zakon.

hr

http://www.zakon.hr/z/124/Zakon-o-vodama

Zakon o vodama
I. OPE ODREDBE
Predmet ureivanja
lanak 1.
Ovim se Zakonom ureuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje kakvoom i koliinom
voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne
vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja
tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.
Ovim se Zakonom ne ureuju radioloka oneienja voda i vodnoga dobra.
Usklaenje s direktivama Europske unije
lanak 1.a
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive Europske unije:
1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje
Zajednice u podruju vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22. 12. 2000.), izmijenjena i dopunjena:
Odlukom br. 2455/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 20. studenoga 2001. o popisu prioritetnih tvari u
podruju vodne politike i o izmjeni Direktive 2000/60/EZ (Tekst znaajan za EGP) (SL L 331, 15. 12. 2001.),
Direktivom 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okolia u
podruju vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijea 82/176/EEZ, 83/513/EEZ,
84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 348, 24.
12. 2008.) lanak 10.,
Direktivom 2009/31/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o geolokom skladitenju ugljikovog
dioksida i izmjenama i dopunama Direktive Vijea 85/337/EEZ, Direktiva Europskoga parlamenta i Vijea
2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5. 6. 2009.)
lanak 32.;
2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o zatiti podzemnih voda od
oneienja i pogoranja kakvoe (SL L 372, 27. 12. 2006.);
3. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim
rizicima (SL L 288, 6. 11. 2007.);
4. Direktiva Vijea 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o proiavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30. 5.
1991.), dopunjena:
Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljae 1998. s obzirom na odreene zahtjeve utvrene u Dodatku I (Tekst
znaajan za EGP) (SL L 67, 7. 3. 1998.);
5. Direktiva 91/676/EEZ Vijea od 12. prosinca 1991. o zatiti voda od oneienja koje uzrokuju nitrati

1/114

poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31. 12. 1991.);

6. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 15. veljae 2006. o oneienju odreenim opasnim
tvarima koje se isputaju u vodni okoli Zajednice (SL L 64, 4. 3. 2006.);
7. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 15. veljae 2006. o upravljanju kakvoom vode za
kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.);
8. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 6. rujna 2006. o kakvoi slatkih voda kojima je potrebna
zatita ili poboljanje kako bi bile pogodne za ivot riba (SL L 264, 25. 9. 2006.);
9. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoi vode za
koljkae (SL L 376, 27. 12. 2006.);
10. Direktiva Vijea 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zatiti podzemnih voda od oneienja izazvanog
odreenim opasnim tvarima (SL L 20, 26. 1. 1980.);
11. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoe okolia na
podruju politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijea 82/176/EEZ, 83/513/EEZ,
84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ, te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 348,
24. 12. 2008.);
12. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZ Europskog
parlamenta i Vijea, utvruju tehnike specifikacije za kemijsku analizu i praenje stanja voda (SL L 201, 1. 8.
2009.);
13. Direktiva Vijea 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoi vode namijenjenoj za ljudsku potronju (SL L 330, 5.
12. 1998.) lanci 1., 2.1. i 4.2.
Vaenje Zakona u odnosu na predmet
lanak 2.
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
1. podzemne vode i povrinske vode iskljuujui priobalne vode,
2. priobalne vode u pogledu njihove zatite,
3. vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja te u odnosu na nalazita vode za pie i
4. mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili
koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe to se ureuje Zakonom o rudarstvu.
Zatita voda od oneienja u priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s plovila, potapanjem, iz zraka ili
zrakom, od djelatnosti na morskome dnu i u morskom podzemlju, ukljuujui oneienja sa sprava, ureaja i
cjevovoda poloenih na morskom dnu, provodi se po posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i
Pomorskom zakoniku te odgovarajuom primjenom propisanih ciljeva zatite voda odreenih propisom iz lanka 41.
ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim podrujima.
Granicu izmeu kopnenih voda i voda mora utvruje Vlada Republike Hrvatske.
Zatita voda od oneienja s plovila, ukljuujui i plutajue objekte na vodnim putovima unutarnjih voda i lukama
na unutarnjim vodama, provodi se po odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, sukladno ciljevima
zatite vodnoga okolia odreenih propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim

2/114

podrujima.
Znaenje izraza
lanak 3.
Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje:
1. Aglomeracija je podruje na kojem su stanovnitvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se
komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do ureaja za proiavanje otpadnih voda ili do krajnje toke
isputanja;
2. Bujica je stalni ili povremeni vodotok ija su obiljeja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno teenje jake
erozivne sposobnosti, sklonost ka promjeni smjera teenja, te veliki donos ili pronos nanosa koji moe pokrenuti
klizita;
3. Branjeno podruje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno podruje je u pravilu
podruje maloga sliva, a iznimno vie malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a
koji zbog svojih zajednikih znaajki vodnoga reima ine optimalno podruje za uinkovitu obranu od poplava;
4. Ciljevi kakvoe voda su ciljevi utvreni Planom upravljanja vodnim podrujima u skladu s kriterijima utvrenim
propisom iz lanka 41.stavka 1. ovoga Zakona;
5. Ciprinidne vode oznaavaju vode odgovarajuih hidromorfolokih svojstava i kakvoe, koje omoguavaju ili bi
u sluaju smanjenja oneienja mogle omoguavati ivot riba iz porodice Ciprinidae, te onih iz porodica Siluridae,
Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona;
6. Detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvoenja vika vode s poljoprivrednoga zemljita;
7. Dobar ekoloki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s
propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
8. Dobro ekoloko stanje je stanje nekog tijela povrinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz lanka 41.
stavka 1. ovoga Zakona;
9. Dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s
propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
10. Dobro kemijsko stanje povrinske vode je kemijsko stanje koje se trai za zadovoljenje ciljeva kakvoe za
povrinske vode, odreeno u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo
kemijsko stanje tijela povrinske vode u kojem koncentracije oneiujuih tvari ne prelaze utvrene standarde
kakvoe za vode;
11. Dobro koliinsko stanje je stanje definirano propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
12. Dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino koliinsko i kemijsko stanje
najmanje dobro;
13. Dobro stanje povrinske vode je stanje tijela povrinske vode kada je njezino ekoloko i kemijsko stanje
najmanje dobro;
14. Efluent je jedinstven naziv za tehnoloke otpadne vode koje se proiene ili neproiene isputaju u sustav
javne odvodnje ili u povrinske vode i otpadne vode sustava javne odvodnje koje se proiene ili neproiene
isputaju u povrinske vode;

3/114

15. Ekoloko stanje je izraz kakvoe strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s povrinskim vodama
klasificirano u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
16. Emisija oznaava izravno ili neizravno isputanje ili istjecanje tvari u tekuem, plinovitom ili vrstom stanju iz
pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti;
17. ES (ekvivalent stanovnik) znai organsko biorazgradljivo optereenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao
petodnevna biokemijska potronja kisika (BPK5);
18. Estuarij je prijelazno podruje na uu rijeke izmeu slatke vode i priobalnih voda;
19. Eutrofikacija je obogaivanje vode hranjivim tvarima, spojevima duika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast
algi i viih oblika biljnih vrsta, te dovodi do neeljenog poremeaja ravnotee organizama u vodi i promjene stanja
voda;
20. Granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je mogue odrediti pri mjerenju
pokazatelja za povrinske vode;
21. Granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda
dolazi do znatnijeg poveanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode;
22. Granina vrijednost emisije oznaava masu, izraenu u odnosu na odreene posebne pokazatelje,
koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoraiti u jednom ili vie razdoblja; granine vrijednosti emisija
mogu se takoer odrediti za odreene skupine ili kategorije tvari;
23. Interni vodovi su vodoopskrbni vodovi ili kanalizacijski vodovi u ili iz stambenih i poslovnih graevina, drugih
nekretnina i drugih graevina, koje nisu komunalne vodne graevine ali se na njih prikljuuju;
24. Isputanje u vode je isputanje tvari, utvrenih propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona u povrinske ili
iznimno u podzemne vode;
25. Izravno isputanje u podzemne vode je izravno isputanje oneiujuih tvari u podzemne vode bez
procjeivanja kroz zemlju ili potpovrinske slojeve;
26. Izvanredno pogoranje kakvoe vode za kupanje je dogaaj ili skup dogaaja koji pogorava kakvou
povrinskih voda za kupanje;
27. Izvorite je mjesto na zemljinoj estici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na povrinu odnosno mjesto
na zemljinoj estici s kojeg se kroz buotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda;
28. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovoenja do ureaja za proiavanje,
proiavanja i izravnoga ili neizravnoga isputanja u povrinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova
proiavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javne odvodnje te upravljanje tim graevinama; javna
odvodnja ukljuuje i pranjenje i odvoz otpadnih voda iz septikih i sabirnih jama;
29. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda namijenjenih ljudskoj potronji i
njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporuitelja vodne usluge, ako se ti poslovi
obavljaju putem graevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim graevinama ili na drugi propisani nain
(cisternama, vodonoscima i sl.);
30. Javne usluge su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje, te vodne
usluge;
31. Javni radovi su radovi gradnje i odravanja voda, vodnoga dobra, regulacijsko-zatitnih vodnih graevina i

4/114

graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, radovi gradnje i odravanja graevina za detaljnu melioracijsku
odvodnju, graevina za javno navodnjavanje, graevina za javnu vodoopskrbu, graevina za javnu odvodnju i
drugih vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske te pruanje javnih usluga iz toke 30. ovoga lanka nakon
to se javnim radovima izgrade vodne graevine za javno navodnjavanje, detaljnu melioracijsku odvodnju, javnu
vodoopskrbu, odnosno javnu odvodnju;
32. Javno navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka radi natapanja
poljoprivrednog zemljita putem graevina za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne)
samouprave ili mjeovitih melioracijskih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske;
33. Jezero je vodno tijelo stajae povrinske vode;
33.a Kombinirani pristup je pristup odreen lankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona;
34. Koliinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utjee izravnim ili neizravnim zahvaanjem
vode;
35. Komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje ine sanitarne otpadne vode,
oborinske vode ili otpadne vode koje su mjeavina sanitarnih otpadnih voda s tehnolokim otpadnim vodama i/ili
oborinskim vodama odreene aglomeracije;
36. Kondicioniranje je postupak proiavanja zahvaene vode namijenjene za koritenje ljudima;
37. Kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifino ogranienje emisije, na primjer graninu vrijednost
emisije ili drukije utvreno ogranienje ili uvjeta prirode i drugih znaajki emisije ili uvjeta rada koji utjeu na emisiju;
38. Kopnene vode su sve stajae vode i tekue vode na povrini tla i sve podzemne vode u smjeru kopna od
polazne crte za mjerenje irine teritorijalnog mora kako je ureeno propisima o pomorstvu;
38.a Koritenje voda u irem smislu obuhvaa vrste koritenja voda iz lanka 74. ovoga Zakona, to ukljuuje i
vodne usluge, ope koritenje voda iz lanka 76. ovoga Zakona, slobodno koritenje voda iz lanka 77. ovoga
Zakona, te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima znaajan utjecaj na stanje voda; Koritenje voda u
smislu ove toke primjenjuje se samo za provedbu glave V. ovoga Zakona i izradu ekonomske analize koritenja
voda koja je sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima iz lanka 36. ovoga Zakona;
39. Korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajae
vode;
40. Meudravne vode su vode I. reda koje ine ili presijecaju dravnu granicu;
41. Ministar je ministar nadlean za vodno gospodarstvo;
42. Ministarstvo je ministarstvo nadleno za vodno gospodarstvo;
43. Mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i odravanja
profila povrinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa povrinskih voda za kupanje, procjenjivanja povrinskih
voda za kupanje, klasifikacija povrinskih voda za kupanje, odreivanja i procjena uzroka oneienja koja mogu
utjecati na povrinske vode za kupanje i tetiti zdravlju kupaa, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji u
cilju sprjeavanja izlaganja kupaa oneienju i poduzimanja mjera u cilju smanjivanja rizika od oneienja;
44. Monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili vie pokazatelja kakvoe i koliina voda, prema
utvrenom programu;
45. Navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka radi natapanja

5/114

poljoprivrednog zemljita, sportskih terena ili drugoga zemljita;

46. Obala je pojas zemljita uz korito tekuih i drugih povrinskih voda koji slui pristupu vodi i redovitom
odravanju korita;
47. Oborinske oneiene vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s povrina prometnica,
parkiralita ili drugih manipulativnih povrina, postupno otapajui oneienja na navedenim povrinama te otjeu u
sustave javne odvodnje ili izravno u povrinske vode;
47.a Obnovljiva leita pijeska i ljunka su leita to nastaju erozijom i prirodnim nanoenjem tih tvari u koritima
rijeka i drugih vodotoka i na njihovim obalama, te na mjestima njihova utoka u more;
48. Ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoe povrinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima
propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
49. Odgovarajue proiavanje otpadnih voda znai obradu otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili nainom
isputanja, koja omoguava da prijemnik zadovoljava odgovarajue ciljeve kakvoe za vode u skladu s propisom iz
lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona;
50. Oneienje podzemnih voda je izravno ili neizravno isputanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat
ega moe biti ugroavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanoenje tete ivim resursima i vodnom
ekosustavu ili ugroavanje drugih zakonitih koritenja voda, odnosno ugroavanje i negativan utjecaj na druge
resurse zatiene posebnim propisima;
51. Oneienje voda za kupanje je prisutnost mikrobiolokog oneienja ili oneienja drugim organizmima ili
otpadom koji utjee na kakvou povrinskih voda za kupanje i koji ini opasnost za zdravlje kupaa u skladu s
kriterijima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
52. Oneienje je izravno ili neizravno unoenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano ljudskom djelatnou,
to moe biti tetno za ljudsko zdravlje ili kakvou vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o
vodnim ekosustavima, koje dovodi do tete po materijalnu imovinu, remeti znaajke okolia, zatiene prirodne
vrijednosti ili utjee na druge pravovaljane oblike koritenja okolia;
52.a Oneiiva je svaka fizika ili pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili proputanjem
djelovanja prouzroi oneienje voda i okolia, kao i vlasnik ili drugi zakoniti posjednik opasne stvari, na nain
definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je oneiena voda i/ili vodni okoli;
53. Oneiujue tvari su tvari koje mogu izazvati oneienje, a osobito tvari odreene propisom iz lanka 41.
stavka 1. ovoga Zakona, ukljuivo opasne, prioritetne i druge oneiujue tvari;
54. Opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksine, postojane, kancerogene, mutagene, teratogene,
bioakumulativne i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrene propisom iz lanka
41. stavka 1. ovoga Zakona;
55. Otpadne vode su sve potencijalno oneiene tehnoloke, sanitarne, oborinske i druge vode;
56. Otpadni mulj znai preostali, obraeni ili neobraeni dio mulja iz ureaja za proiavanje komunalnih
otpadnih voda;
57. Podaci o kakvoi voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom povrinskih voda za kupanje;
57.a. Podruja znaajna za vodni reim su vodotoci i druga tijela povrinskih voda te ureeno i neureeno
inundacijsko podruje;

6/114

58. Podsliv je povrina tla s koje otjeu sve povrinske vode putem niza potoka, rijeka a mogue i jezera i
ulijevaju se u odreenoj toki u vodotok (obino u jezero ili drugu rijeku);
59. Podzemne vode su sve vode ispod povrine tla u zoni zasienja i u izravnom dodiru s povrinom tla ili
podzemnim slojem;
60. Poplava je privremena pokrivenost vodom zemljita, koje obino nije prekriveno vodom, uzrokovana
izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim
podrujima i suvinim podzemnim vodama. Ovaj pojam ne obuhvaa poplave iz sustava javne odvodnje;
61. Povrinske vode oznaava kopnene vode, osim podzemnih voda te prijelazne vode; izraz povrinske vode
ukljuuje i priobalne vode, u pogledu njihove zatite, te vode teritorijalnog mora kada je rije o njihovom kemijskom
stanju;
62. Pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u tijelu podzemne vode koja ne odgovara
nikakvim ili samo vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje;
63. Prikljuak je spoj komunalne vodne graevine s internim vodovima;
64. Prijelazne vode su kopnene vode u blizini ua u more, koje su djelomino slane uslijed blizine priobalnih
voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova;
65. Priobalne vode su povrinske vode unutar crte udaljene jednu nautiku milju od polazne crte od koje se mjeri
irina voda teritorijalnog mora u smjeru puine, a u smjeru kopna proteu se do vanjske granice prijelaznih voda;
66. Prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale oneiujue tvari su tvari odreene propisom iz lanka 41.
stavka 1. ovoga Zakona za koje treba poduzeti mjere odreene u propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
67. Proiavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehanikim, fizikalnokemijskim i/ili biolokim procesima;
68. Ranjivo podruje je podruje koje otjecanjem i procjeivanjem moe pridonijeti poveanju oneienja voda,
koje su oneiene ili im prijeti oneienje nitratima te koje su eutrofine ili podlone eutrofikaciji;
68.a Rashladne vode su vode koje se koriste za odvoenje topline iz procesa ili ureaja, a mogu biti u
zatvorenom ili otvorenom rashladnom krugu;
69. Raspoloive zalihe podzemne vode oznaava viegodinji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela
podzemne vode, umanjen za viegodinji prosjek teenja, potreban za postizanje ciljeva ekoloke kakvoe
povezanih povrinskih voda, utvren propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi se izbjeglo svako
znatnije pogoranje ekolokog stanja tih voda, i nanoenje znatne tete povezanim kopnenim ekosustavima;
70. Referentna metoda mjerenja oznaava odreeni nain mjerenja i precizan opis postupka za odreivanje
propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoe povrinskih voda namijenjenih zahvaanju vode za pie, utvrene
propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;
71. Rijeni sliv je povrina tla s koje otjeu sve povrinske vode putem niza potoka, rijeka, a mogue i jezera i
kroz jedno ue, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajuim podzemnim vodama i priobalnim vodama;
72. Rijeka je kopneno vodno tijelo koje najveim dijelom tee povrinom tla, ali moe i dijelom toka tei ispod
zemlje;
73. Rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog dogaaja i potencijalnih tetnih posljedica poplavnog
dogaaja za ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturno naslijee i gospodarsku aktivnost;

7/114

74. Salmonidne vode oznaavaju vode odgovarajuih hidromorfolokih svojstava i kakvoe, koje omoguavaju ili
bi u sluaju smanjenja oneienja mogle omoguavati ivot riba iz porodice Salmonidae, sukladno propisu iz
lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona;
75. Sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon koritenja isputaju iz stambenih objekata,
ugostiteljstva, ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti i uglavnom potjeu od ljudskog
metabolizama i aktivnosti kuanstava;
76. Sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se moe oekivati veliki broj kupaa;
77. Slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se esto smatra prikladnom za
crpljenje i preradu u proizvodnji vode za pie;
78. Standard kakvoe podzemne vode su koncentracije pojedine oneiujue tvari, skupine oneiujuih tvari
ili pokazatelja oneienja u podzemnoj vodi, koje zbog zatite ljudskog zdravlja i vodnog okolia ne bi trebalo
prekoraiti;
79. Standard kakvoe voda su koncentracije odreene oneiujue tvari ili skupine oneiujuih tvari u vodi,
sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoraene u cilju zatite ljudskog zdravlja i okolia;
80. Stanje podzemne vode je openiti pojam koji oznaava stanje tijela podzemne vode odreeno njezinim
koliinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loije;
81. Stanje povrinske vode je openiti pojam koji oznaava stanje tijela povrinske vode odreeno njezinim
ekolokim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loije;
82. Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode
komunalne otpadne vode;
83. Tehnoloke otpadne vode su sve otpadne vode koje nastaju u tehnolokim postupcima i isputaju se iz
industrijskih objekata za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih
oneienih voda;
84. Tijelo podzemne vode je odreen volumen podzemne vode u jednom ili vie vodonosnika;
85. Tijelo povrinske vode je jasno odreen i znaajan element povrinske vode, kao to je jezero, akumulacija,
potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode;
86. Trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu
sezonu kupanja;
87. Trenutano oneienje je mikrobioloko oneienje povrinskih voda za kupanje odreeno sukladno
kriterijima iz lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona;
88. Umjetno vodno tijelo je tijelo povrinskih voda stvoreno ljudskom djelatnou;
89. Unos oneiujuih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos oneiujuih tvari u podzemne vode
kao posljedica ovjekove aktivnosti;
90. Usluno podruje obuhvaa jedno ili vie vodoopskrbnih podruja i/ili podruja aglomeracija;
90.a Ureeni deponij je posebno ureeno i nadzirano zemljite koje se nalazi u inundacijskom podruju, a
namijenjeno je odlaganju izvaenog ljunka i pijeska prema lanku 100.a ovoga Zakona;
91. Veliki broj kupaa je broj koji utvruje nadleno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupaa u

8/114

prethodnim godinama ili na raspoloivu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje
kupanja;
92. Voda namijenjena za ljudsku potronju je: (a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju ili nakon obrade
(kondicioniranja) koja je namijenjena za pie, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kuanstava, neovisno o
njezinu podrijetlu te o tome potjee li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu;
(b) sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, ouvanja ili stavljanja na
trite proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potronju, osim ukoliko nadleno tijelo ne smatra da kakvoa vode
ne moe utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovom konanom obliku;
93. Vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske
ureenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva, ureuje i provodi
upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, te vodne usluge;
94. Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje;
95. Vodni okoli je vodni sustav, ukljuivo vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice),
ovjeka te materijalnu i kulturnu batinu koju je stvorio ovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja;
96. Vodni reim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje koliina i kakvoe svih tijela povrinskih,
priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih graevina na dravnom podruju;
97. Vodno podruje je povrina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili vie susjednih rijenih slivova s njihovim
pripadajuim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje rijenim slivovima;
98. Vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geolokih naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti
koji omoguuje znaajan protok podzemnih voda ili zahvaanje znatnih koliina podzemnih voda;
99. Vodotok ini korito tekue vode zajedno s obalama i vodama koja njime stalno ili povremeno teku;
100. Znatan i trajno rastui trend je svaki statistiki i, u pogledu okolia, znaajan porast koncentracije
oneiujue tvari, skupine oneiujuih tvari ili pokazatelja oneienja u podzemnoj vodi;
101. Znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo povrinske vode ije su znaajke bitno promijenjene uslijed fizikih
promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima utvreno na nain propisan propisom iz lanka 36.a ovoga Zakona.
Upravljanje vodama
lanak 4.
Upravljanje vodama ine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se ureuje
financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz lanka 4. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u
djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.
Ciljevi upravljanja vodama su:
1. osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovnitva,
2. osiguranje potrebnih koliina vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske i osobne potrebe,
3. zatita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda i
4. postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite njihove imovine, zatite vodnih i
o vodi ovisnih ekosustava.

9/114

Naela upravljanja vodama

lanak 5.
Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijee koje treba uvati, tititi i mudro i
racionalno koristiti.
Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu odrivog razvitka kojim se zadovoljavaju
potrebe sadanje generacije i ne ugroavaju pravo i mogunost buduih generacija da to ostvare za sebe.
Upravljanje vodama prilagoava se globalnim klimatskim promjenama.
Za koritenje voda koje prelazi granice opeg koritenja, kao i za svako pogoranje stanja voda, plaa se naknada
razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnih tijela, potujui ekonomsko
vrednovanje voda, povrat trokova njezinog koritenja i zatite vodnoga okolia i drugih sastavnica okolia,
sukladno ekonomskoj analizi koja sadrava sastavnice iz propisa iz lanka 36.a ovoga Zakona. Nita to je
sadrano u ovom naelu ne sprjeava financiranje posebnih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva
zatite voda iz ovoga Zakona.
Zatita i koritenje voda temelji se na naelu predostronosti, poduzimanja preventivnih mjera, otklanjanja tete
nanijete vodnom okoliu na mjestu njezinog nastanka te naelima oneiiva plaa, odnosno korisnik plaa.
Pri provedbi aktivnosti na ouvanju, zatiti i koritenju voda, nadlena tijela odnosno nadlene pravne osobe
sukladno Zakonu donose odluke to blie mjestu gdje je voda izloena nekom utjecaju ili gdje se koristi.
Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na naelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitne slube, trajne
imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog podruja u cilju smanjenja rizika od tetnih
posljedica poplava, posebno po ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturnu batinu, gospodarske djelatnosti i
infrastrukturu.
U donoenju planskih dokumenata, sukladno ovome Zakonu i posebnim propisima o zatiti okolia, osigurava se
informiranje i sudjelovanje javnosti.
Upravljanje vodama koje ima prekogranini utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim dravama, sklapanjem i
provedbom meunarodnih ugovora, obavjeivanjem o prekograninim utjecajima na vode i vodni okoli, o velikim
nesreama kako ih definiraju propisi o zatiti okolia, kao i meunarodnom razmjenom informacija o vodama i
vodnom okoliu. Prvenstveni cilj ove suradnje u pitanjima zatite voda je postizanje ciljeva iz lanka 40. stavka 1.
ovoga Zakona.
Odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem njega primjenjuju se tako da osiguravaju najmanje istu razinu
zatite voda odreenu ovim Zakonom, propisima donesenim temeljem njega, kao i posebnim propisima o zatiti
okolia i prirode.
Vodna politika
lanak 6.
Ministarstvo je nositelj vodne politike.
U pripremi i provedbi vodne politike sudjeluju i druga tijela dravne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge
pravne i fizike osobe, druga javna i savjetodavna tijela, koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarenju
ciljeva vodne politike.
Meunarodnu suradnju u pitanjima koja ureuje ovaj Zakon ostvaruje Ministarstvo.

10/114

II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAEVINE

1. Pravni status voda

Voda kao ope dobro
lanak 7.
Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Vode u tijelima povrinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava.
Vode iz stavka 2. ovoga lanka koriste se i na njima se stjeu prava na nain i pod uvjetima utvrenim ovim
Zakonom i drugim propisima.

2. Pravni status vodnog dobra

Vodno dobro
lanak 8.
Vodno dobro ine zemljine estice koje obuhvaaju:
1. vodonosna i naputena korita povrinskih voda,
2. ureeno inundacijsko podruje,
3. neureeno inundacijsko podruje,
4. prostor na kojem je izvorite voda iz lanka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za njegovu fiziku zatitu i
prostor na kojem je izvorite, izdanosti najmanje 10m3 dnevno, prirodne mineralne, termalne i prirodne izvorske
vode potreban za njegovu fiziku zatitu i
5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presuivanjem vode, njezinom diobom na vie rukavaca,
naplavljivanjem zemljita ili ljudskim djelovanjem.
Prostor iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka koji nije u vlasnitvu Republike Hrvatske ne moe biti manji od 400 niti
vei od 450 etvornih metara oko izvorita, tako da je izvorite u pravilu u sreditu toga prostora.
Prostor iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka koji je u vlasnitvu Republike Hrvatske je jedan hektar oko izvorita, tako
da je izvorite u pravilu u sreditu toga prostora, ili iznimno manje povrine ako je zemljite u vlasnitvu Republike
Hrvatske na kojem je izvorite manje povrine od jednog hektara.
Prostor iz stavka 2. i 3. ovoga lanka mora biti zasebna katastarska i zemljinoknjina estica, za koju se prije
parcelacije osniva pravo slunosti prolaza i provoza do javne prometnice, na teret svih nekretnina.
Na parcelaciju nekretnina javnog vodnog dobra ne primjenjuju se propisi o prostornom ureenju koji su u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

11/114

Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu.
Vodno dobro se koristi na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Namjena vodnog dobra
lanak 9.
Vodno dobro slui odravanju i poboljanju vodnog reima, a osobito je namijenjeno za:
1. graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,
2. odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja,
3. graenje i odravanje graevina za unutarnju plovidbu,
4. provedbu obrane od poplava,
5. koritenje i zatitu izvorita voda iz lanka 8. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona.
Utvrenje pripadnosti vodnom dobru
lanak 10.
Ministarstvo rjeenjem utvruje pripadnost zemljita iz lanka 8. ovoga Zakona vodnom dobru, uz prethodno
miljenje Hrvatskih voda.
U sluaju dvojbe ili spora je li neka zemljina estica vodnoga dobra po sili Zakona postala javno vodno dobro na
temelju lanka 11. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, Ministarstvo o tome donosi utvrujue rjeenje.
Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sadri oznaku nekretnine prema podacima iz zemljine knjige i nalog sudu za
njegovu provedbu.
Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se nadlenom dravnom odvjetnitvu.
alba protiv rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Izvrenje rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka provodi nadleni zemljinoknjini sud.
Javno vodno dobro
lanak 11.
Javno vodno dobro ine zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje su do dana stupanja na snagu Zakona o
vodama (Narodne novine, br. 107/95.) bile temeljem zakona ili temeljem bilo koje druge pravne osnove: ope
dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro vode, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice
lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo bez obzira tko je bio nositelj prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja,
odnosno koje su u zemljinoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, dravno
vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo s naznakom ili bez naznake nositelja prava
koritenja, upravljanja ili raspolaganja, openarodna imovina, ope dobro i sl.
Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje
do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljinoj knjizi, odnosno koje su bile upisane u
zemljinu knjigu, ali nitko nije naznaen kao njihov vlasnik.
Javnim vodnim dobrom postaju i one zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje se izvlaste ili otkupe u korist

12/114

Republike Hrvatske.
Javno vodno dobro je javno dobro u opoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno lanku 14. stavku 2. ovoga
Zakona, i u vlasnitvu je Republike Hrvatske.
Javno vodno dobro je neotuivo.
Na javnom vodnom dobru ne moe neka druga osoba, dosjelou niti na drugi nain, stei pravo vlasnitva niti
drugo stvarno pravo, osim prava slunosti i prava graenja na nain ureen lankom 16. ovoga Zakona.
Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 6. ovoga lanka su nitetni.
Osoba koja neovlateno koristi javno vodno dobro ne moe ostvariti posjedovnu zatitu.
Prestanak statusa vodnog dobra
lanak 12.
Zemljinim esticama iz lanka 8. ovoga Zakona prestat e status vodnog dobra kad trajno postanu nepotrebne za
namjene iz lanka 9. ovoga Zakona ili kad nekretnina trajno izgubi svojstvo vodnog dobra.
Zemljinim esticama iz lanka 8. ovoga Zakona i to ureenim potocima u graevinskom podruju jedinice lokalne
samouprave koji se u cijelosti nadsvode ili zacijeve prestaje status vodnog dobra uz zadranje prava slunosti
vodova u svrhu njihovog graenja ili odravanja. S ureenim potocima izjednaene su graevine za zatitu od
erozija i bujica u graevinskom podruju jedinice lokalne samouprave.
Ispunjenje pretpostavki iz stavka 1. ovoga lanka rjeenjem utvruje Ministarstvo, uz prethodno miljenje Hrvatskih
voda. Ispunjenje pretpostavki iz stavka 2. ovoga lanka rjeenjem utvruje Ministarstvo, na zahtjev Hrvatskih voda.
Ako se rjeenje iz stavka 3. ovoga Zakona donosi za estice iz lanka 11. ovoga Zakona, prestankom statusa
vodnog dobra prestaje i status javnog vodnog dobra. U tom sluaju rjeenje sadri oznaku nekretnine koja je
izgubila status javnog vodnog dobra i nalog sudu za otpis ove zemljine estice i pripis u novi zemljinoknjini
uloak, s upisom prava vlasnitva Republike Hrvatske uz istodobno brisanje tereta zabrane otuenja i optereenja
nekretnine zalonim pravom i posljedice nitetnosti pravnih poslova, te upisom prava slunosti iz stavka 2. ovoga
lanka, gdje je primjenjivo.
Upis javnog vodnog dobra u zemljinu knjigu
lanak 13.
Javno vodno dobro upisuje se u zemljinu knjigu i katastar na sljedei nain:
u posjedovnicu (List A), uz podatke koji se inae upisuju u posjedovnicu, upisuje se i oznaka vrste javnog
vodnog dobra iz lanka 8. Zakona,
u vlastovnicu (List B) upisuje se oznaka: javno vodno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske
i oznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom sukladno lanku 15. stavku 1. ovoga Zakona,
u teretovnicu (List C) upisuje se zabrana otuenja i zabrana optereenja nekretnine zalonim pravom, uz
oznaku posljedice nitetnosti pravnih poslova, a briu se sva prava zaloga, prvokupa, najma, nazadkupa i zakupa,
te ona ogranienja raspolaganja zemljinoknjinim tijelom ili suvlasnikim dijelom kojima je podvrgnut svagdanji
vlasnik optereenoga dobra.
Hrvatske vode izdat e posebnu potvrdu kojom e odrediti naziv i vrstu vodnog dobra.

13/114

Na temelju potvrde iz stavka 2. ovoga lanka provest e se upis naziva i vrste vodnog dobra u zemljinoj knjizi i u
katastru.
Na upis naznake i vrste vodnog dobra u zemljinoj knjizi i katastru nee se primjenjivati propisi o katastru koji su u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Vodne graevine i druge javne graevine na javnom vodnom dobru
lanak 14.
Vodne graevine izgraene na javnom vodnom dobru pripadnost su javnog vodnog dobra sukladno naelu
jedinstva nekretnine, osim vodnih graevina izgraenih na temelju prava graenja dok to pravo traje, odnosno
vodnih graevina izgraenih na temelju prava slunosti vodova.
Javno vodno dobro na kojem su izgraene vodne graevine kao njegova pripadnost, u javnoj je uporabi ako je tako
odreeno aktom vlasnika.
Graenjem cestovnih i eljeznikih prometnica na javnom vodnom dobru ne mijenja se pravni status javnoga
vodnoga dobra.
Upravljanje javnim vodnim dobrom
lanak 15.
Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, osim u sluaju iz lanka 15.a i lanka 23.
stavka 4. ovoga Zakona.
Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga lanka smatra se odravanje, koritenje i uvanje javnoga vodnoga dobra za
namjene kojima javno vodno dobro slui.
ume u javnom vodnom dobru su zatitne ume. umama u javnom vodnom dobru gospodari pravna osoba
odreena propisima o umama i sukladno propisima o umama, sukladno programu gospodarenja na koji
suglasnost daju Hrvatske vode. Ova odredba ne mijenja odredbu stavka 1. ovoga lanka.
Upravljanje javnim vodnim dobrom u lukom podruju
lanak 15.a
Upravljanje javnim vodnim dobrom u lukom podruju kao i koritenje javnog vodnog dobra u lukom podruju za
gospodarske ili osobne potrebe, ukljuujui davanje prava najma, zakupa, slunosti i graenja, kao i druga
raspolaganja, osim raspolaganje pravom vlasnitva, ureuje se propisima o plovidbi i lukama na unutarnjim
vodama.
Koritenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe
lanak 16.
Pravne i fizike osobe mogu na dijelu javnoga vodnoga dobra ostvariti prava najma, zakupa, slunosti i graenja
radi ostvarenja svojih gospodarskih, odnosno osobnih potreba, samo ako to pravo nee utjecati na ostvarivanje
namjena iz lanka 9. ovoga Zakona.
Na tom dijelu javnog vodnog dobra moe se drugim osobama ograniiti ili potpuno iskljuiti njegova uporaba.
Odluku o davanju prava iz stavka 1. ovoga lanka donose Hrvatske vode u upravnom postupku. Prethodno
miljenje o davanju prava iz stavka 1. ovoga lanka daje Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom. Primjerak

14/114

odluke dostavlja se Ministarstvu. O albi protiv odluke odluuje Ministarstvo.

