SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, I. GODINA STUDIJA
SMJER INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

KONKURENCIJA NA TRITU U BIH

STUDIJ SLUAJA

Predmet: Osnove teorije sistema i upravljanje

Profesor: Doc. dr. sci. Edin Arnaut
Asistent: Mr. Draen Latro
Student: Sandrino Vulovi

TRAVNIK, 11/2014.

Sadraj

1. UVOD.............................................................................................2
2. PROBLEM U FOKUSU......................................................................2
2.1 Trite..........................................................................................2
2.2 Funkcije trita...............................................................................3
2.3 Klasifikacija trita..........................................................................4
2.3.1 Trita savrene konkurencije........................................................5
2.3.2 Trita nesavrene konkurencije.....................................................6
3. KONKURENCIJA NA TRITU BIH....................................................7
3.1 Monopolisti na tritu BiH.................................................................7
3.2 Liberalizacija trita fiksne i mobilne telefonije u BiH..............................7
Trite fiksne telefonije......................................................................7
Trite mobilne telefonije....................................................................9
3.3 Reguliranje konkurencije na tritu BiH..............................................10
Zakon o konkurenciji i Konkurencijsko vijee BiH..................................11
4. ZAKLJUAK...................................................................................12
LITERATURA......................................................................................13

1. UVOD
U ovoj studiji sluaja razradit emo temu trita i konkurencije, sa posebnim osvrtom
na konkurenciju na tritu Bosne i Hercegovine u oblasti telekomunikacija i javnog
sektora, kao i na nain pravnog reguliranja konkurentnosti na bh. tritu.
Konkurencija je jedan od osnovnih principa trine ekonomije. Ona podrazumijeva da
je svaka poslovna djelatnost predmet konkurentskog pritiska drugih. Na taj se nain,
privredni subjekti podstiu da se meusobno natjeu za potroae svojih proizvoda i
usluga, to rezultira nizom koristi kao to su nie cijene, vei kvalitet, iri izbor itd.
Budui da konkurentnost definiramo "kao relativni poloaj jednog konkurenta
naspram drugog" moemo rei da je konkurentnost slina igri "muzikih stolica" kod
koje postoji odreen broj mjesta za sjedenje u kojima su neka privlanija od drugih.
Ekonomisti, biznismeni, politiari i drugi orijentirani su na prodaju proizvoda i usluga
na tritu, koje u biti moe biti i nekonkurentno, te su prisiljeni da se nemilosrdno
natjeu sa konkurencijom. Sa razvojem i dinamikom globalnog poslovanja i veeg
razumijevanja trinog meunarodnog takmienja dolazimo do potrebe za raspravu
ekonomske teme, istraivanja trita i njihovog razvoja u raznim zemljama.

2. PROBLEM U FOKUSU
2.1 Trite
Polazei od najkrae definicije za trite se moe rei da je to mjesto gdje se susreu
ponuda i tranja.
Pod pojmom ekonomske ponude podrazumijevamo koliine nekog dobra koje su
proizvoai spremni proizvesti po odreenim cijenama istog dobra. Zakon ponude
tvrdi da vioj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene uvjete, vea
ponuena koliina istog dobra. Vrijedi i obrnuto. Zakonu ponude podvrgnute su i
individualna ponuda i trina ponuda.
Pod pojmom tranja podrazumijevaju se koliine nekog dobra koje su potroai
spremni kupiti pri odreenim cijenama istog dobra. Zakon tranje e ustvrditi da ako
je cijena nekog dobra nia, biti e, uz ostale neizmijenjene uvjete (ceteris paribus),
vea njegova potraivanja koliina i obrnuto. Zakon tranje vrijedi za individualnu i
trinu tranju. Neke ekonomske sile su u stanju poveati ili smanjiti tranju, odnosno

