeavanja
problema.

Simulacije u prometu

Razlozi za primjenu..
.simulacijske metode u prometnoj analizi i sintezi mogu biti slijedei:
1. prometni sustavi i podsustavi imaju znaajke vrlo sloenih sustava koje ne
moemo modelirati analitikim niti numerikim metodama
2. simulacija omoguuje dinamiko modeliranje (u realnom vremenu, "zgusnutom"
ili "produenom" vremenu)
3. simulacijom moemo istraiti sloene interakcije izmeu elemenata sustava
4. simulacijom moemo istraiti utjecaj pojedinih vanjskih imbenika na
funkcioniranje sustava (izolirano ili u odabranoj kombinaciji utjecajnih imbenika)
5. simulacija omoguuje eksperimentiranje s novim situacijama o kojima nemamo
dovoljno spoznaja
6. simulacijom moemo istraivati vremenske serije za koje prosjeci i momenti nisu
dovoljno dobar opis
7. mogunost opisa i rjeavanja kompleksnih dinamikih problema
8. mogunost kontroliranog eksperimentiranja
9. simulacijom moemo utvrditi mjesta buduih uskih grla i zaguenja
10. simulacijski modeli pogodni su za obuku studenata i strunih djelatnika

Simulacije u prometu

Prednosti simulacije
o Mogue je opisati i rjeavati sloene dinamike probleme sa sluajnim
varijablama koji su nedostupni matematikom modeliranju.
o Mogue je rijeiti raznovrsne probleme.
o Uvjeti eksperimentiranja su pod potpunom kontrolom, za razliku od
eksperimenata sa stvarnim sustavima.
o Vrednovanje i analiza logike i dinamike rada sustava vrlo su olakani
animacijom rada modela.

Simulacije u prometu

Nedostaci simulacije
o Razvoj modela je dug i skup
o Zbog statistikog karaktera simulacije potrebno je izvoenje veeg broja
simulacijskih eksperimenata kako bi se dobio odgovarajui uzorak rezultata
simulacije
o Ne dobivaju se zavisnosti izlaznih varijabli o ulaznim varijablama modela ni
optimalna rjeenja
o Za ispravno koritenje simulacijskog modeliranja potrebno je poznavanje vie
razliitih metoda i alata
o Vrednovanje modela je dosta sloeno i zahtjeva dodatne eksperimente

Pristupi simulacijskom modeliranju

o Modeliranje namijenjeno simulacijskim studijama je matematiko-logiki model
razvijen uz pomo simulacijskog programa.
o Osnovne klasifikacije modela su:
Prema vrsti varijable u modelu:
a) deterministiki (ulazne i izlazne varijable su fiksne vrijednosti, tj. predvidljiv je
izlaz za poznati ulaz i poetno stanje)
A

Sn

Sn+1

b) stohastiki (bar jedna od ulaznih ili izlaznih varijabli je probabilistika, tj.

sluajna) i

Sn

S'n+1

S''n+1

S'''n+1

c) igre" (ukljuuju strategiju) odnosno razliita ponaanja aktera

Simulacije u prometu

Prema nainu na koji se stanje modela mijenja u vremenu:

a) statiki (vrijeme se ne uzima u obzir) ili
b) dinamiki (promatraju se promjene varijabli tokom vremena)
o Obino su simulacijski modeli stohastiki i dinamiki ( def. Promet je stohastiki
proces)
o Simulacija sustava predstavlja operativni model tog sustava
o Uz pomo modela mogue je eksperimentirati sa razliitim konfiguracijama sustava, to
nije praktino ili je neekonomino raditi na stvarnom sustavu
o U najirem smislu simulacija je sredstvo za procjenu performansi postojeeg sustava ili
sustava u izgradnji, uz razliite konfiguracije tokom duih perioda u realnom vremenu

Pristupi simulacijskom modeliranju

(a) Deterministiki modeli

- Ponaanje je potpuno predvidljivo

(b) Stohastiki modeli

- Ponaanje se ne moe unaprijed predvidjeti, ali se mogu
odrediti vjerojatnosti promjena stanja sustava

Deterministiki i stohastiki modeli (prema Graybeal i Pooch, 1980)

Diskretni, kontinuirani i mjeoviti

simulacijski modeli
(a) Diskretni modeli
-Stanje sustava se mjenja samo u nekim vremenskim tokama
(b) Kontinuirani modeli
- Varijable stanja mijenjaju se kontinuirano u vremenu

