Slubene novine Federacije BiH, broj: 36/99

ZAKON
O OSNOVAMA SOCIJALNE ZATITE, ZATITE CIVILNIH RTAVA RATA I ZATITE
OBITELJI SA DJECOM
I - TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim zakonom ureuju se:
temelji socijalne zatite graana i njihovih obitelji, temeljna prava iz socijalne zatite i korisnici prava iz
socijalne zatite,
osnivanje i rad ustanova socijalne zatite i invalidskih udruga,
temeljna prava civilnih rtava rata i lanova njihovih obitelji,
temelji zatite obitelji sa djecom,
financiranje i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje temeljnih prava iz socijalne zatite, zatite
civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija).
lanak 2.
Djelatnost socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom je od interesa za Federaciju i
kantone-upanije.
lanak 3.
Djelatnost socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom obavljaju ustanove socijalne
zatite.
Ustanove socijalne zatite imaju svojstvo pravne osobe.
Na osnivanje i rad ustanova socijalne zatite primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.
lanak 4.
Djelatnost socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom mogu obavljati i humanitarne
organizacije, udruge graana, vjerske zajednice i organizacije koje oni osnivaju, graanin pojedinac i strane
fizike ili pravne osobe.
lanak 5.
Obitelj, glede ovog zakona, ini: brani drug, odnosno izvanbrani drug, dijete (brano, vanbrano, usvojeno,
pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, maeha, djed i baba-nona (po ocu i majci) i
braa i sestre branih drugova.
lanovi obitelji civilne rtve rata, glede ovog zakona, su: brani drug, djeca (roena u braku ili izvan braka,
usvojena ili pastorad)-lanovi ue obitelji, te roditelji, ouh, maeha i usvojitelj-lanovi ire obitelji.
lanom porodice glede stavka 2. ovog lanka, smatra se i izvanbrani drug koji s civilnom rtvom rata ima djece
i s njom ivi odnosno ivio je do njene smrti u zajednikom kuanstvu najmanje godinu dana.
Zajedniko kuanstvo, glede ovog zakona, je gospodarska zajednica jedne ili vie obitelji u kojoj se zajedniki
stiu i troe novana i druga materijalna sredstva, steena radom i koritenjem zajednikih materijalnih dobara
(zemljite, zgrade i drugo).
lanak 6.
Djetetom, glede ovog zakona, smatra se osoba do 18 godina ivota.
Izuzetno djetetom, glede ovog zakona, smatra se i osoba koja radi ostvarivanja prava na dodatak na djecu i
osiguravanja kolarine ili stipendije za ake i studente, ima i vie od 18, a manje od 27 godina ivota.
lanak 7.
Prava utvrena ovim zakonom ne mogu ostvarivati osobe koje su osuene pravomonom sudskom presudom za
kaznena djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine i
kaznena djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava.
Pravo utvreno ovim zakonom ne moe ostvariti osoba koja takvo pravo koristi po drugim propisima.
Prava utvrena ovim zakonom ne mogu se prenositi na druge osobe, niti se mogu nasljeivati.
lanak 8.
Nadlena tijela kantona-upanije, sukladno ustavu i ovom zakonu, blie ureuju djelatnost socijalne zatite,
zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom.

lanak 9.
Nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa Federacije donesenih za njihovo provoenje, kao i nad strunim
radom ustanova koje osniva Federacija, vri federalno ministarstvo mjerodavno za oblast socijalne zatite i
zatite obitelji.
Nadzor nad provoenjem zakona, drugih propisa i opih akata kantona-upanije, donesenih suglasno ovom
zakonu, kao i nad strunim radom ustanova koje osniva opina, odnosno kanton-upanija, vri
kantonalno-upanijsko tijelo mjerodavno za oblast socijalne zatite i zatite obitelji.
lanak 10.
U postupku ostvarivanja prava i dunosti utvrenih ovim zakonom primjenjuju se odgovarajue odredbe propisa
o upravnom postupku, ako ovim zakonom i propisom kantona-upanije nije drugaije odreeno.
II - SOCIJALNA ZATITA
1. POJAM SOCIJALNE ZATITE
lanak 11.