pomaknuti udesno ili ulijevo krivulju tranje i poznate su kao ne cjenovne odrednice
ili "demand shifters" (engl.).
U teoriji trite predstavlja mjesto upoznavanja kupaca sa prodavaima gdje nastaje
prva razmjena dobara, roba ili usluga. Istraujui trinu politiku, kao mjesto gdje se
susreu ponuda i tranja, dobijamo znaajan utjecaj na tri subjekta poslovanja, koji su
meusobno povezani, ovjek ili roditelj, preduzee i vlada. Za ovjeka se smatra da se
esto pojavljuje kao posjednik sredstava i kupaca, a za firmu kaemo da predstavlja
pruanje roba i usluga. Drava ili vlada predstavlja se kao element koji preko svoje
makroekonomske i fiskalne politike mogu kontrolirati trite.
Trite igra veoma vanu ulogu u poslovnoj dravi i standardu ivota stanovnika te
drave. Na temelju definicija, dolazimo do zakljuka da trite obavlja razliite
funkcije u procesu proizvodnje, razmjene, konzumacije i distribucije proizvoda i
usluga. Tako u procesu razmjene, pomae trinu razmjenu dobara sa robom tanije
omoguava trgovanje.
2.2 Funkcije trita
Osnovna funkcija trita ogleda se u povezivanju proizvodnje i potronje. Ova
osnovna trina funkcija moe se ralaniti na etiri konkretne trine funkcije:
1.
2.
3.
4.

informativna funkcija,
selektivna funkcija,
alokativna funkcija,
distributivna funkcija.

Informativna funkcija trita ogleda se u pruanju opih informacija sudionicima na

tritu o stanjima ponude i tranje za odreenom robom ili uslugom. Opu trinu
informaciju predstavlja trina cijena. Kretanje trine cijene signalizira o stanju
ponude i tranje i na taj nain opredjeljuje donoenje odluka o ekonomskim
aktivnostima.
Selektivna funkcija je selekcija samih privrednih subjekata, kroz odabir njihovih
proizvoda i usluga na tritu, a na osnovu trine konkurencije u kojoj opstaju samo
efikasni poduzetnici. Oni koji ne mogu da svoje individualne trokove proizvodnje i
trine cijene prilagode trinim zahtjevima i konkurenciji, ispadaju iz igre, pa se
trina utakmica nastavlja i vodi uglavnom izmeu srednje efikasnih i najefikasnijih.
Trite je u ovom sluaju relativno objektivan, ali neumoljiv, distributer novanih

prihoda i ekonomske vrijednosti, bilo u smislu stimulacije uspjenih, ili kanjavanja

neuspjenih uesnika u razmjeni.
Alokativna funkcija pokazuje utjecaj trita na nacionalnu ekonomsku raspodjelu
faktora proizvodnje (rada, prirodnih resursa i kapitala). Naime, trite omoguava
alokaciju ili razmjetanje faktora proizvodnje na jeftin i jednostavan nain. Tako e
zahvaljujui trinoj alokaciji, viak radne snage nai odgovarajue zaposlenje tamo
gdje postoje bolji ekonomski uslovi (relativna nezasienost i vea tranja za
investicijama). Na ovaj nain se efikasna alokacija i efikasni ekonomski izbor
proizvodnih postupaka, prilagoava potrebama.
Distributivna funkcija trita se po pravilu odnosi na primarnu raspodjelu
nacionalnog dohotka, koja kroz proces trinog formiranja cijena faktora proizvodnje
odreuje dohotke njihovim vlasnicima. Zbir dohodaka vlasnika faktora proizvodnje
daje sumu nacionalnog dohotka jedne zemlje.
Optimalna uloga trita se postie samo ako je uspostavljeno jedinstvo svih
nabrojenih funkcija trita.
2.3 Klasifikacija trita
Postoje razni kriteriji za klasifikaciju trita. Trite moe da se definira prema:
(1) broju uesnika u ponudi i tranji, (2) raspoloivim supstitutima za odreeni
proizvod, (3) reakcijama jednih ponuaa na promjene cijena, (4) mogunosti ulaska
na dato trite, (5) intervenciji drave, (6) prema materijalno tehnikim kriterija po
vrstama i koliinama roba, sistemu prodaje, i (7) prema geografskom rasporedu i sl.
Izmeu uesnika na tritu uspostavlja se konkurencija, koja zavisi od broja ponuaa
i kupaca i njihove trine moi. Trina mo (market power) predstavlja stepen
utjecaja prodavaca i kupaca na odvijanje trinih transakcija, u prvom redu na
oblikovanje cijena. Ova mo je vea to je broj prodavaca i kupaca manji. I obrnuto,
to je njihov broj vei to je njihova trina mo manja savreno konkurentno trite
(mnotvo kupaca i prodavaca) obezbjeuje potpuno odsustvo svake trine moi.
Na osnovu toga se obrazuju razliite trine strukture ili trina stanja (tipologija
trita): potpuna ili savrena konkurencija; monopol, monopson i bilateralni monopol;
razni vidovi oligopola; ograniena konkurencija, itd.
Jedna od najpoznatijih i najjednostavnijih klasifikacija tipova trita polazi od broja
preduzea na tritu i njihove snage, pretpostavljajui da ih ima: mnogo (stanje
4