Programski alati za izradu simulacije

o Jedan od vanijih imbenika pri izradi simulacijskog programa jest odabir odgovarajueg
programskog alata
o Osnovni kriteriji za odabir razvojne okoline su:

fleksibilnost pri modeliranju,

jednostavnost uporabe,
mogunosti,
struktura modeliranja,
mogunost ponovnog iskoritavanja koda,
grafiko suelje,
animacijski prikazi,
dinamika poslovna grafika,
hardverski i softverski zahtjevi,
statistike mogunosti,
izlazna izvjea i grafiki prikazi,
podrka, dokumentacija i naravno cijena.

Programski alati za izradu simulacije

Tri osnovne vrste alata:
o Programski jezici ope namjene:
u ovu grupu spadaju dobro poznati razvojni alati za iroku primjenu kao to su:
C\C++, Pascal (Delphi), Java i dr.
prednost primjene ovakvih alata pri izradi simulacijskih programa je to su
programeru dostupni itav niz integriranih funkcija i komponenata, odnosno nije
ogranien odreenim skupom funkcija, kao u specifino simulacijskom
programskim alatima
programer ima potpunu slobodu u primjeni, odnosno pojedini neuobiajeni
problemi realizacije mogu se lake rijeiti
zbog takve slobode u radu moe doi do problema i greaka pri realizaciji
odreenih komponenti simulacije, jer se svi elementi moraju samostalno kodirati
(nema ugraenih simulacijskih funkcija), to ovisno o modelu moe biti prilino
kompliciran zadatak
navedeni razvojni alati obino imaju niz naprednih sistemsko/grafikih komponenti
i funkcija, koje omoguavaju razvoj robusnih simulacijskih programa profesionalnog
izgleda

Programski alati za izradu simulacije

o Simulacijske programske datoteke i komponente za programske jezike:
problem programskih jezika zbog manjkavosti simulacijskih funkcija rjeava se
koritenjem simulacijskih programskih datoteka, odnosno one integriraju takve
funkcije u prethodno navedene alate bez gubitka funkcionalnosti
u poznatije verzije programskih datoteka spada CNCL (Communication Network
Class Library) za C\C++
CNCL omoguava dodatne funkcije vezane za manipulaciju dogaajima, statistiku
obradu, sluajne vrijednosti i distribucije, uporabu fuzzy logike, SDL orijentirano
programiranje, te razne grafike alate
u nedostatku komercijalnih programskih datoteka programer moe pokuati
samostalno napraviti, uz naravno dosta vjetine

Programski alati za izradu simulacije

o Posebne simulacijske aplikacije:
prednosti koje nudi ovaj nain izrade simulacijskih modela su:
krae vrijeme izrade (manje kodiranja manja mogunost pogreke),
prirodna simulacijska logika,
konceptualno navoenje,
automatska statistika obrada,
grafika simbolika za komunikacije,
animirani prikaz procesa, te
poveana fleksibilnost pri izmjenama modela.

Osnovni nedostatak je:

ograniena primjena (pojedini modeli ne mogu se simulirati), te
cijena takvih alata

Programski alati za izradu simulacije

simulacijske aplikacije se mogu podijeliti na dva osnovna tipa, a to su:
simulacijski jezici (Arena-SIMAN, Simul8, AweSim!-SLAM II, Extended
GPSS, MIcro Saint, SIMSCRIPT, SLX) i
aplikacijski orijentirani simulatori (za komunikacijsko/raunalne
sustave koriste se COMNET III,. NETWORK II.5, OPNET Modeler, OPNET
Planner, SES/Strategizer, SES/workbench).
http://www.PTV.de

Simulacije u prometu

Simulacija - transportni model

Tipovi simulacijskih modela

1. Monte Carlo simulacija
2. Kontinuirana simulacija
3. Simulacija diskretnih dogaaja
4. Kombinirana diskretno-kontinuirana simulacija

Monte Carlo simulacija

o Statistika simulacija, povezana je sluajnim fenomenima, jedna je od
prvih primjena programiranje raunala
o Metoda je razvijena u toku 2. svjetskog rata za rjeavanje sloenih
problema vezanih za proizvodnju atomske bombe, poput prorauna
rasprenja neutrona na atomskoj jezgri
o Razlikujemo tri tipa primjene Monte Carlo simulacije:
(1) deterministiki problemi koje je teko ili skupo rjeavati,
(2) sloeni fenomeni koji nisu dovoljno poznati,
(3) statistiki problemi koji nemaju analitikog rjeenja

o za rjeavanje vrijednosti integrala koji se ne moe analitiki rijeiti (klasa

deterministikog problema)