Socijalna zatita, glede ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne
sigurnosti njenih graana i njihovih obitelji u stanju socijalne potrebe.
Socijalnom potrebom, glede stavka 1. ovog lanka, smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi
graanin ili obitelj, prouzrokovano ratnim dogaajima, elementarnim nesreama, opom gospodarskom krizom,
psihofizikim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez pomoi druge osobe.
Sukladno naelima humanizma, solidarnosti graanskog morala socijalna zatita obitelji i njenih lanova i
graana pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem posljedica uzroka koji dovode
do stanja socijalne potrebe i sticanjem odreenih prava iz socijalne zatite.
Socijalna zatita djeteta, sukladno odredbama Konvencije o pravima djeteta, ostvaruje se u najboljem interesu
djeteta.
2. KORISNICI SOCIJALNE ZATITE
lanak 12.
Korisnici socijalne zatite, glede ovog zakona, su osobe koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i to:
1) djeca bez roditeljskog staranja,
2) odgojno zanemarena djeca,
3) odgojno zapu tena djeca,
4) djeca iji je razvoj ometen obiteljskim prilikama,
5) osoba sa invaliditetom i osobe ometene u fizikom ili psihikom razvoju,
6) materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe,
7) stare osobe bez obiteljskog staranja,
8) osobe sa drutveno negativnim ponaanjem,
9) osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajui oblik
socijalne zatite.
Propisima kantona-upanije moe se pro iriti krug korisnika socijalne zatite iz stavka 1. ovog lanka sukladno
programima razvoja socijalne zatite i specifinim prilikama u kantonu-upaniji.
lanak 13.
Dijete bez roditeljskog staranja, glede lanka 12. stavak 1. toka 1) ovog zakona, je dijete bez oba roditelja,
nepoznatih roditelja, naputeno od roditelja lienihi roditeljskog prava i roditelja sprijeenih da vre roditeljsku
dunost.
Odgojno zanemareno dijete, glede lanka 12. stavak 1. toka 2) ovog zakona, je dijete koje zbog nedovoljnog
nadzora i brige roditelja, te negativnog uticaja sredine, naruava ope prihvaene norme ponaanja.
Odgojno zapu teno dijete, glede lanka 12. stavak 1. toka 3) ovog zakona, je dijete koje svojim ponaanjem
naruava ope prihvaene norme i vri prekr aje ili krivina djela.
Dijete, iji je razvoj ometen obiteljskim prilikama, glede lanka 12. stavak 1. toka 4) ovog zakona, je dijete, iji
roditelji zbog nesreenih obiteljskih odnosa, materijalnih ili drugih razloga nisu u mogunosti da mu osiguraju
normalne uvjete za pravilan odgoj, fiziki i psihiki razvoj.
lanak 14.
Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizikom i psihikom razvoju, u smislu lanka 12. stavak 1. toka 5)
ovog zakona, su djeca i odrasle osobe, koje su:

slijepe i slabovide,
gluhe i nagluhe,
sa poremeajima u govoru i glasu,
sa tjelesnim oteenjima i trajnim smetnjama u fizikom razvoju,
sa smetnjama u psihikom razvoju (lakog, umjerenog, teeg i tekog stepena),
sa kombiniranim smetnjama (viestruko ometena u razvoju).
lanak 15.
Materijalno neosigurana i za rad nesposobna osoba, glede lanka 12. stavak 1. toka 6) ovog zakona, smatra se
odrasla osoba, koja nema prijeko potrebnih sredstava za izdravanje, nesposobna je za rad i ne moe osigurati
sredstva za ivot po nekom drugom temelju.
lanak 16.
Starom osobom bez obiteljskog staranja, glede lanka 12. stavak 1. toka 7) ovog zakona, smatra se osoba starija
od 65 godina (mukarac) odnosno 60 godina (ena), koja nema lanova obitelji ni srodnike koji su po zakonu
obvezni da ga izdravaju, ili ako ih ima da te osobe nisu u mogunosti da izvravaju obvezu izdravanja.
lanak 17.
Osoba sa drutveno negativnim ponaanjem, glede lanka 12. stavak 1. toka 8) ovog zakona, je osoba koja se
odaje besposliarenju, skitnji, prosjaenju, prostituciji, alkoholizmu, uivanju opojnih droga i drugim oblicima
drutveno negativnog ponaanja.
lanak 18.