potpune konkurencije), malo (stanje oligopola) i samo jedno preduzee (stanje

monopola).
Takoer postoji podjela trita po predmetu prouavanja mikroekonomije:

trita savrene konkurencije (na kojima niti jedan kupac ili prodavac nema

utjecaja na cijenu) i
trita nesavrene konkurencije (na kojima pojedini subjekti mogu uticati na
cijenu monopoli, oligopoli, monopolistiki konkurenti).

Sa gledita intervencije drave razlikujemo:

1) Trite bez intervencije drave slobodno trite, u kome drava ne odreuje
bitne odrednice poslovnih transakcija npr. cijene i kamate,
2) Vezano ili regularno trite, ako drava intervenira na tritu administrativnim
mjerama i propisima.
Razvrstavanje trita prema materijalno-tehnikim kriterijima se vri na slijedei
nan:

Globalna podjela trita obuhvata: trite roba i usluga, trite faktora

proizvodnje (rada, kapitala i zemljita), trite novca i hartija od vrijednosti.

Prema teritorijalnom obuhvatu, trite moe biti: lokalno, regionalno.

nacionalno i svjetsko trite.

Prema obimu prometa, dijelimo trgovinu na veliko (grosistiko trite) i

trgovinu na malo (detaljistiko trite).

Sa gledita vrste robe, koje se na njemu razmjenjuju, razlikujemo, npr., trite
elika, trite nafte, trite penice, trite uglja itd.

2.3.1 Trita savrene konkurencije

Savrena konkurencija je oblik privreivanja u kome dominira veliki broj kupaca i
prodavaca, koji ne mogu uticati na veliinu ponude i tranje, odnosno cijenu prodaje
(realizacije) roba i usluga na tritu, a ne mogu vriti ni podjelu odnosno segmentaciju
trita.
Potpuna konkurencija je pretpostavljeno trino stanje da postoji dovoljan broj
preduzea (koji nude isti, homogeni proizvod) ili stepen suparnitva da niti jedno od
njih ne moe utjecati na cijenu tog dobra. Odnosno to je stanje u kojem nema drugog
izbora osim prilagoavanja prilikama koje diktira trite.
Radi se o teorijskoj trinoj strukturi, koja nam slui kao osnova procjenjivanja i
vrednovanja ostalih oblika trinih struktura (nepotpune konkurencije), a karakteriu
je:
5

1.

veliki broj prodavaca i kupaca

2.

homogenost proizvoda/usluge

3.

potpuna obavjetenost kupaca i prodavaca

4.

slobodan ulazak i izlazak sa trita

5.

svi prodavci i kupci su "price taker"