Ugovore o najmu, zakupu, slunosti i pravu graenja na javnom vodnom dobru sklapaju Hrvatske vode, u ime
Republike Hrvatske. Primjerak ugovora dostavlja se Ministarstvu.
Visinu naknade za prava iz stavka 1. ovoga lanka, te izuzea, rokove i namjene za koje se ta prava daju propisuje
Vlada Republike Hrvatske.
Prihod od naknade za pravo graenja i pravo slunosti na javnom vodnom dobru prihod je dravnoga prorauna, a
prihod od naknade za pravo zakupa i najma na javnom vodnom dobru prihod je Hrvatskih voda.
Zahvati na javnom vodnom dobru u javnom interesu
lanak 16.a
Investitor graenja javnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske na javnom vodnom dobru, osim regulacijskozatitnih vodnih graevina i graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, mora za izvoenje tog zahvata ishoditi
prethodnu suglasnost Hrvatskih voda u upravnom postupku, umjesto odluke i ugovora o pravu graenja, odnosno
odluke i ugovora o pravu slunosti.
Investitor zahvata u prostoru kojem je lokacijskom dozvolom odreen uvjet da izvede odreeni zahvat u prostoru na
javnom vodnom dobru mora za izvoenje tog zahvata ishoditi prethodnu suglasnost Hrvatskih voda u upravnom
postupku, umjesto odluke i ugovora o pravu graenja, odnosno odluke i ugovora o pravu slunosti.
Prethodna suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se Ministarstvu.
Nadzor nad izvoenjem zahvata u prostoru iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka obavlja se po pravilima vodnog nadzora.
Koritenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju
lanak 17.
Svatko, pod jednakim uvjetima, moe koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na nain i u opsegu koje
odreuje tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
Pri koritenju javnog vodnog dobra iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se ugroziti njegovo koritenje za namjene iz
lanka 9. ovoga Zakona i za druga koritenja u skladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zatita obala,
korita vodotoka i drugih voda, ukljuujui vodne graevine na njima.
Zemljine estice izvan sustava javnog vodnog dobra
lanak 18.
Fizike i pravne osobe, vlasnici zemljinih estica, koje pripadaju vodnom dobru, duni su dopustiti njihovo
privremeno koritenje za namjene iz lanka 9. ovoga Zakona u cilju odravanja i poboljanja vodnog reima.
Odredbe stavka 1. ovoga lanka odnose se i na dijelove vodnog dobra na kojima se nalaze ceste i eljeznika
infrastruktura, luke i luka podruja, zrakoplovna infrastruktura i dr. neovisno o pravu vlasnitva na zemljinim
esticama koje ine dijelove tog vodnog dobra.
Zemljine estice iz stavka 1. ovoga lanka uknjiit e se u zemljinoj knjizi s naznakom u listu A kao vodno
dobro, a u listu C uknjiit e se teret prava prvokupa Republike Hrvatske.
Pravo prvokupa

15/114

lanak 19.
Republika Hrvatska ima pravo prvokupa zemljinih estica koje ine vodno dobro, a nisu u sustavu javnog vodnog
dobra.
U sluaju da vlasnik namjerava prodati zemljine estice iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona, duan je podnijeti
Hrvatskim vodama ponudu za prodaju, po trnim cijenama u mjestu prodaje.
Po prijemu ponude iz stavka 2. ovoga lanka Hrvatske vode dune su u roku od 30 dana ponudu sa svojim
miljenjem dostaviti Ministarstvu i tijelu Republike Hrvatske nadlenom za upravljanje imovinom Republike
Hrvatske.
Nadlena tijela iz stavka 3. ovoga lanka duna su u roku od ezdeset dana od isteka roka iz stavka 3. ovoga
lanka obavijestiti Hrvatske vode i podnositelja ponude o prihvaanju i uvjetima prihvaanja ponude ili o odbijanju
ponude.
Ugovor o kupnji zemljinih estica iz stavka 1. ovoga lanka sklapaju Hrvatske vode u ime Republike Hrvatske, uz
prethodno miljenje nadlenog upanijskog dravnog odvjetnitva.
U sluaju da ponuditelj ne primi odgovor nadlenog tijela u roku iz stavka 4. ovoga lanka, slobodan je prodati
zemljinu esticu po svom nahoenju.
Kupljena zemljina estica iz stavka 2. ovoga lanka upisuje se u zemljinu knjigu kao javno vodno dobro.
Izvlatenje u cilju pripajanja javnom vodnom dobru
lanak 20.
Iznimno, ako su zemljine estice iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona osobito znaajne za odravanje vodnog
reima, mogue ih je izvlastiti u korist Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona kojim se ureuje
izvlatenje.
Potrebu za izvlatenjem estice iz stavka 1. ovoga lanka utvruju Hrvatske vode.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka smatra se da postoji interes Republike Hrvatske po samom zakonu.
Prijedlog za pokretanje postupka izvlatenja Hrvatske vode dostavljaju nadlenom tijelu dravne uprave, koje
pokree postupak izvlatenja.
Hrvatske vode snose trokove izvlatenja iz stavka 1. ovoga lanka.
Izvlatena zemljina estica koja je predmet izvlatenja iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se u zemljinu knjigu kao
javno vodno dobro.

3. Vodne graevine
Namjena vodnih graevina
lanak 21.
Vodne graevine su graevine ili skupovi graevina zajedno s pripadajuim ureajima i opremom, koji ine tehniku,
odnosno tehnoloku cjelinu, a slue za ureenje vodotoka i drugih povrinskih voda, za zatitu od tetnog

16/114

djelovanja voda, za zahvaanje voda u cilju njihova namjenskog koritenja i za zatitu voda od oneienja.
Vrste vodnih graevina
lanak 22.
Vodne graevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zatitne vodne graevine nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni
kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajue im graevine, crpne stanice za
obranu od poplava, vodne stepenice, slapita, graevine za zatitu od erozija i bujica i druge graevine pripadajue
ovim graevinama;
2. komunalne vodne graevine:
2.1. graevine za javnu vodoopskrbu akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptae i druge zahvatne graevine na
vodnim tijelima), ureaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i
vodoopskrbna mrea,
2.2. graevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mjeoviti kanali za odvodnju
otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, ureaji za proiavanje otpadnih voda, ureaji za obradu mulja
nastalog u postupku proiavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge graevine pripadajue ovim
graevinama, ukljuujui sekundarnu mreu;
3. vodne graevine za melioracije:
3.1. graevine za melioracijsku odvodnju su graevine iz stavka 2. ovoga lanka,
3.2. graevine za navodnjavanje akumulacijske i druge zahvatne graevine, razvodna mrea i druge graevine
pripadajue ovim graevinama,
3.3. mjeovite melioracijske graevine su graevine iz podtoke 3.1. i 3.2. ove toke;
4. vodne graevine za proizvodnju elektrine energije brane, akumulacije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge
graevine, ureaji i oprema pripadajui ovim graevinama;
5. graevine za unutarnju plovidbu objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i luke graevine, sukladno
posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.
Graevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajuim crpnim stanicama, drenaama, betonskim
propustima, epovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zatitu od erozija, ustavama i drugim
pripadajuim graevinama, ureajima i opremom, i dijele se na:
1. graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:
1.1. melioracijske graevine I. reda glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela
tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mree i odvode u prirodni ili umjetni prijamnik,
1.2. melioracijske graevine II. reda glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela
tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mree i odvode melioracijske graevine I. reda;
2. graevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:
2.1. melioracijske graevine III. reda sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih povrina i
njihovo odvoenje u graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske graevine II. reda),

17/114

2.2. melioracijske graevine IV. reda parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih,
odnosno drugih estica i njihovo odvoenje u melioracijske graevine III. reda.
Vodne graevine iz ovoga lanka od interesa su za Republiku Hrvatsku.
Graenje i odravanje vodnih graevina iz ovoga lanka u interesu je Republike Hrvatske.
Pravni status vodnih graevina
lanak 23.
Regulacijske i zatitne vodne graevine i graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasnitvu su Republike
Hrvatske.
Vodne graevine za melioracije, osim graevina iz stavka 1. ovoga lanka, javna su dobra u javnoj uporabi i u
vlasnitvu su jedinica podrune (regionalne) samouprave.
Komunalne vodne graevine su javna dobra u javnoj uporabi, i u vlasnitvu su javnoga isporuitelja vodne usluge.
Vodne graevine za proizvodnju elektrine energije investitor kojih je Republika Hrvatska ili pravna osoba kojoj je
Republika Hrvatska veinski udjeliar, dioniar ili osniva s veinskim pravom odluivanja, ukljuivo i prostor
akumulacije izgraen oko javnoga vodnoga dobra u vlasnitvu su Republike Hrvatske. Graevina iz ovoga stavka
jedinstvena je graevina.
Graevine za unutarnju plovidbu investitor kojih je Republika Hrvatska ili luka uprava, u vlasnitvu su Republike
Hrvatske.
Pravne i fizike osobe mogu za vlastite potrebe na vlastitom zemljitu ili na zemljitu na kojem ostvare pravo
graenja odnosno pravo slunosti vodova graditi vodne graevine.
Upravljanje vodnim graevinama
lanak 24.
Regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama, graevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasnitvu
Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode.
Graevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevinama za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune
(regionalne) samouprave upravljaju te jedinice.
Komunalnim vodnim graevinama upravlja javni isporuitelj vodne usluge ili koncesionar iz lanka 171. stavka 3.
podstavka 1. ovoga Zakona.
Na upravljanje graevinama za unutarnju plovidbu primjenjuju se posebni propisi o plovidbi i lukama na unutarnjim
vodama.
Na upravljanje graevinama za proizvodnju elektrine energije primjenjuju se posebni propisi o energiji i tritu
elektrine energije.
Pod upravljanjem u smislu ovoga lanka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih graevina, njihovo
odravanje, uvanje i koritenje za namjene kojima vodne graevine slue.
Razvrstaj vodnih graevina za melioracije
lanak 25.

18/114

Popis graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, te mjeovite melioracijske graevine od interesa za Republiku
utvruje ministar.
Na mjeovite melioracijske graevine sadrane u popisu iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga
Zakona koje se odnose na graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju, a na one koje nisu sadrane u popisu iz
stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na graevine za detaljnu melioracijsku
odvodnju.
Gradnja i odravanje vodnih graevina
lanak 26.
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih graevina i vodnih graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju u
vlasnitvu Republike Hrvatske provodi se prema Planu upravljanja vodama.
Gradnja i odravanje graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevina za navodnjavanje u vlasnitvu
jedinica podrune (regionalne) samouprave provodi se prema programu koji donosi njezino predstavniko tijelo.
Gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina provodi se prema planu koji donosi skuptina, odnosno upravno
vijee javnog isporuitelja vodne usluge, a gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina pod koncesijom iz
lanka 171. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona prema ugovoru o koncesiji..
Ulaganja sredstava dravnog prorauna, vodnih naknada i sredstava iz meunarodnih izvora u gradnju komunalnih
vodnih graevina te graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevina za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica
podrune (regionalne) samouprave provode se prema Planu upravljanja vodama.
Donositelji planova iz ovoga lanka mogu, sukladno tim planovima, donositi detaljnije programe za gradnju i
odravanje vodnih graevina.
Donositelji planova i programa iz ovoga lanka donose ope tehnike uvjete za gradnju i odravanje vodnih
graevina.
Na graenje graevina iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka ne plaa se komunalni doprinos.
Graenje manjih komunalnih vodnih graevina
lanak 26.a
Za graenje cjevovoda za javnu vodoopskrbu, do 100 mm promjera i do 400 metara duljine na zemljitu u vlasnitvu
Republike Hrvatske, jedinica podrune (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave kao i pravnih osoba
kojima su dioniari, udjeliari odnosno osnivai Republika Hrvatska, jedinica podrune (regionalne) samouprave ili
jedinica lokalne samouprave kao i cjevovoda za javnu odvodnju otpadnih voda do 300 mm promjera i do 400 metara
duljine na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske, jedinica podrune (regionalne) samouprave, jedinica lokalne
samouprave kao i pravnih osoba kojima su dioniari, udjeliari odnosno osnivai Republika Hrvatska, jedinica
podrune (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave izdaje se odgovarajui akt o graenju sukladno
propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni projekt, bez izdavanja lokacijske
dozvole.
Izvlatenje u svrhu graenja i odravanja vodnih graevina
lanak 27.
Izvlatenje u svrhu graenja i odravanja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, komunalnih vodnih graevina i
graevina za melioracije, provodi se sukladno Zakonu o izvlatenju osim kad je ovim Zakonom drukije ureeno.

19/114

Korisnik u svrhu izgradnje i odravanja vodnih graevina iz stavka 1. ovoga lanka, moe stupiti u posjed nekretnina
prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju pod uvjetima iz stavka 3. ovoga lanka.
Tijelo koje donosi rjeenje o izvlatenju, rjeenjem e odobriti korisniku izvlatenja stupanje u posjed nekretnina
prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, ako on uz zahtjev podnese dokaz da je prijanjem vlasniku isplaena
naknada sukladno propisima o izvlatenju, odnosno da mu je naknada stavljena na raspolaganje, ili da je prijanji
vlasnik odbio primiti naknadu.
Rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka donosi se u roku od 7 dana od dana podnoenja zahtjeva.
alba protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka ne odgaa njegovo izvrenje.
Graenje i slunost na javnim nekretninama
lanak 28.
O pravu graenja vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske na drugim nekretninama u vlasnitvu
Republike Hrvatske, koje nisu javno vodno dobro, odnosno o pravu na koritenja opeg dobra radi graenja tih
graevina, odluuje Vlada Republike Hrvatske, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i radi osnivanja prava slunosti, odnosno prava koritenja radi
slunosti.
U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne plaaju se: naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma ili
druga naknada za prava prenesena sukladno zakonu kojim se ureuje gospodarenje umama, naknada zbog
umanjenja vrijednosti i povrine poljoprivrednog zemljita sukladno zakonu kojim se ureuje gospodarenje
poljoprivrednim zemljitem, naknada za koritenje cestovnog zemljita sukladno zakonima koji ureuju upravljanje
cestama, odnosno autocestama i druge naknade za pravo graenja i pravo slunosti utvrene posebnim propisima.
Za pravo graenja vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske ili slunosti radi njihova graenja ili
odravanja, na nekretninama u vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, ili pravnih osoba u
kojima su jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave veinski udjeliar, dioniar ili osniva s veinskim
pravom odluivanja, ne plaaju se naknade za graenje i slunost, pod uvjetom uzajamnosti.
Upravljanje vienamjenskim akumulacijama
lanak 29.
Odravanje, snoenje dijela trokova odravanja i usklaivanje koritenja vienamjenskih akumulacija i drugih
vodnih graevina koje se, osim za zatitu od tetnog djelovanja voda, koriste i za druge namjene (vodoopskrba,
proizvodnja elektrine energije, navodnjavanje, rekreacija i sl.), ostvaruje se u skladu s ugovorom koji zakljuuju
Hrvatske vode i drugi nositelji prava na tim graevinama.
Vodne graevine za proizvodnju elektrine energije i unutarnju plovidbu
lanak 30.
Vodne graevine iz lanka 22. stavka 1. toke 4. i 5. ovoga Zakona investitor kojih je pravna ili fizika osoba i grade
se na zemljitu te osobe, u vlasnitvu su te osobe, a njima se upravlja sukladno odredbama ovoga Zakona i
posebnih propisa o energiji te o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

III. VODNA PODRUJA

20/114

Vodna podruja u Republici Hrvatskoj

lanak 31.
Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju Republike Hrvatske utvruju se vodna podruja:
1. vodno podruje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno podruje.
Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske.
Prekogranini rijeni slivovi ujedno su u sastavu meunarodnih vodnih podruja. Dijelom meunarodnog vodnog
podruja koji je na teritoriju Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode.
Podjela voda
lanak 32.
Povrinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
Povrinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
Popis voda I. reda, koji e ukljuiti meudravne vode, priobalne vode, druge vee vode i kanale te bujine vode
vee snage, utvruje Vlada Republike Hrvatske.
Ostale povrinske vode su vode II. reda.
Podjela vodnih podruja
lanak 33.
Vodna podruja se mogu podijeliti na:
1. podruja podslivova,
2. podruja malih slivova i
3. sektore.
Granice podslivova, podruja malih slivova i sektora iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se pravilnikom ministra, na
prijedlog Hrvatskih voda.
Mali slivovi mogu se kombinirati s veima ili povezati s oblinjim malim slivovima i tako formirati vodna podruja,
gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u potpunosti odreeni sliv, bit e prikljuene najbliem ili
najprimjerenijem vodnom podruju. Priobalne vode bit e odreene i prikljuene najbliem ili najprimjerenijem
vodnom podruju.

IV. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA

Planski dokumenti upravljanja vodama

21/114

lanak 34.
Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim podrujima,
viegodinji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi ureeni
ovim Zakonom.
Strategija upravljanja vodama
lanak 35.
Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvruju vizija, misija, ciljevi i zadaci dravne politike u
upravljanju vodama u dugoronom razdoblju.
Strategija upravljanja vodama zasniva se na znanstvenim istraivanjima, kontinuiranom praenju rasporeda stanja i
pojava u vezi s vodama i njihovim koritenjem, uvaavanju specifinosti vodne problematike svakog vodnog
podruja i cjelovite zatite okolia.
Strategija upravljanja vodama usklauje se s drugim stratekim dokumentima koje donosi Hrvatski sabor.
Strategija upravljanja vodama usklauje se periodino sukladno promjenama koje nastaju u vodnom sustavu,
gospodarskom i drutvenom razvoju.
Strategiju upravljanja vodama donosi Hrvatski sabor.
Strategija upravljanja vodama objavljuje se u Narodnim novinama.
Plan upravljanja vodnim podrujima
lanak 36.
Vlada Republike Hrvatske donosi Plan upravljanja vodnim podrujima, koji se objavljuje u Narodnim novinama.
Plan upravljanja vodnim podrujima obuhvaa za svako vodno podruje zasebno, osobito:
1. opis prirodnih znaajki i stanja voda i u okviru toga osobito:
1.1. za povrinske vode, ukljuivo priobalne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela, prikaz tipova vodnih tijela i
opis njihovih znaajki i ocjenu koliinskog stanja voda,
1.2. za podzemne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela i opis njihovih znaajki, ocjenu oneienja iz
rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodni okoli,
1.3. saetak znaajnijih optereenja (pritisaka) i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje povrinskih voda, ukljuivo i
priobalnih voda te podzemnih voda, a osobito ocjenu oneienja iz tokastih izvora, ocjenu oneienja iz
rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodni okoli, ocjenu koliinskog stanja koritenja voda i
analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti na stanje voda,
1.4. popis i kartografski prikaz zatienih podruja iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona, ukljuujui uvjete i mjere
zatite prema ovom Zakonu i posebnim propisima,
1.5. kartu mree monitoringa i prikaz na karti rezultata obavljenih monitoringa povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih
voda, voda teritorijalnoga mora i podzemnih voda i zatienih podruja u pogledu stanja tih voda,
1.6. ekonomsku analizu koritenja voda,

22/114

2. popis ciljeva kakvoe za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, vode teritorijalnoga mora i podzemne vode,
ukljuujui i zatiena podruja, te rokovi za postizanje tih ciljeva,
3. saeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoe voda, ukljuujui i naine postizanja ciljeva
tim mjerama, ukljuujui osnovne mjere i dopunske mjere;
4. utvrivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz ovoga Plana,
5. pravila primjene pojedinih sastavnica Plana.
Pored sadraja iz stavka 2. ovoga lanka, Plan upravljanja vodnim podrujima sadrava i:
1. registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na odreene podslivove, sektore, posebna pitanja ili tipove
voda na vodnom podruju na koje se odnosi plan sa saetkom njihovih sadraja, te registar programa iz lanka 37.
ovoga Zakona sa saetim prikazom njihovoga sadraja,
2. izvjee koje sadri opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremi Plana,
3. popis nadlenih institucija za primjenu Plana na vodnom podruju,
4. oznaku kontaktnih mjesta na kojima se moe stei uvid, odnosno dobiti pratea dokumentacija i informacije koje
se odnose na izradu, preispitivanje, izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim podrujima, detalji o kontrolnim
mjerama donesenim za tokaste izvore oneienja i za sve druge identificirane negativne utjecaje na stanje vodnih
tijela na vodnom podruju i sadanji rezultati monitoringa.
Pored sadraja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka svaki novi, dopunjeni ili promijenjeni Plan upravljanja vodnim
podrujima sadrava i:
1. saetak svih promjena i dopuna Plana od dana njegovog stupanja na snagu,
2. ocjenu stupnja postizanja ciljeva,
3. saetak mjera koje su bile predviene u prijanjem Planu, a koje nisu bile provedene s razlozima zato nisu bile
provedene,
4. saetak dopunskih mjera koje nisu bile predviene u prijanjem Planu, a koje su bile izvedene za postizanje
ciljeva.
Plan upravljanja vodnim podrujima donosi se za razdoblje od 6 godina, nakon ega se mijenja i dopunjuje za
razdoblje od narednih 6 godina.
Hrvatske vode mogu donijeti detaljnije planove upravljanja za podsliv, mali sliv i sektor, odnosno planove vezane za
druga pitanja od interesa za upravljanje vodama.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su od Hrvatskih voda ishoditi zahtjeve za izradu
prostornih planova i miljenje o potivanju tih zahtjeva u odnosu na usklaenost tih prostornih planova s planskim
dokumentima upravljanja vodama.
O izvrenju Plana upravljanja vodnim podrujima podnosi se izvjee Hrvatskom saboru svake 3 godine. Izvjee
izrauju Hrvatske vode. Izvjee je sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima.
Propis o sadraju Plana upravljanja vodnim podrujima
lanak 36.a

23/114

Ministar donosi pravilnik o sadraju Plana upravljanja vodnim podrujima kojim ureuje detaljniji sadraj Plana
upravljanja vodnim podrujima, metodologiju za analizu znaajki vodnoga podruja iz lanka 45. ovoga Zakona,
ukljuujui i sadraj ekonomske analize koritenja voda, sadraj programa mjera ukljuujui osnovne i dopunske
mjere iz lanka 47. ovoga Zakona, sadraj podataka o nadlenim tijelima za provedbu ovoga Zakona i o nadlenim
tijelima svih meunarodnih tijela u kojima sudjeluje Republika Hrvatska u provedbi odredbi ovoga Zakona, kao i
obvezu izrade izvjetaja o planiranim radnjama za provedbu naela povrata trokova od vodnih usluga.
Plan upravljanja vodnim podrujima na meunarodnom vodnom podruju
lanak 36.b
Za meunarodno vodno podruje koje se u cijelosti nalazi unutar Europske unije, Ministarstvo e uskladiti aktivnosti
u cilju izrade jedinstvenog plana upravljanja meunarodnim vodnim podrujem. Ako se takav plan upravljanja
vodnim podrujem ne izradi, plan upravljanja vodnim podrujima obuhvatit e i dijelove meunarodnog vodnog
podruja na teritoriju Republike Hrvatske, radi ostvarenja ciljeva zatite voda po ovom Zakonu.
Za meunarodno vodno podruje koje se protee izvan granica Europske unije, Ministarstvo e uskladiti aktivnosti u
cilju izrade jedinstvenog plana upravljanja, plan upravljanja vodnim podrujima obuhvatit e dio meunarodnog
vodnog podruja koji se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.
Meunarodno izvjetavanje o Planu upravljanja vodnim podrujima
lanak 36.c
Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji i zainteresiranim zemljama lanicama Europske unije, kopije Plana
upravljanja vodnim podrujima, ukljuivo i njegove izmjene i dopune, u roku od 3 mjeseca od njihovog objavljivanja.
Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji zbirna izvjea o analizama znaajki vodnih podruja iz lanka 45.
ovoga Zakona i plana monitoringa iz lanka 44. stavka 6. ovoga Zakona, u roku od 3 mjeseca od njihove izrade,
odnosno donoenja.
Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji privremeno izvjee o postignutom napretku u provedbi programa
mjera iz lanka 47. ovoga Zakona u roku od 3 godine od objavljivanja svakog plana upravljanja vodnim podrujima i
njegovih izmjena i dopuna.
Viegodinji programi gradnje
lanak 37.
Vlada Republike Hrvatske donosi viegodinje programe gradnje komunalnih vodnih graevina, regulacijskih i
zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije, koje izrauju Hrvatske vode.
Programi iz stavka 1. sukladni su Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnim podrujima.
Programima iz stavka 1. ovoga utvruju se pojedinani projekti, nain i razdoblje provedbe, sudionici u provedbi,
iznosi ulaganja i izvori sredstava za njih te red prvenstva u provedbi, gdje je primjenjivo.
Programi iz stavka 1. ovoga lanka u odgovarajuem opsegu uvrtavaju se u program mjera iz lanka 36. stavka 2.
toke 3. ovoga Zakona.
Financijski plan i Plan upravljanja vodama
lanak 38.
Financijski plan Hrvatskih voda izrauje se sukladno odredbama Zakona o proraunu kojima se ureuju financijski

24/114

planovi izvanproraunskih korisnika.

Za upravljanje vodama na godinjoj razini donosi se Plan upravljanja vodama.
Plan upravljanja vodama mora biti sukladan financijskom planu Hrvatskih voda.
Plan upravljanja vodama mora biti sukladan Planu upravljanja vodnim podrujima.
Sudjelovanje javnosti
lanak 39.
Strategija upravljanja vodama i Plan upravljanja vodnim podrujima moraju se u nacrtu uiniti dostupnim javnosti,
ukljuujui i korisnike voda, tako to e se:
1. objaviti vremenski raspored i program rada na izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim
podrujima, ukljuujui i popis konzultacija koje treba obaviti, najmanje 3 godine prije poetka razdoblja na koje se
Strategija upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanja vodnim podrujima odnosi,
2. objaviti privremeni pregled znaajnih vodnogospodarskih pitanja uoenih na vodnom podruju, najmanje 2 godine
prije poetka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanja vodnim podrujima
odnosi,
3. objaviti nacrt Strategije, odnosno Plana najmanje godinu dana prije poetka razdoblja na koje se Strategija
upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanja vodnim podrujima odnosi.
Na pisani zahtjev pojedinih pravnih i fizikih osoba odobrit e im se uvid u popratnu dokumentaciju i informacije
koritene u izradi nacrta Strategije upravljanja vodama, odnosno Plana upravljanja vodnim podrujima.
Najmanje 6 mjeseci e se osigurati za pisane primjedbe.
Ministar pravilnikom ureuje detaljnije nain konzultiranja i informiranja javnosti o nacrtu Strategije upravljanja
vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima.
Na pitanja sudjelovanja javnosti u izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima koja
nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se propisi o zatiti okolia.
Odredbe ovoga lanka odnose se i na izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim podrujima.

V. ZATITA VODA

1. Opa svrha zatite voda

Ciljevi zatite voda
lanak 40.
Zatita voda ima za cilj:
sprijeiti daljnje pogoranje, zatititi i poboljati stanje vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom,
kopnenih ekosustava i movarnih podruja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima;

25/114

 promicati odrivo koritenje voda na osnovi dugorone zatite raspoloivih vodnih resursa;
bolje zatititi i poboljati stanje vodnog okolia, meu ostalim i putem specifinih mjera za postupno smanjenje
isputanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prekid ili postupno ukidanje isputanja, emisija ili
rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste;
osigurati postupno smanjenje oneienja podzemnih voda i sprjeavati njihovo daljnje oneienje, te
pridonijeti ublaavanju posljedica poplava i sua.
Ostvarenjem ciljeva iz stavka 1. ovoga lanka pridonosi se:
ouvanju ivota i zdravlja ljudi,
osiguravanju dostatnih koliina povrinskih i podzemnih voda dobre kakvoe potrebnih za odrivo, uravnoteeno i
pravino koritenje voda,
znatnom smanjenju oneienja podzemnih voda,
zatiti kopnenih povrinskih voda i morskih voda,
postizanju ciljeva mjerodavnih meunarodnih ugovora, ukljuujui i one koji su usmjereni na uklanjanje
oneienja morskog okolia sukladno propisima kojima se osigurava prekidanje ili postupno ukidanje isputanja,
emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konanim ciljem postizanja vrijednosti u morskom okoliu
bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje se prirodno javljaju i koncentracija oko nule za sintetske tvari i
sprjeavanju daljnjeg pogoranja te zatiti i poboljanju stanja vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za
vodom, kopnenih ekosustava i movarnih podruja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima.
Zatita voda ostvaruje se donoenjem provedbenih propisa iz ovoga poglavlja, nadzorom nad stanjem kakvoe
voda i izvorima oneiavanja, kontrolom oneienja, zabranom isputanja oneiujuih tvari u vode i zabranom
drugih radnji i ponaanja koja mogu izazvati oneienje vodnoga okolia i okolia u cjelini, graenjem i
upravljanjem graevinama odvodnje i proiavanja otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim ouvanju i
poboljavanju kakvoe i namjenske korisnosti voda.
Provedba mjera zatite voda od oneienja ne moe izravno ili neizravno poveati oneienje kopnenih voda.
Zatita voda ukljuuje uvijek i zatitu vodnog okolia, a gdje je primjenjivo i drugih sastavnica okolia.

2. Standard kakvoe voda i utvrivanje stanja voda

Standard kakvoe voda
lanak 41.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje standard kakvoe voda za povrinske, ukljuivo i priobalne vode i
vode teritorijalnoga mora te podzemne vode.
Propis iz stavka 1. ovoga lanka sadrava i:
kriteriji za utvrivanje ciljeva zatite vodnoga okolia sukladno opoj svrsi zatite voda iz lanka 40. stavka 1.
ovoga Zakona,
kemijske i ekoloke pokazatelje za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, kemijske pokazatelje za vode

26/114

teritorijalnoga mora, kemijske i koliinske pokazatelje za podzemne vode ukljuivo i mjerila za ocjenjivanja stanja i
utvrivanje znaajki trajnih promjena stanja podzemnih voda,
kriterije za odreivanje osjetljivih i manje osjetljivih podruja,
kriterije za odreivanje ranjivih podruja,
standarde kakvoe za salmonidne i ciprinidne vode, preporuene i obvezne vrijednosti fizikalnih i kemijskih
pokazatelja, i njihova odstupanja; nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka i nain utvrivanja usklaenosti
kakvoe voda s propisanim pokazateljima,
standarde kakvoe voda pogodnih za koljkae, preporuene i obvezne vrijednosti fizikalnih i kemijskih
pokazatelja, i njihova odstupanja; nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka i nain utvrivanja usklaenosti
kakvoe voda s propisanim pokazateljima,
pretpostavke za odreivanje umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela iz lanka 54. stavka 1. podstavka 1.
ovoga Zakona te njihove ekoloke, kemijske i koliinske pokazatelje,
pretpostavke za utvrivanje sluajeva pod kojima se privremeno pogoranje stanja voda nee smatrati povredom
ciljeva iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona kao i odredbi ovoga Zakona kojim se osigurava ostvarenje tih ciljeva,
potrebna istraivanja i ispitivanja kakvoe voda, iskljuujui granine vrijednosti emisija, tehnike specifikacije i
standardizirane metode za primjenu programa praenja stanja voda (monitoring) iz lanka 44. ovoga Zakona,
popis prioritetnih tvari, prioritetnih opasnih tvari i ostalih oneiujuih tvari, te
ogranienja ili zabrane isputanja oneiujuih tvari u vode te ogranienja i zabrane odlaganja oneiujuih tvari
na mjestima s kojih postoji mogunost oneienja voda.
Kakvoa vode namijenjene za ljudsku potronju, osim kakvoe vode u vodnim tijelima iz lanka 88. ovoga Zakona,
ureuje se posebnim zakonom.
Kakvoa prirodnih mineralnih voda, prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju na trite u bocama i
drugoj ambalai ureuje se propisima o hrani.
Vie ciljeva zatite
lanak 42.
Kad je za odreeno vodno tijelo utvreno vie od jednog cilja kakvoe voda, primjenjuje se cilj s najstroim
zahtjevima.
Zabrana isputanja opasnih tvari
lanak 43.
Opasne tvari i druge oneiujue tvari zabranjeno je isputati ili unositi u vode, te odlagati na mjestima s kojih
postoji mogunost oneienja voda i vodnoga okolia, osim pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom ili propisima
donesenim na temelju ovoga ili posebnih zakona.
Monitoring
lanak 44.
Nadzor nad stanjem povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praenjem

27/114

stanja voda (monitoring).

Ciljevi monitoringa su:
utvrivanje dugoronih promjena (nadzorni monitoring),
utvrivanje promjena uslijed provoenja mjera na podrujima za koja je utvreno da ne ispunjavaju uvjete za
dobro stanje (operativni monitoring),
utvrivanje nepoznatih odnosa (istraivaki monitoring).
Monitoring iz stavka 1. obuhvaa pokazatelje potrebne da se utvrdi:
zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfoloke znaajke, ekoloko i kemijsko stanje i ekoloki potencijal za
povrinske vode,
ekoloko i kemijsko stanje i ekoloki potencijal za priobalne vode,
kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i
koliinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.
Pored pokazatelja iz stavka 3. ovoga lanka monitoring e obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama
posebnih propisa po kojima su zatiena podruja podruja posebne zatite voda odreena.
Prikupljanje podataka u okviru bilokoga monitoringa u cilju klasifikacije ekolokoga stanja voda obavlja se na
lokacijama ukljuenim u mreu interkalibracije Europske unije.
Monitoring provode Hrvatske vode o emu donose plan monitoringa.
Slubeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih slubenih kontrola voda je
Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda.
Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.
Hrvatske vode su nadlene za tumaenje rezultata monitoringa o emu izrauju godinje izvjee do 30. lipnja
tekue godine za prethodnu godinu.
Izvjee iz stavka 9. ovoga lanka dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zatitu okolia.
Analiza znaajki vodnoga podruja
lanak 45.
Za svako vodno podruje provodi se analiza njegovih znaajki, pregled utjecaja ljudskog djelovanja na stanje
povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda i podzemnih voda, kao i ekonomska analiza koritenja voda.
Analiza znaajki vodnoga podruja ukljuuje i procjenu stanja tijela povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda, te
tijela podzemnih voda i identifikaciju antropogenih optereenja i utjecaja na znaajke vodnih tijela.
Dokumenti iz stavka 1. ovoga lanka sastavnice su Plana upravljanja vodnim podrujima.
Klasifikacija vodnih tijela
lanak 46.

28/114

Na temelju rezultata monitoringa za svako vodno tijelo pojedinano se donosi ocjena njegovog stanja i razvrstava
se u odgovarajuu kategoriju odreenu propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona (klasifikacija stanja vodnih
tijela) te uz analizu utjecaja, procjenjuje rizik da odreeno vodno tijelo nee postii ciljeve zatite vodnog okolia,
odnosno da nee zadrati stanje sukladno ciljevima zatite vodnog okolia.
Klasifikacija vodnih tijela sastavnica je Plana upravljanja vodnim podrujima.
Povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije u skladu s
njihovim kemijskim i ekolokim stanjem, odnosno potencijalom za znatno promijenjena i umjetna vodna tijela.
Podzemne vode ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije u skladu s njihovim koliinskim i kemijskim
stanjem.
Kategorije stanja povrinskih voda su: vrlo dobro, dobro, umjereno, loe i vrlo loe stanje.
Kategorije stanja podzemnih voda su: dobro i loe stanje.
Program mjera
lanak 47.
Radi postizanja ciljeva zatite vodnoga okolia utvrenih sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona za
svako vodno podruje izrauje se program mjera zatite povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda, te podzemnih voda
uzimajui u obzir rezultate analiza iz lanka 45. ovoga Zakona.
Program mjera zatite voda sastavnica je Plana upravljanja vodnim podrujima.
Program mjera iz stavka 2. ovoga lanka sadri i detaljno opisane iznimke za iznimno doputena isputanja u
podzemne vode sukladno propisu iz lanka 60. stavak 3. ovoga Zakona.
Program mjera sadrava osnovne mjere iz lanka 47.a ovoga Zakona i dopunske mjere iz lanka 55. ovoga
Zakona.
Program mjera zatite voda sadrava i dodatne mjere koje se provode u zatienim podrujima podrujima
posebne zatite voda iz lanka 48. ovoga Zakona i u znatno promijenjenim vodnim tijelima iz lanka 54. ovoga
Zakona.
Program mjera za dio meunarodnog vodnog podruja koje Republika Hrvatska dijeli s dravama lanicama
Europske unije, usklauje se s tim dravama.
Dopunjeni Program mjera koji sadrava nove ili izmijenjene mjere stupa na snagu najkasnije u roku od 3 godine od
stupanja na snagu Plana upravljanja vodnim podrujima, odnosno njegovih izmjena i dopuna.
Osnovne mjere
lanak 47.a
Osnovne mjere iz programa mjera iz lanka 47. ovoga Zakona popisane su u propisu iz lanka 36.a ovoga Zakona.
Provodei osnovne mjere poduzet e se svi koraci da se ne izazove poveanje oneienja mora. Neovisno o
postojeim propisima, primjena osnovnih mjera ne smije ni u kojem sluaju dovesti do izravnog ili neizravnog
poveanja oneienja povrinskih voda. Ova se odredba ne primjenjuje u sluaju kada bi njena provedba dovela
do poveanog oneienja okolia u cjelini.