Osoba, odnosno obitelj u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajui
oblik socijalne zatite, glede lanka 12. stavak 1. toka 9) ovog zakona, smatra se osoba odnosno obitelj koja se
nae u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti
jednog ili vie lanova obitelji, povratka sa lijeenja, otputanja sa izdravanja kazne zatvora ili izvravanja
odgojne mjere.
3. PRAVA IZ SOCIJALNE ZATITE
lanak 19.
Prava iz socijalne zatite, glede ovog zakona, su:
1) novana i druga materijalna pomo,
2) osposobljavanje za ivot i rad,
3) smjetaj u drugu obitelj,
4) smjetaj u ustanove socijalne zatite,
5) usluge socijalnog i drugog strunog rada,
6) kuna njega i pomo u kui.
Propisom kantona-upanije utvruje se iznosi novanih i drugih davanja, iz stavka 1. ovog lanka, uvjeti i
postupak za sticanje tih prava i njihovo koritenje, ukoliko to nije ureeno ovim zakonom.
Propisom kantona-upanije mogu se utvrditi i druga prava iz socijalne zatite sukladno programu razvoja
socijalne zatite i njegovim mogunostima.
lanak 20.
Osobama i obiteljima u stanju socijalne potrebe, koji ispunjavaju uvjete za sticanje i koritenje prava iz socijalne
zatite iz lanka 19. ovog zakona, osiguravaju se na teret sredstava socijalne zatite i odreeni oblici zdravstvene
zatite i zadovoljavanje stambenih i drugih potreba sukladno zakonu.
a) NOVANA I DRUGA MATERIJALNA POTPORA
lanak 21.
Novana i druga materijalna potpora sastoji se od:
1) stalne novane potpore,
2) novane naknade za potporu i njegu od strane druge osobe,
3) druge materijalne potpore.
lanak 22.
Pravo na stalnu novanu i drugu materijalnu potporu imaju osobe i obitelji, pod sljedeim uvjetima:
1) da su nesposobni za rad, odnosno sprijeeni u ostvarivanju prava na rad,
2) da nemaju dovoljno prihoda za izdravanje,

3) da nemaju lanova obitelji koji su po zakonu obvezni da ih izdravaju ili ako ih imaju, da te osobe nisu u
mogunosti da izvravaju obvezu izdravanja.
Pravo na pomo iz stavka 1. ovog lanka ostvaruje se kod mjerodavnog tijela opine na ijem podruju osoba i
obitelj imaju prebivalite.
lanak 23.
Nesposobnim za rad, odnosno sprijeenim u ostvarivanju prava na rad, glede ovog zakona, smatra se osoba:
1) potpuno nesposobna za samostalni rad i privreivanje,
2) osoba starija od 65 godina (mukarac), odnosno 60 godina (ena),
3) ena za vrijeme trudnoe, poroaja i poslije poroaja, sukladno propisima o radu,
4) roditelji, ouh, maeha ili usvojitelj koji se stara o jednom ili vie djece do jedne godine ivota, a nema
lanove obitelji ni srodnike koji su po zakonu obvezni da ga izdravaju ili ako ih ima, da te osobe nisu u
mogunosti da izvravaju obvezu izdravanja,
5) dijete do navrene 15 godine ivota, a ako je na redovnom kolovanju do navrene 27 godine ivota,
6) osoba sa trajnim smetnjama u fizikom i psihikom razvoju,
7) osoba koja u obitelji njeguje osobu sa invaliditetom ili teko oboljela osoba, ukoliko je utvreno da je toj
osobi prijeko potrebna pomo i njega od strane druge osobe.
lanak 24.
Nalaz i miljenje o nesposobnosti za rad lica iz lanka 23. toka 1) ovog zakona daju ljekarske komisije sukladno
propisu kantona-upanije.
Nalaz i miljenje o sposobnosti i razvrstavanju djece ometene u fizikom i psihikom razvoju daju strune
komisije sukladno propisu kantona-upanije.
Propisom kantona-upanije propisuje se nain i postupak za otkrivanje i ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i
evidenciju djece ometene u fizikom i psihikom razvoju.
lanak 25.