2.3.2 Trita nesavrene konkurencije

Kao idealni mehanizam koordinacije, gdje se odluke o alokaciji resursa donose
dobrovoljnom razmjenom dobara po trinim cijenama, trite gotovo da ne postoji.
Trite je idealni mehanizam koordinacije, samo pod pretpostavkama djelovanja
potpune (savrene) konkurencije i uspostavljanja nivoa trine ravnotee.
U stvarnosti, trite je daleko od svog idealnog stanja - savrene konkurencije. U vezi
sa tim, trite je je sklono ispoljavanju odreenih greaka upravo zbog tendencija u
stalnom remeenju postojee ravnotee, pa se javlja kao dinamian ili nedovoljno
stabilan sistem. Posljedice ovakvog stanja su: nestabilan tempo privrednog rasta i
ciklian karakter privrednog razvoja, nedovoljno iskoritenje resursa, nestabilnost
cijena odnosno pojava nezaposlenosti i inflacije.
Postoji est vanih sluajeva trinih nedostataka koja ukazuju na nesavrenost trita
i neostvarivanje Pareto-efikasnosti (Pareto-efikasnost kae da nije mogue
poboljati proizvodnju ili potronju tako da se povea zadovoljstvo jedne osobe bez
smanjenja zadovoljstva druge osobe):
1. Nepotpuna (nesavrena) konkurencija. Osnovne vrste nesavrene konkurencije
2.
3.
4.
5.
6.

su: monopol - monopson, oligopol - oligopson, i monopolistika konkurencija.

eksterni efekti,
javna dobra,
nesavrene informacije,
nepotpuna trita,
nezaposlenost i drugi makroekonomski poremeaji.

3. KONKURENCIJA NA TRITU BIH

U Bosni i Hercegovini egzistira trite nesavrene konkurencije, a u nastavku ovog
rada dat emo osvrt na monopilste na tritu BiH, s obzirom da su isti najprisuntniji u
javnom sektoru, te na postepenu liberalizaciju trita telekomunikacija.

Zakon o konkurenciji, usvojen aprila 2005., predstavlja osnovni zakonski okvir u

oblasti konkurencije u BiH. Osim toga, postoji niz drugih dravnih i entitetskih
zakona koji se bave segmentima reguliranja prava i obaveza regulatora konkurencije,
njihovog naina rada, pristupa u voenju predmeta kao i nekih aspekata materijalnog
prava u oblasti trgovine.
3.1 Monopolisti na tritu BiH
Prisutan je odreen broj monopolista, a najpoznatija su preduzea iz javnog sektora
(koja jo uvijek nisu privatizirana) kao to su na primjer Javno preduzee
Elektroprivreda BiH i Kantonalno javno komunalno preduzee Vodovod i kanalizacija
Kantona Sarajevo. Ova preduzea su jedini ponuai usluga koje pruaju kupcima i
ova preduzea nemaju konkurenciju. Ovdje se radi o najprisutnijoj vrsti monopola,
prirodnom monopolu, kojeg stvara drava.
Elektroprivreda BiH je preduzee u oblasti snabdijevanja domainstava i poslovnih
objekata (pravnih subjekata) elektrinom energijom. Preduzee koje je jedino kao
ponua ovih usluga i jedino posjeduje resurse za pruanje ovih usluga. Po vlasnikoj
strukturi JP Elektroprivreda BiH je dioniko drutvo u kome je 90 % kapitala u
vlasnitvu Federacije BiH.
Kantonalno javno komunalno preduzee Vodovod i kanalizacija Sarajevo je preduzee
koje se bavi pruanjem usluga u oblasti vodo privrede. Jedino preduzee koje ima
resurse da upravlja snabdijevanjem vodom stambenih i poslovnih prostora u Kantonu
Sarajevo.
3.2 Liberalizacija trita fiksne i mobilne telefonije u BiH
Trite fiksne telefonije
U BiH djeluju tri licencirana fiksna operatera, BH Telecom d.d. Sarajevo, Telekom
Srpske a.d. Banja Luka i Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, koji posjeduju
Dozvolu za javnog operatera fiksne telefonije od 2002. godine, te 13 alternativnih
operatera kojima je dodijeljena dozvola za pruanje fiksnih javnih telefonskih usluga.
Prema svim indikatorima BH Telecom d.d. Sarajevo, Telekom Srpske a.d. Banja Luka
i Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar do sada imaju monopol na tritu fiksne
telefonije u podrujima koja pokrivaju svojim mreama. Kao indikatori koji ukazuju
na trinu snagu ovih telekom operatora analiziraju se i prate: trini udjeli na
7