29/114

3. Podruja posebne zatite voda

Zatiena podruja
lanak 48.
Gdje je radi zatite voda i vodnoga okolia potrebno provesti dodatne mjere zatite, odreuju se zatiena podruja
podruja posebne zatite voda, na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa.
Zatiena podruja podruja posebne zatite voda su:
vodna tijela iz lanka 88. ovoga Zakona,
podruja pogodna za zatitu gospodarski znaajnih vodenih organizama,
podruja za kupanje i rekreaciju sukladno ovom Zakonu i propisima o zatiti okolia,
podruja podlona eutrofikaciji i podruja ranjiva na nitrate,
podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitan element njihove
zatite sukladno ovome Zakonu i/ili propisima o zatiti prirode i
podruja loe izmjene voda priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu na isputanje komunalnih
otpadnih voda.
Hrvatske vode izradit e registar ili registre zatienih podruja podruja posebne zatite voda saeci kojih e biti
sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima.
Tijela ili osobe koje izrauju odluku o odreivanju i/ili zatiti podruja iz stavka 2. ovoga lanka, duna su iste
dostaviti Hrvatskim vodama u roku do 60 dana od dana donoenja odluke.
Registar ili registri zatienih podruja moraju se redovito obnavljati i dopunjavati.
Osjetljiva i manje osjetljiva podruja
lanak 49.
Osjetljiva podruja su podruja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoe voda potrebno provesti viu razinu ili
vii stupanj proiavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog pravilnikom iz lanka 59. stavka 3. ovoga
Zakona, odnosno manje osjetljiva podruja su podruja na kojima prirodne znaajke voda doputaju provedbu nie
razine ili nieg stupnja proiavanja komunalnih otpadnih voda od propisanog pravilnikom iz lanka 60. stavka 3.
ovoga Zakona.
Akt o odreivanju osjetljivih i manje osjetljivih podruja iz stavka 1. ovoga lanka donosi Vlada Republike Hrvatske,
sukladno kriterijima utvrenim propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.
Utvrivanje ranjivih podruja
lanak 50.
Ranjiva podruja su podruja na kojima je, potrebno provesti pojaane mjere zatite voda od oneienja nitratima
poljoprivrednog porijekla.
Akt o odreivanju ranjivih podruja iz stavka 1. ovoga lanka donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno kriterijima

30/114

propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona i na temelju provedenoga monitoringa. Aktom se propisuje i obveza
monitoringa koncentracija nitrata poljoprivrednog podrijetla u povrinskim i podzemnim vodama u ranjivim
podrujima.
U cilju postizanja ope razine zatite od oneienja nitratima svih tijela povrinskih, ukljuivo i priobalnih te
podzemnih voda, primjenjuju se naela dobre poljoprivredne prakse za iju primjenu se mogu donijeti odgovarajue
poticajne mjere.
Za podruja utvrena propisom iz stavka 2. ovoga lanka kao ranjiva, ministar nadlean za poljoprivredu donosi
akcijske programe s obveznim mjerama za razdoblje od etiri godine. Detaljan sadraj akcijskog programa kojim se
predvia poduzimanje obveznih mjera propisuje ministar nadlean za poljoprivredu.
Akt iz stavka 2. ovoga lanka se preispituje najmanje svake 4 godine te po potrebi mijenja i/ili dopunjuje.
Naela dobre poljoprivredne prakse donosi ministar nadlean za poljoprivredu.
Upravljanje kakvoom voda za kupanje
lanak 51.
Upravljanjem kakvoom voda za kupanje osigurava se ouvanje, zatita i poboljanje kakvoe povrinskih voda
koje se koriste za kupanje i time pridonosi ouvanju i zatiti okolia i ljudskog zdravlja.
Jedinica lokalne samouprave donosi odluku kojom se:
utvruju lokacije za kupanje (kupalita) i trajanje sezone za kupanje na povrinskim vodama,
prikazuje ocjena o kakvoi povrinskih voda za kupanje i obavlja klasifikacija te
odreuje profil vode za kupanje.
U sluaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati tetan utjecaj na kakvou povrinskih voda za kupanje i zdravlje
kupaa, jedinica lokalne samouprave poduzima pravodobne i primjerene mjere koje ukljuuju obavjeivanje
javnosti i, po potrebi, privremenu zabranu kupanja.
Na lokacijama utvrenim sukladno stavku 1. ovoga lanka obavlja se monitoring mikrobioloke kakvoe u
povrinskim vodama za kupanje.
Podatke o kupalitima, ocjenu kakvoe povrinskih voda za kupanje, klasifikaciju, stanje i profil povrinskih voda za
kupanje i podatke o sluajevima izvanrednih okolnosti, koje mogu imati utjecaja na kakvou povrinskih voda za
kupanje, jedinica lokalne samouprave dostavlja Hrvatskim vodama.
Odredbe ovoga lanka ne odnose se na:
1. kakvou priobalnih voda za kupanje to se ureuje posebnim propisima o okoliu,
2. bazene za plivanje, ukljuivo i bazene u toplicama,
3. vode u zatvorenom koje se proiavaju ili koriste u terapijske svrhe i
4. umjetno napravljene vode u zatvorenom odvojene od povrinskih i podzemnih voda.
Vlada Republike Hrvatske propisom e poblie urediti standarde kakvoe vode za kupanje na povrinskim vodama
kopna i upravljanje tim vodama.
Upravljanje kakvoom voda pogodnih za ivot slatkovodnih riba

31/114

lanak 52.
Upravljanjem kakvoom voda pogodnih za ivot slatkovodnih riba osigurava se zatita ili poboljanje kakvoe onih
tekuih ili stajaih slatkih voda, koje su pogodne ili koje bi smanjenjem ili uklanjanjem oneienja postale pogodne
za ivot autohtonih vrsta koje pridonose prirodnoj raznolikosti i vrsta ije je prisustvo poeljno u svrhu upravljanja
vodama.
Propis o odreivanju podruja voda iz stavka 1. ovoga lanka (salmonidne i ciprinidne vode) donosi ministar uz
suglasnost ministra nadlenog za ribarstvo, sukladno standardima odreenih propisom iz lanka 41. stavka 1.
ovoga Zakona.
Programe smanjenja oneienja voda u cilju osiguranja kakvoe za vode pogodne za ivot slatkovodnih riba,
donose Hrvatske vode sukladno Planu upravljanja vodnim podrujima.
Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se za vode u prirodnim i umjetnim ribnjacima koji se koriste za uzgoj riba u
gospodarske svrhe (akvakultura).
Upravljanje kakvoom voda pogodnih za koljkae
lanak 53.
Upravljanjem kakvoom voda pogodnih za koljkae osigurava se zatita ili poboljanje kakvoe onih voda koje se,
propisom iz stavka 2. ovoga lanka, odrede kao pogodne za ivot i rast koljkaa.
Propis o odreivanju voda pogodnih za ivot i rast koljkaa, donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za
ribarstvo, sukladno standardima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.
Program smanjenja oneienja voda pogodnih za koljkae donose Hrvatske vode sukladno Planu upravljanja
vodnim podrujima.

4. Odstupanja od postizanja ciljeva zatite voda

Znatno promijenjena vodna tijela
lanak 54.
Planom upravljanja vodnim podrujima moe se sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona:
proglasiti odreeno vodno tijelo kao znatno promijenjeno vodno tijelo tamo gdje, zbog tehnike neizvedivosti ili s
tim povezanih nerazmjernih trokova, nije mogue postii ciljeve zatite voda u pogledu dobrog stanja ili dobrog
ekolokog potencijala vodnog tijela,
produiti rokove za postizanje ciljeva zatite voda, ali pritom osiguravajui da ne doe do daljnjeg pogoranja
stanja vodnog tijela te
utvrditi iznimke od postizanja propisanih ciljeva zatite voda kroz utvrivanje blaih ciljeva zatite vodnoga okolia
za odreeno vodno tijelo koje je izloeno ljudskom djelovanju u takvoj mjeri, ili su prirodni uvjeti takvi da je
postizanje ciljeva zatite vodnoga okolia tehniki neizvedivo ili povezano s nerazmjernim trokovima.
Sastavnice iz stavka 1. ovoga lanka preispituju se svakih 6 godina.
Neodstupanja od postizanja ciljeva zatite voda

32/114

lanak 54.a
Ne smatra se odstupanjem od postizanja ciljeva zatite voda ako se ne uspije postii dobro stanje podzemnih voda,
dobro ekoloko stanje ili, gdje je to odgovarajue, dobar ekoloki potencijal, ili sprijeiti pogoranje stanja
povrinskih ili podzemnih voda uslijed novonastalih promjena fizikih karakteristika povrinskih voda ili promjena
razine podzemnih voda, kada su ispunjeni svi sljedei uvjeti:
da su poduzeti svi praktini koraci za ublaavanje negativnog utjecaja na stanje vode;
da su razlozi tih izmjena ili promjena izriito navedeni i objanjeni u Planu upravljanja vodnim podrujima, te da se
ciljevi revidiraju svakih 6 godina;
da su razlozi tih izmjena i promjena od prevladavajueg javnog interesa i/ili da su koristi za okoli i drutvo od
postizanja ciljeva zatite voda manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost i odrivi razvoj koje proizlaze iz tih
izmjena i promjena te
da se korisni ciljevi kojima slue te promjene stanja vode ne mogu iz tehnikih razloga ili zbog nerazmjernih
trokova postii drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekoloku varijantu.
Ne smatra se odstupanjem od postizanja ciljeva zatite voda i ako se ne uspije sprijeiti pogoranje od vrlo dobrog
stanja prema dobrom stanju povrinskih voda uslijed novih ljudskih djelatnosti u sklopu odrivog razvoja kada su
ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka.
Utjecaji zahvata u prostoru na vode
lanak 54.b
Kada se prema propisima o zatiti okolia provodi postupak procjene utjecaja na okoli, u tom se postupku
ocjenjuje i utjecaj zahvata na vode sa stajalita ciljeva zatite voda i ispunjenja uvjeta iz lanka 54.a ovoga Zakona.
Kada se prema propisima o zatiti okolia ne provodi postupak procjene utjecaja na okoli utjecaj zahvata na vode
u smislu stavka 1. ovoga lanka, utvruje se u postupku izdavanja vodopravnih uvjeta.
Okvir primjene odredbi o iznimkama
lanak 54.c
Primjena lanaka 54. i 54.a ovoga Zakona, kao i propisa iz lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona u dijelu kojim se
ureuju pretpostavke iz lanka 41. stavka 2. podstavka 8. ovoga Zakona, mora biti u skladu s propisima o zatiti
okolia.
Primjena lanaka 54. i 54.a ovoga Zakona, kao i propisa iz lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona u dijelu kojim se
ureuju pretpostavke iz lanka 41. stavka 2. podstavka 8. ovoga Zakona, ne smije trajno iskljuiti ili dovesti u pitanje
postizanje ciljeva zatite voda na drugim vodama na istom vodnom podruju.
Dopunske mjere
lanak 55.
Kad monitoring ili drugi slubeni podaci ukazuju na to da je malo vjerojatno da e biti postignuti ciljevi zatite voda iz
lanka 40. stavka 1., ciljevi iz lanka 42. i ciljevi odreeni sukladno lanku 54. stavku 1. podstavku 3. ovoga Zakona
za neko vodno tijelo, Hrvatske vode e:
istraiti razloge mogueg nepostizanja ciljeva,

33/114

 preispitati i izmijeniti vodopravne akte,

preispitati i uskladiti program monitoringa,
osigurati da se donesu dopunske mjere potrebne za postizanje tih ciljeva, ukljuujui eventualno i uspostavljanje
stroih standarda kakvoe okolia, slijedei postupak naveden u propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.
Dopunske mjere iz stavka 1. ovoga lanka nee se poduzeti ako je nepostizanje ciljeva zatite vodnoga okolia
rezultat velikih poplava i dugotrajnih sua ili drugog djelovanja vie sile.
Popis dopunskih mjera, koji se moe dopunjavati, sadran je u propisu iz lanka 36.a ovoga Zakona.

5. Isputanje, odvodnja i proiavanje otpadnih voda

Naela kontrole isputanja otpadnih voda
lanak 56.
Kontrola isputanja otpadnih voda, kao i druge emisije po posebnim propisima, u cilju zatite voda i vodnoga okolia
provodi se prema naelima i pravilima:
otklanjanja tete na izvoru nastanka,
kombiniranog pristupa i
oneiiva plaa.
Otklanjanje tete na izvoru nastanka
lanak 57.
teta poinjena vodama i vodnom okoliu otklanja se prvenstveno na izvoru nastanka.
Kombinirani pristup
lanak 58.
Kombinirani pristup znai:
propisivanje standarda kakvoe vode prema lanku 41. ovoga Zakona,
primjenu propisanih graninih vrijednosti emisija sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega,
kontrolu emisija primjenom najboljih raspoloivih tehnika u sluajevima tokastih izvora oneienja sukladno
posebnim propisima o zatiti okolia te sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega i
primjenu dobre poljoprivredne prakse u sluajevima rasprenih izvora oneienja sukladno posebnim propisima
o poljoprivredi te sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega odnosno u sluajevima rasprenih
izvora oneienja, prema prilici primjenu dobre ekoloke prakse sukladno odredbama ovoga Zakona koje se
odnose na proiavanje komunalnih otpadnih voda, te propisima o poljoprivredi i propisima o okoliu.
Oneiiva plaa
lanak 59.

34/114

Oneiiva snosi trokove nastale oneiavanjem voda i vodnog okolia.

Trokovi iz stavka 1. ovoga lanka su izdaci za sprjeavanje daljnje tete, izdaci za uspostavu prijanjega stanja,
ukljuivo i trokove procjene tete te otklanjanja tete te izdaci za sprjeavanje nastanka budueg oneienja.
Oneiiva snosi i trokove praenja stanja voda, provedbe mjera zatite voda, provedbe planova i programa
dravnih ulaganja u gradnju graevina javne odvodnje, te trokove poduzimanja mjera prevencije od oneiivanja
voda, bilo po osnovi odgovornosti za oneienje, bilo plaanjem naknade za zatitu voda propisanu zakonom
kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva.
Granine vrijednosti emisija
lanak 60.
Pravne i fizike osobe mogu isputati otpadne vode u okviru propisanih graninih vrijednosti emisija.
Granine vrijednosti emisije propisuju se za pojedine oneiujue tvari ili skupine oneiujuih tvari:
1. u tehnolokim otpadnim vodama prije njihova isputanja u graevine javne odvodnje ili u septike ili sabirne
jame,
2. u svim proienim ili neproienim otpadnim vodama koje se isputaju u vode te
3. u otpadnim vodama koje nisu tehnoloke, a isputaju se u graevine javne odvodnje, septike i sabirne jame.
Ministar pravilnikom propisuje granine vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. toke 1. i 2. ovoga lanka,
uvjete privremenoga doputenja isputanja otpadnih voda iznad propisanih koliina i graninih vrijednosti emisija,
kriterije i uvjete prikupljanja, proiavanja i isputanja komunalnih otpadnih voda te iznimno doputena isputanja u
podzemne vode.
Za otpadne vode koje nisu tehnoloke, a koje se pri obavljanju gospodarske djelatnosti isputaju u sustav javne
odvodnje ili u septike ili sabirne jame, u koliini veoj od 30 prostornih metara (m3) dnevno, propisom iz stavka 3.
ovoga lanka odredit e se sluajevi:
za koje se propisuje jedinstveni fiksni koeficijent pokazatelja oneienja, odnosno
koji podlijeu obvezi iz lanka 65. stavka 1. ovoga Zakona.
Granine vrijednosti emisije tvari u pravilu vrijede na izlazu iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, neovisno o
razrjeenju u prijemniku. Kod neizravnih isputanja u vodu, pri odreivanju granine vrijednosti emisije moe se
uzeti u obzir uinak ureaja za proiavanje otpadnih voda, pod uvjetom da se jami jednaka razina zatite okolia
u cjelini, te da to ne dovodi do vie razine oneienja okolia.
Isputanja tehnolokih i drugih otpadnih voda
lanak 61.
Pravne i fizike osobe koje pri obavljanju gospodarske ili druge poslovne djelatnosti unose, isputaju ili odlau
opasne ili druge oneiujue tvari u vode, dune su te tvari prije isputanja u graevine javne odvodnje ili drugi
prijemnik, djelomino ili potpuno odstraniti u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za isputanje otpadnih voda,
odnosno rjeenjem o objedinjenim uvjetima zatite okolia.
Isputanja komunalnih otpadnih voda
lanak 62.

35/114

Jedinice lokalne samouprave dune su putem isporuitelja vodne usluge osigurati skupljanje i proiavanje
komunalnih otpadnih voda, prije njihovog izravnoga ili neizravnoga isputanja u vode, u skladu s izdanom
vodopravnom dozvolom za isputanje otpadnih voda.
Isputanje oborinskih voda
lanak 63.
Graevine oborinske odvodnje, kao i graevine oborinske odvodnje s cestovnih i eljeznikih prometnica, zranih
luka, luka na unutarnjim vodama te povrina u krugu industrijskih postrojenja i benzinskih crpki, projektiraju se i
grade tako da opasne i druge oneiujue tvari u tim vodama, ne prelaze granine vrijednosti emisija propisane za
otpadne vode iz lanka 60. stavka 2. toke 1. i 2. ovoga Zakona, ovisno o mjestu isputanja.
Ogranienje isputanja otpadnih voda
lanak 64.
Izravna isputanja oneiujuih tvari u podzemne vode nisu doputena, izuzev u sluajevima predvienim
propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona.
Otpadne vode s plovila i plutajuih objekata ne smiju se isputati u vode.
Uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda
lanak 65.
Pravne i fizike osobe koje su u obvezi imati vodopravnu dozvolu za isputanje otpadnih voda prema odredbama
ovoga Zakona ili rjeenje o objedinjenim uvjetima zatite okolia prema posebnim propisima o okoliu obvezni su
osigurati redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda te o tome voditi oevidnik.
Djelatnost uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda obavljaju ovlateni laboratoriji.
Propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona ureuje se i metodologija uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih
voda, uestalost uzorkovanja i ispitivanja, obrazac oevidnika isputenih otpadnih voda, njegov oblik i nain
voenja, rokovi i oblici dostavljanja podataka o tome Hrvatskim vodama, pitanja iz stavka 4. ovoga lanka i druga
pitanja u neposrednoj vezi s prethodnim.
Pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje, tijekom jednoga dana ili u kraem vremenu u kojem se odvija
tehnoloki postupak, isputaju otpadne vode u prosjeku deset litara u sekundi (10 l/s) dune su imati, koristiti,
odravati u ispravnom stanju, ureaj za mjerenje protoka vode i za automatsko uzimanje uzoraka pri promjeni
protoka vode te ga uiniti svakodobno dostupnim vodnom nadzoru, sukladno propisu iz stavka 3. ovoga lanka.
Dostavljanje podataka o isputanju otpadnih voda i o proizvodnji odnosno uvozu i stavljanju na trite kemikalija
lanak 66.
Pravne i fizike osobe iz lanka 61. ovoga Zakona dune su Hrvatskim vodama redovito dostavljati podatke o
uzorkovanju i ispitivanju sastava isputenih otpadnih voda.
Pravne i fizike osobe koje proizvode, uvoze i stavljaju na trite kemikalije koje nakon uporabe dospijevaju u vode,
ukljuujui sredstva za zatitu bilja, mineralna gnojiva, biocidne pripravke, dune su Hrvatskim vodama jednom
godinje dostavljati podatke o tim kemikalijama.
Detaljniji sadraj podataka, obrasce, rokove i nain dostave podataka iz stavka 1. ovoga lanka kao i nain voenja
oevidnika iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuje se propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona.

36/114

Odluka o odvodnji otpadnih voda

lanak 67.
Pravne i fizike osobe dune su otpadne vode isputati u graevine javne odvodnje ili u individualne sustave
odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi nain sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda.
Odluka iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati osobito:
1. nain odvodnje otpadnih voda s odreene aglomeracije, ukljuivo iz naseljenih mjesta i izvan njih,
2. nain odvodnje oneienih oborinskih voda koje se ne isputaju u sustav javne odvodnje,
3. zemljopisne podatke o mjestima isputanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u tijela povrinskih voda,
odnosno iznimno o mjestima isputanja u tijela podzemnih voda, sukladno propisu iz lanka 60. stavka 3. ovoga
Zakona,
4. uvjete isputanja otpadnih voda na podrujima na kojima je i na kojima nije izgraen javni sustav za odvodnju
otpadnih voda,
5. granine vrijednosti emisija otpadnih voda koje nisu tehnoloke u graevine javne odvodnje, sabirne i septike
jame,
6. podatke o nadlenostima odravanja sustava javne odvodnje,
7. uvjete odravanja biolokih ureaja za proiavanje sanitarnih otpadnih voda, odravanja i pranjenja sabirnih i
septikih jama,
8. upuivanje na obvezu prikljuenja na graevine javne odvodnje sukladno odluci o prikljuenju i opim i tehnikim
uvjetima isporuke vodnih usluga,
9. nain i uvjete davanja koncesije za crpljenje i pranjenje sabirnih i septikih jama.
Odluku iz stavka 1. ovoga lanka za podruje aglomeracije u granicama jedinice lokalne samouprave donosi njezino
predstavniko tijelo.
U sluaju da se aglomeracija prostire na podruju vie jedinica lokalne samouprave, odluku o odvodnji otpadnih
voda donosi jedinica podrune (regionalne) samouprave na prijedlog jedinica lokalne samouprave.
U sluaju da se aglomeracija prostire na podruju vie jedinica podrune (regionalne) samouprave, odluku o
odvodnji otpadnih voda donose sporazumno predstavnika tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave, na
prijedlog jedinica lokalne samouprave.
Ako jedinice podrune (regionalne) samouprave ne donesu odluku o odvodnji otpadnih voda prema stavku 5. ovoga
lanka, odluku donosi Ministar i ona ostaje na snazi do donoenja odluke prema stavku 5. ovoga lanka.
Odluka iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga lanka donosi se po prethodnom miljenju Hrvatskih voda.
Kontrola ispravnosti graevina za odvodnju i proiavanje otpadnih voda
lanak 68.
Graevine odvodnje i proiavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i odravati tako da se osigura
zatita voda propisana ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.
Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici graevina iz stavka 1. ovoga lanka duni su iste podvrgnuti kontroli

37/114

ispravnosti, a osobito na svojstvo vodone propusnosti, po ovlatenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti graevine
s tehnikim zahtjevima za graevinu.
Fizike osobe vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici malih ureaja za proiavanje otpadnih voda duni su ih
odravati posredstvom isporuitelja vodne usluge javne odvodnje ili posredstvom druge osobe ovlatene sukladno
odluci o odvodnji otpadnih voda. Odlukom o odvodnji otpadnih voda urediti e se i rokovi obavezne kontrole
ispravnosti.
Tehnike zahtjeve za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokove obvezne kontrole ispravnosti graevina
odvodnje i proiavanja otpadnih voda, osim graevina iz stavka 3. ovoga lanka, propisuje ministar, uz suglasnost
ministra nadlenog za graditeljstvo.
Otpadni mulj
lanak 69.
Mulj nastao u postupku proiavanja otpadnih voda moe se koristiti u skladu s posebnim propisima.
Odlaganje mulja iz stavka 1. ovoga lanka u vode zabranjeno je.

6. Izvanredna i iznenadna oneienja voda

Dravni plan mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda
lanak 70.
Otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih oneienja voda provodi se sukladno Dravnom planu mjera za
sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda i niim planovima mjera donesenim na osnovi tog plana.
Dravni plan mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda donosi Vlada Republike Hrvatske, a
izrauju ga Hrvatske vode.
Plan iz stavka 1. ovoga lanka sadrava i:
1. procjenu mogunosti i stupnja ugroenosti od iznenadnih i izvanrednih oneienja;
2. mjere koje se poduzimaju u sluajevima izvanrednih i iznenadnih oneienja:
mjere pripravnosti za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja,
mjere koje se poduzimaju u sluaju neposredne prijetnje oneienjem,
mjere koje se poduzimaju u cilju stavljanja nastalog oneienja pod kontrolu i sprjeavanja njegovog daljnjeg
irenja i
mjere za sprjeavanje ublaavanje i uklanjanje tetnih posljedica oneienja;
3. mjere koje se poduzimaju u cilju pravodobnog i potpunog informiranja javnosti;
4. mjere koje se poduzimaju u sluaju prekograninih utjecaja na vodama;
5. obvezu donoenja i sadraj planova mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda od strane pravnih
i fizikih osoba koje moraju imati vodopravnu dozvolu za isputanje otpadnih voda ili rjeenje o objedinjenim
uvjetima zatite okolia (nii planovi mjera);

38/114

6. detaljnije obveze i ovlasti obveznika primjene mjera iz lanka 72. stavka 3. ovoga Zakona.
Otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih oneienja priobalnih voda provodi se sukladno Planu intervencija
kod iznenadnih oneienja mora.
Izvanredno oneienje
lanak 71.
Ako zbog smanjenog protoka ili drugih okolnosti prijeti opasnost od pogoranja kakvoe voda u vodnoj cjelini
(izvanredno oneienje), ministar moe privremeno ili trajno zabraniti ili ograniiti isputanje otpadnih voda na
odreenom podruju, odnosno privremeno ili trajno zabraniti ili ograniiti isputanje tehnolokih otpadnih voda
osobama koje obavljaju odreene djelatnosti.
Iznenadno oneienje
lanak 72.
Ako je uslijed iznenadnog sluaja nastala opasnost od oneienja, odnosno oneienje voda, oneiiva je
duan bez odgaanja o tome izvijestiti Dravnu upravu za zatitu i spaavanje.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje e o nastalom oneienju, odnosno opasnosti od oneienja voda
obavijestiti dravnog vodopravnog inspektora, voditelja Glavnog meunarodnog centra za uzbunjivanje u Republici
Hrvatskoj i Hrvatske vode.
Mjere iz lanka 70. stavka 3. toke 2. i 3. ovoga Zakona obvezni su primijeniti:
1. pravna ili fizika osoba koja ima vodopravnu dozvolu za isputanje otpadnih voda ili rjeenje o objedinjenim
uvjetima zatite okolia u odnosu na oneienje voda koje je poteklo iz prostora na koje se ti upravni akti odnose,
2. isporuitelj vodnih usluga u odnosu na oneienje voda koje je poteklo iz komunalnih vodnih graevina ili je
prvotno nastupilo u komunalnim vodnim graevinama;,
3. Hrvatske vode, u svim drugim sluajevima oneienja voda, ukljuivo i mjere iz lanka 70. stavka 3. toke 4.
ovoga Zakona
Obveznik primjene mjera iz stavka 3. ovoga lanka duan je neposredno po saznanju o nastanku opasnosti od
oneienja voda ili o oneienju voda poduzeti mjere za urno sprjeavanje odnosno otklanjanje.
Mjere sprjeavanja i otklanjanja oneienja
lanak 73.
Trokove poduzetih mjera iz lanka 70. stavka 3. ovoga Zakona snosi oneiiva sukladno odredbi lanka 59.
ovoga Zakona.
Osiguravatelj oneiivaa solidarno odgovara s oneiivaem do visine osigurane svote.
Rjeenje o obraunu i plaanju trokova iz stavka 1. ovoga lanka u odnosu na oneiivaa i njegovog
osiguravatelja donose Hrvatske vode u upravnom postupku. O albi protiv rjeenja iz ovoga stavka odluuje
Ministarstvo. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
Rjeenje o izvrenju rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka donose Hrvatske vode u upravnom postupku. O albi protiv
rjeenja iz ovoga stavka odluuje Ministarstvo.

39/114

Ako je oneiiva nepoznat, trokove poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga lanka snose Hrvatske vode, osim u
sluaju iz stavka 6. ovoga lanka.
Ako je oneienje, neovisno o mjestu izvora, prvotno nastupilo u komunalnim vodnim graevinama, graevinama
oborinske odvodnje u pojasu prometnice ili zrane luke, vodnim graevinama u privatnom vlasnitvu ili internim
vodovima trokove poduzimanja mjera iz stavka 1. ovoga lanka snosi vlasnik tih graevina, odnosno osoba koja
je prema posebnom propisu nadlena za upravljanje ili gospodarenje tom graevinom.

VI. KORITENJE VODA

1. Vrste i uvjeti koritenja voda

Vrste koritenja voda
lanak 74.
Koritenjem voda prema ovom Zakonu smatra se:
1. zahvaanje povrinskih i podzemnih voda, ukljuujui izvorske, mineralne, termalne i termomineralne vode za
razliite namjene (za opskrbu vodom za pie, za stavljanje na trite u izvornom ili preraenom obliku u bocama ili
drugoj ambalai, sanitarne i tehnoloke potrebe, zdravstvene i balneoloke potrebe, grijanje, navodnjavanje i druge
namjene),
2. koritenje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i pogonske namjene,
3. koritenje voda pogodnih za uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama,
4. koritenje voda za plovidbu,
5. koritenje voda za splavarenje, ukljuujui i rafting, vonju kanuima i drugim slinim plovilima,
6. koritenje voda za port, kupanje, rekreaciju i druge sline namjene i
7. koritenje voda za postavljanje plutajuih ili ploveih objekata na vodama.
Plutajuim i ploveim objektima na vodama iz stavka 1. toke 7. ovoga lanka ne smatraju se uzgojne instalacije u
marikulturi.
Koritenje voda pogodnih za uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama ureuje se propisima o
poljoprivrednom zemljitu.
Opi uvjeti koritenja voda
lanak 75.
Svakome je doputeno koritenje voda pod uvjetima i u granicama odreenim ovim Zakonom.
Voda se mora upotrebljavati i koristiti racionalno i ekonomino.
Svaki korisnik vode obvezan je koristiti vodu na nain i u opsegu kojima se voda uva od rasipanja i tetnih
promjena njezine kakvoe i ne onemoguuje zakonsko pravo koritenja vode drugim osobama.

40/114

Ope koritenje voda

lanak 76.
Svakome je doputeno koritenje voda za osobne potrebe, na nain i u koliinama koje ne iskljuuju druge od
jednakog koritenja (ope koritenje voda).
Ope koritenje voda obuhvaa osobito:
1. zahvaanje povrinske i podzemne vode iz prvoga vodonosnoga sloja i to za: pie, kuhanje, grijanje, odravanje
istoe, sanitarne i druge potrebe u kuanstvu i
2. koritenje povrinskih voda za kupanje, sport i rekreaciju i druge sline namjene.
Ope koritenje voda ne obuhvaa koritenje voda za navodnjavanje neovisno o veliini povrine koja se
navodnjava.
Slobodno koritenje voda
lanak 77.
Vlasnik odnosno ovlatenik drugog stvarnog prava na zemljitu moe slobodno upotrebljavati i koristiti:
1. oborinske vode koje se skupljaju na njegovom zemljitu,
2. vode koje izviru na njegovom zemljitu, a do granice tog zemljita ne stvaraju vodotok, to jest, ne otjeu izvan
granica tog zemljita, u granicama opeg koritenja voda te
3. podzemne vode na njegovom zemljitu, u granicama opeg koritenja voda.
Propis o opem koritenju voda
lanak 78.
Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave, uz prethodno pribavljeno miljenje Hrvatskih voda, po potrebi
donosi detaljniji provedbeni propis o mjestu, nainu i opsegu opeg koritenja voda.
Koritenje voda preko granice opeg i slobodnog koritenja voda
lanak 79.
Za svako koritenje voda koje prelazi opseg opeg koritenja voda, odnosno slobodnog koritenja voda, potreban je
ugovor o koncesiji ili vodopravna dozvola za koritenje voda.
Oevidnik zahvaenih koliina vode
lanak 80.
Pravne i fizike osobe koje zahvaaju vode, osim pri opem koritenju voda i slobodnom koritenju voda, obvezne
su voditi oevidnik o koliinama zahvaene vode i o tome dostavljati podatke Hrvatskim vodama.
Propis o sadraju i nainu voenja oevidnika i dostavljanju podataka iz stavka 1. ovoga lanka donosi ministar.
Ogranienja koritenja voda
lanak 81.

41/114

Koritenje voda moe se ograniiti:

1. ako nastupi privremena nestaica vode u tolikom opsegu da nije mogue zadovoljiti potrebe svih korisnika na
odreenom podruju,
2. ako se utvrdi da su zalihe tijela podzemnih ili povrinskih voda iz kojih se zahvaa voda za potrebe javne
vodoopskrbe u tolikoj mjeri smanjene da nema mogunosti za njihovo daljnje zahvaanje ili da postoji opasnost od
njihovog potpunog iscrpljivanja,
3. ako je zbog postojeeg zahvaanja vode ili drugog naina koritenja, pogorano kemijsko stanje vodnog tijela ili
bi moglo nastupiti njegovo pogoranje,
4. ako je zbog smanjenja razine tijela podzemne vode dolo do ugroavanja vodnog i umskog ekosustava.
Odluku o ogranienju koritenja voda donosi gradonaelnik odnosno opinski naelnik, a ako se ogranienje odnosi
na vie jedinica lokalne samouprave odluku o tome donosi upan.
Ako se odluka o ogranienju koritenja voda ne donese prema stavku 2. ovoga lanka, odluku o ogranienju
koritenja voda ovlaten je donijeti ministar.
Vode pronaene tijekom iskopa
lanak 82.
Pravna ili fizika osoba koja prilikom rudarskih radova, iskopa tunela i drugih iskopa i buenja tla naie na
podzemne vode (izvorita, tekue i stajae vode), obvezna je o tome odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od
pronalaenja vode, obavijestiti Hrvatske vode, a one dravnu vodopravnu inspekciju.
Pravna ili fizika osoba iz stavka 1. ovoga lanka obvezna je:
1. dravnom vodopravnom inspektoru i ovlatenicima Hrvatskih voda dopustiti uzimanje podataka i obavljanje
potrebnih ispitivanja u cilju utvrivanja leita, koliina i kakvoe voda,
2. poduzeti potrebne mjere po nalogu dravnog vodopravnog inspektora.
Vodoistrani radovi
lanak 83.
Koritenje voda iz tijela podzemnih voda, osim za ope koritenje voda i slobodno koritenje voda, moe se odobriti
samo ako su prethodno obavljeni vodoistrani radovi.
Vodoistranim radovima iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se radovi i ispitivanja u cilju utvrivanja postojanja,
rasprostranjenosti, koliine, kakvoe i pokretljivosti podzemnih voda na odreenom podruju.
Svaka buotina koja se izvodi bilo za potrebe koritenja voda ili za vodoistrane radove mora se izvesti na nain da
se ne promijeni postojea kakvoa voda u pojedinim, meusobno nepropusnim slojem tla odvojenim vodonosnim
slojevima, njihovim mijeanjem ili isputanjem u njih voda s povrine ili povrinskog propusnog tla.
Nakon naputanja buotine korisnik je duan zapuniti buotinu na nain da se uspostavi prvobitno stanje (obnovi
nepropusnost u punoj visini nepropusnih slojeva).
Osoba koja provodi vodoistrane radove duna je, prije ishoenja vodopravnih uvjeta, izraditi elaborat koji sadrava
snimak prvobitnoga stanja te nain uspostave prvobitnoga stanja nakon naputanja buotine.