Stalna novana potpora utvruje se u mjesenom iznosu u visini razlike svih prihoda lanova kuanstva i iznosa
najnieg primanja kuanstva koji se smatra dovoljnim za izdravanje, glede lanka 27. ovog zakona.
lanak 26.
Novanu naknadu za potporu i njegu od strane druge osobe mogu ostvariti osobe sa invaliditetom i druge osobe
ometene u fizikom ili psihikom razvoju, kao i stare i nemone osobe, kojima je zbog trajnih promjena u
zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna potpora i njega od strane druge osobe za zadovoljavanje njihovih
osnovnih ivotnih potreba, pod uvjetom:
da osoba nije smje tena u socijalno-medicinsku ili drugu ustanovu,
da je osobi za odlazak i povratak sa posla prijeko potrebna stalna potpora druge osobe,
da prihod po lanu kuanstva ne prelazi iznos koji se utvruje propisom kantona-upanije, sa izuzetkom
za osobe sa teim i tekim stupnjem invaliditeta,
da osoba ne ostvaruje pravo na kunu njegu i potporu u kui,
da se ovo pravo ne moe ostvariti po nekom drugom temelju.
Nalaz i miljenje, glede stavka 1. ovog lanka, daju ljekarske komisije ili druge strune komisije, sukladno
propisu kantona-upanije.
lanak 27.
Propisom kantona-upanije utvruju se iznosi stalne novane pomoi i novane naknade za potporu i njegu, kao i
prihodi koji se uzimaju u obzir, prilikom utvrivanja te potpore i naknade.
Djeci i odraslim osobama sa invaliditetom i osobama sa trajnim smetnjama u fizikom ili psihikom razvoju
utvruju se povoljniji uvjeti u sticanju prava iz socijalne zatite i vii iznosi osnovne novane potpore i novane
naknade za potporu i njegu od strane druge osobe.
Kod utvrivanja prihoda kuanstva, glede stavka 1. ovog lanka, ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime
novane naknade, odnosno invalidnine za tjelesno oteenje, novane naknade za potporu i njegu od strane druge
osobe, dodatka na djecu i stipendije uenika i studenata.
lanak 28.
Druga materijalna potpora, glede ovog zakona, je privremena, jednokratna i druga novana pomo ili naturalno
davanje materijalno neosiguranim osobama ili obiteljima koje se nau u stanju socijalne potrebe uslijed tekoa
izazvanih posebnim okolnostima iz lanka 18. ovog zakona, ukoliko ispunjavaju uvjete iz lanka 22. to. 2) i 3)
ovog zakona.

b) OSPOSOBLJAVANJE ZA IVOT I RAD

lanak 29.
Osposobljavanje za ivot i rad ostvaruju djeca ometena u psihofizikom razvoju i odrasle osobe sa umanjenim
psihofizikim sposobnostima, bez obzira na uzrok nastanka invalidnosti odnosno radne nesposobnosti, ako to
pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom temelju, a koja se prema psihofizikim sposobnostima i godinama
ivota, mogu osposobiti za rad.
Pravo iz stavka 1. ovog lanka pripada i djeci osiguranika koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona, to
pravo ostvarili po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
lanak 30.
Osoba, koja se radi osposobljavanja za ivot i rad upuuje izvan mjesta prebivalita, ima pravo na novanu
potporu za pokrie trokova smjetaja, prehrane i prijevoza, ukoliko joj to njena obitelj ne moe osigurati.
c) SMJETAJ U DRUGU OBITELJ
lanak 31.
Smjetaj u drugu obitelj mogu ostvariti djeca i odrasle osobe kojima je potrebna stalna briga i potpora radi
zadovoljavanja njihovih ivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu vlastite obitelji ili na drugi nain.
lanak 32.