segmentima na kojima oni djeluju, ostvareni prihodi, broj konkurentskih kompanija, i

dr.
U skladu sa definiranom dinamikom liberalizacije trita telekomunikacija u toku
2006. godine Regulatorna agencija za komunikacije BiH otpoela je proces izdavanja
Dozvola za pruanje fiksnih javnih telefonskih usluga (poeli su sa radom operateri
fiksnih javnih telefonskih usluga kao alternativa incumbent operaterima), to je
omoguilo pojavu konkurencije i u uslugama koje su do tada bile monopolizirane od
strane incumbent operatora.
Krajem 2013. godine u BiH je djelovalo ukupno 13 operatora nosilaca Dozvole za
pruanje javnih telefonskih usluga.
Udio alternativnih operatera na tritu fiksne telefonije u BiH na kraju 2013. godine je
mali, bilo da se posmatra sa aspekta broja pretplatnika, ostvarenog prometa ili sa
aspekta ostvarenog prihoda. Prema podacima na kraju 2013. godine udio alternativnih
operatora na tritu fiksne telefonije, obzirom na broj pretplatnika iznosio je 5,06 %,
to predstavlja poveanje u odnosu na 2012. godinu kada je udio iznosio 2,83 %.

Slika 1: Udio operatera prema broju pretplatnika u BiH 2011-2013.godina

Izvor: Regulatorna agencija za komunikacije BiH, Ocjena stanja trita telekomunikacija u BiH za
2013. godinu - Izvjetaji telekom operatera maj 2014

Trite mobilne telefonije

U BiH djeluju tri operatora koji su nosioci dozvole za pruanje GSM usluga, a to su:
BH Telecom d.d. Sarajevo, Telekom Srpske a.d. Banja Luka i Hrvatske
telekomunikacije d.d. Mostar, te dva davaoca usluga u mobilnim komunikacijama Izi
Mobil d.o.o. Sarajevo i Blic.Net d.o.o. Banja Luka. Za razliku od trita fiksne
8

telefonije, na tritu mobilne telefonije postoji vei stepen konkurencije, obzirom da

tri postojea operatora nude svoje usluge na cijeloj teritoriji BiH.
Slika 2 ilustruje udio mobilnih operatora na tritu mobilne telefonije prema broju
aktivnih korisnika, za period 2004.-2013. godina. U 2013. godini kao i u prethodne tri
godine nema znaajnih promjena trinih udjela operatora.

Slika 2: Udio operatera na tritu mobilne telefonije prema broju pretplatnika u BiH
(2004.-2013.g)
Izvor: Regulatorna agencija za komunikacije BiH, Ocjena stanja trita telekomunikacija u BiH za
2013. godinu - Izvjetaji telekom operatera maj 2014

U cilju poticanja razvoja konkurencije na tritu elektronskih komunikacija, od

01.11.2011. godine omoguena je prenosivost telefonskih brojeva u fiksnim mreama,
dok je od 01.01.2013. godine omoguena prenosivost broja u mobilnim mreama.
Na Slici 3 dat je broj pretplatnika koji su izvrili prijenos broja u 2012. i 2013. godini.
Broj prenesenih brojeva u fiksnoj telefonskoj mrei na dan 31.12.2013. godine iznosi
9.390, dok je u mobilnoj mrei preneseno 6.316 telefonskih brojeva.