42/114

2. Koritenje voda za potrebe javne vodoopskrbe

Red prvenstva po namjenama
lanak 84.
Koritenje voda za opskrbu stanovnitva vodom za pie i sanitarne potrebe, za potrebe protupoarne zatite i
obrane ima prednost u odnosu na koritenje voda za ostale namjene.
Ovisno o specifinim potrebama i uvjetima, na pojedinim dijelovima vodnog podruja moe se odrediti red prvenstva
koritenja voda uz obvezno davanje prvenstva namjenama iz stavka 1. ovoga lanka.
Odluku o redu prvenstva iz stavka 2. ovoga lanka donosi ministar, uz prethodno miljenje jedinica podrune
(regionalne) samouprave.
Red prvenstva po mjestu
lanak 85.
Prvenstvo u koritenju voda iz izvorita i drugih leita za namjene iz lanka 84. ovoga Zakona u opsegu koji
odgovara njegovim potrebama ima vodoopskrbno podruje na kojem se nalazi izvorite, odnosno druga leita.
Odluka o javnim zdencima, crpkama i dr.
lanak 86.
Odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave propisuje se: nain odravanja graevina te osiguranje
odgovarajue kakvoe i dovoljne koliine voda i uvjete koritenja javnih zdenaca, javnih crpki i drugih slinih
graevina, koji nisu ukljueni u sustav javne vodoopskrbe.
Skrb o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie
lanak 87.
Javni isporuitelj vodne usluge javne vodoopskrbe duan je skrbiti o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie sukladno
propisima o hrani, skrbiti o tehnikoj ispravnosti graevina za javnu vodoopskrbu te u tom cilju provoditi sustavne i
stalne preglede i poduzimati mjere.
Identifikacija voda za pie
lanak 88.
Radi osiguranja prvenstva u koritenju voda za vodoopskrbu Hrvatske vode e posebno identificirati na svakom
vodnom podruju:
1. sve vode namijenjene ljudskoj potronji koje osiguravaju u prosjeku vie od 10 m vode na dan ili opskrbljuje vie
od 50 ljudi i
2. sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budunosti.
Na tijelima povrinskih i podzemnih voda iz kojih se osigurava zahvaanje vie od 100 m dnevno, obavlja se
monitoring njihovog stanja.
Monitoring iz stavka 2. ovoga lanka, sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, obuhvaa:

43/114

1. prethodno utvrivanje pokazatelja kakvoe za klasifikaciju ekolokog stanja,

2. definiranje normativa za klasifikaciju ekolokog i kemijskog stanja,
3. monitoring ekolokog i kemijskog stanja te
4. klasifikaciju i prikaz ekolokog stanja.

3. Koritenje vode namijenjene ljudskoj potronji za prekograninu prodaju

Prodaja vode u izvornom obliku na tritima drugih zemalja
lanak 89.
Zahvaanje vode namijenjene ljudskoj potronji u izvornom obliku u koliini veoj od tri i pol milijuna prostornih
metara godinje radi njezine prodaje na tritima drugih zemalja djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku.
Republika Hrvatska ima iskljuivo pravo na zahvaanje vode i na obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka.
Djelatnost i zahvaanje vode iz stavka 1. ovoga lanka za Republiku Hrvatsku obavlja iskljuivo trgovako drutvo
koje osniva Vlada Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je jedini imatelj poslovnog udjela u tom drutvu.
Za zahvaanje vode iz stavka 1. ovoga lanka drutvu iz stavka 3. ovoga lanka potrebna je vodopravna dozvola
sukladno propisu iz lanka 142. ovoga Zakona, koju izdaje Ministarstvo.
Ako se poslovni udio u drutvu iz stavka 3. ovoga lanka prenese, u cijelosti ili djelomice, drutvo gubi pravo
zahvaati vodu i obavljati djelatnost iz stavka 1. ovoga lanka.
Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na zahvaanje i prekograninu prodaju vode putem graevina za
javnu vodoopskrbu.

4. Zatita izvorita i zone sanitarne zatite

Zone sanitarne zatite
lanak 90.
Podruje na kojem se nalazi izvorite ili drugo leite vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu,
kao i podruje na kojem se za iste potrebe zahvaa voda iz rijeka, jezera, akumulacija i sl. (u daljnjem tekstu:
izvorita i povrinski vodozahvati), mora biti zatieno od namjernog ili sluajnog oneienja i od drugih utjecaja
koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdanost (zone sanitarne zatite).
Ministar pravilnikom ureuje detaljnije uvjete za utvrivanje zona sanitarne zatite, mjere i ogranienja koja se u
njima provode, rokove donoenja odluka o zatiti izvorita i postupak donoenja tih odluka o zatiti izvorita.
Odluka o zatiti izvorita
lanak 91.
Zatita izvorita i povrinskih vodozahvata po zonama sanitarne zatite provodi se sukladno odluci o zatiti
izvorita.

44/114

Odlukom o zatiti izvorita propisuje se, na temelju provedenih vodoistranih radova:

1. veliina i granice zona sanitarne zatite,
2. sanitarni i drugi uvjeti odravanja,
3. mjere zatite,
4. izvori i naini financiranja provedbe mjera zatite,
5. ogranienja ili zabrane obavljanja poljoprivredne i drugih djelatnosti,
6. ogranienja ili zabrane graenja ili obavljanja drugih radnji kojima se moe utjecati na kakvou ili koliinu voda
izvorita i povrinskih vodozahvata, i
7. prekrajne odredbe.
Odluku o zatiti izvorita, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda, donosi:
1. predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave, ako je zona na podruju jedinice lokalne samouprave,
2. predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave, na prijedlog jedinice lokalne samouprave, ako se
zona prostire na podruju vie jedinica lokalne samouprave u sastavu iste jedinice podrune (regionalne)
samouprave,
3. sporazumno predstavnika tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave, na prijedlog jedinice lokalne
samouprave,ako se zona prostire na podruju vie jedinica podrune (regionalne) samouprave.
Ako tijela iz stavka 3. ovoga lanka u roku propisanom u propisu iz lanka 90. stavka 2. ovoga Zakona ne donesu
odluku o zatiti izvorita, istu e donijeti ministar i ona e ostati na snazi do donoenja odluke tijela iz stavka 1.
ovoga lanka.
Zone sanitarne zatite utvrene odlukom iz stavka 1. ovoga lanka i prostor rezerviran za zone sanitarne zatite za
koje nije donesena odluka, moraju se uvrstiti u prostorne planove podruja na kojem se te zone prostiru.
Poveana ulaganja u zonama sanitarne zatite
lanak 92.
Kada su, u cilju zatite izvorita i povrinskih vodozahvata u zonama sanitarne zatite, potrebna posebna poveana
ulaganja u komunalne vodne graevine, potrebna sredstva za takva ulaganja osiguravaju se sukladno zakonu kojim
se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva.
Jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi izvorite ili povrinski vodozahvat moe predloiti jedinici
podrune (regionalne) samouprave da sukladno zakonu kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva uvede
naknadu za razvoj, radi financiranja potreba iz stavka 1. ovoga lanka.

5. Koritenje vodnih snaga

Pravo koritenja vodnih snaga
lanak 93.
Pravo koritenja vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije i za pogon ureaja, u odnosu na druge namjene

45/114

odreene ovim Zakonom, odreuje tijelo iz lanka 175. toke 1., odnosno toke 2. ovoga Zakona, na temelju
prevladavajueg javnog interesa, kao to su poboljanje opeg standarda ljudi, zatita okolia, zatita prirode,
zatita zdravlja, racionalnije koritenje voda.
Mjerna jedinica za koliinu vode za namjene iz stavka 1. ovoga lanka je prostorni metar (m3).
Mjerna jedinica za pokretaku snagu vode iz stavka 1. ovoga lanka je kilovat (kW).
Uvjeti za projektiranje i graenje
lanak 94.
Vodne graevine i ureaji za koritenje vodnih snaga moraju biti projektirani i izgraeni tako da:
1. omoguavaju vraanje voda u vodotoke i druga vodna tijela,
2. ne smanjuju postojei opseg koritenja voda za vodoopskrbu, navodnjavanje i druge namjene ili ne sprjeavaju
koritenje voda za druge namjene u skladu s ovim Zakonom i planom utvrene namjene,
3. ne smanjuju stupanj zatite od tetnog djelovanja voda i ne oteavaju provedbu mjera takve zatite,
4. ne pogoravaju zdravstvene prilike i ne utjeu negativno na stanje voda,
5. ne ugroavaju ivot i zdravlje ljudi, ne uzrokuju tetu na vodama i vodnom okoliu, na drugim sastavnicama
okolia, na okoliu u cjelini, na imovini i na zakonu utemeljenim interesima drugih osoba,
6. ne oteavaju pjeaki, cestovni i eljezniki promet te plovidbu na unutarnjim vodnim putovima.
Osiguranje vienamjenskog koritenja akumulacija
lanak 95.
Akumulacije za koritenje vodnih snaga, projektiraju se i grade tako da se osigura njihovo koritenje za zatitu od
tetnog djelovanja voda, a moe se osigurati i za druge namjene (vodoopskrbu, navodnjavanje i dr.).
Vienamjensko koritenje akumulacija iz stavka 1. ovoga lanka osigurava se sukladno ugovoru o koncesiji,
vodopravnim uvjetima i lokacijskoj dozvoli.
Ugovorom koji zakljuuju investitori graenja iz stavka 1. ovoga lanka sa drugim korisnicima utvruje se obveza
snoenja odgovarajueg dijela trokova graenja i sudjelovanje u odravanju akumulacije i njezinog okolia tijekom
koritenja istih od strane drugih korisnika.

6. Koritenje voda za navodnjavanje

Koritenje voda za navodnjavanje
lanak 96.
Pravo na koritenje voda za potrebe navodnjavanja ostvaruje se sukladno ovom Zakonu, a radi ostvarenja ciljeva
Nacionalnoga projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj,
planova i programa navodnjavanja jedinica podrune (regionalne) samouprave te za zadovoljenje potreba za
navodnjavanjem razliitih korisnika za razne namjene.
U svrhu graenja, odravanja i koritenja sustava za navodnjavanje od interesa za vie vlasnika ili zakonitih

46/114

posjednika zemljita mogu se osnivati trgovaka drutva, zadruge ili udruge korisnika voda (melioracijske vodne
organizacije) u skladu s posebnim propisima.
Blie propise o upravljanju, tehnikim i drugim uvjetima ureenja sustava za navodnjavanje, obvezi izvjetavanja o
stanju i koritenju sustava, osnovama za utvrivanje trokova odravanja sustava i nainu rasporeda tih trokova na
korisnike donosi ministar.

7. ljunak i pijesak u podruju znaajnom za vodni reim

Zabrana eksploatacije i eksploatacija
lanak 97.
Zabranjena je eksploatacija ljunka i pijeska:
iz neobnovljivih leita u vodotocima i drugim tijelima povrinskih voda,
u ureenom inundacijskom podruju te
u neureenom inundacijskom podruju, osim ako propisima o rudarstvu nije drukije ureeno.
Eksploatacija ljunka i pijeska vaenjem iz obnovljivih leita u vodotocima i drugim tijelima povrinskih voda, moe
se dopustiti putem ugovora o koncesiji iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona, ako bitno ne mijenja prirodne
procese, te ako slui odravanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama.
Za provedbu zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga lanka, provodi se odgovarajua procjena utjecaja na okoli,
odnosno ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu prema posebnim propisima. U tom postupku u svojstvu stranke
mogu nastupiti Hrvatske vode ili Agencija za vodne putove ovisno o nadlenosti s obzirom na podruje zahvata.
Ako je propisima o rudarstvu doputena eksploatacija ljunka i pijeska u neureenom inundacijskom podruju za
istu je potrebna prethodna suglasnost Ministarstva.
ljunak, pijesak, kamen i zemlja, ukljuujui glinu mogu se koristiti iz podruja znaajnih za vodni reim radi
graenja graevina iz lanka 26. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, bez ishoenja akata prema propisima o rudarstvu,
sukladno vodopravnim uvjetima.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ljunak i pijesak odnose se i na kamen te zemlju, ukljuujui glinu.
ljunak i pijesak izvan podruja znaajnog za vodni reim
lanak 98.
Ako je prema propisima o rudarstvu, u zonama sanitarne zatite izvorita, a izvan podruja znaajnog za vodni
reim, iznimno doputena eksploatacija ljunka i pijeska iz neobnovljivih leita, pored akata propisanih propisima o
rudarstvu, potrebni su i vodopravni uvjeti.
ljunak i pijesak izvaen tijekom radova na vodama i vodnom dobru
lanak 99.
Ako je tijekom radova graenja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina osnovne melioracijske
odvodnje ili radova iz lanka 116.a ovoga Zakona, koje izvoai izvode na temelju ugovora s Hrvatskim vodama,
kao naruiteljem, odnosno tijekom radova graenja i odravanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija

47/114

luka i pristanita unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe, koji izvode izvoai na temelju ugovora
s Agencijom za vodne putove, kao naruiteljem, sukladno zakonu kojim se ureuju luke i plovidba unutarnjim
vodama, nuno izvaditi ljunak i pijesak iz vodotoka ili kanala, isti se moe koristiti iskljuivo po odredbama ovoga
Zakona.
Za radove graenja i odravanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristanita unutarnje
plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe koji se izvode sukladno zakonu kojim se ureuju luke i plovidba
unutarnjim vodama, Agencija za vodne putove, mora od Hrvatskih voda ishoditi vodopravne akte.
Prije poetka vaenja naruitelj radova iz stavka 1. ovoga lanka duan je:
izraditi geodetsku snimku na mjestima vaenja i mjestima mogueg razmjetanja iz lanka 102. stavka 1.
podstavka 1. ovoga Zakona te
izraditi analizu granulometrijskog sastava nanosa ljunka i pijeska s mjesta vaenja, osim ako nanos nije
predvien samo za razmjetanje iz lanka 102. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.
Nakon zavretka vaenja naruitelj radova iz stavka 1. ovoga lanka duan je izraditi geodetsku snimku na
mjestima vaenja i na mjestima razmjetanja iz lanka 102. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, ako je bilo
razmjetanja.
Izvoa radova iz stavka 1. ovoga lanka duan je, na temelju geodetske snimke i analize granulometrijskog
sastava nanosa iz stavka 3. ovoga lanka, izraditi elaborat s dokaznicom koliina ljunka i pijeska.
Geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz stavka 3., 4. odnosno 5. ovoga lanka
dostavljaju se dravnoj vodopravnoj inspekciji, rudarskoj inspekciji i Hrvatskim vodama.
Na koncesionara iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajui nain, odredbe
stavaka 3. do 6. ovoga lanka.
lanak 99.a
Brisan.
Oevidnik vaenja ljunka i pijeska
lanak 100.
Izvoa radova iz lanka 99. stavka 1. ovoga Zakona duan je dnevno voditi oevidnik vaenja ljunka i pijeska, na
propisanom obrascu.
Sastavni dio oevidnika su potvrene geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz
lanka 99. stavka 3., 4. odnosno 5. ovoga Zakona.
Obveza voenja oevidnika nastupa u trenutku kad se ljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje primopredajom
naruitelju iz lanka 99. stavka 1. ovoga Zakona radi ugradnje u regulacijsko-zatitne vodne graevine ili
primopredajom na deponij iz lanka 100.a ovoga Zakona.
Izvoa radova iz lanka 99. stavka 1.ovoga Zakona duan je jednom dnevno, na propisanom obrascu, prijaviti
podatke iz stavka 1. ovoga lanka naruitelju radova iz lanka 99. stavka 1. ovoga Zakona i dravnoj vodopravnoj
inspekciji.
Prijava se podnosi elektronikom potom ili putem telefaksa.
Propis o obliku i sadraju oevidnika, nainu voenja oevidnika, rokovima uvanja oevidnika, obliku i sadraju

48/114

obrasca iz stavka 4. ovoga lanka te metodologiji izrade geodetskih snimki, analize granulometrijskog sastava
odnosno elaborata iz lanka 99. stavka 3., 4. odnosno 5. ovoga Zakona donosi ministar. Sadraj oevidnika
obvezatno ukljuuje: datume vaenja, mjesta vaenja, izvaene koliine, razmjetene koliine i mjesta
razmjetanja, deponirane koliine i mjesta deponiranja.
Ako se ljunak i pijesak koristi za namjene iz lanka 102. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, neposredno nakon
njihovoga vaenja, sadraj oevidnika obvezatno ukljuuje koliine i namjene za koje je iskoriten.
Na koncesionara koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajui nain,
odredbe stavaka 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovoga lanka. Obveza koncesionara na voenje oevidnika nastupa u trenutku
kad se ljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje odlaganjem na deponij ili na drugo mjesto izvan vodotoka.
Obveza deponiranja na ureene deponije
lanak 100.a
Izvoa iz lanka 99. stavka 1. ovoga Zakona duan je deponirati ljunak i pijesak, osim ljunka i pijeska koji se
razmjeta u vodotoku ili se ugrauje u regulacijsko-zatitne vodne graevine, na ureen deponij.
Deponijem iz stavka 1. ovoga lanka upravlja pravna osoba iz lanka 195. ovoga Zakona.
Koncesionar koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona duan je deponirati ljunak i pijesak na
ureen deponij, kojim on upravlja.
Deponiranje ljunka i pijeska
lanak 101.
Brisan.
Koritenje ljunka i pijeska tijekom radova na vodama i vodnom dobru
lanak 102.
ljunak i pijesak zahvaen tijekom radova iz lanka 99. stavka 1. ovoga Zakona e se:
razmjestiti unutar vodotoka ili kanala, bez vaenja na obale, ili
ugraditi u regulacijsko-zatitne vodne graevine, s prethodnim vaenjem ili bez vaenja na obale, ili
prodati radi graenja drugih javnih graevina, s prethodnim vaenjem na obale, ili
prodati na slobodnom tritu, putem javnoga nadmetanja, s prethodnim vaenjem na obale.
Prodaju iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga lanka ovoga lanka provodi naruitelj iz lanka 99. stavka 1. ovoga
Zakona.
Prodajna cijena iz stavka 1. podstavka 4. ovoga lanka ne moe biti manja od trne prodajne cijene u mjestu
vaenja u vrijeme prodaje.
Prihod od prodajne cijene, umanjen za naknadu trokova, prihod je dravnoga prorauna.
Prihod od naknade trokova vaenja i odlaganja na deponij prihod je naruitelja radova iz lanka 99. stavka 1.
ovoga Zakona, a prihod od naknade trokova skladitenja i uvanja prihod je pravne osobe iz lanka 195. ovoga
Zakona.

49/114

Odluku o koritenju ljunka i pijeska za namjene iz stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga lanka donosi Vlada
Republike Hrvatske ili od nje ovlateno tijelo.
Odluka iz stavka 6. ovoga lanka sadrava prodajnu cijenu ljunka i pijeska u sluaju prodaje iz stavka 1. podstavka
3. ovoga lanka odnosno poetnu prodajnu cijenu ljunka i pijeska u sluaju prodaje iz stavka 1. podstavka 4. ovoga
lanka. Prodajna cijena odnosno poetna prodajna cijena mora sadravati i troak vaenja, odlaganja na deponij,
skladitenja te uvanja ljunka i pijeska (naknada trokova).
Oevidnik deponiranoga ljunka i pijeska
lanak 103.
O ljunku i pijesku odloenom na deponij iz lanka 100.a ovoga Zakona, pravna osoba iz lanka 195. ovoga Zakona
duna je voditi oevidnik na propisanom obrascu.
Propis o obliku i sadraju oevidnika, nainu voenja oevidnika, rokovima uvanja oevidnika, rokovima
podnoenja izvjea iz stavka 3. ovoga lanka donosi ministar. Sadraj obvezatno ukljuuje i podatke o koliinama
ljunka i pijeska i namjenama iz lanka 102. stavka 1. podstavka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, za koje je iskoriten.
O koliinama ljunka i pijeska i nainu njegovog raspolaganja ili koritenja pravna osoba iz lanka 195. ovoga
Zakona podnosi izvjee Ministarstvu i ministarstvu nadlenom za financije.
Na koncesionara koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajui nain,
odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka.
Povreda zabrane eksploatacije
lanak 104.
Pravna ili fizika osoba koja na podruju znaajnom za vodni reim protupravno vadi ili kopa i vadi pijesak i ljunak
duna je naknaditi dravi tetu i sanirati devastirani okoli.
Smatra se da protupravno eksploatira ljunak i pijesak izvoa radova iz lanka 99. stavka 1. ovoga Zakona,
koncesionar koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona odnosno pravna osoba iz lanka 195. ovoga
Zakona ako podaci u oevidniku vaenja ljunka i pijeska odnosno oevidniku deponiranoga ljunka i pijeska nisu
sukladni stvarnom stanju. Smatra se da protupravno eksploatira ljunak i pijesak koncesionar koncesije iz lanka
163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona koji u istom danu na istom plovilu posjeduje ljunak i pijesak izvaen u
Republici Hrvatskoj i susjednim dravama.
Slubena osoba koja prva uoi protupravnu eksploataciju iz obnovljivih ili neobnovljivih leita duna je o tome
obavijestiti dravnu vodopravnu inspekciju i rudarsku inspekciju kao i naruitelja iz lanka 99. stavka 1. ovoga
Zakona.
Dravna vodopravna inspekcija i rudarska inspekcija dune su utvrditi stvarne koliine izvaenoga ljunka i pijeska,
a Hrvatske vode, na traenje dravne vodopravne inspekcije i rudarske inspekcije izrauju kontrolne geodetske
snimke mjesta vaenja i mjesta razmjetanja iz lanka 102. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.
Rjeenje o naknadi tete iz stavka 1. ovoga lanka donose Hrvatske vode u upravnom postupku sukladno propisu
iz stavka 8. ovoga lanka. Rjeenje se dostavlja Ministarstvu i nadlenom dravnom odvjetnitvu.
O albi protiv rjeenja odluuje Ministarstvo. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
Izvrenje rjeenja o naknadi tete iz stavka 1. ovoga lanka provode Hrvatske vode prema odredbama Opeg
poreznog zakona.

50/114

Ministar odlukom propisuje visinu naknade tete koja se sastoji u uveanoj trnoj vrijednosti protupravno
izvaenoga ljunka i pijeska. Naknada za ostalu tetu (teta na okoliu i materijalnim dobrima) potrauje se u
kaznenom odnosno parninom postupku.
Naplaeni iznos naknade tete iz stavka 1. ovoga lanka prihod je dravnoga prorauna.

VII. ZATITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA

1. Zatita od tetnog djelovanja voda

Zatita od tetnog djelovanja voda i upravljanje rizicima
lanak 105.
Zatita od tetnog djelovanja voda obuhvaa aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima
i zatitu od erozija i bujica.
Upravljanje rizicima od tetnog djelovanja voda obuhvaa: izradu prethodne procjene rizika od poplava, izradu i
provedbu planova upravljanja rizicima od poplava i Dravnoga plana obrane od poplave, provedbenih i logistikih
planova uz taj plan, ureenje voda, provedbu redovite i izvanredne obrane od poplava, provedbu obrane od leda na
vodotocima, zatitu od erozija i bujica, osnovnu melioracijsku odvodnju i provedbu ogranienja prava vlasnika i
drugih posjednika zemljita.
Ureenje voda
lanak 106.
Ureenjem voda, prema ovome Zakonu, smatra se gradnja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, gradnja
graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i radovi odravanja voda, sve u svrhu nekodljivog protoka voda.
Kada se radovi ureenja voda izvode u podruju koje je posebnim zakonom odreeno kao ekoloki znaajno,
odnosno zatieno podruje prevladavajui se javni interes utvruje sukladno propisima o zatiti prirode.
Gradnju iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatske vode ustupaju primjenom propisa o javnoj nabavi.
Radovi odravanja voda
lanak 107.
Radovima odravanja voda smatraju se osobito:
1. odravanje prirodnih i umjetnih vodotoka i drugih voda:
1.1. ienje i uklanjanje nanosa,
1.2. zemljani i slini radovi ureenja i odravanja obala,
1.3. zemljani radovi u inundacijskom podruju manjeg opsega,
1.4. krenje i koenje raslinja,
1.5. odravanje propusnosti propusta i prijelaza preko vodotoka;

51/114

2. odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina:

2.1. popravci na kruni i pokosima nasipa,
2.2. krenje, konja i radovi na vegetativnoj zatiti vodnih graevina,
2.3. popravci oteenih dijelova vodnih graevina;
3. odravanje graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju:
3.1. ienje, tehniko i vegetativno odravanje graevina i pojasa uz graevine,
3.2. zemljani radovi na manjim izmjenama na kanalskoj mrei,
3.3. odravanje izljeva ispusta drenanih cijevi,
3.4. odravanje graevina za sprjeavanje i otklanjanje erozija i sprjeavanje djelovanja bujica.
Radovima u smislu stavka 1. ovoga lanka smatraju se i zatitne mjere uzgoja i sjee drvea i drugog raslinja.
Hrvatske vode donose ope i tehnike uvjete za radove odravanja voda koji ukljuuju i zatitne mjere uzgoja i
sjee drvea i drugog raslinja iz stavka 2. ovoga lanka.
Radovi odravanja voda smatraju se jednostavnim radovima u smislu posebnog propisa koji ureuje jednostavne
graevine i radove.
Prije donoenja Plana upravljanja vodama, Hrvatske vode izrauju program radova odravanja voda koji osobito
sadri: podatke o lokacijama, vrsti radova, predmjer koliina radova i procjenu koliina nanosa. Program radova se
provodi prema opim i tehnikim uvjetima za radove odravanja voda.
Za program radova odravanja voda provodi se ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu sukladno propisima kojima
se ureuje zatita prirode.
Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, na zahtjev Hrvatskih voda, za pojedine radove odravanja voda iz programa
radova odravanja, moe se zasebno provesti ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu sukladno propisima kojima
se ureuje zatita prirode.
Radovi odravanja voda izvode se u kontinuitetu tijekom svih kalendarskih mjeseci u godini i njihovo se izvoenje
ne moe iskljuiti pojedinanim aktom donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnih propisa.
Inundacijsko podruje
lanak 108.
Za potrebe upravljanja rizicima od tetnog djelovanja voda, na vodotocima i drugim povrinskim vodama utvruje se
inundacijsko podruje.
U inundacijskom podruju iz stavka 1. ovoga lanka zabranjeno je obavljati radnje kojima se moe pogorati vodni
reim i poveati stupanj rizika od tetnog djelovanja voda.
Ureeno i neureeno inundacijsko podruje
lanak 109.
Ureeno inundacijsko podruje ini zemljite izmeu korita voda i vanjskog ruba pripadajuih mu regulacijskih i
zatitnih vodnih graevina, ukljuujui i pojas zemljita potreban za njihovo redovito odravanje.

52/114

Neureeno inundacijsko podruje ine:

1. zemljite uz vodotoke, koje je Planom upravljanja vodnim podrujima ili dokumentom o ureenju prostora
rezervirano za graenje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina,
2. prirodne i umjetne akumulacije i retencije u granicama utvrenim Planom upravljanja vodnim podrujima ili
prostornim planom.
Vanjsku granicu ureenog i neureenog inundacijskog podruja utvruje Ministarstvo na prijedlog Hrvatskih voda.
Granice inundacijskog podruja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ucrtavaju se u katastarske planove i planove
prostornog ureenja.
Prethodna procjena rizika od poplava
lanak 110.
Za svako vodno podruje, a po potrebi i za njegove dijelove, Hrvatske vode izrauju prethodnu procjenu rizika od
poplava.
Procjena iz stavka 1. ovoga lanka obuhvaa:
1. karte (zemljovide) vodnog podruja u odgovarajuem mjerilu, s unesenim granicama vodnih podruja podslivova i
po potrebi, priobalnih podruja s prikazom topografije i koritenja zemljita;
2. opis poplava iz prolosti koje su imale znatnije tetne uinke na zdravlje ljudi, okoli, kulturnu batinu i
gospodarske djelatnosti i vjerojatnost pojave slinih dogaaja u budunosti, koji bi mogli dovesti do slinih tetnih
posljedica;
3. procjenu potencijalnih tetnih posljedica buduih poplava za zdravlje ljudi, okoli, kulturnu batinu i gospodarske
djelatnosti, uzimajui u obzir, to je vie mogue, topografske, openite hidroloke i geomorfoloke znaajke i
poloaj vodotoka, ukljuujui poplavna podruja i, ukljuujui poplavna podruja kao prirodna retencijska podruja,
uinkovitost postojeih graevina za obranu od poplava, poloaj naseljenih podruja, poloaj industrijskih zona,
planove dugoronog razvoja te klimatske promjene na pojavu poplava.
Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava
lanak 111.
Hrvatske vode su dune izraditi karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za vodno podruje, a po potrebi
za dijelove vodnog podruja i podslivove.
Karte opasnosti od poplava (zemljovidi) sadre prikaz mogunosti razvoja odreenih poplavnih scenarija.
Karte rizika od poplava sadre prikaz moguih tetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih u zemljovidima iz
stavka 1. ovoga lanka.
Planovi upravljanja rizicima od poplava
lanak 112.
Za vodno podruje i po potrebi za dijelove vodnog podruja i podslivove, na osnovi karata iz lanka 111. stavka 1.
ovoga Zakona Hrvatske vode donose planove upravljanja rizicima od poplava.
Planovi iz stavka 1. ovoga lanka sadre:

53/114

1. ciljeve za upravljanje rizicima od poplava,

2. mjere za ostvarenje tih ciljeva, ukljuujui preventivne mjere,
3. zatitu, pripravnost, prognozu poplava i
4. sustave za obavjetavanje i upozoravanje.
Plan upravljanja rizicima od poplava sastavni je dio Plana upravljanja vodnim podrujima.
Upravljanje rizicima od poplava
lanak 113.
Za potrebe operativnoga upravljanja rizicima od poplava Vlada Republike Hrvatske donosi Dravni plan obrane od
poplava.
Obrana od poplava provodi se po vodnim podrujima, branjenim podrujima, sektorima i dionicama.
Dravni plan obrane od poplava objavljuje se u Narodnim novinama.
Sadraj Dravnoga plana za obranu od poplava
lanak 114.
Dravni plan obrane od poplava sadri: ciljeve za upravljanje rizicima od poplava, teritorijalne jedinice za obranu od
poplava, nositelje obrane od poplava, stadije obrane od poplava, mjere obrane od poplava, ukljuivo i preventivne
mjere, odredbe o sadraju provedbenih planova obrane od poplava koje donose Hrvatske vode (provedbeni
planovi), odredbe o donositelju i sadraju logistikih planova za sluaj poplava koji odreuju mjere sklanjanja i
spaavanja, rad hitnih slubi i drugih bitnih slubi u uvjetima poplava, opskrba vodom, hranom i sl. (logistiki
planovi), odredbe o upravljanju obranom od poplava, s obvezama i pravima rukovoditelja obrane i poplava, odredbe
o sustavu za obavjeivanje i upozoravanje i odredbe o sustavu veza.
Dravni plan obrane od poplava sadri i mjere za obranu od leda na vodotocima.

2. Obrana od poplava
Obrana od poplava
lanak 115.
Obrana od poplava moe biti preventivna, redovita i izvanredna.
Preventivnu obranu od poplava ine radovi odravanja voda iz lanka 107. ovoga Zakona.
Redovitu i izvanrednu obranu od poplava ine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti
plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti u svrhu nekodljivog protoka voda.
Poslovi obrane od poplava, obrane od leda i zatita od erozija i bujica hitna su sluba.
Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava.
Nositelji obrane od poplava usklauje svoje aktivnosti s Dravnom upravom za zatitu i spaavanje, Ravnateljstvom
policije, Hrvatskom vojskom, nadlenim medicinskim slubama, i drugim hitnim slubama te pravnim osobama koje

54/114

sukladno posebnim propisima upravljaju prometnicama.

Ustupanje poslova obrane od poplava
lanak 116.
Provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava, Hrvatske vode ustupaju ponuditelju na branjenom
podruju primjenom propisa o javnoj nabavi. Okvirni sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od 4 godine.
Uvjet tehnike sposobnosti ponuditelja je rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka
220. toke 2. ovoga Zakona.
Ustupanje radova ienja i uklanjanja nanosa
lanak 116.a
Radovi ienja i uklanjanja nanosa u podruju znaajnom za vodni reim ugovaraju se u postupku javne nabave
zasebnom od postupka iz lanka 116. ovoga Zakona, sa sposobnim izvoaem koji ne mora imati rjeenje o
ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 2. ovoga Zakona.
Izvoenje radova iz stavka 1. ovoga lanka ustupa se primjenom odredbi propisa o javnoj nabavi, a pri nastupu
okolnosti iz lanka 231.a ovoga Zakona provodi se postupak javne nabave zbog iznimne urnosti.
Radovi ienja i uklanjanja nanosa u podruju znaajnom za vodni reim provode se, po odredbama ovoga lanka,
i kad postoji potreba za ljunkom i pijeskom iz vodotoka radi graenja javnih graevina od interesa za Republiku
Hrvatsku.
Naelo trajne imobilizacije i naelo mobilizacije
lanak 117.
Pravna osoba iz lanka 116. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je u svako doba:
1. biti nazona na branjenom podruju ljudstvom i materijalnim sredstvima (strojevi, vozila, alati i druga oprema), na
temelju ega mu je izdano rjeenje o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti i
2. odravati vlastito ustrojstvo, stanje osposobljenosti i pokretljivosti ljudstva, kao i stanje materijalnih sredstava,
ukljuivo i potrebnu zalihu graevnoga i drugoga materijala, tako da bude sposobno pravodobno pristupiti provedbi
mjera utvrenih Dravnim planom obrane od poplava.
Pravna osoba iz lanka 116. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je u svako doba, na prvi poziv Hrvatskih voda,
bezuvjetno i bez prava na prigovor:
1. odazvati se ljudstvom i s materijalnim sredstvima, na temelju kojeg mu je izdano rjeenje o posebnim uvjetima za
obavljanje djelatnosti, a po potrebi i s drugim sredstvima, ako su mu potrebna na branjenom podruju i rasporediti
se na toke obrane od poplave (odaziv u pripremno stanje), i
2. sudjelovati ljudstvom i s materijalnim sredstvima u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava, sukladno planovima
na branjenom podruju (sudjelovanje u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava).
Obveze civilnog sudjelovanja u obrani od poplava
lanak 118.
Pravne osobe i graani duni su radom i materijalnim sredstvima (strojevi, vozila, alati i druga oprema, graevni i

55/114

drugi materijal) sudjelovati u obrani od poplava ako nastupi opasnost u takvom opsegu da se obrana ne moe
osigurati materijalnim sredstvima i ljudstvom pravnih osoba iz lanka 115. stavka 6. ovoga Zakona.
U obrani od poplava dune su u prvom redu sudjelovati pravne osobe i graani s podruja ugroenih poplavom. Ako
njihovo sudjelovanje nije dovoljno za otklanjanje neposredne opasnosti i posljedica od poplava nadleni rukovoditelj
obrane od poplava zatrait e od tijela iz stavka 3. ovoga lanka da u obrani sudjeluju i pravne osobe i graani s
drugih podruja.
Naredbe o obvezi sudjelovanja pojedinih pravnih osoba i graana iz stavka 1. i 2. ovoga lanka u obrani od poplava
donose elnici jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Pravnim osobama i graanima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pripada naknada stvarnih trokova materijalnih
sredstava i ljudstva za razdoblje sudjelovanja u obrani od poplava, koju isplauju Hrvatske vode u visini trokova
koji se isplauju pravnim osobama iz lanka 116. stavka 1. ovoga Zakona.
Prihvat poplavnoga vala u akumulacijama
lanak 119.
Pravne i fizike osobe koje upravljaju akumulacijama i retencijama su u obvezi koristiti ih na nain kojim se
osigurava prihvaanje poplavnog vala.
Veliina zapremnine, odnosno razina slobodnog prostora u akumulacijama i retencijama koja se mora odravati u
pojedinim godinjim razdobljima i uvjeti isputanja voda, odreuju se vodopravnom dozvolom.
Vlasnici i korisnici brana na akumulacijama ili retencijama su u obvezi obavljati stalno promatranje sigurnosti brana
u skladu s posebnim propisom koji donosi ministar nadlean za graditeljstvo, uz suglasnost ministra.
Zabrana prometovanja
lanak 120.
U sluaju opasnosti od poplave ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove prometa, moe na
ugroenom podruju privremeno ograniiti, odnosno zabraniti cestovni, eljezniki i rijeni promet.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kada je potrebno urno postupiti zbog neposredne ugroenosti od poplava, akt
o zabrani prometa moe donijeti nadleni rukovoditelj obrane od poplave.