Pravo na smjetaj u drugu obitelj imaju:
djeca iz lanka 12. stavak 1. to. 1) do 5) ovog zakona, do povratka u vlastitu obitelj, do zavretka
redovnog kolovanja, a najdu e 12 mjeseci po zavretku oteenje,
osobe sa invaliditetom, stare osobe i osobe sa drutveno negativnim ponaanjem, koje nisu u mogunosti
da se sami staraju o sebi, a uslijed stambenih ili obiteljskih prilika nemaju mogunost da im se zatita
osigura na drugi nain,
ena iz lanka 23. toka 3) ovog zakona i samohrana majka do godinu dana ivota djeteta, i ukoliko
nema sredstava za izdravanje ili kojoj je, uslijed nerjeenog stambenog pitanja ili poremeenih
obiteljskih odnosa, potreban privremeni smjetaj.
Djeci iz stavka 1. alineja 1. ovog lanka po zavretku redovnog kolovanja, tijelo starateljstva je duno osigurati
zbrinjavanje na drugi nain.
Samohrana majka, u smislu stavka 1. alineja 3. ovog zakona, smatra se majka koja nije u braku i ne ivi u
izvanbranoj zajednici, a sama izdrava svoju djecu.
lanak 33.
O smjetaju osoba u drugu obitelj kao i o prestanku smjetaja, odluuje centar za socijalni rad na ijem podruju
osoba ima prebivalite.
Centar za socijalni rad, koji je odluio o smjetaju osobe u drugu obitelj, obavlja nadzor nad tom obitelji, prua
pomo toj obitelji i redovnim obilaskom odrava stalnu vezu sa smjetenom osobom.
lanak 34.
lan obitelji u kojoj je osoba smjetena i koji preuzme brigu o toj osobi (u daljnjem tekstu: hranitelj) mora biti
duevno i tjelesno zdrav i imati stambene i druge uvjete potrebne za zatitu, uvanje, njegu, ishranu, uenje i
zadovoljavanje drugih potreba i interesa te osobe.
lanak 35.
Osoba se ne moe smjestiti u drugu obitelj:
u kojoj je jednom od branih drugova oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost,
u kojoj je jedan od branih drugova lien roditeljskog prava,
u kojoj su poremeeni obiteljski odnosi,
u kojoj su neki lanovi-osobe sa drutveno negativnim ponaanjem,
u kojoj bi zbog bolesti nekog lana obitelji bilo ugroeno zdravlje smjetene osobe.
lanak 36.
Za smjetaj djeteta u drugu obitelj potrebna je pismena suglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja, a
ako je osoba starija od 15 godina, potreban je i njegov pristanak.
Suglasnost roditelja nije potrebna, ako su roditelji lieni roditeljskog prava.
lanak 37.
Obitelj u kojoj je dijete smje teno, ne moe preduzimati, bez suglasnosti roditelja, usvojitelja ili tijela
starateljstva, va nije mjere glede linosti djeteta, a naroito predati ga nekoj drugoj osobi na uvanje i njegu,

prekinuti kolovanje, promijeniti vrstu kole, odluiti o izboru ili obavljanju zanimanja i zakljuivanja ugovora o
radu, u smislu propisa o radu.
lanak 38.
Hranitelj ima pravo na naknadu.
Visina naknade iz stavka 1. ovog lanka utvruje se propisom kantona-upanije.
Naknada iz stavka 1. ovog lanka ne smatra se plaom, niti drugim prihodom koji podlijee plaanju poreza.
lanak 39.
Na temelju rjeenja o odreivanju smjetaja u drugu obitelj, centar za socijalni rad zakljuuje pismeni ugovor o
smjetaju sa hraniteljem.
Ugovorom iz stavka 1. ovog lanka ureuju se meusobni odnosi izmeu centra za socijalni rad i hranitelja, a
naroito: uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina, nain isplate naknade za smjetaj osobe, obveznik isplate
naknade, kao i druga pitanja.
lanak 40.
Trokove smjetaja u drugu obitelj snosi osoba koja je smjetena u drugu obitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj ili
srodnik koji je duan da izdrava tu osobu, ili druga pravna ili fizika osoba koja je preuzela obvezu plaanja
trokova, sukladno propisu kantona-upanije.
d) SMJETAJ U USTANOVU SOCIJALNE ZATITE
lanak 41.
Smjetaj u ustanovu socijalne zatite (u daljnjem tekstu: ustanova), mogu ostvariti djeca i odrasle osobe kojima je
potrebna stalna briga i potpora u zadovoljavanju njihovih ivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili
drugoj obitelji ili na drugi nain.
lanak 42.