Slika 3: Broj prenesenih brojeva u fiksnoj i mobilnoj mrei

Izvor: Regulatorna agencija za komunikacije BiH, Ocjena stanja trita telekomunikacija u BiH za
2013. godinu - Izvjetaji telekom operatera maj 2014

3.3 Reguliranje konkurencije na tritu BiH

Sve do kraja 2001. godine, konkurencijska politika i pravo konkurencije nisu postojali
u Bosni i Hercegovini na dravnom nivou, a institucije koje su trebale osigurati
njihovu provedbu formirane su poetkom 2004. godine.
Zbog sveukupnog stanja stagnacije u zemlji, sve do 2002. godine pitanje
konkurencijske politike u Bosni i Hercegovini (BiH) nije zauzimalo ak ni iole
znaajno mjesto. Propisi o kontroli monopola i nelojalnoj konkurenciji mogli su se
nai samo unutar nekoliko grupiranih uputa u zakonima o trgovini Federacije BiH
(FBiH) i Republike Srpske (RS). Ova zakonska podjela bila je direktna posljedica
podijeljenog ekonomskog prostora a nedostatak odgovarajuih propisa iz ove oblasti
bio je rezultat nedostatka znanja o sistemu slobodnog trita i svih njegovih elemenata
ukljuujui pravila o zatiti konkurencije na tritu.
Zakon o konkurenciji, usvojen aprila 2005., predstavlja osnovni zakonski okvir u
oblasti konkurencije u BiH. Osim toga, postoji niz drugih dravnih i entitetskih
zakona koji se bave segmentima reguliranja prava i obaveza regulatora konkurencije,
njihovog naina rada, pristupa u voenju predmeta kao i nekih aspekata materijalnog
prava u oblasti trgovine.

10

Zakon o konkurenciji i Konkurencijsko vijee BiH

Konkurencijsko vijee kao samostalno i neovisno tijelo sa statusom pravne osobe sa
sjeditem u Sarajevu osnovano je u maju 2004.godine. Zakonom o konkurenciji koji
je donesen 2001.g. prvi put je regulirana politika konkurencije kao jedan od
znaajnijih instrumenata i stubova za stvaranje i jaanje jedinstvenog ekonomskog
prostora odnosno trita u Bosni i Hercegovini.
Iako je Zakon o konkurenciji iz 2001. godine sadravao temeljna pravila konkurencije
zasnovana na l. 81. i 82. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, ipak nije pratio
praksu i rjeenja suvremenoga europskog zakonodavstva odnosno pravnu steevinu
Zajednice (acquis) iz ove oblasti. Radi toga je donesen novi Zakon o konkurenciji
(Sl. glasnik BiH, broj 48/05) koji je stupio na snagu 27. 05. 2005. godine. Ovaj
Zakon je u najveoj mjeri kompatibilan s pravilima i propisima Europske unije iz
oblasti trine konkurencije to bi trebalo osigurati uinkovitost i transparentnost u
njegovom provoenju, pojednostaviti procedure, smanjiti trajanje odreenih faza
postupka odnosno generalno smanjiti razinu dravne intervencije u ovoj oblasti.
Zakon definira i motivirajuu politiku kazni za privredne subjekte (leniency policy),
na uinkovitije mehanizme kontrole internog trita i uspostavljanje suradnje s
meunarodnim institucijama iz ove oblasti.
Zakon se odnosi na sve oblike sprjeavanja, ograniavanja ili naruavanja trine
konkurencije na teritoriju Bosne i Hercegovine ili izvan njenog teritorija ako imaju
uinak na teritoriju Bosne i Hercegovine. Posebna pozornost se usmjerava na
sporazume meu privrednim subjektima, vladajui poloaj i zlouporabama vladajueg
poloaja, pravila i postupke u svezi konkurencije izmeu privrednih subjekata.
Konkurencijsko vijee ima iskljuivu ovlast u odluivanju o postojanju zabranjenog
konkurencijskog djelovanja na tritu Bosne i Hercegovine.
Zakonom se definiraju nadlenosti Konkurencijskog vijea u obavljanju upravnih i
strunih poslova u svezi s razliitim aspektima zatite trine konkurencije. To se
odnosi takoer i na nain provoenje postupka, donoenja konanih odluka, politiku
kazni i trajanje postupka. Budui da je Zakon neka pitanja i pojmove uredio naelno
ta pitanja su detaljnije definirana donoenjem niza pod zakonskih akata.
Konkurencijsko vijee sainjava est lanova koji su imenovani na mandat od est
godina s mogunosti jo jednog ponovnog izbora. Tri lana Konkurencijskog vijea
imenuje Vijee ministara Bosne i Hercegovine, dva lana imenuje Vlada Federacije
11