3. Obrana od leda
Mjere obrane od leda
lanak 121.
Ako zbog stvaranja i nagomilavanja leda nastaju pregrade koje mogu prouzroiti poplavu ili ako bi zbog stvaranja i
pokretanja leda moglo doi do oteenja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, mostova i drugih stalnih ili
plovnih objekata na vodotoku, poduzimaju se mjere utvrene Dravnim planom obrane od poplava.
Mjere za obranu od leda u cilju zatite mostova plovnih i drugih objekata koji su u vlasnitvu pravnih i fizikih osoba,
poduzimaju te osobe.
U sluaju opasnosti iz stavka 1. ovoga lanka ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za poslove prometa, moe
privremeno ograniiti, odnosno zabraniti plovidbu na unutarnjim plovnim putovima.

56/114

Ustupanje radova lomljenja leda u hitnom sluaju

lanak 121.a
Kada je zbog pojave leda na vodotoku potrebno izvriti lomljenje leda ti se radovi ugovaraju u postupku javne
nabave zasebnom od postupka iz lanka 116. ovoga Zakona sa sposobnim izvoaem koji mora imati rjeenje o
ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 2. ovoga Zakona ako posjeduje plovilo
sposobno za lomljenje leda, a ako ne posjeduje takvo plovilo radovi se mogu ugovoriti sa sposobnim izvoaem koji
ne mora imati rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 2. ovoga Zakona
ako posjeduje plovilo sposobno za lomljenje leda.
Izvoenje radova iz stavka 1. ovoga lanka ustupa se primjenom odredbi propisa o javnoj nabavi zbog iznimne
urnosti.

4. Zatita od erozija i bujica

Erozijsko podruje i bujini tokovi
lanak 122.
Podruje ugroeno od erozija (erozijsko podruje) je podruje na kojem zbog djelovanja povrinskih ili podzemnih
voda dolazi do ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljita i do drugih tetnih pojava, uslijed ega se mogu
ugroziti ivot i zdravlje ljudi, njihova imovina te poremetiti vodni reim.
Bujini tokovi su povremeni ili stalni vodotoci u kojima zbog intenziteta oborina i/ili topljenja snijega nastaju nagle
promjene u protjecanju voda uslijed ega se mogu ugroziti ivot i zdravlje ljudi, njihova imovina te poremetiti vodni
reim i nastati tetni utjecaji na okoli.
Bujini tokovi jakih erozijskih procesa koji ugroavaju vea naselja, industrijska postrojenja magistralne i regionalne
prometnice te graevine za melioracije unose se u popis voda I. reda.
Zatita od erozija i bujica
lanak 123.
Radi spreavanja i otklanjanja erozija i djelovanja bujica grade se i odravaju regulacijske i zatitne vodne
graevine, izvode zatitni radovi i provode mjere zatite.
Radovima za zatitu od erozija i bujica (zatitni radovi) smatraju se osobito: poumljavanje, uzgoj i odravanje
zatitne vegetacije, trasiranje, krenje raslinja, ienje korita bujice i drugi slini radovi.
Mjerama za zatitu od erozija i bujica smatraju se osobito: zabrana i ograniavanje sjee drvea i grmlja, zabrana i
ograniavanje vaenja pijeska, ljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajui nain koritenja
poljoprivrednog i drugog zemljita i druge odgovarajue mjere.
Kada postoji opasnost da se zbog zahvata u prostoru pojave bujice investitor zahvata u prostoru je, sukladno
izdanim vodopravnim uvjetima, u obvezi prilikom izvoenja pripremnih radova izvesti zahvat u prostoru kojim e se
bujice nekodljivo provesti do prijamnika.
Radovi iz stavka 1. ovoga lanka provede se sukladno Planu upravljanja vodama.

57/114

5. Posebno o graevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju, graevinama za navodnjavanje i

graevinama oborinske odvodnje
Pojas za odravanje
lanak 124.
Uz graevine detaljne melioracijske odvodnje i graevine za navodnjavanje uspostavlja se pojas u irini od 3 metra
od vanjskoga ruba te graevine koji slui odravanju graevine (pojas za odravanje). U pojasu za odravanje
poljoprivredna proizvodnja se obavlja na rizik vlasnika, odnosno zakonitoga posjednika zemljita.
Izvoa radova odravanja u obvezi je dogovoriti vrijeme odravanja i mjesta pristupa graevinama iz stavka 1.
ovoga lanka s vlasnikom, odnosno zakonitim posjednikom susjednoga zemljita, koji je duan omoguiti pristup u
dobroj vjeri i u razumnom roku. Ako se dogovor ne postigne izvoa je ovlaten pristupiti graevinama iz stavka 1.
ovoga lanka i izvesti radove odravanja, na nain kojim se ini najmanja teta vlasniku, odnosno zakonitom
posjedniku susjednoga zemljita.
Oborinska odvodnja
lanak 125.
Graevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada poslovnih i drugih prostora grade i odravaju njihovi vlasnici.
Graevine oborinske odvodnje s javnih povrina i iz graevina iz stavka 1. ovoga lanka koje se na njih imaju
prikljuiti, u graevinskim podrujima, grade i odravaju jedinice lokalne samouprave iz svog prorauna.
Jedinice lokalne samouprave mogu ustupiti gradnju i/ili odravanje graevina iz stavka 2. ovoga lanka
isporuiteljima vodnih usluga na nain odreen lankom 201. stavkom 1. ili 2. ovoga Zakona.
Na vodotoke i suna korita koji prolaze kroz graevinska podruja gradova i opina, natkriveni su i slue ujedno i
namjenama oborinske odvodnje primjenjuju se odredba stavka 2. ovoga lanka.
Kanale oborinske odvodnje s prometnica koji su izgraeni na cestovnom zemljitu ili eljeznikom zemljitu, luka i
lukih podruja, zranih luka i zrakoplovne infrastrukture, odravaju osobe koje su posebnim propisima odreene za
gospodarenje prometnicom.

VIII. ZABRANE I OGRANIENJA PRAVA VLASNIKA I POSJEDNIKA ZEMLJITA I POSEBNE MJERE RADI
ODRAVANJA VODNOG REIMA

Zabrane i ogranienja
lanak 126.
Radi ouvanja i odravanja regulacijskih i zatitnih te drugih vodnih graevina i sprjeavanja pogoranja vodnog
reima, zabranjeno je:
1. na nasipima i drugim regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama:
1.1. kopati i odlagati zemlju, pijesak, ljunak, jalovinu i drugi materijal,
1.2. prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izriito doputeno,

58/114

1.3. podizati nasade,

1.4. obavljati druge radnje kojima se moe ugroziti sigurnost ili stabilnost tih graevina;
2. saditi drvee na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala;
3. podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala;
4. u ureenom inundacijskom podruju orati zemlju, saditi i sjei drvee i grmlje;
5. u ureenom inundacijskom podruju,:
5.1. podizati zgrade, ograde i druge graevine, osim regulacijskih i zatitnih vodnih graevina do 6 metara od
vanjske noice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zatitne vodne graevine koja nije nasip (obala i
obaloutvrda),
5.2. vaditi pijesak, ljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske noice nasipa, odnosno od vanjskog
ruba regulacijsko-zatitne vodne graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda),
5.3. kopati i buiti zdence do 20 metara od vanjske noice nasipa, odnosno vanjskog ruba regulacijsko-zatitne
vodne graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda),
5.4. buiti tlo do 20 metara od vanjske noice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zatitne vodne
graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda);
6. u neureenom inundacijskom podruju, protivno vodopravnim uvjetima:
6.1. podizati zgrade, ograde i druge graevine, osim regulacijskih i zatitnih vodnih graevina,
6.2. vaditi pijesak, ljunak, kamen, glinu i ostale tvari,
6.3. kopati i buiti zdence,
6.4. buiti tlo;
7. na graevinama za melioracijsku odvodnju:
7.1. obraivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu otetiti graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju
ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od 5 m od ruba tih graevina,
7.2. obraivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu otetiti graevine za detaljnu odvodnju ili poremetiti
njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od 3 m od ruba tih graevina;
8. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom podruju odlagati
zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se moe utjecati na promjenu toka, vodostaja,
koliine ili kakvoe vode ili oteati odravanje vodnog sustava;
9. graditi i/ili doputati gradnju na zemljitu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih povrina (prometnice,
parkovi, trgovi).
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, odstupanja su mogua uz suglasnost Hrvatskih voda:
1. pod uvjetom da ne dolazi do ugroavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih graevina,
2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoranja postojeeg vodnog reima,

59/114

3. ako to nije u bitnom protivno lanku 9. tokama 1. do 4. ovoga Zakona.

Uzgoj i sjea drvea u inundacijskom podruju moe se obavljati iskljuivo na osnovi planskog dokumenta iz lanka
15. stavka 3. ovoga Zakona.
Uspostava prijanjeg stanja
lanak 127.
Poinitelj radnje iz lanka 126. ovoga Zakona ili osoba u iju je korist radnja izvedena duan je uspostaviti prijanje
stanje po rjeenju dravne vodopravne inspekcije, uz prethodno pribavljeno miljenje Hrvatskih voda.
Ako osoba iz stavka 1. ovoga lanka ne uspostavi prijanje stanje, naredit e se uspostava prijanjeg stanja putem
Hrvatskih voda, uz obvezu poinitelja radnje na naknadu vrijednosti izvrenih radova.
Ako tetu nije mogue popraviti, poinitelj radnje duan je naknaditi tetu u iznosu koji odreuje dravni vodopravni
inspektor prema cjeniku koji donose Hrvatske vode uz suglasnost ministra.
Uklanjanje graevine, osim privremene graevine, provodi se prema propisima o prostornom ureenju i gradnji.
Odravanje drugih graevina na vodnom dobru i vodnim graevinama
lanak 128.
Vlasnici, odnosno drugim propisom odreeni upravitelji cesta, putova, eljeznica, mostova i drugih prijelaza na
vodnom dobru, regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama, duni su ih odravati tako da se na njima ne skuplja,
odnosno ne zadrava voda koja moe ugroziti njihovu stabilnost i funkcionalnost.
U sluaju da se odravanje cesta i putova iz stavka 1. ovoga lanka ne obavlja na utvreni nain, dravna
vodopravna inspekcija moe rjeenjem narediti poduzimanje radova odravanja i/ili zabraniti njihovo koritenje dok
se ne uspostavi stanje sukladno stavku 1. ovoga lanka.
Trpljenja vlasnika zemljita
lanak 129.
U cilju neposredne provedbe obrane od poplava vlasnici ili drugi posjednici zemljita na ugroenom podruju,
obvezni su na zahtjev Hrvatskih voda dopustiti:
1. koritenje pijeska, ljunka, gline ili kamena sa svog zemljita, ili odlaganje na svom zemljitu,
2. prijelaz preko svog zemljita osoba, prijevoznih sredstava i mehanizacije.
Ako vlasnik ili drugi posjednik zemljita iz stavka 1. ovoga lanka, ne dopusti koritenje svog zemljita za svrhe iz
stavka 1. ovoga lanka, dravni vodopravni inspektor e rjeenjem naloiti postupanje u skladu s odredbom tog
stavka.
O albi protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka odluuje povjerenstvo za albe iz lanka 232. stavka 1. ovoga
Zakona. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
Osobe iz stavka 1. ovoga lanka imaju pravo na naknadu za iskoritenu tvar, odnosno nastalu stvarnu tetu na teret
sredstava osobe koja upravlja javnim vodnim dobrom.
Doputanje prijelaza
lanak 130.

60/114

U cilju premjeravanja, snimanja i obiljeavanja u vezi s graenjem vodnih graevina i odravanjem vodotoka i
vodnih graevina, vlasnici i drugi posjednici zemljita iz lanka 129. stavka 1. ovoga Zakona duni su dopustiti
prijelaz ovlatenicima Hrvatskih voda preko svog zemljita.
U sluaju da vlasnik ili drugi posjednik zemljita iz stavka 1. ovoga lanka ne dopusti prijelaz preko svog zemljita
primjenjuju se odredbe lanka 129. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Ako prilikom izvoenja radnji iz stavka 1. ovoga lanka nastupi teta, vlasnik ili zakoniti posjednik zemljita ima
pravo na naknadu nastale tete, koja se utvruje prema opim pravilima obveznog prava.
Zabrana utjecaja na tok i koritenje voda
lanak 131.
Vlasnicima i drugim posjednicima zemljita zabranjeno je:
1. mijenjati ili presijecati tok podzemnih voda, odnosno koristiti te vode u opsegu kojim se ugroavaju opskrba
drugih osoba vodom za pie, koritenje voda za druge namjene, mineralna i termalna izvorita te stabilnost tla i
graevina,
2. mijenjati pravac ili jainu toka povrinske vode koja prirodno protjee ili otjee s njihovog zemljita na tetu
susjednog zemljita,
3. buiti zdence bez pravovaljanog vodopravnog akta ili suprotno njemu.
O albi protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka odluuje povjerenstvo za albe iz lanka 232. stavka 1. ovoga
Zakona. alba protiv rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje.
alba protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne odgaa njegovo izvrenje.
Slunost dovoenja, odnosno odvoenja vode
lanak 132.
Ako se odvoenje vode s nekog zemljita ili dovoenje vode na to zemljite, ne moe rijeiti na drugi povoljniji ili
ekonominiji nain, moe se uz naknadu zasnovati pravo slunosti dovoenja, odnosno odvoenja vode.
Odgovornost za tete
lanak 133.
Za tete nastale tetnim djelovanjem vode (poplave, bujice, led i dr.) izvan vodnog dobra odgovara se po osnovi
krivnje.
Za tete unutar vodnog dobra nastale tetnim djelovanjem vode ne ostvaruje se pravo na naknadu tete. Ova se
odredba ne primjenjuje na naknadu tete koja se ostvaruje temeljem ugovora o osiguranju.
Za tete na imovini i neimovinskim dobrima nastale unutar vodnog dobra ili nastale na vodnim graevinama, a koje
potjeu iz nekog drugog uzroka, osim tetnog djelovanja vode, odgovara se po osnovi krivnje, osim ako oteenik
ne dokae da potjeu od opasne stvari koja se nalazi ili se nalazila u tom prostoru ili opasne djelatnosti koja se
obavljala ili se obavlja u tom prostoru.
Za tete nastale zbog neispunjenja ugovora o ureenju voda izvoa radova odgovara treim osobama po osnovi
krivnje.

61/114

IX. VODNA DOKUMENTACIJA

Vodna dokumentacija
lanak 134.
Vodna dokumentacija sastoji se od:
1. vodne knjige,
2. vodnih katastara i
3. oevidnika koncesija za gospodarsko koritenje voda.
Vodna knjiga
lanak 135.
U vodnoj knjizi se vode podaci o izdanim vodopravnim aktima koje na temelju ovoga Zakona izdaju Hrvatske vode.
Uz vodnu knjigu se vodi i zbirka isprava koja sadrava vodopravne akte te druge upravne i neupravne akte i
dokazne isprave u postupku izdavanja vodopravnih akata (spis predmeta).
Vodnu knjigu vode Hrvatske vode.
Vodni katastri
lanak 136.
Vodni katastri sastoje se od:
1. katastra vodnih tijela,
2. katastra vodnoga dobra i vodnih graevina,
3. katastra koritenja voda i
4. katastra zatite voda.
U okviru katastra zatite voda vodi se i registar emisija.
Vodne katastre vode Hrvatske vode.
Oevidnik koncesija
lanak 137.
U oevidnik koncesija za gospodarsko koritenje voda upisuju se podaci o odlukama i ugovorima o koncesijama za
gospodarsko koritenje voda te o naknadi za koncesiju.
Oevidnik za gospodarsko koritenje voda vodi se neovisno o registru koncesija koji se vodi na temelju Zakona o
koncesijama.

62/114

Oevidnik koncesija za gospodarsko koritenje voda vode Hrvatske vode na temelju isprava iz stavka 1. ovoga
lanka koje im dostavlja Ministarstvo.
Javnost vodne dokumentacije
lanak 138.
Vodna dokumentacija se vodi i koristi prema naelu javnosti sukladno propisima o pravu na pristup informacijama.
Pravne i fizike osobe imaju pravo traiti i dobiti izvatke iz vodne dokumentacije, uz naknadu trokova izrade tih
izvadaka.
Vodna dokumentacija se vodi i u digitalnom obliku u okviru Informacijskog sustava voda, kao i isprave ugovora
sklopljenih na temelju planova upravljanja vodama.
Informacijski sustav voda dio je informacijskog sustava zatite okolia koji vodi Agencija za za zatitu okolia koji
ini dio Europskog informacijskog sustava za vode i more (WISE).
Informacijski sustav voda se usklauje i povezuje s informacijskim sustavima koje vode druga tijela dravne uprave,
tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.
Prikupljanje i ustupanje podataka
lanak 139.
Hrvatske vode prikupljaju, obrauju i interpretiraju podatke o vodama i vodnom okoliu za potrebe provedbe vodne
politike.
Pravne i fizike osobe koje raspolau podacima iz stavka 1. ovoga lanka dune su ih dostaviti Hrvatskim vodama,
osim podataka koji sukladno posebnom propisu predstavljaju dravnu, vojnu, slubenu, poslovnu ili profesionalnu
tajnu.
Tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima
koja posjeduju podatke od znaaja za upravljanje vodama i voenje vodne dokumentacije obvezna su ih ustupiti ili
uiniti dostupnima u elektronikom obliku Hrvatskim vodama na njihov zahtjev.
Na zahtjev tijela ili osoba iz stavka 3. ovoga lanka, Hrvatske vode su obvezne ustupiti im podatke iz Informacijskog
sustava voda.
Propis o vodnoj dokumentaciji
lanak 140.
Sadraj, oblik i nain voenja vodne dokumentacije, iznos i naplatu trokova za izvatke iz vodne dokumentacije,
podatke koji se prikupljaju na temelju lanka 139. stavka 2. ovoga Zakona, obveznike dostave tih podataka, rokove i
nain dostave tih podataka propisuje ministar pravilnikom.

X. VODOPRAVNI AKTI

1. Zajednike odredbe
Vrste vodopravnih akata

63/114

lanak 141.
Radi postizanja utvrenih ciljeva upravljanja vodama iz lanka 4. ovoga Zakona izdaju se vodopravni akti.
Vodopravni akti su:
1. vodopravni uvjeti,
2. obvezujue vodopravno miljenje,
3. vodopravna potvrda,
4. vodopravna dozvola,
5. posebni uvjeti prikljuenja i
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja.
Vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola upravni su akti.
Zaposlenici Hrvatskih voda, ovlateni za izdavanje vodopravnih akata, moraju imati strunu spremu i poloen
struni ispit propisan za dravne slubenike.
O albi protiv vodopravnih akata iz stavka 2. ovoga lanka i drugih upravnih akata donesenih u postupku izdavanja
vodopravnih akata odluuje Ministarstvo.
Vodopravni akti iz stavka 2. toaka 2. i 4. ovoga lanka mogu se ukinuti i u sluaju iz lanka 55. stavka 1. ovoga
Zakona.
Propis o izdavanju vodopravnih akata
lanak 142.
Ministar nadlean za vodno gospodarstvo pravilnikom e propisati izdavanje vodopravnih akata, a osobito sadraj,
oblik, nain izdavanja i prijenos vodopravnih akata, osnove za odbijanje izdavanja vodopravnih akata, izdavanje
izvoda, sadraj i nain voenja oevidnika, posebne trokove u vezi s izdavanjem vodopravnih akata i nain njihova
snoenja te pohranu i uvanje vodopravnih akata.

2. Vodopravni uvjeti
Vodopravni uvjeti
lanak 143.
Vodopravnim uvjetima odreuju se tehniki i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi usklaenja s
odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega.
Vodopravni uvjeti su potrebni:
1. za zahvate u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola, odnosno odgovarajui akt za graenje prema
propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni projekt,

64/114

2. za izradu glavnog projekta za zahvate u prostoru za koje se prema propisima o prostornom ureenju i gradnji ne
izdaje lokacijska dozvola,
3. za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja, vodoistranih radova te drugih radova koji mogu trajno,
povremeno ili privremeno utjecati na vodni reim, a za koje se, prema posebnim propisima o prostornom ureenju i
gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola,
4. za koritenje voda za gospodarski uzgoj riba i drugih vodenih organizama u postupku davanja zakupa za
ribnjake i
5. u drugim sluajevima gdje je to propisano ovim Zakonom.
Glavni projekt za zahvate iz stavka 2. toke 1. ovoga lanka, odnosno dokumentacija za radove iz stavka 2. toke 3.
ovoga lanka mora biti sukladna izdanim vodopravnim uvjetima.
Idejni projekt u postupku ishoenja rjeenja o uvjetima graenja mora biti sukladan i odredbama ovoga Zakona i
propisa donesenih na temelju njega.
Utvrdi li se sukladnost u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, prilikom uvida u idejni projekt, vodopravni uvjeti i
vodopravna potvrda izdaju se usmenim oitovanjem kao jedan akt.
Utvrdi li se nesukladnost u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka vodopravni uvjeti izdaju se naknadno u roku
propisanom posebnim propisom.
Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.
Kada vodopravni uvjeti nisu potrebni
lanak 144.
Vodopravni uvjeti nisu potrebni:
1. za graenje ili rekonstrukciju graevina u kojima se voda koristi iskljuivo za pie i sanitarne potrebe (stambene
graevine i poslovne graevine bez proizvodnih, servisnih, skladinih i slinih prostora), ako se te graevine
prikljuuju na komunalne vodne graevine i
2. kada se izdaje obvezujue vodopravno miljenje.
Ako se graevine iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka grade, odnosno rekonstruiraju u ureenom ili neureenom
inundacijskom podruju vodopravni uvjeti su potrebni.
Miljenja drugih tijela
lanak 145.
U postupku izdavanja vodopravnih uvjeta za zahvate u prostoru koji imaju utjecaja na vodne graevine za
proizvodnju elektrine energije potrebno je pribaviti miljenje korisnika tih vodnih graevina.
Odbijanje zahtjeva
lanak 146.
Zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta odbija se u sljedeim sluajevima:
1. za zahvate u prostoru koji nisu doputeni ili su zabranjeni odlukom o zonama sanitarne zatite,

65/114

2. za graenje ili poveanje kapaciteta vodnih graevina javne odvodnje, ako nije donesena odluka o odvodnji
otpadnih voda,
3. za graenje ili rekonstrukciju graevina s predvienim isputanjem otpadnih voda u povrinske i/ili otpadne vode,
ako to isputanje nije doputeno ili je zabranjeno odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju
njega,
4. za drugo graenje ili rekonstrukciju koja je zabranjena ili nije doputena po odredbama ovoga Zakona ili
propisima donesenim na temelju njega,
5. kad izdavanje vodopravnih uvjeta po odredbama ovoga Zakona ili propisa iz lanka 142. ovoga Zakona nije
potrebno i
6. kada idejni projekt nije usklaen s odredbama ovoga Zakona ili propisima donesenim na temelju njega.
Vodopravni uvjeti za graenje ili poveanje kapaciteta graevina za odvodnju otpadnih voda, koja nije javna
odvodnja, u vlasnitvu pravnih ili fizikih osoba, izdaju se i ako nije donesena odluka o odvodnji otpadnih voda, a
njima e se odrediti da te graevine moraju udovoljiti uvjetima isputanja otpadnih voda u tijela povrinskih voda.
Promjena i razdoblje vaenja vodopravnih uvjeta
lanak 147.
Vodopravni uvjeti iz lanka 143. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona mijenjaju se kada se prema propisima o
prostornom ureenju i gradnji mijenja lokacijska dozvola.
Vodopravni uvjeti iz lanka 143. stavka 2. toke 2. ovoga Zakona mijenjaju se kada se prema propisima o
prostornom ureenju i gradnji mijenja odgovarajui akt za graenje sukladno propisima o prostornom ureenju i
gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni projekt.
Vodopravni uvjeti iz lanka 143. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona vae dok vai lokacijska dozvola.
Vodopravni uvjeti iz lanka 143. stavka 2. toke 2. ovoga Zakona vae dok vai odgovarajui akt za graenje
sukladno propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije je izdavanje dostatan idejni projekt.
Vodopravni uvjeti iz lanka 143. stavka 2. toke 3. ovoga Zakona vae 2 godine od njihove konanosti.

3. Obvezujue vodopravno miljenje

Obvezujue vodopravno miljenje
lanak 148.
Za graenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnosti u postrojenjima odreenim posebnim
propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zatite okolia, izdaje se obvezujue vodopravno miljenje.
Obvezujue vodopravno miljenje izdaju Hrvatske vode.
Obvezujue vodopravno miljenje ima sadraj vodopravnih uvjeta za graenje i vodopravne dozvole za isputanje
otpadnih voda te vodopravne dozvole za koritenje voda.
Obvezujue vodopravno miljenje sastavni je dio rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia.
Iznimno, obvezujue vodopravno miljenje moe se izdati i usmenim oitovanjem na nain kako je ureeno

66/114

posebnim propisom o zatiti okolia.

Obvezujuim vodopravnim miljenjem mogu se odrediti granine vrijednosti emisija u vode stroe od onih
propisanih aktom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona, ako se to, u postupku utvrenja objedinjenih uvjeta zatite
okolia, ocijeni potrebnim radi zatite okolia na odreenoj lokaciji.
Obvezujue vodopravno miljenje vai koliko i rjeenje o objedinjenim uvjetima zatite okolia.

4. Vodopravna potvrda
Izdavanje vodopravne potvrde
lanak 149.
Vodopravnom potvrdom potvruje se:
1. da je glavni projekt za ishoenje graevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o prostornom
ureenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujuem vodopravnom miljenju,
2. da je rudarski projekt u postupku izdavanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina sukladan vodopravnim
uvjetima izdanim u postupku izdavanja lokacijske dozvole za eksploataciju pijeska i ljunka iz neobnovljivih leita iz
lanka 97. stavka 5. ovoga Zakona,
3. da je dokumentacija za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja i drugih radova izraena sukladno
izdanim vodopravnim uvjetima.
Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode.
Vodopravna potvrda u sluaju iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka izdaje se prilikom uvida u glavni projekt usmenim
oitovanjem predstavnika Hrvatskih voda ili naknadno, pisanim putem.
Utvrde li nesukladnost izmeu glavnoga projekta i vodopravnih uvjeta, odnosno rjeenja o objedinjenim uvjetima
zatite okolia u dijelu koji se odnosi na obvezujue vodopravno miljenje Hrvatske vode e se o tome usmeno
oitovati ili naknadno, pisanim putem. U tom sluaju tijelo graditeljstva zakljukom odreuje investitoru primjereni
rok za usklaenje prema propisima o prostornom ureenju i gradnji.
Ako Hrvatske vode, i nakon usklaivanja odreenoga prema stavku 4. ovoga lanka, utvrde nesukladnost glavnoga
projekta s izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno rjeenjem o objedinjenim uvjetima zatite okolia u dijelu koji se
odnosi na obvezujue vodopravno miljenje, odbit e izdavanje vodopravne potvrde.
Vodopravna potvrda iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka izdaje se u rokovima propisanim posebnim propisima o
prostornom ureenju i gradnji.
Razdoblje vaenja vodopravne potvrde
lanak 150.
Vodopravna potvrda iz lanka 149. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona vai koliko vai i akt kojim se odobrava
graenje.
Vodopravna potvrda iz lanka 149. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona vai 2 godine od njezinog izdavanja.

67/114

5. Vodopravne dozvole
Obveza pribavljanja vodopravne dozvole
lanak 151.
Vodopravna dozvola potrebna je za isputanje otpadnih voda i za koritenje voda, pod pretpostavkama propisanim
lancima 152. i 157. ovoga Zakona.
Vodopravne dozvole izdaju Hrvatske vode.
Vodopravna dozvola za isputanje otpadnih voda
lanak 152.
Vodopravna dozvola je potrebna za svako isputanje otpadnih voda za koje se propisom iz lanka 60. stavka 3.
ovoga Zakona propisuju granine vrijednosti emisija.
Kad vodopravna dozvola za isputanje otpadnih voda nije potrebna
lanak 153.
Vodopravna dozvola za isputanje voda nije potrebna:
1. za isputanje oborinskih voda,
2. za isputanje otpadnih voda iz lanka 60. stavka 4. podstavka 1. ovoga Zakona i
3. kada se prema odredbama ovoga Zakona izdaje obvezujue vodopravno miljenje.
Sadraj vodopravne dozvole za isputanje otpadnih voda
lanak 154.
Vodopravna dozvola za isputanje otpadnih voda sadri:
1. doputene koliine otpadnih voda,
2. granine vrijednosti emisija,
3. obvezu monitoringa i dostavljanja podataka, u skladu sa lankom 44. stavkom 6. ovoga Zakona i
4. druge obveze utvrene propisom iz lanka 142. ovoga Zakona.
Uz sadraj iz stavka 1. ovoga lanka, vodopravna dozvola za isputanje otpadnih voda, koja se izdaje korisnicima
koji iz postojeih graevina isputaju otpadne vode, moe sadravati i privremeno doputenje isputanja otpadnih
voda u koliinama iznad onih propisanih propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona i graninim vrijednostima
emisija viim od onih propisanih propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona, a u razdoblju odreenom tim
propisom (razdoblje prilagodbe). Razdoblje prilagodbe je jednokratno.
Uvid u akte o proizvodnji, uvozu i stavljanju na trite kemikalija
lanak 155.
Svako javnopravno tijelo koje na temelju posebnoga zakona izdaje akt kojim se doputa proizvodnja, uvoz i
stavljanje na trite kemikalija koje nakon uporabe dospijevaju u vode, ukljuujui i sredstva za zatitu bilja,

68/114

mineralna gnojiva i biocidne pripravke ili vodi evidenciju o kemikalijama, duno je omoguiti Hrvatskim vodama uvid
u akte ili podatke koji ine sadraj predmetnih akata.
lanak 156.
Brisan.
Vodopravna dozvola za koritenje voda
lanak 157.
Vodopravna dozvola za koritenje voda izdaje se za svako koritenje voda iz lanka 74. ovoga Zakona koje prelazi
opseg iz lanka 76. i 77. ovoga Zakona, osim za koritenje voda za koje se prema ovom Zakonu izdaje koncesija iz
lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona ili koritenje iz lanka 158. ovoga Zakona.
Vodopravnom dozvolom za koritenje voda korisniku se odreuju: namjena, mjesto, nain, uvjeti i opseg koritenja
voda te drugi uvjeti sadrani u propisu iz lanka 142. ovoga Zakona.
Kada vodopravna dozvola za koritenje voda nije potrebna
lanak 158.
Vodopravna dozvola za koritenje voda nije potrebna:
1. za koritenje voda iz lanaka 76. i 77. ovoga Zakona,
2. za koritenje voda iz graevina javne vodoopskrbe,
3. za radove iz lanka 26. ovoga Zakona,
4. za unutarnju plovidbu,
5. za koritenje voda pogodnih za uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama,
6. za koritenje voda za splavarenje, ukljuujui i rafting, vonju kanuima i drugim slinim plovilima, osim u vidu
gospodarske djelatnosti i
7. za koritenje voda za postavljanje plutajuih ili ploveih objekata na vodama, osim radi obavljanja ugostiteljske ili
druge gospodarske djelatnosti.
Vodopravna dozvola za koritenje voda nije potrebna za koritenje voda za splavarenje, ukljuujui i rafting, vonju
kanuima i drugim slinim plovilima u vidu gospodarske djelatnosti, kao i koritenje voda za postavljanje plutajuih ili
ploveih objekata na vodama, ako se navedene aktivnosti obavljaju u cijelosti ili dijelom, unutar nacionalnog parka ili
parka prirode. U tom sluaju potrebno je koncesijsko odobrenje koje se izdaje sukladno propisima o zatiti prirode.
Razdoblje na koje se izdaje vodopravna dozvola
lanak 159.
Vodopravne dozvole izdaju se na odreeno vrijeme, a najdue na vrijeme od 15 godina.
Prijenos vodopravne dozvole
lanak 160.
Vodopravna dozvola se moe prenijeti s jednog korisnika na drugog u skladu s uvjetima utvrenim propisom iz

69/114

lanka 142. ovoga Zakona.

Primjerak vodopravne dozvole, kao i sve njezine izmjene dostavljaju se dravnoj vodopravnoj inspekciji, najkasnije
u roku od 7 dana od dana izdavanja.

6. Posebni uvjeti prikljuenja

Posebni uvjeti prikljuenja
lanak 161.
Posebnim uvjetima prikljuenja odreuju se tehniki zahtjevi kojima mora udovoljiti graevina da bi njezini interni
vodovi bili prikljueni na komunalne vodne graevine sukladno opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga.
Posebni uvjeti prikljuenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o
prostornom ureenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rjeenje o uvjetima graenja, odnosno drugoga akta kojim
se doputa graenje.
Posebne uvjete prikljuenja izdaje javni isporuitelj vodne usluge.

7. Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja

Sukladnost s posebnim uvjetima prikljuenja
lanak 162.
Potvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja potvruje se, na nain odreen propisima o prostornom
ureenju i gradnji, da je idejni projekt za ishoenje lokacijske dozvole ili rjeenja o uvjetima graenja, odnosno
glavni projekt za ishoenje graevinske dozvole ili drugoga akta kojim se doputa graenje, koji se izdaje prema
posebnim propisima, sukladan posebnim uvjetima prikljuenja.
Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja izdaje isporuitelj vodne usluge.
Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja vai koliko vai i akt kojim se odobrava graenje.
Isporuitelj vodne usluge duan je u roku od 30 dana od dana uredno podneseng zahtjeva, osim ako propisima o
prostornom ureenju i gradnji nije propisan krai rok, izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka ili odbiti zahtjev za
izdavanjem potvrde.