Kontinuirana simulacija
o Koristi se za dinamike probleme kod kojih se varijable stanja mijenjaju
kontinuirano u vremenu
o Dvije su osnovne klase problema koji se rjeavaju ovom metodom: klasa
razmjerno jednostavnih problema te klasa veoma sloenih sustava u
agregiranom obliku
o Tri su osnovna tipa kontinuiranih simulacijskih modela:
(1) sustavi obinih diferencijalnih jednadbi,
(2) sustavi parcijalnih diferencijalnih jednadbi i
(3) Sustavska dinamika

Simulacija diskretnih dogaaja

o Ukljuuje modele koji su strukturirane kolekcije objekata.
o Meudjelovanje objekata u aktivnostima sustava uzrokuje promjene
stanja sustava. Te promjene stanja, tzv. dogaaji, dogaaju se u
diskretnim vremenskim trenucima.
o Ovom se metodom najee opisuju sustavi s repovima, tj. sustavi u
kojima dinamiki objekti sustava trae posluivanje od ograniene
kolekcije resursa.
o Primjeri programskih jezika u ovom podruju su GPSS, SIMSCRIPT i
SIMULA.
o Primjeri primjene simulacije diskretnih dogaaja su modeli prodavaonica
sa samoposluivanjem, aerodromskih zgrada, raunalnih mrea,
proizvodnih procesa i sl.

Kombinirana diskretno-kontinuirana
simulacija
o Koristi se gdje ni kontinuirana ni simulacija diskretnih dogaaja ne mogu u
potpunosti opisati nain rada sustava.
o To su sustavi koji sadre i procese koji teku kontinuirano i dogaaje koji
dovode do diskontinuiteta u razvoju sustava.
o Veza meu diskretnim i kontinuiranim pristupom postie dvama tipovima
dogaaja vremenskim i dogaajima stanja.
o Simulacijski jezici za kombiniranu simulaciju su GASP, SLAM i jedna verzija
SIMSCRIPT jezika.
o Primjer kombinirane simulacije je iskrcavanje tankera s naftom u luci,
pranjenje nafte s tankera u rezervoar u luci i pranjenje rezervoara te
slanje nafte u rafineriju.

Izbor tipa simulacijskog modela

o Tip simulacijskog modela najee se odabire tako da bude jednak tipu
sustava.
o Najvanije pri izboru tipa simulacijskog modela je da model bude to
jednostavniji i razumljiviji.
o Model mora biti dovoljno efikasan u pogledu utroka resursa raunala
(vrijeme, memorija) kako bi se mogao efikasno koristiti u rjeavanju
problema.

Osnovni pojmovi simulacije diskretnih

dogaaja
o Model apstraktni prikaz sistema koji opisuje objekte sistema i njihovo
meudjelovanje, a sadri matematike i logike relacije.
o Entiteti komponente sistema koji modeliramo.
o Atributi entiteta opisuju svojstva entiteta.
o Klase entiteta grupe entiteta iste vrste.
o Skupovi entiteta grupe entiteta pojedine klase koji imaju neka
zajednika obiljeja (npr. jednake vrijednosti pojedinog atributa).
o Stanje sustava skup svih informacija potrebnih za opis sustava.

Osnovni pojmovi simulacije diskretnih

dogaaja
o Dogaaj promjena stanja sustava u jednom vremenskom trenutku. On
moe nastupiti zbog (1) ulaska/izlaska privremenog entiteta iz sustava ili
(2) promjena atributa pojedinih entiteta sustava
o Uvjetni dogaaji dogaaji koji se mogu dogoditi tek poto je ispunjen
neki uvjet.
o Bezuvjetni (planirani) dogaaji su oni iji je jedini uvjet da bi se mogli
dogoditi povezan za prolaz vremena.
o Aktivnost je meudjelovanje odreenih entiteta koje traje odreeno
vrijeme.
o Proces niz logikih povezanih uzastopnih dogaaja kroz koje prolazi neki
privremeni entitet.