O smjetaju u ustanove odluuje centar za socijalni rad na ijem podruju osoba ima prebivalite, na temelju
miljenja strunog tima centra, izvrne odluke suda, tijela starateljstva ili na temelju nalaza i miljenja strune
komisije o nesposobnosti za rad, odnosno nalaza i miljenja odgovarajue zdravstvene ustanove.
Centar za socijalni rad, koji je smjestio osobu u ustanovu, duan je, radi brige, zatite, lijeenja fizikog ili
mentalnog zdravlja te osobe, pratiti njen tretman u ustanovi.
Obveza iz stavka 2. ovog lanka posebno se odnosi na sluaj ako je dijete smjeteno u ustanovu.
lanak 43.
Prijem osoba iz lanka 41. ovog zakona i njihovo odputanje vri se na nain odreen opim aktom ustanove.
Ustanova je duna primiti na smjetaj osobu koju uputi centar za socijalni rad.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovog lanka, ustanova moe uskratiti prijem upuene osobe u sluaju popunjenosti
kapaciteta, kao i u sluaju da, s obzirom na svoju djelatnost, nije u mogunosti pruiti odgovarajue usluge
korisniku.
lanak 44.
Ako je dalji boravak osobe smjetene u ustanovu postao nemogu zbog promjena u njenim psihofizikim
osobinama ili zbog nepostojanja uvjeta za odgovarajui tretman, ustanova je duna, najvie dva mjeseca prije
otputanja te osobe, obavijestiti centar za socijalni rad koji je donio odluku o njenom smjetaju, radi smjetaja u
drugu ustanovu ili radi primjene drugog oblika socijalne zatite.
lanak 45.
Cijenu usluge koju prua ustanova utvruje osniva ustanove.
Trokove smjetaja u ustanovu snosi smjetena osoba, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je, suglasno
zakonu, duan da izdrava tu osobu, odnosno pravna ili fizika osoba koja je ugovorom preuzela obvezu
plaanja trokova.
Ugovorom iz stavka 2. ovog lanka ureuju se meusobni odnosi centra za socijalni rad i ustanove, uvjeti i rok
otkazivanja ugovora, visina i nain isplate naknade, obveznik isplate naknade za smjetaj osobe, kao i druga
pitanja.
e) USLUGE SOCIJALNOG I DRUGOG STRUNOG RADA
lanak 46.
Pravo na usluge socijalnog i drugog rada mogu ostvariti pojedinci, obitelji i drutvene skupine, neovisno od
materijalnih mogunosti i koritenja nekog od oblika socijalne zatite, radi zatite njihovih prava i interesa i
sprjeavanja pojava i ublaavanja posljedica socijalnih problema.

Uslugama socijalnog i drugog strunog rada, glede ovog zakona, smatra se savjetodavni rad koji obavljaju
ustanove u rje avanju porodinih i branih problema, te mjere i akcije, u suradnji sa mjesnim zajednicama i
drugim tijelima, na suzbijanju i sprjeavanju drutveno neprihvatljivog ponaanja djece i ostalih pojedinaca,
obitelji i drutvenih skupina.
f) KUNA NJEGA I POTPORA U KUI
lanak 47.
Kuna njega i potpora u kui je organizirano pruanje raznih usluga, kao to su: prehrana, obavljanje kunih i
drugih potrebnih poslova i odravanje osobne higijene osobama iz lanka 23. to. 1), 2) i 6) ovog zakona, kada te
osobe nisu u stanju da se same staraju o sebi.
4. USTANOVE SOCIJALNE ZATITE
lanak 48.
Ustanove pruaju usluge kojima se u cjelini ili djelomino zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika
socijalne zatite.
Ustanove se osnivaju radi zbrinjavanja odreenih kategorija korisnika socijalne zatite i obavljanja strunih i
drugih poslova socijalne zatite.
Rad ustanova socijalne zatite je javan.
Javnost se moe iskljuiti u pojedinim postupcima, kada je to utvreno propisima o obiteljskim odnosima i o
krivinom postupku.