XI. KONCESIJE

1. Koncesije za gospodarsko koritenje voda

Vrste koncesija za gospodarsko koritenje voda
lanak 163.
Koncesija za koritenje voda potrebna je za:

70/114

1. koritenje vodne snage radi proizvodnje elektrine energije,

2. koritenje vodne snage za pogon ureaja, osim proizvodnje elektrine energije,
3. zahvaanje voda radi koritenja za tehnoloke i sline potrebe u koliini veoj od 10.000,00 m3 godinje,
4. zahvaanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, osim u sluaju iz toke 8. ovoga stavka,
5. zahvaanje voda za navodnjavanje za razliite namjene,
6. zahvaanje voda namijenjenih za ljudsku potronju, ukljuujui mineralne i termomineralne vode, osim voda
isporuenih putem isporuitelja vodne usluge javne vodoopskrbe radi stavljanja na trite u izvornom obliku, osim u
sluaju iz lanka 89. stavka 1. ovoga Zakona, ili u preraenom obliku, u bocama ili drugoj ambalai i
7. eksploatacija pijeska i ljunka iz obnovljivih leita u podruju znaajnom za vodni reim.
Koncesije iz stavka 1. ovoga lanka su koncesije za gospodarsko koritenje opeg ili drugog dobra sukladno
Zakonu o koncesijama.
Kada se koncesija iz stavka 1. ovoga lanka ne moe ostvariti bez prava graenja na javnom vodnom dobru, na to
se graenje primjenjuju odredbe lanka 16. ovoga Zakona.
Pravo gospodarskog koritenja kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za
gospodarski uzgoj ostvaruje se prema propisima o poljoprivrednom zemljitu.
Kada koncesija za gospodarsko koritenje voda nije potrebna
lanak 164.
Koncesije iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona nisu potrebne Republici Hrvatskoj, jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, niti pravnim osobama kojima su Republika Hrvatska, jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave jedini udjeliar, dioniar ili osniva s iskljuivim pravom odluivanja, za koritenje voda po
ovom Zakonu ili posebnom zakonu ili radi zahvaanja voda iz lanka 89. ovoga Zakona.
Koncesija iz lanka 163. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona nije potrebna za navodnjavanje iz povrinskih voda do
ukupno deset hektara zemljita istog vlasnika, niti za navodnjavanje podzemnom vodom, to se zahvaa i crpi na
istom zemljitu, do ukupno pet hektara zemljita istoga vlasnika.
U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka izdaje se vodopravna dozvola za koritenje voda.
Postupak davanja koncesija za gospodarsko koritenje voda
lanak 164.a
Koncesija za namjene iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona daje se u postupku ureenom Zakonom o
koncesijama.
Kada je vlasnik nekretnine na mjestu planirane koncesije jedini mogui koncesionar smatra se da postojea i/ili
planirana gospodarska aktivnost tog vlasnika ini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi, neodvojivu
tehnoloku ili funkcionalnu cjelinu, te da koncesija slui iskljuivo za obavljanje te gospodarske aktivnosti.
Ako se u roku odreenom Zakonom o koncesijama ministarstvo nadleno za financije ne oituje na prijedlog
davatelja koncesije o davanju koncesije na zahtjev, smatrat e se da je oitovanje dano u korist davanja koncesije.
Za koncesiju iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona kao kriterij za odabir ekonomski najpovoljnije ponude

71/114

moe se odrediti postojanje ureenog deponija i njegova blizina mjestu koncesije.

Dodatni sadraj dokumentacije za nadmetanje
lanak 165.
Dokumentacija za nadmetanje u postupku davanja koncesija iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona, mora, pored
sastavnica ureenih Zakonom o koncesijama, sadravati i:
1. posebne uvjete koje izdaju Hrvatske vode prema stavku 2. ovoga lanka (u daljnjem tekstu: koncesijski uvjeti),
2. poziv ponuditeljima da dostave dokaz o doputenosti zahvata u prostoru prema stavku 3. ovoga lanka,
3. miljenja drugih tijela dravne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima prema
stavku 4., 5. i 6. ovoga lanka.
Koncesijskim uvjetima odreuju se uvjeti koritenja vode, koliine vode, vodna snaga, uvjeti, nain i koliine vaenja
ljunka i pijeska, radnje, rokovi, ogranienja i zabrane, koje mora ispunjavati koncesionar.
Ako ostvarenje koncesije iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona nije mogue bez poduzimanja odreenoga zahvata
u prostoru za koji se prema propisima o prostornom ureenju i gradnji mora ishoditi lokacijska dozvola ili drugi akt
kojim se dokazuje da je zahvat u prostoru sukladan dokumentima prostornog ureenja, ponuditelj e biti pozvan
podnijeti i takav dokaz.
O davanju koncesija na podruju zatienom na temelju posebnoga zakona miljenje daje nadleno ministarstvo.
O davanju koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona miljenje daje Agencija za vodne putove, ako je
mjesto koncesije na unutarnjem vodnom putu.
Ako se miljenje iz stavka 4. i 5. ovoga lanka ne dostavi davatelju koncesije, u roku odreenom propisom iz lanka
170. ovoga Zakona, smatra se da je izdano bezuvjetno miljenje u korist davanja koncesije. Davatelj koncesije je
duan, dopisom kojim trai izdavanje miljenja, upozoriti davatelja miljenja na posljedicu propusta pravodobnoga
davanja miljenja.
Sadraj ugovora o koncesiji za gospodarsko koritenje voda
lanak 166.
Ugovor o koncesiji iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona ima sadraj propisan Zakonom o koncesijama.
Ugovor o koncesiji sadrava i upuivanje da se iznos naknade za koncesiju, rokovi i nain plaanja naknade za
koncesiju odreuju, sukladno propisu iz lanka 170. ovoga Zakona, rjeenjem o obraunu naknade za koncesiju
izdanom na temelju lanka 168. stavka 2. ovoga Zakona.
Koncesijski uvjeti iz lanka 165. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona sastavni su dio ugovora o koncesiji.
Nepostupanje po koncesijskim uvjetima iz lanka 165. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona razlog je za jednostrani
raskid ugovora o koncesiji.
Protupravna eksploatacija ljunka i pijeska u podruju znaajnom za vodni reim od strane koncesionara bilo koje
koncesije iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona razlog je za jednostrani raskid ugovora o koncesiji iz lanka 163.
stavka 1. ovoga Zakona.
Davatelj koncesije iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona duan je obavijestiti nadleno dravno odvjetnitvo o
nepotivanju ugovornih obveza koncesionara te dostaviti ministarstvu nadlenom za financije izvjee o poduzetim

72/114

radnjama.
Promjena uvjeta koncesije za gospodarsko koritenje voda
lanak 167.
Ako u razdoblju trajanja koncesije iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona nastanu promjene u vodnom reimu, a
osobito ako nastupi znatnije pogoranje stanja voda ili se proglasi znatno promijenjeno vodno tijelo sukladno lanku
54. stavku 1. podstavku 1. ovoga Zakona je u javnom interesu potrebno ograniiti opseg koncesije ili traiti
prilagoavanje s novonastalim stanjem, davatelj koncesije i koncesionar potpisat e dodatak ugovora o koncesiji,
sastavni dio kojeg su izmijenjeni koncesijski uvjeti, a koncesionar je ovlaten raskinuti ugovor ako izmijenjene
koncesijske uvjete smatra nepravinim.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka koncesionar nema pravo na naknadu tete.
Obraun i naplata naknade za koncesiju za gospodarsko koritenje voda
lanak 168.
Obraun i naplatu naknade za koncesije iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju Hrvatske vode.
Naknada za koncesije iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona obraunava se i naplauje prema postupku obrauna i
naplate naknade za koritenje voda sukladno zakonu kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva.
Nadzor nad ispunjenjem ugovora o koncesiji za gospodarsko koritenje voda
lanak 169.
Nadzor nad ispunjenjem ugovora o koncesiji iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona obavlja Ministarstvo, a strunu
potporu pri nadzoru ispunjenja koncesijskih uvjeta pruaju Hrvatske vode.
Propis o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko koritenje voda
lanak 170.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje uvjete davanja koncesija iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona, a
osobito rok na koji se daje koncesija, najnii iznos naknade za koncesiju, nain odreivanja iznosa naknade za
koncesiju te rokove izdavanja miljenja iz lanka 165. stavka 4. i 5. ovoga Zakona.

2. Koncesije za javne usluge i javne radove

Koncesija za javne usluge i javne radove
lanak 171.
Koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe.
Koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne odvodnje.
Iznimno od stavka 2. ovoga lanka:
pravna osoba moe koncesijom stei pravo pruanja javne usluge proiavanja otpadnih voda i/ili pravo
izvoenje ili projektiranja i izvoenja radova u djelatnosti proiavanja otpadnih voda i

73/114

 pravna ili fizika osoba moe koncesijom stei pravo pruanja javne usluge pranjenja i odvoza otpadnih voda iz
septikih i sabirnih jama.
Pravna ili fizika osoba moe koncesijom stei pravo pruanja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo izvoenja ili
projektiranja i izvoenja radova u djelatnosti javnoga navodnjavanja.
Na temelju odredbi ovoga Zakona ne daje se koncesija za javne usluge, niti za javne radove koji ukljuuju
gospodarsko koritenje voda iz lanka 163. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona.
lanak 172.
Brisan.
Rokovi na koje se daju koncesije za javne usluge i javne radove
lanak 173.
Koncesija za pruanje javne usluge proiavanja otpadnih voda daje se na razdoblje od 5 do 10 godina.
Koncesija za javne radove u djelatnosti proiavanja otpadnih voda daje se na razdoblje do najvie 30 godina.
Koncesija za pruanje javne usluge ienja septikih i sabirnih jama daje se na razdoblje od 3 do 5 godina.
Koncesija za pruanje usluge javnoga navodnjavanja daje se na razdoblje od 3 do 5 godina.
Koncesija za javne radove u djelatnosti javnog navodnjavanja daje se na razdoblje do najvie 20 godina.

3. Zajednike odredbe o koncesijama

Primjena Zakona o koncesijama i postupak davanja koncesija
lanak 174.
Na sva pitanja koja se odnose na koncesije, a koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuje se Zakon o
koncesijama.
Odluka o davanju koncesije
lanak 175.
Odluku o davanju koncesije donosi davatelj koncesije, i to:
1. za koncesiju iz lanka 163. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona, snage postrojenja od 20 MW i vie Hrvatski sabor,
2. za koncesiju iz lanka 163. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona snage postrojenja od 5 MW do 20 MW i za koncesije
iz lanka 163. stavka 1. toaka 4. i 6. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske,
3. za koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona snage postrojenja do 5 MW i za koncesije iz lanka
163. stavka 1. toaka 2., 3., 5. i 7. ovoga Zakona Ministarstvo,
4. za koncesiju iz lanka 171. stavka 3. ovoga Zakona predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave,
5. za koncesiju iz lanka 171. stavka 4. ovoga Zakona predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne)
samouprave.

74/114

Ugovorne strane ugovora o koncesiji

lanak 176.
Ugovor o koncesiji iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona u ime Republike Hrvatske sklapa Ministarstvo i
koncesionar.
Ugovor o koncesiji iz lanka 171. stavka 3. ovoga Zakona sklapa jedinica lokalne samouprave zastupana po
gradonaelniku, odnosno opinskom naelniku i koncesionar.
Ugovor o koncesiji iz lanka 171. stavka 4. ovoga Zakona sklapa jedinica podrune (regionalne) samouprave
zastupana po upanu i koncesionar.
Obveza dostavljanja odluke i ugovora
lanak 177.
Tijelo iz lanka 174. stavka 2., 3., odnosno 4. ovoga Zakona duno je dostaviti ministarstvu nadlenom za financije
odluku o davanju koncesije i ugovor o koncesiji radi upisa u registar koncesija, koji se vodi temeljem Zakona o
koncesijama.
Tijelo iz lanka 174. stavka 2. ovoga Zakona duno je dostaviti Hrvatskim vodama odluku o davanju koncesije i
ugovor o koncesiji radi upisa u oevidnik koncesija koji se vodi prema odredbama ovoga Zakona.
Rok za dostavu akata iz stavka 1. i 2. ovoga lanka je 30 dana od dana sklapanja ugovora o koncesiji.
Prijenos ugovora o koncesiji
lanak 178.
Prijenos ugovora o koncesiji na pravne sljednike koncesionara i tree osobe doputen je uz suglasnost davatelja
koncesije, pod uvjetom da osoba na koju se prenosi ugovor o koncesiji ispunjava uvjete sposobnosti koje je morao
ispuniti prvobitni koncesionar.
Raskid ugovora o koncesiji
lanak 179.
Ugovor o koncesiji moe se jednostrano raskinuti iz razloga predvienih Zakonom o koncesijama i ovim Zakonom.
Prihod od naknade tete koju koncesionar duguje davatelju koncesije prihod je davatelja koncesije.
Prihod od naknade za koncesiju
lanak 180.
Naknada za koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 1.ovoga Zakona prihod je dravnoga prorauna.
Naknada za koncesiju koja se obraunava i plaa na koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 6. ovoga Zakona dijeli
se izmeu drave i jedinica lokalne samouprave na ijem se podruju ostvaruje koncesija sukladno Zakonu o
financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 117/93., 69/97., 33/00.,
73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske i 73/08.).
Naknada za koncesiju koja se obraunava i plaa na koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 2. do 5. i 7. dijeli se
izmeu drave i jedinica podrune (regionalne) samouprave na ijem se podruju ostvaruje koncesija tako da udio

75/114

jedinica podrune (regionalne) samouprave iznosi 80%, a drave 20%.

Naknada za koncesiju iz lanka 171. stavka 3. ovoga Zakona prihod je prorauna jedinice lokalne samouprave.
Naknada za koncesiju iz lanka 171. stavka 4. ovoga Zakona, prihod je prorauna jedince podrune (regionalne)
samouprave.

XII. NACIONALNO VIJEE ZA VODE I HRVATSKE VODE

1. Nacionalno vijee za vode

Nadlenost
lanak 181.
Nacionalno vijee za vode osniva se radi razmatranja sustavnih pitanja upravljanja vodama, usklaivanja razliitih
potreba i interesa te predlaganja mjera za razvoj i poboljanje vodnog sustava u Republici Hrvatskoj.
Sastav
lanak 182.
Nacionalno vijee za vode ima predsjednika i deset lanova koje na vrijeme od etiri godine imenuje Hrvatski sabor.
Predsjednik i lanovi Nacionalnog vijea za vode imenuju se iz reda zastupnika u Hrvatskom saboru te iz reda
istaknutih znanstvenika i strunih djelatnika iz podruja upravljanja vodama i tome srodnih podruja.
Djelokrug
lanak 183.
Nacionalno vijee za vode:
1. razmatra i daje miljenje o prijedlozima zakona i drugih propisa kojima se ureuju pitanja u vezi s upravljanjem
vodama,
2. razmatra provoenje zakona i drugih propisa o upravljanju vodama,
3. razmatra potrebu promjene Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima,
4. razmatra sustav financiranja upravljanja vodama i nain koritenja tako osiguranih sredstava,
5. razmatra rad i ulogu institucija za upravljanje vodama,
6. razmatra potrebe koje se putem sustava upravljanja vodama ostvaruju u razliitim djelatnostima i podrujima
ivota (ureenje naselja, zatita ekosustava, poljoprivreda, ribarstvo, energetika, plovidba, industrija, turizam i dr.).
U vezi s pitanjima koja razmatra, Nacionalno vijee za vode daje miljenja, utvruje stajalita i prijedloge, predlae
donoenje propisa i poduzimanje mjera.
Poslovnik i obavljanje strunih poslova

76/114

lanak 184.
Nacionalno vijee za vode donosi poslovnik o svom radu.
Struni i drugi poslovi potrebni za rad Nacionalnog vijea za vode obavljaju se u skladu s poslovnikom.
Strune i druge poslove potrebne za rad Nacionalnog vijea za vode obavlja Ministarstvo.

2. Hrvatske vode
Pravni status
lanak 185.
Hrvatske vode osnovane lankom 156. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.) nastavljaju
poslovati po odredbama ovoga Zakona.
Puni naziv Hrvatskih voda je Hrvatske vode pravna osoba za upravljanje vodama.
Skraeni naziv je: Hrvatske vode.
Sjedite Hrvatskih voda je u Zagrebu.
Na Hrvatske vode se, ako ovim Zakonom nije drukije propisano, primjenjuju propisi koji vrijede za ustanove.
Djelatnost Hrvatskih voda
lanak 186.
Djelatnost Hrvatskih voda je upravljanje vodama u granicama poslova iz stavka 2. ovoga lanka.
Poslovi Hrvatskih voda su:
1. u izradi planskih dokumenata za upravljanje vodama priprema nacrta prijedloga Strategije upravljanja vodama,
priprema nacrta prijedloga Plana upravljanja vodnim podrujima, priprema nacrta prijedloga viegodinjih programa
gradnje, donoenje detaljnih planova i programa uz planove upravljanja vodnim podrujem; priprema prijedloga
financijskog plana i donoenje Plana upravljanja vodama,
2. u studijskim i analitikim poslovima izrada projektnih zadataka, koncepcijskih rjeenja, studija i investicijskih
programa i revizija projektne dokumentacije, osim kontrole glavnih projekata u smislu propisa o prostornom
ureenju i gradnji,
3. u ureenju voda i zatiti od tetnog djelovanja voda praenje i utvrivanje hidrolokih prilika (ukljuivo motrenje,
prikupljanje, kontrolu, obradu, uvanje i objavu hidrolokih podataka, analizu hidrolokog reima, prognozu
hidrolokih ekstremnih pojava, poplava i sua), procjena poplavnih rizika, praenje stanja vodotoka i stanja
regulacijskih i zatitnih vodnih graevina; investitorski poslovi u gradnji i odravanju regulacijskih i zatitnih vodnih
graevina; nadzor nad graenjem i odravanjem regulacijskih i zatitnih vodnih graevina; upravljanje poplavnim
rizicima; rukovoenje i nadzor te provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,
4. u melioracijskoj odvodnji investitorski poslovi u gradnji i odravanju graevina za osnovnu melioracijsku
odvodnju; nadzor nad graenjem i odravanjem graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,
5. u koritenju voda utvrivanje zaliha voda, skrb o stratekim zalihama voda, vodoistrani radovi; davanje
miljenja na provedbene propise koje na temelju ovoga Zakona donose jedinice lokalne samouprave i/ili jedinice

77/114

regionalne (podrune) samouprave; poduzimanje drugih mjera za namjensko i racionalno koritenje voda;
sufinanciranje gradnje graevina javne vodoopskrbe i nadzor nad namjenskim troenjem sredstava u gradnji,
6. u zatiti voda upravljanje kakvoom voda, provedba monitoringa povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda i
podzemnih voda, ukljuivo i laboratorijske poslove u provedbi monitoringa, primjena i nadzor nad primjenom drugih
obveznika primjene mjera iz Dravnoga plana mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja, davanje
miljenja, a iznimno i suglasnosti, na provedbene propise koje na temelju ovoga Zakona donose jedinice lokalne
samouprave i/ili jedinice regionalne (podrune) samouprave, sufinanciranje gradnje graevina javne odvodnje
otpadnih voda i nadzor nad namjenskim troenjem sredstava u gradnji,
7. u navodnjavanju upravljanje projektima gradnje graevina za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune
(regionalne) samouprave sukladno nacionalnim programima i projektima; sufinanciranje gradnje graevina za
navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne) samouprave,
8. upravljanje javnim vodnim dobrom,
9. voenje vodne dokumentacije i jedinstvenoga informacijskog sustava voda te izdavanje vodopravnih akata u
skladu s ovim Zakonom,
10. struni poslovi u vezi s davanjem koncesija za gospodarsko koritenje voda,
11. struni nadzor nad provoenjem uvjeta iz vodopravnih akata i koncesijskih uvjeta (vodni nadzor),
12. obraun i naplata naknada za koncesije za gospodarsko koritenje voda,
13. obraun i naplata vodnih naknada u skladu sa zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva,
14. upravljanje posebnim projektima odreenih Zakonom, odlukom Vlade Republike Hrvatske ili Upravnoga vijea
Hrvatskih voda,
15. drugi poslovi stavljeni u nadlenost Hrvatskim vodama ovim Zakonom, drugim zakonom i statutom Hrvatskih
voda.
Djelatnost iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se kao javna sluba.
Poslovi iz stavka 2. toke 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga lanka javne su ovlasti.
Imovina
lanak 187.
Imovina Hrvatskih voda utvrena je bilancom i drugim poslovnim knjigama.
Imovinu Hrvatskih voda ine i druge stvari, prava, novac i obveze koje Hrvatske vode steknu, odnosno preuzmu u
skladu sa Zakonom.
Poslovanje Hrvatskih voda financira se iz vodnih naknada koje su ureene zakonom kojim se ureuje financiranje
vodnoga gospodarstva.
Odgovornost za obveze
lanak 188.
Hrvatske vode za svoje obveze odgovaraju cijelom svojom imovinom.

78/114

Republika Hrvatska solidarno i neogranieno odgovara za obveze Hrvatskih voda.

Zabrana i ogranienje poslovne sposobnosti
lanak 189.
Hrvatske vode nee za tree osobe uzimati zajmove i/ili kredite, preuzimati dugove, preuzimati ispunjenje, pristupati
dugu, davati jamstva ili mjenina jamstva, niti podmiriti tui dug s pravom ili bez prava subrogacije.
Pod tuim dugom, u smislu stavka 1. ovoga lanka smatra se i dug koji nastane radi izgradnje vodnih graevina na
kojima tree osobe imaju pravo vlasnitva ili koje e se prenijeti u vlasnitvo treih osoba.
Hrvatske vode mogu, do iznosa predvienoga statutom, preuzeti ispunjenje duga ili podmiriti dug trgovakih
drutava u kojima Hrvatske vode imaju veinski udio, osim duga nastalog radi izgradnje graevina na kojima to
trgovako drutvo nema pravo vlasnitva ili koje e se prenijeti u vlasnitvo treih osoba, a preko iznosa
odreenoga statutom uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 1. do 3. ovoga lanka su nitetni.
Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatske vode mogu uzimati zajmove i/ili kredite za gradnju komunalnih
vodnih graevina uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Upravno vijee
lanak 190.
Tijelo upravljanja Hrvatskih voda je Upravno vijee koje ini sedam lanova.
est lanova Upravnoga vijea imenuje i razrjeuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra.
Jednoga lana Upravnoga vijea imenuju i razrjeuju radnici, odnosno radniko vijee Hrvatskih voda prema
posebnim propisima o radu.
Predsjednika Upravnoga vijea biraju i razrjeuju lanovi upravnoga vijea iz svojih redova.
lanovi Upravnoga vijea imenuju se na razdoblje od etiri godine.
lanovi Upravnog vijea prvenstveno se imenuju iz reda nositelja javnih dunosti i strunjaka s podruja upravljanja
vodama, gospodarstva i javnih financija.
lanom Upravnog vijea ne moe biti osoba koja je u poslovnom odnosu s Hrvatskim vodama.
Vlada Republike Hrvatske, radnici, odnosno radniko vijee mogu razrijeiti lana Upravnog vijea i prije isteka
vremena na koje je imenovan, a duni su ga razrijeiti ako nastupe okolnosti iz stavka 7. ovoga lanka.
Djelokrug Upravnog vijea
lanak 191.
Upravno vijee:
1. donosi statut,
2. donosi Financijski plan i Plan upravljanja vodama,
3. utvruje nacrt prijedloga Plana upravljanja vodnim podrujima,

79/114

4. prihvaa izvjea o izvrenju Financijskog plana i Plana upravljanja vodama,

5. donosi pravilnik o unutarnjem ustrojstvu,
6. donosi ope akte potrebne za poslovanje Hrvatskih voda i druge akte koje prema ovome Zakonu donose
Hrvatske vode,
7. donosi poslovnik o svome radu,
8. razmatra izvjea generalnog direktora i o tome donosi odluke,
9. odluuje o osnivanju drutava kapitala ili drugih pravnih osoba te o ulaganjima u te pravne osobe,
10. odluuje o zaduivanju iznad iznosa odreenog Statutom,
11. odluuje o otuenju i optereenju nekretnina ija vrijednost prelazi iznos odreen Statutom i
12. obavlja druge poslove i zadatke odreene ovim Zakonom, Statutom i opim aktima Hrvatskih voda.
Akt iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka, te iz stavka 1. toke 10. ovoga lanka kada iznos zaduenja prelazi
Financijski plan, donosi se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Generalni direktor
lanak 192.
Voditelj poslovanja Hrvatskih voda je generalni direktor.
Generalni direktor:
1. zastupa i predstavlja Hrvatske vode,
2. vodi i organizira poslovanje Hrvatskih voda,
3. donosi plan sistematiziranih radnih mjesta,
4. predlae Upravnom vijeu akte iz lanka 191. stavka 1. ovoga Zakona,
5. podnosi izvjea o stanju vodnog reima i poslovanju Hrvatskih voda,
6. donosi akte poslovanja, osim onih koje donosi Upravno vijee,
7. osigurava obavljanje strunih poslova za rad Upravnog vijea i
8. obavlja druge poslove i zadatke sukladno Statutu.
Generalni direktor odgovoran je za zakonitost poslovanja Hrvatskih voda.
Imenovanje i razrjeenje generalnog direktora
lanak 193.
Generalnoga direktora imenuje i razrjeuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.
Generalni direktor imenuju se na vrijeme od pet godina.
Uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za generalnoga direktora odreuju se statutom.

80/114

Statut
lanak 194.
Statutom Hrvatskih voda se ureuju: nain odluivanja i druge ovlasti Upravnoga vijea i generalnoga direktora,
osnivanje i nadlenosti strunoga savjeta, osnove unutarnjeg ustrojstva, nain i uvjeti raspolaganja sredstvima,
nain ostvarivanja odnosa s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave u pitanjima upravljanja
vodama, nain ostvarivanja javnosti rada, naknada za rad i naknada putnih trokova lanovima Upravnoga vijea te
druga pitanja za koja je ovim ili drugim zakonom odreeno da se ureuju statutom.
Obavljanje vodouvarske slube, te rukovanje i odravanje ureaja na regulacijsko-zatitnim vodnim graevinama
lanak 195.
Poslove vodouvarske slube, rukovanja i odravanja strojarske i elektrine opreme na crpnim stanicama za obranu
od poplava, rukovanja i odravanja ureaja na regulacijsko-zatitnim vodnim graevinama (ureaji na branama i
ustavama), rukovanja i odravanja vodomjernih stanica (limnigrafi, automatske vodomjerne stanice i sl.) poslove iz
lanka 100.a stavka 2., lanka 102. stavka 2. i lanka 103. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona obavlja pravna osoba kojoj
su Hrvatske vode jedini osniva, na teret naknade za ureenje voda sukladno zakonu kojim se ureuje financiranje
vodnoga gospodarstva.

XIII. JAVNA VODOOPSKRBA I JAVNA ODVODNJA

1. Zajednike odredbe
Djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti
lanak 196.
Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se kao javna sluba.
Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje od interesa su za jedinice lokalne samouprave na uslunom
podruju.
Jedinice lokalne samouprave su dune osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave imaju u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje ovlasti i
obveze propisane ovim Zakonom.
Naela
lanak 197.
Vodne usluge se pruaju pod nediskriminacijskim uvjetima i socijalno prihvatljivim uvjetima.
Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se uinkovito, ekonomino i svrhovito.
Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se tako da se osigura njihov odrivi razvitak i stalno
poveanje kakvoe vodnih usluga.
Komunalne vodne graevine odravaju se trajno u stanju funkcionalne sposobnosti.

81/114

Cijene vodnih usluga odreuju se prema naelima punoga povrata trokova kako je utvreno zakonom kojim se
ureuje financiranje vodnog gospodarstva, socijalne prihvatljivosti cijene vode i zatite od monopola.
Isporuitelji vodnih usluga moraju poslovati sukladno mjerilima propisanim propisom iz lanka 203. stavka 6. ovoga
Zakona.
Javnost mora biti upoznata s bitnim informacijama o pruanju vodnih usluga.
Financiranje gradnje komunalnih vodnih graevina ureuje se zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga
gospodarstva.
Podruja obavljanja djelatnosti
lanak 198.
Osnovna jedinica za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe je vodoopskrbno podruje, a za obavljanje djelatnosti
javne odvodnje je aglomeracija.
Usluno podruje obuhvaa jedno ili vie vodoopskrbnih podruja i jednu ili vie aglomeracija.
Usluna podruja
lanak 199.
Usluna podruja se uspostavljaju radi osiguranja:
1. tehnikog i tehnolokog jedinstva graevina javne vodoopskrbe od izvorita do krajnjega korisnika,
2. tehnikog i tehnolokog jedinstva graevina javne odvodnje od mjesta isputanja do prirodnoga prijamnika,
3. isporuke vode namijenjene ljudskoj potronji od najmanje 2 milijuna prostornih metara godinje,
4. veeg stupnja uinkovitosti, ekonominosti poslovanja i socijalne prihvatljivosti cijena vodnih usluga.
Iznimno, usluno podruje se moe uspostaviti i ako nije ispunjena pretpostavka iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka,
gdje su zemljopisne znaajke podruja takve da nije mogue ostvariti tehniko-tehnoloko povezivanje graevina
javne vodoopskrbe odnosno javne odvodnje.
Vlada Republike Hrvatske uredbom uspostavlja usluna podruja i odreuje njihove granice te po potrebi propisuje
nain donoenja i provedbe odluka koje po odredbama ovoga Zakona u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne
odvodnje donosi jedinica lokalne samouprave i isporuitelj vodnih usluga, ako se te odluke moraju u istovjetnom
tekstu donijeti na vodoopskrbnom podruju, aglomeraciji ili uslunom podruju.
Propis iz stavka 3. ovoga lanka moe se donijeti nakon provedenoga postupka savjetovanja s jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i javnim isporuiteljima vodnih usluga.
Ogranienja na komunalnim vodnim graevinama
lanak 200.
Komunalne vodne graevine ne mogu se opteretiti zalonim pravom, niti mogu biti predmetom ovrhe.
Komunalne vodne graevine mogu biti u prometu samo izmeu osoba iz lanka 23. stavka 3. ovoga Zakona.
Komunalne vodne graevine u vlasnitvu javnog isporuitelja vodne usluge ne ulaze u steajnu ili likvidacijsku
masu te se u sluaju steaja ili likvidacije javnog isporuitelja vodne usluge izluuju u vlasnitvo jedinice lokalne

82/114

samouprave, koja je, u smislu lanka 202. stavka 1. ovoga Zakona, njihov izravni ili neizravni udjeliar, dioniar ili
osniva.
Osoba privatnoga prava ne moe stei veinski poslovni udio u javnom isporuitelju vodne usluge koji je ujedno
vlasnik komunalne vodne graevine.
Obavljanje djelatnosti
lanak 201.
Djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporuitelji vodne usluge.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, jedinice lokalne samouprave mogu drugim pravnim, odnosno fizikim osobama
dati koncesiju iz lanka 171. stavka 3. ovoga Zakona.
Pravne i fizike osobe iz stavka 1.i 2. ovoga lanka isporuitelji su vodnih usluga.
Javni isporuitelj usluga
lanak 202.
Javni isporuitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovako drutvo u kojem sve udjele,
odnosno dionice u temeljnom kapitalu imaju jedinice lokalne samouprave ili trgovaka drutva u kojima sve udjele,
odnosno dionice u temeljnom kapitalu izravno imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno ustanova kojoj je
osniva jedinica lokalne samouprave.
Javni isporuitelj vodne usluge ne moe obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje,
odnosno djelatnosti iz lanka 125. stavka 3. ovoga Zakona.
Stekne li trea osoba poslovni udio, dionice ili osnivaka prava u javnom isporuitelju vodnih usluga ili ako javni
isporuitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno stavku 2.
ovoga lanka prestaje mu pravni status javnoga isporuitelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne
vodoopskrbe i javne odvodnje.
Iznimno od stavka 2. ovoga lanka isporuitelj vodnih usluga moe obavljati djelatnost ispitivanja zdravstvene
ispravnosti vode za pie za vlastite potrebe, izvoenja prikljuaka iz lanka 212. stavka 2. ovoga Zakona,
umjeravanja vodomjera i proizvodnje energije za vlastite potrebe ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa.
Iznimno od stavka 2. ovoga lanka isporuitelj vodnih usluga javne odvodnje koji posjeduje akt iz lanka 65. stavka
1. ovoga Zakona i koji upravlja graevinama za javnu odvodnju i/ili ureajem za proiavanjem otpadnih voda s
prihvatnim optereenjem veim od 100 000 ekvivalent stanovnika (ES) duan je obavljati i djelatnost uzorkovanja i
ispitivanja kakvoe vlastitih otpadnih voda ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa.
Uvjeti za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje
lanak 203.
Za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, pravne osobe iz lanka 201. ovoga Zakona moraju
ispunjavati posebne uvjete tehnike opremljenosti te brojnosti i strunosti zaposlenika.
Posebne uvjete iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom.
Ispunjenje uvjeta propisa iz stavka 2. ovoga lanka utvruje Ministarstvo rjeenjem u upravnom postupku.
Izvrno i pravomono rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka Ministarstvo moe ukinuti po slubenoj dunosti i bez

83/114

pristanka stranke:
1. ako utvrdi da je nakon njegovog donoenja pravnoj osobi prestao status javnog isporuitelja vodnih usluga iz
lanka 202. stavka 3. ovoga Zakona,
2. ako nakon njegovog izdavanja utvrdi prestanak ispunjavanja posebnih uvjeta propisanih propisom iz stavka 2.
ovoga lanka, ili
3. ako imatelj rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka postupa protivno lanku 197. stavku 4. ovoga Zakona.
alba protiv rjeenja iz stavka 3. i 4. ovoga lanka nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje mjerila uinkovitog poslovanja isporuitelja vodnih usluga.
Isporuka vode prema drugim isporuiteljima
lanak 204.
Jedinica podrune (regionalne) samouprave moe biti osniva javnih isporuitelja vodnih usluga koji isporuuju
vodu namijenjenu ljudskoj potronji iskljuivo drugim isporuiteljima vodnih usluga.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka jedinica podrune (regionalne) samouprave ima ovlasti i obveze koje po ovom
Zakonu ima jedinica lokalne samouprave u djelatnostima javne vodoopskrbe.

2. Cijena vodnih usluga

Cijena vodnih usluga
lanak 205.
Sredstva za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje osiguravaju se iz cijene vodne usluge.
Cijena vodnih usluga prihod je isporuitelja vodne usluge, a obveznik plaanja je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik
nekretnine u kojoj se usluga koristi (korisnik).
Osnovica cijene vodne usluge za odvodnju i/ili proiavanje otpadnih voda, osim cijene vodnih usluga pranjenja i
odvoza otpadnih voda iz septikih i sabirnih jama, utvruje se prema koliini (prostorni metar) isputene otpadne
vode koja se mjeri na nain propisan zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva za mjerenje
isputene otpadne vode za potrebe obrauna naknade za zatitu voda.
Odluka o cijeni vodnih usluga
lanak 206.
Visinu cijene vodnih usluga odlukom odreuje isporuitelj vodne usluge, uz suglasnost jedinice lokalne
samouprave.
Cijena vodne usluge ne moe biti nia od one odreene primjenom mjerila iz propisa iz stavka 7. ovoga lanka.
Tarifa vodnih usluga javne vodoopskrbe najmanje mora sadravati:
osnovnu cijenu vodne usluge i
cijenu koju plaaju socijalno ugroeni graani za koliinu isporuene vode nune za osnovne potrebe kuanstva.