BiH i jednog lana Vlada Republike Srpske. Vijee ministara Bosne i Hercegovine
imenuje predsjednika Konkurencijskog vijea (od lanova Konkurencijskog vijea) na
period od jedne godine, bez prava na ponovni izbor tokom mandata Konkurencijskog
vijea. lanovi Konkurencijskog vijea se biraju iz reda priznatih strunjaka u
odgovarajuoj oblasti gospodarstva i imaju status jednak upravnim sudijama.
Sukladno Zakonu o konkurenciji postupak se moe pokrenuti po prijavi /zahtjevu ili
slubenoj dunosti ukoliko Konkurencijsko vijee ocijeni da postoji osnovana sumnja
da se znaajno sprjeava, ograniava i naruava trina konkurencija.
Konstantan zadatak i prioritet Konkurencijskog vijea kroz razliite oblike promocije
(Program Competition Advocacy) je pribliavanje razliitih aspekata trine
konkurencije poslovnoj zajednici i drugim nadlenim institucijama s ciljem osiguranja
pravilne primjene zakonodavstva i podizanje svijesti i razine znanja.

4. ZAKLJUAK
Polazei od osnovne mikroekonomske podjele trita na trite savrene konkurencije
(u kojima niti jedan kupac ili prodavac nema utjecaja na cijenu) i trite nesavrene
konkurencije (na kojima pojedini subjekti mogu utjecati na cijenu monopoli,
oligopoli i monopolistika konkurencija) namee se zakljuak da u BiH egzistira
trite nesavrene konkurencije. U veini sluajeva, a naroito u javnom sektoru u
Bosni i Hercegovini vlada monopolistiko trite bez ikakve konkurencije (primjer
Elektroprivreda BiH, Javno komunalno predue Vodovod i kanalizacija) dok se stanje
u sektoru telekomunikacija postepeno liberalizira, jer kako smo predstavili u ovoj
studiji sluaja postoje novi igrai (alternativni operateri) na tritu cijele BiH. U cilju
poticanja razvoja konkurencije na tritu elektronskih komunikacija, od 2011. godine
dolo je do mogunosti prebacivanja brojeva fiksne, a sa 2013. godinom i mobilne
telefonije, pa moemo zakljuiti postojanje konkurencije na tritu izmeu telekom
operatera.

12

LITERATURA
K. Hodi, E. Arnaut, Osnove ekonomije - skripta, Travnik, 2013
Z. Dafi, Mikroekonomija, Off-set, Tuzla, 2009
D. Vuleti, Istraivanje o Konkurenciji i dravnoj pomoi u Bosni i Hercegovini,
ACIPS, 2005
Regulatorna agencija za komunikacije BiH, Ocjena stanja trita telekomunikacija u
BiH za 2013. godinu, Sarajevo, 2014
Internet
http://bihkonk.gov.ba/hr/nadlenosti-i-ustrojstvo
www.ekonomist.co.yu
www.rak.ba

13