Osnovni pojmovi simulacije diskretnih

dogaaja
Koristei se ovim pojmovima moemo karakterizirati simulaciju diskretnih
dogaaja ovako:
Entiteti
koji imaju atribute
meudjeluju u aktivnostima
uz izvjesne uvjete
stvarajui dogaaje
koji mijenjaju stanje sustava

Karakteristini problemi koje mora rjeevati

mehanizam simulacije diskretnih dogaaja
1. Izvoenje promjene stanja sustava u vremenu
2. Simulacija istovremenih akcija na sekvencijalnom raunalu
3. Simulacija konkurentnih procesa na sekvencijalnom raunalu.
4. Rjeavanje statistikih aspekata koji se odnose na opisivanje sluajnih
varijabli i izvoenje operacija s njima

Struktura alata za simulaciju diskretnih

dogaaja
1. Alati za izgradnju modela omoguuju prikaz strukture i naina rada
modela.
2. Sat modela pokazuje trenutak rada modela.
3. Opis sluajnih varijabli u sustavu i generiranje sluajnih brojeva i varijabli.
4. Skupljanje statistikih podataka o ponaanju modela tijekom izvoenja
simulacijskog eksperimenta.
5. Upravljanje izvoenjem simulacije koje osigurava pravilan izbor slijeda
izvoenja simulacije, te adekvatno strukturiranje i upravljanje podacima o
dogaajima.

Struktura alata za simulaciju diskretnih

dogaaja

Osnovne komponente alata za simulaciju diskretnih dogaaja

Problemi koji se mogu rjeavati

simulacijom diskretnih dogaaja
o Sustavi masovnog posluivanja najea su vrsta sustava koji se
modeliraju i analiziraju simulacijom diskretnih dogaaja.
o To su sustavi u kojima zahtjev za posluivanjem dolaze od resursa
ogranienog kapaciteta.
o Ako su vrijeme dolazaka, veliine zahtjeva i brzine posluivanja predvidivi
(deterministiki) tada ili nema ekanja ili repovi ekanja neprekidno rastu
o Ako su vrijeme dolazaka, veliine zahtjeva ili vrijeme posluivanja
nepredvidivi (sluajne veliine), tada povremeno nastaju konflikti pri
koritenju resursa i stvaraju se repovi ekanja.
o Primjeri sustava masovnog posluivanja su alteri u bankama, prometni
sustavi, ekonomski i raunalni sustavi

Primjer altera za posluivanje

Nekoliko primjena simulacije diskretnih

dogaaja
o Simulacija paketnog potanskog centra
o Simulacija putnike zgrade aerodroma
o Simulacija automatski voenih vozila u bolnici

Konceptualni simulacijski modeli

1. Izdvajaju najvanije karakteristike sustava.
2. Opisuju elemente sustava i njihovo meudjelovanje.
3. Pomau u komunikaciji onih koji razvijaju model i onih koji se koriste
njime.
4. Pomau u razvijanju raunalnog modela (programa).

Konceptualni simulacijski modeli

Od kvalitetnog konceptualnog modela se oekuje:
1. Jednostavan, prirodan, lako razumljiv i nedvosmislen prikaz elemenata
sustava.
2. Velike izraajne mogunosti modeliranja.
3. Modularan i fleksibilan prikaz koji omoguuje jednostavne i sigurne
izmjene modela.

Osnovne grupe metoda za konceptualno

simulacijsko modeliranje
1. Grafike metode koriste se za prikaz sustava simobla povezanih u
dijagrama. Te su metode osobito prikladne zato to omoguuju da
konceptualno blisko povezane elemente prikazujemo fiziki blizu.
2. Proceduralne metode jedna vrsta pseudo koda koji slui za sekvencijalni
opis procedura to opisuju rad sistema.
3. Kombinirane grafike i proceduralne metode kombinirane i proceduralne
metode kombiniraju preglednost grafikih metoda i preciznost opisa
proceduralnih metoda koji detaljnije opisuju grafike module.
4. Metode interaktivnih upitnika softverski sustava koji posjeduju osnovna
znanja o simulaciji. Pomou interaktivnog pristupa izvodi se sistematski i
strukturirani intervju korisnika koji davanjem odgovora opisjuje karakteristike
simulacijskog modela.

o OBAVEZNA LITERATURA:
eri, V., Simulacijsko modeliranje, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
o DODATNA LITERATURA
Begovi, M: Uvod u podvorbene sustave, FPZ, Zagreb, 2007

Pitanja????