84/114

Cijena iz stavka 3. podstavka 2. ovoga lanka ne moe se utvrditi u visini veoj od 60% od osnovne cijene vodne
usluge.
Odluka o cijeni vodnih usluga sadrava: vrstu vodne usluge, visinu cijene (tarifa vodne usluge), nain obrauna i
plaanja usluge i iskaz javnih davanja koja se obraunavaju i naplauju uz cijenu usluge.
Isporuitelji vodnih usluga duni su objaviti odluku iz stavka 1. ovoga lanka na internetu i na drugi prikladan nain
te ju uiniti javno dostupnom za sve vrijeme njezinog vaenja.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Vijea za vodne usluge, uredbom propisuje mjerila za izraun najnie
osnovne cijene vodnih usluga i vrste trokova koje cijena vodnih usluga pokriva. Uredbom se propisuje i najnia
koliina isporuene vode nuna za osnovne potrebe kuanstva.
Suglasnost
lanak 207.
Suglasnost na odluku o cijeni vodnih usluga daju gradonaelnici, odnosno opinski naelnici iz jedinica lokalne
samouprave na vodoopskrbnom podruju, odnosno podruju aglomeracije. Suglasnost ne smije biti uvjetovana.
Isporuitelj vodne usluge je u obvezi zatraiti suglasnost od svih jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga
lanka.
U roku od 30 dana od podnoenja odluke jedinici lokalne samouprave na suglasnost ona je duna izdati suglasnost,
obrazloeno odbiti izdavanje ili zatraiti izmjene i dopune. Ne postupi li jedinica lokalne samouprave na opisani
nain, istekom roka smatra se da je suglasnost dana.
Ako suglasnost treba izdati vie jedinica lokalne samouprave na vodoopskrbnom podruju ili podruju aglomeracije
smatra se da je ista izdana kada je izdaju jedinice lokalne samouprave koje su veinski udjeliar, dioniar, odnosno
osniva javnoga isporuitelja vodne usluge.
Isporuitelji vodnih usluga duni su dostaviti odluku o cijeni vodnih usluga Vijeu za vodne usluge u roku od 5 dana
po ishoenju suglasnosti iz stavka 3., odnosno 4. ovoga lanka.
Isporuitelj vodne usluge duan je u propisanom roku donijeti odluku o cijeni vodnih usluga sukladnu ovom Zakonu i
propisu iz lanka 206. stavka 7. ovoga Zakona.
Obveza revizije
lanak 207.a
Isporuitelji vodnih usluga duni su sukladno pravilima o reviziji financijskih izvjetaja, putem ovlatenog revizora,
jednom godinje, revidirati svoje financijske izvjetaje prema mjerilima propisanim propisom iz lanka 203. stavka 6.
ovoga Zakona i propisom iz lanka 206. stavka 7. ovoga Zakona.
Isporuitelj je duan dostaviti Vijeu za vodne usluge svoje financijske izvjetaje te nalaz i miljenje ovlatenog
revizora sukladno propisu iz lanka 206. stavka 7. ovoga Zakona.
Cijena vode prema drugim isporuiteljima vodnih usluga
lanak 208.
Isporuitelj vodne usluge koji isporuuje vodu namijenjenu ljudskoj potronji drugom isporuitelju vodne usluge ne
moe odrediti cijenu vode u iznosu veem od troka proizvodnje vode ili nabave vode od treeg isporuitelja, koja
se moe uveati za razuman troak provoda vode kroz graevine javne vodoopskrbe, a ako takvih korisnika nema

85/114

obvezan je odrediti cijenu vodne usluge sukladno naelima iz lanka 197. stavka 5. ovoga Zakona.
Osoba koja isporuitelju vodne usluge isporuuje tehnoloku ili drugu vodu, koja nakon kondicioniranja moe sluiti
ljudskoj potronji odreuje njezinu cijenu sukladno naelima iz lanka 197. stavka 5. ovoga Zakona.
Nezadovoljna strana ima pravo traiti da sud u parninom postupku izmijeni ugovornu cijenu iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka. Do odluke suda nezadovoljna strana moe traiti da Vijee za vodne usluge privremenom mjerom odredi
cijenu vode.
Odredbe stavka 1. do 3. ovoga lanka ne odnose se na prekograninu isporuku vode.

3. Prikljuenje na komunalne vodne graevine

Odluka o prikljuenju
lanak 209.
Graevine i druge nekretnine mogu se prikljuiti na komunalne vodne graevine sukladno odluci o prikljuenju.
Odluku o prikljuenju donosi predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave na prijedlog isporuitelja vodne
usluge.
Odlukom iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se postupak prikljuenja i rokovi za prikljuenje.
Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave moe izuzeti vlasnike nekretnina ili druge zakonite posjednike
obveze prikljuenja na komunalne vodne graevine ukoliko su isti na odgovarajui nain pojedinano rijeili
vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Isporuitelj vodne usluge objavljuje odluku o prikljuenju na internetu i na drugi prikladan nain, i duan ju je uiniti
dostupnom javnosti za cjelokupno vrijeme njezina vaenja.
Donoenje odluke o prikljuenju
lanak 210.
Predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave duna su donijeti odluku o prikljuenju u roku od 30 dana od dana
podnoenja prijedloga.
Ne postupi li se po odredbi stavka 1. ovoga lanka, odluku e na prijedlog isporuitelja vodne usluge donijeti
predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave, koja ostaje na snazi do stupanja na snagu odluke iz
stavka 1. ovoga lanka.
Ugradnja vodomjera
lanak 211.
Graevine se projektiraju i grade tako da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu u
kojoj se koristi voda (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) ima ugraen vodomjer.
Obveza prikljuenja
lanak 212.
Vlasnik graevine, odnosno vlasnik druge nekretnine duan je prikljuiti svoju graevinu, odnosno drugu nekretninu

86/114

na komunalne vodne graevine sukladno odluci o prikljuenju, a najkasnije u roku od 1 godine od dana obavijesti
isporuitelja vodne usluge o mogunosti prikljuenja.
Radove prikljuenja izvodi isporuitelj vodne usluge ili njegov ugovaratelj, a stvarni troak radova snosi vlasnik ili
drugi zakoniti posjednik nekretnine koja se prikljuuje.
lanak 213.
Brisan.
Financiranje gradnje komunalnih vodnih graevina od strane buduih korisnika
lanak 214.
U sluaju kada gradnja odreene komunalne vodne graevine nije predviena godinjim planom gradnje
komunalnih vodnih graevina, ali je predvien viegodinjim planom gradnje komunalnih vodnih graevina unutar
idue 3 godine budui korisnici vodnih usluga koji bi se prikljuili na te graevine mogu sudjelovati u financiranju
njihove gradnje, uz povrat uloenih sredstava u odreenom roku, pod uvjetima utvrenim ugovorom s isporuiteljem
vodne usluge.
Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka uplauju se na raun isporuitelja vodne usluge, a rok povrata sredstava ne
moe biti dulji od 5 godina od dana sklapanja ugovora. Budui korisnici vodnih usluga koji bi se prikljuili na
komunalne vodne graevine, za koje nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, mogu sudjelovati u
financiranju njihove gradnje, pod uvjetima utvrenim ugovorom s isporuiteljem vodne usluge, bez prava na povrat
sredstava.

4. Opi i tehniki uvjeti isporuke vodnih usluga

Opi i tehniki uvjeti isporuke vodnih usluga
lanak 215.
Isporuitelj vodnih usluga duan je donijeti ope i tehnike uvjete isporuke vodnih usluga.
Opi i tehniki uvjeti sadravaju odredbe o:
postupku izdavanja suglasnosti i osiguranju uvjeta za prikljuenje na komunalne vodne graevine,
tehniko-tehnolokim uvjetima prikljuenja (posebni uvjeti prikljuenja),
kvaliteti opskrbe vodnim uslugama,
pravima i obvezama isporuitelja vodnih usluga i korisnika vodnih usluga,
uvjetima mjerenja, obrauna i naplate vodnih usluga,
uvjetima za primjenu postupka ogranienja ili obustave isporuke vodnih usluga,
postupanju u sluaju neovlatenog koritenja vodnih usluga i
tehniko-tehnolokim uvjetima za ugradnju vodomjera i mjeraa protoka.
Isporuitelj vodnih usluga duan je objaviti ope i tehnike uvjete isporuke vodnih usluga na internetu ili na drugi
prikladan nain te ih uiniti dostupnim javnosti za cjelokupno vrijeme njihova vaenja.

87/114

Ogranienja ili obustave isporuke vodnih usluga

lanak 216.
Isporuitelj vodne usluge moe iz opravdanih razloga, sukladno opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga,
ograniiti, odnosno obustaviti korisnicima isporuku vodnih usluga.

5. Vijee za vodne usluge

Vijee za vodne usluge
lanak 217.
Vijee za vodne usluge osniva se, kao neovisno dravno tijelo, radi osiguranja zakonitosti u podruju odreivanja
cijene vodnih usluga iz ovoga Zakona te naknade za razvoj iz zakona kojim se ureuje financiranje vodnoga
gospodarstva.
Vijee ini 9 lanova iz reda strunjaka s podruja vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, upravljanja vodama,
gospodarstva, javnih financija i drugih podruja.
lanove Vijea imenuje i razrjeuje Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
lanovi Vijea se imenuju na razdoblje od 5 godina.
Vijee o svom radu donosi poslovnik.
Uvjeti imenovanja i razrjeenja, kao i drugi sluajevi prestanka lanstva u Vijeu, sjedite Vijea, strunu slubu
Vijea, unutarnje ustrojstvo Vijea, rad u Vijeu, te druga pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom ureuju se
uredbom o Vijeu za vodne usluge koju donosi Vlada Republike Hrvatske.
lanovi Vijea biraju i razrjeuju predsjednika i potpredsjednika Vijea.
Sredstva za rad Vijea
lanak 218.
Sredstva za rad Vijea osiguravaju se iz posebne naknade koju su obvezni plaati isporuitelji vodnih usluga.
Posebna naknada je javno davanje. Osnovicu i visinu posebne naknade, nain i rokove plaanja te druga pitanja
vezana uz obraun i plaanje posebne naknade ureuje se propisom iz lanka 217. stavka 7. ovoga Zakona.
Djelokrug Vijea
lanak 219.
Vijee:
1. predlae Vladi Republike Hrvatske propis iz lanka 206. stavka 7. ovoga Zakona,
2. nadzire zakonitost odluke o cijeni vodnih usluga,
3. nadzire zakonitost odluke o naknadi za razvoj iz zakona kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva,
4. nadzire zakonitost odreivanja cijene vode iz lanka 208. ovoga Zakona,

88/114

5. obavlja i druge poslove odreene ovim Zakonom i zakonom kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva.
O svom radu Vijee jednom godinje neposredno podnosi izvjee Hrvatskome saboru.
Ovlasti Vijea u postupku nadzora
lanak 219.a
U postupku nadzora odluka iz lanka 219. stavka 1. toaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, Vijee je ovlateno:
narediti isporuitelju vodne usluge donoenje odluke iz lanka 207. stavka 6. ovoga Zakona, rjeenjem u
upravnom postupku,
obustaviti od izvrenja nezakonitu odluku iz lanka 219. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona, rjeenjem u upravnom
postupku, odnosno predloiti Ministarstvu obustavu od primjene odluke iz lanka 219. stavka 1. toke 3. ovoga
Zakona,
obustaviti od izvrenja bilo koji nezakoniti akt na temelju kojeg se naplauje cijena vodnih usluga, rjeenjem u
upravnom postupku, odnosno predloiti Ministarstvu obustavu od primjene akta temeljem kojeg se naplauje
naknada za razvoj i
nadomjestiti uskraenu ili nezakonitu suglasnost iz lanka 207. stavka 1. ovoga Zakona, na zahtjev isporuitelja
vodne usluge.
Ne postupi li osoba iz stavka 1. podstavka 1. ovoga lanka sukladno rjeenju iz te odredbe, Vijee je ovlateno
primijeniti na odgovarajui nain odredbu lanka 239. ovoga Zakona.
Protiv rjeenja Vijea iz stavka 1. podstavaka 1. do 3. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor.
Ne postupi li isporuitelj vodne usluge po odredbi lanka 207. stavka 6. ovoga Zakona, odnosno po naredbi iz stavka
1. podstavka 1. ovoga lanka Vijee moe donijeti privremenu odluku o cijeni vodne usluge. Za vrijeme vaenja ove
odluke isporuitelju vodne usluge prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveza na naplatu vodne usluge od korisnika
vodne usluge ili jedinice lokalne samouprave, osim u visini cijene vodne usluge utvrene privremenom odlukom o
cijeni vodne usluge.
U postupku nadzora iz lanka 219. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona Vijee je ovlateno donijeti privremenu mjeru i
odrediti cijenu vode do pravomone odluke suda.

XIV. POSEBNE DJELATNOSTI ZA POTREBE UPRAVLJANJA VODAMA

Posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama

lanak 220.
Posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama su:
1. vodoistrani radovi i drugi hidrogeoloki radovi,
2. poslovi preventivne obrane od poplava te poslovi i mjere redovite i izvanredne obrane od poplava,
3. upravljanje detaljnim graevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim graevinama za navodnjavanje,

89/114

4. sprjeavanje irenja i otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih oneienja voda i vodnoga dobra,
5. uzimanje uzoraka i ispitivanje voda, osim vode za namijenjene za ljudsku potronju prema posebnim propisima, i
6. ispitivanje vodonepropusnosti graevina za odvodnju i proiavanje otpadnih voda.
Uvjeti za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama
lanak 221.
Za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti, a osobito
tehnika opremljenost, brojnost i strunost zaposlenika.
Posebne uvjete iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom, na prijedlog Hrvatskih voda, u kojem
propisuje i branjena podruja iz lanka 113. stavka 2. ovoga Zakona. Posebni uvjeti za obavljanje djelatnosti iz
lanka 220. toke 5. ovoga Zakona propisuju se uz suglasnost Hrvatske akreditacijske agencije.
Ispunjenje posebnih uvjeta iz stavka 2. ovoga lanka utvruje se rjeenjem Ministarstva u upravnom postupku
(rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta) na zahtjev stranke. Rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta izdaju se na
razdoblje od 10 godina.
Za djelatnost iz lanka 220. toke 2. ovoga Zakona rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta se izdaje po branjenim
podrujima.
Dravni vodopravni inspektor je ovlaten usmenim rjeenjem dopustiti obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 2.
ovoga Zakona i na susjednom branjenom podruju/branjenim podrujima:
kada se zbog izvanrednih okolnosti u stadijima redovne i izvanredne obrane od poplava ne moe oekivati da e
imatelj rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 2. ovoga Zakona na
odnosnom branjenom podruju uspjeno provesti obranu od poplava vlastitim ljudstvom i opremom, odnosno
kada za odnosno branjeno podruje ne postoji vaee rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta.
Imatelj Rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 2. ovoga Zakona moe
obavljati i djelatnost iz lanka 220. toke 3. ovoga Zakona.
Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Ukidanje rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta
lanak 221.a
Izvrno, odnosno pravomono rjeenje o ispunjenju posebnih uvjeta Ministarstvo moe ukinuti, po slubenoj
dunosti i bez pristanka stranke:
1. ako nakon njegovoga izdavanja utvrdi prestanak ispunjavanja bilo kojeg posebnog uvjeta propisanoga propisom
iz lanka 221. stavka 2. ovoga Zakona,
2. ako je imatelj rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta u postupku njegovog izdavanja podnio neistinitu ili
nevjerodostojnu ispravu,
3. ako imatelj rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 2. ovoga Zakona
ne izvrava ili neuredno izvrava svoje obveze iz lanka 117. ovoga Zakona ili

90/114

4. ako imatelj rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka 220. toke 5. ovoga Zakona
ne izvrava ili neuredno izvrava svoje obveze iz lanka 221.b podstavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
alba protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Dodatni sadraj propisa o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanje voda
lanak 221.b
Propisom iz lanka 221. stavka 2. ovoga Zakona za djelatnost iz lanka 220. toke 5. ovoga Zakona propisuju se i:
posebni uvjeti za privremeno izdavanje rjeenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lanka
220. toke 5. ovoga Zakona do isteka roka usklaenja odreenog propisom iz lanka 221. stavka 2. ovoga Zakona
za djelatnost iz lanka 220. toke 5. ovoga Zakona,
posebni uvjeti za privremeno imenovanje pravnih osoba ovlatenih za vjetaenja o metodologiji provedbe i
rezultatima postupka ispitivanja sposobnosti pojedinih pokazatelja odreenih propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga
Zakona, propisom iz lanka 51. stavka 7. ovoga Zakona i propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona, te za
vjetaenja u inspekcijskom postupku i za potrebe privremenog izvjeivanja radi primjene tih propisa do isteka
roka odreenog propisom iz lanka 221. stavka 2. ovoga Zakona za djelatnost iz lanka 220. toke 5. ovoga
Zakona,
obveza pravnih osoba koje obavljaju djelatnost iz lanka 220. toke 5. ovoga Zakona na primjenu normiranih
metoda ili drugih metoda za koje su uspjeno provedeni postupci ispitivanja sposobnosti za uzorkovanje i ispitivanje
voda,
obveza pravnih osoba koje obavljaju djelatnost iz lanka 220. toke 5. ovoga Zakona na provedbu postupaka
ispitivanja sposobnosti radi priznanja drugih metoda iz podstavka 3. ovoga stavka
Znanstvena institucija za vode
lanak 222.
Vlada Republike Hrvatske, sukladno posebnim propisima o znanstvenoj djelatnosti, uredbom moe osnovati
znanstvenu instituciju u podruju voda, s pravnim statusom ustanove, radi pruanja znanstvene podrke upravljanju
vodama sukladno Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine, br. 91/08.), odredbama ovoga Zakona i zakona
kojim se ureuje financiranje vodnoga gospodarstva.
Sredstva za financiranje poslovanja institucije iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu.
Uredbom iz stavka 1. ovoga lanka uredit e se: tijela znanstvene institucije, njihove ovlasti, nain njihovoga
odluivanja, imovina, odgovornost za obveze, raspolaganje sredstvima, nain ostvarivanja javnosti rada i djelatnosti
institucije.

XV. NADZOR

Upravni nadzor
lanak 223.
Upravni nadzor nad Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave u provedbi javnih

91/114

ovlasti na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona, obavlja Ministarstvo, osim u dijelu nadzora
koji obavlja Vijee za vodne usluge.
Ministarstvo je ovlateno u upravnom nadzoru pozvati nadziranu osobu da uskladi svoje akte sa Zakonom i na
temelju njega donesenim provedbenim propisom, ponititi prvostupanjsko rjeenje doneseno na temelju ovoga
Zakona iz razloga propisanih lankom 129. stavcima 2. i 3. Zakona o opem upravnom postupku ili ukinuti iz
razloga propisanih lankom 129. stavkom 3. i lankom 130. stavkom 1. Zakona o opem upravnom postupku.
Inspekcijski nadzor
lanak 224. (NN 14/14)
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona provodi
inspekcija ustrojena u Ministarstvu (u daljnjem tekstu: dravna vodopravna inspekcija), ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
Rad dravne vodopravne inspekcije organizira i koordinira glavni dravni vodopravni inspektor.
Inspekcijski nadzor ne provodi se nad javnim ovlastima Hrvatskih voda iz lanka 186. stavka 4. ovoga Zakona, nad
aktima iz lanka 191. i 192. ovoga Zakona, niti nad jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave u
provedbi javnih ovlasti donoenja opih akata na temelju ovoga Zakona i rjeavanja u upravnim stvarima temeljem
ovoga Zakona.
Poslovi inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti
rada.
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi lanaka 205. do 216. ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona obavljaju inspektori Ministarstva gospodarstva, osim u dijelu nadzora koji prema ovom Zakonu
obavlja Vijee za vodne usluge.
Dravni vodopravni inspektori
lanak 225.
Inspekcijski nadzor iz lanka 224. ovoga Zakona obavljaju dravni vodopravni inspektori.
Inspekcijski nadzor iz stavka 1. ovoga lanka mogu obavljati i drugi dravni slubenici koje na to ovlasti ministar.
Provedba inspekcijskog nadzora
lanak 226.
U provedbi inspekcijskog nadzora, dravni vodopravni inspektor provodi izravan uvid u akte, uvjete i nain rada
nadziranih pravnih i fizikih osoba te je ovlaten zahtijevati od odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno od fizike
osobe kod koje obavlja inspekcijski nadzor da, bez odgaanja:
1. omogui izvrenje nadzora u radnim prostorijama na lokacijama koje su predmet inspekcijskog nadzora,
2. stavi na uvid i raspolaganje sve potrebne podatke, dokumentaciju i druge dokaze, oituje se o injenicama koje
su od znaaja za obavljanje nadzora,
3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrenih nedostataka,
4. organizira i omogui uzimanje uzoraka vode u svrhu njezine analize,

92/114

5. omogui izravan uvid u nain obavljanja djelatnosti.

Dravni vodopravni inspektor provodi inspekcijski nadzor usklaeno s inspektorima koji su nadleni za nadzor
zatite ostalih sastavnica okolia na lokacijama za koje su izdani objedinjeni uvjeti zatite okolia ili je te uvjete
potrebno ishoditi u skladu sa zakonom kojim su ureena pitanja zatite okolia.
Na lokacijama iz stavka 4. ovoga lanka dravni vodopravni inspektor moe samostalno obaviti inspekcijski nadzor
iz lanka 224. ovoga Zakona.
Inspekcijski nadzor dravne vodopravne inspekcije te inspekcija nadlenih za nadzor prirode i pojedinih sastavnica
okolia moe se provesti i zajedniki (koordinirani inspekcijski nadzor) na nain odreen posebnim propisom.
Obveze dravnog vodopravnog inspektora
lanak 227.
Ukoliko dravni vodopravni inspektor utvrdi da su povrijeene odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih
na temelju Zakona, obvezan je donijeti rjeenje kojim e narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno
nepravilnosti i odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.
U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, dravni vodopravni inspektor ovlaten je:
1. zabraniti graenje ili izvoenje drugih radova koji se izvode bez propisanih vodopravnih akata ili protivno njima,
2. narediti privremenu obustavu rada, odnosno obavljanja djelatnosti,
3. zabraniti uporabu graevina ili ureaja,
4. zabraniti ili ograniiti koritenje voda,
5. zabraniti ili ograniiti isputanje opasnih ili drugih oneiujuih tvari u vode, koje se isputaju u suprotnosti s
ovim Zakonom,
6. narediti poduzimanje mjera za proiavanje oneienih voda i otklanjanje uzroka oneienja,
7. narediti drugo usklaenje postupanja s odredbama vodopravnih akata,
8. narediti poduzimanje interventnih radova odravanja voda i/ili narediti otklanjanje teta i uspostavu prijanjeg
stanja,
9. zabraniti smetanje ili oduzimanje posjeda javnoga vodnoga dobra i vodne graevine i narediti uspostavu
prijanjeg stanja,
10. narediti uklanjanje privremenih graevina,
11. narediti privremeno oduzimanje predmeta kojim je poinjen prekraj iz ovoga Zakona, do konanosti rjeenja iz
stavka 1. ovoga lanka,
12. poduzeti druge mjere i radnje u skladu s ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju njega.
Dravni vodopravni inspektor ne moe narediti Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne ili podrune (regionalne)
samouprave zahvate koji zahtijevaju ulaganja u vodne graevine, odnosno u javno vodno dobro, osim kada je to
prijeko potrebno radi sprjeavanja tetnih posljedica zbog dogaaja prouzroenoga viom silom.
Zapisnik o izvrenom nadzoru

93/114

lanak 228.
O izvrenom nadzoru, utvrenom stanju i poduzetim, odnosno nareenim mjerama i radnjama, dravni vodopravni
inspektor sastavlja zapisnik.
O obavljenim nadzorima dravni vodopravni inspektor obvezan je voditi oevidnik.
Sadraj i nain voenja oevidnika propisuje ministar.
Izvjetavanje drugog tijela dravne uprave
lanak 229.
Ako dravni vodopravni inspektor tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa iz djelokruga
drugog tijela dravne uprave, obvezan je o tome bez odgode izvijestiti nadleno tijelo.
Podnesak pravne ili fizike osobe
lanak 230.
Dravni vodopravni inspektor je duan razmotriti podnesak pravne ili fizike osobe koji se odnosi na nadzor iz
njegove nadlenosti i o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavijestiti podnositelja.
Dravni vodopravni inspektor je duan uvati kao slubenu tajnu podatak o identitetu podnositelja.
Donoenje usmenog rjeenja
lanak 231.
Dravni vodopravni inspektor moe donijeti usmeno rjeenje i odmah narediti njegovo izvrenje, u sluaju kada je
potrebno sprijeiti radnju zbog koje moe nastati neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi, ivotinjski ili biljni
svijet, odnosno vea materijalna teta, a osobito:
1. ako bi nastala neposredna opasnost od poplava, izljeva vode ili pogoranja stanja u tijeku poplave,
2. ako bi mogla nastati nestaica vode ili tekoe u opskrbi vodom,
3. ako postoji opasnost od oneienja vode ili je nastupilo oneienje u opsegu u kojem to predstavlja
neposrednu opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili za ivotinjski ili biljni svijet.
Usmeno rjeenje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
Pisani otpravak usmenog rjeenja mora se dostaviti stranci.
lanak 231.a - Brisan.
alba
lanak 232.
O albi protiv rjeenja dravnoga vodopravnoga inspektora odluuje povjerenstvo za albe Ministarstva koje
imenuje Vlada Republike Hrvatske.
alba ne odgaa izvrenje rjeenja, ali povjerenstvo moe odluiti da se izvrenje rjeenja odgodi do donoenja
njegove odluke.

94/114

Povjerenstvo za albe iz stavka 1. ovoga lanka sastoji se od 5 lanova.

lanovi povjerenstva moraju ispunjavati sljedee uvjete:
najmanje dva lana moraju imati zavren preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i
diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij iz polja graevinarstva, poloen dravni struni
ispit, te najmanje 5 godina radnog iskustva u rjeavanju upravnih stvari iz podruja vodnoga gospodarstva,
najmanje jedan lan mora imati zavren preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i
diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij iz polja prava, poloen dravni struni ispit, te
najmanje 5 godina radnog iskustva u rjeavanju upravnih stvari iz podruja vodnoga gospodarstva,
ostali lanovi moraju imati zavren preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i
diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij iz polja kemije, prehrambene tehnologije,
biotehnologije, poljoprivrede (agronomije), javnog zdravstva i zdravstvene zatite ili interdisciplinarnih tehnikih
znanosti, poloen dravni struni ispit, te najmanje 5 godina radnog iskustva u rjeavanju upravnih stvari iz podruja
vodnoga gospodarstva.
Povjerenstvo o svom radu donosi poslovnik.
Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u dravnom proraunu.
Uvjeti za dravnog vodopravnog inspektora
lanak 233.
Poslove dravnog vodopravnog inspektora moe obavljati osoba koja, pored zakonom utvrenih uvjeta za rad u
tijelima dravne uprave, ima:
1. zavren preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili
specijalistiki diplomski struni studij iz polja graevinarstva, kemije, prava, geologije, prehrambene tehnologije,
biotehnologije, poljoprivrede (agronomije), javnog zdravstva i zdravstvene zatite ili interdisciplinarnih tehnikih
znanosti ukljuujui i kulturnu tehniku,
2. pet godina iskustva na poslovima upravljanja vodama ili zatite okolia ili prirode,
3. poloen dravni struni ispit za dravnog vodopravnog inspektora.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, poslove dravnog vodopravnog inspektora mogu obavljati dravni slubenici
zateeni na poslovima podrunih vodopravnih inspektora u uredima dravne uprave u jedinicama podrune
(regionalne) samouprave i Gradskom uredu Grada Zagreba, nadlenom za vodno gospodarstvo, koji se preuzimaju
u Ministarstvo danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Slubena iskaznica i znaka dravnog vodopravnog inspektora
lanak 234.
Dravni vodopravni inspektori imaju slubenu iskaznicu i znaku, kojom se dokazuje njihovo slubeno svojstvo,
identitet i ovlasti.
Oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i oblik i sadraj znake i voenje oevidnika o izdanim slubenim
iskaznicama i znakama propisuje ministar pravilnikom.
Rudarska inspekcija

95/114

lanak 235.
U cilju osiguranja primjene odredaba ovoga Zakona i drugih propisa donesenih na temelju njega, tijelo dravne
uprave nadleno za poslove rudarske inspekcije moe:
1. zabraniti vaenje i/ili kopanje ljunka i pijeska te kamena i zemlje, ukljuujui glinu,
2. narediti deponiranje protupravno izvaenih i/ili iskopanih koliina ljunka i pijeska, te kamena i zemlje, ukljuujui
glinu na odreeno mjesto ili razmjetanje unutar vodotoka ili kanala,
3. narediti usklaenje postupaka nadzirane osobe s odredbama vodopravnih akata iz lanka 98. i lanka 99. stavka
2. ovoga Zakona,
4. narediti i druge mjere na koje ga ovlauje Zakon i propisi doneseni na temelju njega.
O poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga lanka, tijelo dravne uprave nadleno za poslove rudarske inspekcije
izvijestit e dravnu vodopravnu inspekciju.
lanak 236.
Brisan.
Poljoprivredna i fitosanitarna inspekcija
lanak 237.
U cilju osiguranja primjene ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega, tijelo dravne uprave nadleno za
poslove poljoprivredne, odnosno fitosanitarne inspekcije moe narediti primjenu dobre poljoprivredne prakse u
sluajevima rasprenih izvora oneienja, sukladno propisima u poljoprivredi te poduzeti druge mjere na koje su
ovlateni ovim Zakonom i propisima na temelju njega.
Primjena Zakona o vodama
lanak 238.
Odredbe lanaka 226., 231. i 232. ovoga Zakona na odgovarajui nain primjenjuju tijela dravne uprave nadlena
za poslove rudarske, poljoprivredne i fitosanitarne inspekcije pri poduzimanju mjera na koje su ovlatena ovim
Zakonom.
Prisilno izvrenje nenovanih obveza novanom kaznom
lanak 239.
Ako pravna osoba u sluajevima iz lanka 227. ovoga Zakona ne postupi prema rjeenju dravnog vodopravnog
inspektora, prisilit e se na izvrenje novanom kaznom sukladno odredbama Zakona o opem upravnom postupku
kojim je propisan postupak prisilnog izvrenja nenovanih obveza novanom kaznom.
Iznos novane kazne naplauje se u korist prorauna jedinica lokalne samouprave na ijem je podruju poinjen
prekraj.
Vodouvari
lanak 240.
Poslove neposrednog nadzora nad stanjem voda i vodnih graevina, protupravnog koritenja javnoga vodnog
dobra, i protupravnog otuenja ljunka i pijeska i drugoga materijala (gline, zemlje, kamena i dr.) radi sprjeavanja,

96/114

utvrivanja i uklanjanja oneienja voda, oteenja vodnih graevina i nanoenja tete javnoj imovini obavljaju
vodouvari.
O svakoj promjeni okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka vodouvari su duni odmah usmeno obavijestiti dravnu
vodopravnu inspekciju te rudarsku inspekciju u sluaju protupravnog otuenja ljunka i pijeska i drugoga materijala
(gline, zemlje, kamena i dr.), a pisanim putem najkasnije u roku od 24 sata.
U obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga lanka vodouvari su ovlateni utvrivati identitet osoba.
Vodouvari imaju vodouvarsku iskaznicu.
Propisom koji donosi ministar odreuju se uvjeti za obavljanje poslova vodouvarske slube, oblik i sadraj
vodouvarske iskaznice te voenje oevidnika o izdanim iskaznicama.
Poslove vodouvarske slube obavlja pravna osoba iz lanka 195. ovoga Zakona.

XVI. PREKRAJNE ODREDBE

Novane kazne u rasponu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna

lanak 241.
Novanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:
1. koristi vodno dobro protivno namjeni iz lanka 9. ovoga Zakona,
2. koristi javno vodno dobro bez propisanih akata iz lanka 16. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona,
3. ne dopusti privremeno koritenje zemljinih estica izvan sustava javnog vodnog dobra za namjene iz lanka 18.
stavka 1. ovoga Zakona,
4. ne postupa sukladno lanku 43. ovoga Zakona,
5. ne provodi osnovne mjere iz programa mjera zatite voda prema lanku 47. stavku 1. ovoga Zakona,
6. ne provodi dopunske mjere iz programa mjera zatite voda prema lanku 47. stavku 5. ovoga Zakona,
7. ne postupa po propisu iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona,
8. prikuplja, proiava i isputa otpadne vode protivno odredbi lanka 61. ovoga Zakona,
9. isputa otpadne vode protivno odluci o odvodnji otpadnih voda iz lanka 67. stavka 1. ovoga Zakona,
10. ne donese plan mjera iz lanka 70. stavka 3. toke 5. ovoga Zakona,
11. ne postupa po odluci iz lanka 71. ovoga Zakona,
12. ne postupa po lanku 72. stavku 4. ovoga Zakona,
13. koristi vode protivno odluci predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave iz lanka 78. ovoga Zakona,
14. ne provodi odluku o ogranienju koritenja voda iz lanka 81. stavka 2. ovoga Zakona,

97/114

15. ne poduzima propisane mjere zatite izvorita sukladno odluci iz lanka 91. stavka 3. ovoga Zakona,
16. koristi vode protivno odluci predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave iz lanka 91. stavka 3. ovoga
Zakona,
17. vadi pijesak i ljunak u podruju znaajnom za vodni reim protivno lanku 97. stavku 1. ovoga Zakona,
18. vadi pijesak i ljunak u zonama sanitarne zatite izvorita, a izvan podruja znaajnog za vodni reim protivno
lanku 98. ovoga Zakona,
19. ne poduzme sve radnje na nain propisan lankom 99. stavkom 3. ovoga Zakona,
20. koristi ljunak i pijesak protivno namjenama iz lanka 102. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona,
21. nije nazona na branjenom podruju ljudstvom i materijalnim sredstvima i ne odrava vlastito ustrojstvo, stanje
osposobljenosti i pokretljivosti ljudstva, kao i stanje materijalnih sredstava, sukladno lanku 117. stavku 1. ovoga
Zakona,
22. se ne odazove u pripremno stanje i ne sudjeluje u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava sukladno lanku
117. stavku 2. ovoga Zakona,
23. ne koristi akumulacije i retencije na nain kojim se osigurava prihvaanje poplavnog vala iz lanka 119. stavka 1.
ovoga Zakona,
24. ne obavlja stalno promatranje sigurnosti brana prema lanku 119. stavku 3. ovoga Zakona,
25. ne dopusti odlaganje pijeska, ljunka, gline ili kamena za koritenje u obrani od poplava, na zahtjev Hrvatskih
voda sukladno lanku 129. stavku 1. toki 1. ovoga Zakona,
26. ne dopusti prijelaz osoba, prijevoznih sredstava i mehanizacije potrebne u obrani od poplava, na zahtjev
Hrvatskih voda, sukladno lanku 129. stavku 1. toki 2. ovoga Zakona,
27. ne dopusti ovlatenicima Hrvatskih voda prijelaz preko zemljita iji je vlasnik i/ili korisnik, u cilju premjeravanja
snimanja i obiljeavanja u vezi s graenjem vodnih graevina i odravanjem vodotoka i vodnih graevina sukladno
lanku 130. stavku 1. ovoga Zakona,
28. obavlja radnje koje su zabranjene lankom 131. stavkom 1. ovoga Zakona,
29. bez vodopravnih akata iz lanka 143. stavka 1., lanka 148. stavka 1., odnosno lanka 149. stavka 1. ovoga
Zakona izvodi zahvate u prostoru za koje su ti akti propisani,
30. obavlja radnje protivno lanku 151. ovoga Zakona,
31. isputa otpadne vode bez akta iz lanka 152. ovoga Zakona,
32. koristi vode bez akta iz lanka 157. stavka 1. ovoga Zakona,
33. ne dostavi Hrvatskim vodama primjerak posebnih uvjeta iz lanka 161. stavka 4. ovoga Zakona,
34. ne dostavi Hrvatskim vodama primjerak potvrde iz lanka 162. stavka 5. ovoga Zakona,
35. koristi vode za namjene iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona bez akta iz lanka 176. stavka 1. ovoga Zakona,
36. ne poduzme mjere za zatitu ivota i zdravlja ljudi, zatite okolia i imovine drugih osoba sukladno ovom Zakonu
i propisima o zatiti okolia sukladno lanku 166. stavku 1. toki 4. ovoga Zakona,

98/114

37. ne postupa sukladno propisu iz lanka 206. stavka 7. ovoga Zakona,

38. ne zatrai suglasnost od svih jedinica lokalne samouprave sukladno lanku 207. stavku 2. ovoga Zakona,
39. ne donese odluku o cijeni vodnih usluga sukladnu lanku 207. stavku 6. ovoga Zakona,
40. obavlja djelatnosti iz lanka 220. ovoga Zakona bez vaeeg rjeenja, propisanog lankom 221. stavkom 3.
ovoga Zakona.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu
od 4.000,00 do 10.000,00 kuna.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba novanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do
10.000,00 kuna.
Novane kazne u rasponu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna
lanak 242.
Novanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:
1. koristi javno vodno dobro za odmor i rekreaciju protivno lanku 17. ovoga Zakona,
2. ne postupa po odluci iz lanka 51. stavka 2. ovoga Zakona,
3. ne postupa po propisu iz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona,
4. ne postupa po propisu iz lanka 53. stavka 2. ovoga Zakona
5. ne obavlja uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda prema lanku 65. stavku 1. ovoga Zakona,
6. ne koristi i odrava ureaj za mjerenje protoka vode i za automatsko uzimanje uzoraka te ga ne uini dostupnim
vodnom nadzoru, prema propisu iz lanka 65. stavka 4. ovoga Zakona,
7. ne vodi oevidnik isputanja opasnih tvari sukladno lanku 66. stavku 3. ovoga Zakona,
8. ne postupi po lanku 68. stavku 2. ovoga Zakona,
9. ne postupa po lanku 68. stavku 3. ovoga Zakona,
10. ne postupa po propisu iz lanka 68. stavka 4. ovoga Zakona,
11. bez odgaanja ne obavijesti Dravnu upravu za zatitu i spaavanje u sluaju iz lanka 72. stavka 4. ovoga
Zakona,
12. ne vodi oevidnik o koliinama zahvaene vode sukladno propisu iz lanka 80. stavka 2. ovoga Zakona,
13. koristi vodu iz tijela podzemnih voda, osim za ope koritenje voda i slobodno koritenje voda, bez odobrenja iz
lanka 83. stavka 1. ovoga Zakona,
14. ne postupa po odluci iz lanka 84. stavka 3. ovoga Zakona,
15. koristi vode suprotno odluci o zatiti izvorita iz lanka 91. stavka 3. ovoga Zakona,
16. ne izradi ili ne dostavi nadlenim tijelima ili osobama geodetsku snimku, analizu granulometrijskog sastava,
odnosno elaborat sukladno lanku 99. stavcima 4. do 6. ovoga Zakona,

99/114

17. ne vodi oevidnik vaenja ljunka i pijeska sukladno propisu iz lanka 100. stavka 6. ovoga Zakona,
18. uzgaja i/ili sjee drvee i drugo raslinje suprotno propisu iz lanka 107. stavka 3. ovoga Zakona,
19. ne sudjeluje u obrani od poplava sukladno uvjetima iz lanka 118. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona,
20. ne provodi mjere obrane od leda iz lanka 121. ovoga Zakona,
21. obavlja radnje koje su zabranjene lankom 126. ovoga Zakona,
22. prua javne usluge i/ili izvodi javne radove iz lanka 171. stavka 3. ovoga Zakona bez akta iz lanka 176. stavka
2. ovoga Zakona,
23. prua javne usluge i/ili izvodi javne radove iz lanka 171. stavka 4. ovoga Zakona bez akta iz lanka 176. stavka
3. ovoga Zakona,
24. ne postupa sukladno lanku 203. stavku 1. ovoga Zakona,
25. ne postupa sukladno odluci o prikljuenju iz lanka 209. stavka 2. ovoga Zakona,
26. ne postupa sukladno lanku 209. stavku 5. ovoga Zakona,
27. ne postupi sukladno lanku 215. ovoga Zakona,
28. ne omogui provedbu upravnog nadzora iz lanka 223. ovoga Zakona,
29. ne omogui provedbu inspekcijskog nadzora sukladno lanku 224. stavku 1. i lanku 226. stavku 1. ovoga
Zakona,
30. ne omogui neposredni nadzor vodouvara sukladno lanku 240. ovoga Zakona.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu
od 2.000,00 do 10.000,00 kuna.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do
10.000,00 kuna.
Novane kazne u rasponu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna
lanak 243.
Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba ako:
1. ne provodi monitoring otpadnih voda prema Planu upravljanja vodnim podrujima iz lanka 36. stavka 1. ovoga
Zakona,
2. ne dostavi podatke o uzorkovanju i ispitivanju sastava isputenih otpadnih voda Hrvatskim vodama sukladno
lanku 66. stavku 1. ovoga Zakona,
3. ne dostavi podatke o proizvodnji, odnosno uvozu i stavljanju na trite kemikalija koje nakon uporabe dospijevaju
u vode Hrvatskim vodama sukladno lanku 66. stavku 2. ovoga Zakona,
4. ne koristi vode sukladno lanku 76. ovoga Zakona,
5. ne koristi vode sukladno lanku 77. ovoga Zakona,

100/114

6. ne koristi vode sukladno lanku 79. ovoga Zakona,

7. u roku od 48 sati ne prijavi pronalaenje podzemne vode tijekom izvoenja radova, ne omogui uzimanje
podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja u cilju utvrivanja leita, koliina i kakvoe voda i/ili ne poduzme
potrebne mjere po nalogu dravnog vodopravnog inspektora, sukladno lanku 82. ovoga Zakona,
8. ne dostavi podatke o koliinama zahvaene vode Hrvatskim vodama sukladno lanku 80. stavku 1. ovoga
Zakona,
9. ne postupa po odluci iz lanka 86. ovoga Zakona,
10. ne prijavi podatke o koliini izvaenog ljunka i pijeska sukladno lanku 100. stavku 4. ovoga Zakona,
11. deponira ljunak i pijesak protivno lanku 100.a ovoga Zakona,
12. ne vodi oevidnik deponiranoga ljunka i pijeska sukladno lanku 103. stavku 2. ovoga Zakona,
13. ne dostavlja podatke o vodama i vodnom okoliu za potrebe provedbe vodne politike iz lanka 139. stavka 2.
ovoga Zakona,
14. tko ne prikljui svoju graevinu, odnosno drugu nekretninu na komunalne vodne graevine prema lanku 212.
stavku 1. ovoga Zakona.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu
od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.
Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se fizika osoba novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do
5.000,00 kuna.
Namjena sredstava od novanih kazni
lanak 244.
Iznosi novanih kazni propisanih za prekraje iz lanka 241. do 243. ovoga Zakona uplauju se u korist dravnog
prorauna.
Zatitne mjere
lanak 245.
Pored kazne izreene za prekraj nadleno tijelo moe izrei poinitelju prekraja i zatitnu mjeru privremenog
oduzimanja stvari kojima je prekraj poinjen.
Zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se u trajanju od 1 mjeseca do 6 mjeseci.
U sluaju da poinitelj prekraja ponovi prekraj u roku od 2 godine, nadleno tijelo iz stavka 1. ovoga lanka moe
izrei poinitelju prekraja zatitnu mjeru trajnog oduzimanja stvari kojima je prekraj uinjen.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Provedbeni akti Vlade Republike Hrvatske

101/114

lanak 246.
Vlada Republike Hrvatske e donijeti:
1. Akt iz lanka 2. stavka 3. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
2. Propis iz lanka 16. stavka 7. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
3. Akt iz lanka 31. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
4. Propis iz lanka 32. stavka 3. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
5. Propis iz lanka 38. stavka 3. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
6. Propis iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
7. Akt iz lanka 49. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
8. Akt iz lanka 50. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
9. Propis iz lanka 51. stavka 7. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
10. Dravni plan mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda iz lanka 70. stavka 2. ovoga Zakona, u
roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
11. Dravni plan obrane od poplava iz lanka 113. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona,
12. Propis iz lanka 170. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
13. Propis iz lanka 199. stavka 3. ovoga Zakona, u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
14. Propis iz lanka 206. stavka 7. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona,
15. Propis iz lanka 206. stavka 8. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Akt iz lanka 222. stavka 1. ovoga Zakona moe se donijeti istekom 2 godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Provedbeni akti ministara
lanak 247.
Ministar e donijeti:
1. Popis iz lanka 25. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
2. Akt iz lanka 33. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 90 dana po stupanju na snagu akta iz lanka 31. stavka 2.
ovoga Zakona,
3. Propis iz lanka 39. stavka 7. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
4. Propis iz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
5. Propis iz lanka 53. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
6. Propis iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,

102/114

7. Propis iz lanka 68. stavka 4. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
8. Propis iz lanka 80. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
9. Propis iz lanka 90. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
10. Propis iz lanka 96. stavka 3. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
11. Propis iz lanka 100. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
12. Propis iz lanka 103. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
13. Propis iz lanka 104. stavka 8. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
14. Propis iz lanka 140. ovoga Zakona, u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
15. Propis iz lanka 142. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
16. Propis iz lanka 203. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
17. Propis iz lanka 221. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
18. Propis iz lanka 228. stavka 4. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
19. Propis iz lanka 234. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
20. Propis iz lanka 240. stavka 5. ovoga Zakona, u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ministar poljoprivrede e donijeti propis iz lanka 50. stavka 4. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od dana stupanja
na snagu akta iz lanka 50. stavka 2. ovoga Zakona.
Opi akti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
lanak 248.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u obvezi su donijeti ope akte na ije su donoenje ovlatene
ovim Zakonom u rokovima odreenim provedbenim propisima iz lanka 246. i 247. ovoga Zakona.
Ne donesu li jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave opi akt iz lanka 91. stavka 3. ovoga Zakona u
rokovima odreenim propisom iz lanka 90. stavka 2. ovoga Zakona, na njihovom se vodoopskrbnom podruju ili
aglomeraciji, nee iz dravnoga prorauna, naknade za koritenje voda i naknade za zatitu voda, sufinancirati
graenje, rekonstrukcija ili sanacija, komunalnih vodnih graevina do stupanja na snagu tih opih akata sukladno
lanku 91. stavku 3. ovoga Zakona.
Akti Hrvatskih voda
lanak 249.
Hrvatske vode e donijeti statut u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Hrvatske vode dune su u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona objaviti na internetu plan izrade
akata iz lanka 48. stavka 3., lanka 52. stavka 3., lanka 53. stavka 3., lanka 110. stavka 1., lanka 111. stavka 1. i
lanka 112. stavka 1. ovoga Zakona.
Kada je ovim Zakonom odreeno da ministar odnosno Ministarstvo daje suglasnost na akte Hrvatskih voda,
suglasnost e se izdati odnosno obrazloeno odbiti njezino izdavanje u roku kojim se osigurava trajno obavljanje

103/114

javne slube, a najdulje u roku od 30 dana od dana dostave urednog zahtjeva za izdavanje.
Prestanak vaenja provedbenih akata
lanak 250.
Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaju na snazi propisi i drugi provedbeni akti doneseni na temelju
Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.), i to:
1. Uredba o klasifikaciji voda (Narodne novine, br. 77/98. i 137/08.),
2. Uredba o opasnim tvarima u vodama (Narodne novine, br. 137/08.),
3. Uredba o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnom vodnom dobru (Narodne novine, br.
99/96. i 11/98.),
4. Dravni plan za zatitu voda (Narodne novine, br. 8/99.),
5. Dravni plan obrane od poplava (Narodne novine, br. 8/97., 32/97., 43/98., 93/99., 14/03., 188/03., 2/05.,
125/05. i 28/06.),
6. Odluka o popisu voda I. reda (Narodne novine, br. 97/07.),
7. Odluka o utvrivanju granica vodnih podruja (Narodne novine, br. 109/08.),
8. Odluka o utvrivanju slivnih podruja (Narodne novine, br. 20/96., 98/98. i 5/99.),
9. Odluka o nainu voenja evidencije o izvrenim inspekcijskim pregledima u vodoprivredi (Narodne novine, br.
3/89.),
10. Odluka o visini i obraunu naknade za vaenje pijeska i ljunka (Narodne novine, br. 103/02.), osim u dijelu
ukinutom lankom 126. tokom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (Narodne novine, br.
150/05.),
11. Pravilnik o oevidniku zahvaenih i crpljenih koliina vode (Narodne novine, br. 57/96.),
12. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti (Narodne novine, br. 82/96., 102/97. i
147/08.),
13. Pravilnik o voenju oevidnika o koliini i kakvoi izvaenih tvari (Narodne novine, br. 78/97.),
14. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju poslove osobito znaajne za
upravljanje vodama (Narodne novine, br. 43/08.),
15. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlateni laboratoriji (Narodne novine, br. 78/97., 92/97. i 65/05.),
16. Pravilnik o tehnikim, gospodarskim i drugim uvjetima za ureenje sustava melioracijske odvodnje (Narodne
novine, br. 4/98.),
17. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju djelatnosti odvodnje otpadnih
voda (Narodne novine, br. 93/96., 53/97., 102/97., 145/08.),
18. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 94/08.),
19. Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaki vodopravnih inspektora (Narodne novine, br. 17/07.),

104/114

20. Pravilnik o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (Narodne novine, br. 55/02.),
21. Pravilnik o vodnoj dokumentaciji (Narodne novine, br. 13/06.),
22. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (Narodne novine, br. 28/06.),
23. Pravilnik o postupku i obavljanju obveznog informiranja javnosti i sudjelovanja korisnika voda u izradi planskih
osnova upravljanja vodama (Narodne novine, br. 70/08.),
24. Pravilnik o izradi vodnogospodarske osnove Hrvatske (Narodne novine, br. 120/03.),
25. Sporazum o utvrivanju crte razgranienja kopnenih voda i voda mora (Narodne novine, br. 104/00.).
Dovrenje zapoetih upravnih postupaka
lanak 251.
Svi upravni postupci zapoeti do stupanja na snagu ovoga Zakona, po odredbama Zakona o vodama (Narodne
novine, br. 107/95. i 150/05.), dovrit e se po odredbama toga Zakona i provedbenih propisa donesenih na
temelju njega.
Ugovori o koncesiji
lanak 252.
Ugovori o koncesiji sklopljeni temeljem Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.) ostaju na snazi
do isteka roka na koji su ugovori o koncesiji sklopljeni.
U roku od 6 mjeseci po stupanju na snagu ovoga Zakona, ugovori o koncesiji sklopljeni temeljem lanka 143.
Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.) uskladit e se s odredbama lanka 166. stavka 1. toke
6. ovoga Zakona, ili u protivnom otkazati.
Do stupanja na snagu propisa iz lanka 170. ovoga Zakona, naknada za koncesije iz lanka 163. stavka 1. toke 8.
obraunava se sukladno drugoj reenici u lanku 10. stavku 1. toki 2. i lanku 11. stavku 1. toki 2. Uredbe o
postupku i uvjetima dodjele koncesija na vodama i javnom vodnom dobru (Narodne novine, br. 99/96. i 11/98.).
Pokretanje postupaka uknjibe javnog vodnog dobra
lanak 253.
Nadleno dravno odvjetnitvo je duno u roku od 5 godina od stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti
postupke radi uknjibe javnog vodnog dobra.
Ministarstvo je duno donijeti rjeenje iz lanka 11. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 3 godine od stupanja na
snagu ovoga Zakona.
Hrvatske vode su dune dravnom odvjetnitvu dostaviti svu potrebnu dokumentaciju i snositi sve trokove u
pripremi i provedbi uknjibe iz stavka 1. ovoga lanka.
Hrvatske vode su dune izraditi plan radi izvrenja obveze iz stavka 3. ovoga lanka u roku od 1 godine od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uknjiba javnog vodnog dobra i prava prvokupa na vodnom dobru
lanak 254.

105/114

Sudovi e provesti uknjibu javnog vodnog dobra u vlasnitvu Republike Hrvatske na svim nekretninama koje su
vodno dobro iz lanka 8. ovoga Zakona, koje su u posjedu Hrvatskih voda najmanje 10 godina do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona, neovisno o tome tko je uknjien kao vlasnik nekretnina.
Uknjiba prava vlasnitva provest e se po prijedlogu nadlenog dravnog odvjetnitva, a na temelju potvrde tijela
nadlenog za katastar da je nekretnina u posjedu Hrvatskih voda najmanje 10 godina te potvrde Hrvatskih voda da
se radi o zemljinoj estici iz lanka 8. ovoga Zakona.
Uknjibu prava prvokupa Republike Hrvatske na nekretninama vodnog dobra provest e sudovi po slubenoj
dunosti na temelju rjeenja iz lanka 10. ovoga Zakona.
Primopredaja graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju
lanak 255.
Iznimno od odredbe lanka 24. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatske vode upravljaju graevinama za detaljnu
melioracijsku odvodnju na temelju Plana upravljanja vodama u razdoblju od 3 godine od stupanja na snagu ovoga
Zakona. Na to se upravljanje, na odgovarajui nain, primjenjuju odredbe lanka 24. stavka 6. ovoga Zakona.
Unutar razdoblja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatske vode su u obvezi osposobiti graevine za detaljnu
melioracijsku odvodnju i predati ih u posjed i na upravljanje jedinicama podrune (regionalne) samouprave, u stanju
u kojoj te graevine mogu sluiti svojoj svrsi, a jedinice podrune (regionalne) samouprave su ih dune primiti.
O primopredaji Hrvatske vode i jedinica podrune (regionalne) samouprave sastavljaju zapisnik.
U sluaju spora rjeenje o primopredaji ili zabrani primopredaje donosi ministar. alba protiv rjeenja nije
doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.
Odredba stavka 2. ovoga lanka poinje se primjenjivati istekom sedmoga dana od dana obostranog potpisivanja
zapisnika iz stavka 3. ovoga lanka, odnosno na dan odreen rjeenjem iz stavka 4. ovoga lanka.
Preuzimanje slubenika
lanak 256.
Dravni slubenici zateeni na poslovima inspekcijskog nadzora u uredima dravne uprave i Gradskom uredu
Grada Zagreba nadlenom za vodno gospodarstvo, preuzimaju se u Ministarstvo danom stupanja na snagu ovoga
Zakona i nastavljaju obavljati poslove dravnih vodopravnih inspektora prema odredbama ovoga Zakona i drugih
propisa.
Vlada Republike Hrvatske e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o
unutarnjem ustrojstvu Ministarstva s odredbama ovoga Zakona.
Ministar je obvezan uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva s odredbama ovoga Zakona i Uredbe iz
stavka 2. ovoga lanka u roku od 30 dana od stupanja Uredbe na snagu.
Rjeenja o rasporeivanju preuzetih slubenika na radna mjesta, ministar e donijeti u roku od 30 dana od dana
stupanja na snagu Pravilnika iz stavka 3. ovoga lanka.
Preuzimanje na koritenje prostorija, opreme i sredstava
lanak 257.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Ministarstvo preuzima na koritenje prostorije, opremu i sredstva koju su
do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, za obavljanje poslova vodopravne inspekcije prema Zakonu o vodama

106/114

(Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.) koristili podruni vodopravni inspektori u uredima dravne uprave u
jedinicama podrune (regionalne) samouprave.
Prestanak vaenja odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu
lanak 258.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti odredbe lanka 3., 4., 5., 11., 12., 13., 14., 15., 19., 20.,
osim stavka 3, lanka 21., 30., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40., 40.a, 41., 44. i 45. Zakona o komunalnom
gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04., 38/09. i
79/09.) u dijelu koji se odnosi na komunalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnju i proiavanje otpadnih
voda.
Jedinice lokalne samouprave u kojima je obavljanje komunalnih djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnje i
proiavanja otpadnih voda bilo ustrojeno sukladno lanku 4. stavku 1. toki 3. i stavku 3. Zakona o komunalnom
gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04., 38/09. i
79/09.) dune su uskladiti obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje s odredbama ovoga Zakona u
roku od 2 godine od njegovog stupanja na snagu.
Pravni status i predmet poslovanja isporuitelja komunalnih usluga u djelatnostima opskrbe pitkom vodom,
odvodnje i proiavanje otpadnih voda iji je pravni status ureen sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu
(Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04., 38/09. i 79/09.) mora se
uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 1 godine od stupanja na snagu propisa iz lanka 203. stavka 2.
ovoga Zakona.
Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako isporuitelj komunalnih usluga u djelatnostima opskrbe pitkom vodom,
odvodnje i proiavanje otpadnih voda iji je pravni status ureen sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu
(Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04., 38/09. i 79/09.) obavlja i
druge komunalne djelatnosti sukladno tom Zakonu, duan je iz predmeta svoga poslovanja iskljuiti te komunalne
djelatnosti u roku od 3 godine po stupannu na snagu ovoga Zakona.
Ne postupi li se po odredbama stavka 3. i 4. ovoga lanka na vodoopskrbnom podruju ili aglomeraciji tih
isporuitelja, nee se iz sredstava dravnoga prorauna, naknade za koritenje voda i naknade za zatitu voda,
sufinancirati projektiranje, graenje, rekonstrukcija ili sanacija, komunalnih vodnih graevina.
Pravne osobe koje na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99.,
57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04., 38/09. i 79/09.) isporuuju vodnu uslugu javne vodoopskrbe, a koje nisu
javni isporuitelj vodne usluge prema lanku 198. stavku 3. ovoga Zakona, nastavljaju obavljati djelatnost javne
vodoopskrbe do isteka akta kojim im je pravo na obavljanje te djelatnosti povjereno.
Donoenje prvoga Plana upravljanja vodnim podrujima
lanak 259.
Plan upravljanja vodnim podrujima donijet e se u roku od 3 godine od pristupanja Republike Hrvatske u Europsku
uniju.
Ustupanje poslova obrane od poplava u prijelaznom razdoblju
lanak 260.
U roku od jedne godine po stupanju na snagu ovoga Zakona poslovi preventivne, redovite i izvanredne obrane od
poplava ustupaju se sukladno lanku 173. i 174. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.).

107/114

Ugradnja ureaja za mjerenje protoka vode i za automatsko uzimanje uzoraka

lanak 261.
Pravne i fizike osobe iz lanka 65. stavka 4. dune su se uskladiti s odredbom toga lanka u roku od 1 godine od
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Mandat lanova upravnoga vijea i direktora Hrvatskih voda
lanak 262.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona lanovima Upravnoga vijea Hrvatskih voda nastavlja tei mandat do
njegova isteka ili do razrjeenja odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno odlukom radnikoga vijea Hrvatskih
voda.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, direktoru Hrvatskih voda nastavlja tei mandat kao generalnom direktoru
do njegova isteka ili do razrjeenja odlukom Vlade Republike Hrvatske.
Stupanje Zakona na snagu
lanak 263.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2010., osim lanka 107. stavka 3. i 6. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1.
sijenja 2011.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.),
osim lanka 173. i 174. koji prestaju vaiti 1. sijenja 2011.
Klasa: 325-01/09-01/03
Zagreb, 11. prosinca 2009.

Prijelazne i zavrne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljitu NN

63/11:

lanak 57.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti odredba lanka 163. stavka 1. toka 9. i lanka 168.
Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95., 150/05. i 153/09.) u dijelu koji se odnosi na obraun i naplatu
naknade za koncesiju za koritenje kopnenih voda za uzgoj riba i drugih vodenih organizama.
Svi upravni postupci davanja koncesija iz stavka 1. ovoga lanka koji su zapoeti do stupanja na snagu ovoga
Zakona dovrit e se prema odredbama Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95., 150/05. i 153/09.).
lanak 58.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama. (dakle: 16.06.2011.)

108/114

Prijelazne i zavrne odredbe iz NN 56/13

Provedbeni propisi Vlade Republike Hrvatske

lanak 135.
Vlada Republike Hrvatske donijet e uredbu iz lanka 199. stavka 3. Zakona o vodama (Narodne novine, br.
153/09., 63/11. i 130/11.) do 31. prosinca 2013.
U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske uskladit e s odredbama
ovoga Zakona:
1. Uredbu o standardu kakvoe voda (Narodne novine, br. 89/10.),
2. Uredbu o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko koritenje voda (Narodne novine, br. 89/10. i 46/12.) i
3. Uredbu o mjerilima ekonominog poslovanja isporuitelja vodnih usluga (Narodne novine, br. 112/10.).
U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske donijet e uredbu iz
lanka 113. stavka 3. ovoga Zakona.
Provedbeni propisi Ministra
lanak 136.
U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Ministar e uskladiti s odredbama ovoga Zakona:
1. Pravilnik o sadraju, postupku i metodologiji donoenja Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim
podrujima, nainu konzultiranja i informiranja javnosti i sastavu Savjeta vodnog podruja (Narodne novine, br.
3/11.),
2. Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, br. 87/10.),
3. Pravilnik o oevidniku vaenja ljunka i pijeska (Narodne novine, br. 80/10.),
4. Pravilnik o oevidniku deponiranog ljunka i pijeska (Narodne novine, br. 80/10.),
5. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistranih radova i drugih hidrogeolokih radova,
preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim graevinama za melioracijsku
odvodnju i vodnim graevinama za navodnjavanje (Narodne novine, br. 83/10. i 126/12.),
6. Pravilnik o upravljanju i ureenju sustava za navodnjavanje (Narodne novine, br. 83/10.),
7. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (Narodne novine, br. 28/11.),
8. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje javne odvodnje (Narodne novine, br. 28/11.),
9. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (Narodne novine,
br. 20/11.), i
10. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (Narodne novine, br. 78/10.).
Ministar e donijeti pravilnik iz lanka 36.a koji je dodan lankom 21. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.

109/114

Prestanak vaenja provedbenog propisa

lanak 137.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Pravilnik o sadraju Financijskog plana Hrvatskih voda
(Narodne novine, br. 102/12.).
Djelomino stavljanje izvan snage odluka o prikljuenju
lanak 138.
Jedinice lokalne samouprave dune su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona staviti izvan
snage odluke o prikljuenju donesene na temelju lanka 209. stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine, br.
153/09., 63/11. i 130/11.), u dijelu koji se odnosi na uvoenje, obraun i naplatu naknade za prikljuenje, kao i druge
ope akte donesene na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95., 70/97.,
128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. proieni tekst, 82/04., 178/04., 38/09. i 79/09.) koji se odnose na
uvoenje, obraun i naplatu naknade za prikljuenje.
Primopredaja graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju
lanak 139.
Iznimno od odredbe lanka 24. stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.),
Hrvatske vode upravljaju graevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasnitvu jedinica podrune
(regionalne) samouprave, na temelju Plana upravljanja vodama, u razdoblju od 3 godine od stupanja na snagu
ovoga Zakona. Na to se upravljanje, na odgovarajui nain, primjenjuju odredbe lanka 24. stavka 6. Zakona o
vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.).
Unutar razdoblja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatske vode su u obvezi osposobiti graevine za detaljnu
melioracijsku odvodnju i predati ih u posjed i na upravljanje jedinicama podrune (regionalne) samouprave, u stanju
u kojoj te graevine mogu sluiti svojoj svrsi, a jedinice podrune (regionalne) samouprave su ih dune primiti.
O primopredaji iz stavka 2. ovoga lanka Hrvatske vode i jedinica podrune (regionalne) samouprave sastavljaju
zapisnik.
U sluaju spora rjeenje o primopredaji donosi ministar. alba protiv rjeenja nije doputena, ali se moe pokrenuti
upravni spor.
Odredba stavka 2. ovoga lanka poinje se primjenjivati istekom sedmoga dana od dana obostranog potpisivanja
zapisnika iz stavka 3. ovoga lanka, odnosno na dan odreen rjeenjem iz stavka 4. ovoga lanka.
Upravljanje graevinama za navodnjavanje
lanak 140.
Iznimno od odredbe lanka 24. stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.), u
razdoblju od 3 godine od stupanja na snagu ovoga Zakona, graevinama za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica
podrune (regionalne) samouprave kao i mjeovitim vodnim graevinama iz lanka 25. stavka 1. Zakona o vodama
(Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.), upravlja pravna osoba iz lanka 195. Zakona o vodama
(Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) na temelju programa iz lanka 26. stavka 2. Zakona o vodama
(Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) i do visine sredstava naknade za navodnjavanje osiguranih
temeljem zakona kojim se ureuje financiranje vodnog gospodarstva. Na to se upravljanje, na odgovarajui nain,
primjenjuju odredbe lanka 24. stavka 6. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.).

110/114

Program iz lanka 26. stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) skuptini
jedinice podrune (regionalne) samouprave predlae pravna osoba iz lanka 195. Zakona o vodama (Narodne
novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.).
Jedinica podrune (regionalne) samouprave ovlatena je preuzeti na upravljanje graevine za navodnjavanje,
poevi od 1. sijenja svake idue godine unutar roka iz stavka 1. ovoga lanka, na temelju akta kojeg je u obvezi
dostaviti pravnoj osobi iz lanka 195. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) najmanje
60 dana unaprijed.
U razdoblju iz stavka 1. ovoga lanka, smatra se da pravna osoba iz lanka 195. Zakona o vodama (Narodne
novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) ispunjava uvjete za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja
vodama iz lanka 221. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) u dijelu koji se odnosi na
upravljanje vodnim graevinama iz stavka 1. ovoga lanka.
Nezakoniti upisi
lanak 141.
Sve upise oznake upravitelja javnog vodnog dobra u zemljinoj knjizi i katastru koji su protivni lanku 13. Zakona o
vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) koji je izmijenjen lankom 9. ovoga Zakona izmijenit e
zemljinoknjini sud, odnosno tijelo nadleno za katastar, na prijedlog dravnog odvjetnitva.
Imovinskopravni odnosi nakon provedbe propisa o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama na vodnom dobru
lanak 142.
Na zemljinoj estici javnog vodnog dobra na kojoj je nezakonito izgraena zgrada u smislu propisa o postupanju s
nezakonito izgraenim zgradama graditelju takve zgrade moe se dati pravo graenja ili slunosti sukladno lanku
16. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) koji je izmijenjen lankom 12. ovoga
Zakona, ako na tom zemljitu ne postoje niti se planiraju graditi regulacijsko-zatitne vodne graevine.
Pravo graenja, odnosno pravo slunosti iz stavka 1. ovoga lanka traje dok na zemljinoj estici postoji izgraena
zgrada.
Ako je iznimno od stavka 1. ovog lanka potrebno graditi regulacijsko-zatitne vodne graevine, ugovor o pravu
graenja ili slunosti se raskida, a graditelj nezakonito izgraene zgrade nema pravo na naknadu tete za uklonjenu
zgradu.
Rok uknjibe javnog vodnog dobra
lanak 143.
Nadleno dravno odvjetnitvo je duno u roku od 5 godina od stupanja na snagu ovoga Zakona pokrenuti
postupke radi uknjibe javnog vodnog dobra.
Ministarstvo je duno donijeti rjeenje iz lanka 11. stavka 1. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09.,
63/11. i 130/11.) u roku od 4 godine od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Hrvatske vode su dune dravnom odvjetnitvu dostaviti svu potrebnu dokumentaciju i snositi sve trokove u
pripremi i provedbi uknjibe iz stavka 1. ovoga lanka.
Hrvatske vode su dune izraditi plan radi izvrenja obveze iz stavka 3. ovoga lanka u roku od 1 godine od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.

111/114

Slunost radi rekonstrukcije i odravanja komunalnih vodnih graevina

lanak 144.
Neovisno o upisima u zemljinu knjigu ili katastar, svakodobni vlasnik ili drugi posjednik nekretnine na kojoj su,
odnosno ispod koje su izgraene komunalne vodne graevine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, duan je
trpjeti slunost radi njihove rekonstrukcije i odravanja, bez naknade.
Usklaenje pravnog statusa i predmeta poslovanja isporuitelja vodnih usluga
lanak 145.
Pravni status i predmet poslovanja isporuitelja vodnih usluga mora se uskladiti s odredbama Zakona o vodama
(Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) i ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2013.
Ne postupi li se po odredbama stavka 1. ovoga lanka na vodoopskrbnom podruju ili aglomeraciji tih isporuitelja,
nee se iz sredstava dravnoga prorauna, naknade za koritenje voda i naknade za zatitu voda, sufinancirati
projektiranje, graenje, rekonstrukcija ili sanacija, komunalnih vodnih graevina.
Pravne osobe koje na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 36/95., 70/97., 128/99.,
57/00., 129/00., 59/01., 26/03. proieni tekst, 82/04., 178/04., 38/09. i 79/09.) isporuuju vodnu uslugu javne
vodoopskrbe, a koje nisu javni isporuitelj vodne usluge prema lanku 201. stavku 2. Zakona o vodama (Narodne
novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.), nastavljaju obavljati djelatnost javne vodoopskrbe do 31. oujka 2015.
Prijenos komunalnih vodnih graevina na javnog isporuitelja vodnih usluga
lanak 146.
Jedinice lokalne samouprave dune su u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prenijeti
komunalne vodne graevine u svom vlasnitvu u vlasnitvo javnog isporuitelja vodne usluge, u obliku temeljnog
uloga ili prijenosa bez naknade. Ovaj prijenos je neoporeziv.
Akte potrebne za provedbu odredbe stavka 1. ovoga lanka donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne
samouprave, a provodi je gradonaelnik, odnosno opinski naelnik.
Prijenos upanijskih udjela i dionica u temeljnom kapitalu isporuitelja vodnih usluga
lanak 147.
Postojei udjeli i dionice u isporuiteljima vodnih usluga, kojih su imatelji jedinice podrune (regionalne)
samouprave, prenose se, u roku iz lanka 145. stavka 3. ovoga Zakona, na ostale jedinice lokalne samouprave
imatelje udjela, odnosno dionica u pojedinom isporuitelju vodnih usluga (u daljnjem tekstu: stjecatelji), na svakog
od njih, u omjeru u kojem u tom drutvu, ne raunajui poslovne udjele/dionice jedinice podrune (regionalne)
samouprave, imaju poslovne udjele/dionice. Trokove prijenosa snose stjecatelji. Jedinica podrune (regionalne)
samouprave e stjecateljima izdati izjavu o prijenosu poslovnoga udjela/dionica na stjecatelja koja ima jednak
uinak kao ugovor o prijenosu poslovnih udjela/dionica. Na temelju te izjave upisat e se prijenos udjela/dionica u
registrima udjela, odnosno registrima dionica, odnosno za dionice u nematerijaliziranom obliku izvrit e se prijenos
dionica na raun stjecatelja dionica otvoren kod Sredinje depozitarne agencije.
Usklaenje predmeta poslovanja u posebnim djelatnostima za potrebe upravljanja vodama
lanak 148.
Pravne osobe koje obavljaju djelatnost iz lanka 220. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i

112/114

130/11.) koji je izmijenjen lankom 117. ovoga Zakona dune su se uskladiti s odredbama pravilnika iz lanka 221.
stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) koji je izmijenjen lankom 118. ovoga
Zakona u rokovima odreenim tim pravilnikom. U protivnom, istekom roka za usklaenje, te pravne osobe gube
pravo obavljati djelatnosti iz lanka 220. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) koji je
izmijenjen lankom 117. ovoga Zakona.
Donoenje prvog Plana upravljanja vodnim podrujima
lanak 149.
Vlada Republike Hrvatske donijet e Plan upravljanja vodnim podrujima do dana pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.
lanak 150.
U roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ugovori o koncesiji sklopljeni na temelju lanka 143.
Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.) ili lanka 163. Zakona o vodama (Narodne novine,
br. 153/09., 63/11. i 130/11.), uskladit e se s odredbama lanka 166. stavka 2. Zakona o vodama (Narodne
novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.), ili u protivnom otkazati.
Upravni postupci
lanak 151.
Svi upravni postupci zapoeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, po odredbama Zakona o vodama
(Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.), dovrit e se po odredbama toga Zakona i provedbenih propisa
donesenih na temelju njega.
Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, svi upravni postupci izdavanja vodopravnih dozvola za stavljanje u promet
kemikalija zapoeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, po odredbama Zakona o vodama (Narodne
novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) obustavit e se.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti sve do sada izdane vaee vodopravne dozvole za
stavljanje u promet kemikalija izdane sukladno Zakonu o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.) i
Zakonu o vodama (Narodne novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.).
Obavijest o nadlenim tijelima
lanak 152.
Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis nadlenih tijela za provedbu odredbi Zakona o vodama (Narodne
novine, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) i ovoga Zakona i nadlenih tijela svih meunarodnih tijela u kojima sudjeluje
Republika Hrvatska u provedbi odredbi Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 153/09., 63/11. i 130/11.) u roku od
6 mjeseci od datuma pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. Za svako nadleno tijelo daju se podaci iz
propisa iz lanka 36.a koji je dodan lankom 21. ovoga Zakona. O svakoj promjeni podataka Ministarstvo
obavjetava Europsku komisiji u roku od 3 mjeseca otkako je promjena nastupila.
Podaci o esticama javnog vodnog dobra
lanak 153.
Hrvatske vode dostavljaju podatke o esticama koje ine javno vodno dobro i svim promjenama vezanim uz reim
tih estica, kao i o stvarnim pravima koja se osnivaju na istima u Sredinji registar dravne imovine koji vodi Dravni
ured za upravljanje dravnom imovinom.

113/114

Stupanje na snagu
lanak 154.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim lanka 18. ovoga Zakona,
lanaka 36.b i 36.c koji su dodani lankom 21. ovoga Zakona i odredbe lanka 28. stavka 3. ovoga Zakona, koje
stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te lanka 114. ovoga Zakona koji stupa na
snagu 1. travnja 2014.
Klasa: 022-03/13-01/87
Zagreb, 26. travnja 2013.
HRVATSKI SABOR

114/114