Ustanove se osnivaju, ako propisom kantona-upanije nije drukije utvreno, kao:
1) centar za socijalni rad,
2) ustanove za djecu, i to:
za djecu bez roditeljskog staranja,
za odgojno zanemarenu i zaputenu djecu,
za djecu ometenu u fizikom ili psihikom razvoju,
3) ustanova za odrasle i stare osobe,
4) ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih osoba,
5) ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zatite.
lanak 49.
Osnivanje i rad ustanova iz lanka 48. ovog zakona ureuje se propisom kantona-upanije.
Osnivanje i rad ustanova iz lanka 48. ovog zakona od znaaja za Federaciju ureuje se federalnim propisom.
lanak 50.
U obavljanju djelatnosti ustanove ne smiju uspostavljati nikakva ogranienja glede teritorijalne, nacionalne,
vjerske, politike i bilo koje druge pripadnosti korisnika tih ustanova, (rasa, boja koe, spol, jezik, socijalno
podrijetlo i drugo).
5. INVALIDSKE UDRUGE
lanak 51.
U cilju ostvarivanja boljeg poloaja i zatite osoba sa invaliditetom i zadovoljavanja njihovih potreba, ovisno od
vrste i stupnja invalidnosti, mogu se osnovati invalidske udruge, kao udruge graana (u daljnjem tekstu:
invalidske udruge).
Invalidske udruge osnivaju, suglasno federalnom propisu o udruivanju graana, osobe sa invaliditetom same, ili
ako to nije mogue zbog stupnja invalidnosti, roditelji tih osoba, nastavno i drugo osoblje u ustanovama
specijalnog obrazovanja i drugi graani.
lanak 52.
Nadlena tijela Federacije i kantona-upanije u utvrivanju politike za ostvarivanje programa socijalne zatite,
ostvaruju suradnju sa invalidskim udrugama.
lanak 53.
Propisom kantona-upanije blie se ureuje postupak osnivanja invalidskih udruga, kao i druga pitanja od
znaaja za rad tih udruga.
III - ZATITA CIVILNIH RTAVA RATA
1. POJAM CIVILNE RTVE RATA
lanak 54.

Civilna rtva rata, glede ovog zakona, je osoba kod koje je nastupilo tjelesno oteenje od najmanje 60% zbog
rane, povrede i ozljede (u daljnjem tekstu: invalid) zadobivene:
1) zlostavljanjem odnosno liavanjem slobode u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti;
2) u svezi sa ratnim dogaanjima (bombardiranja, uline borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);
3) od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavretka rata,
4) u svezi sa diverzantskim odnosno teroristikim akcijama kojima se ugroava sigurnost i ustavni poredak
Federacije.
Invalid je i osoba kod koje je nastupilo tjelesno oteenje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene, odnosno
pogor ane ili ispoljene pod okolnostima iz stavka 1. ovog lanka.
Civilnom rtvom rata, smatra se i osoba koja je poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz stavka 1. ovog
lanka.
lanak 55.
rtve faistikog terora, rtve ratnih dogaaja, rtve ratnog materijala i rtve neprijateljskih diverzantskih akcija,
kao i lanovi obitelji rtava faistikog terora, kojima je to svojstvo priznato po propisima o zatiti civilnih rtava
rata koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se civilnim
rtvama rata, odnosno lanovima obitelji civilnih rtava rata sukladno ovom zakonu i koriste prava u obimu i pod
uvjetima propisanim ovim zakonom, ako ispunjavaju uvjete iz l. 54., 56. i 58. ovog zakona.
lanak 56.
Radi ostvarivanja prava utvrenih ovim zakonom za civilne rtve rata, ako propisom kantona-upanije nije
drukije utvreno, invalidi se razvrstavaju prema utvrenom procentu tjelesnog oteenja, u est skupina, i to:
I. skupina - invalidi sa 100% tjelesnog oteenja kojima je za redovan ivot potrebna njega i pomo od strane
drugog lica,
II. skupina - invalidi sa 100% tjelesnog oteenja ,
III. skupina- invalidi sa 90% tjelesnog oteenja,
IV. skupina - invalidi sa 80% tjelesnog oteenja,
V. skupina - invalidi sa 70% tjelesnog oteenja,
VI. skupina - invalidi sa 60% tjelesnog oteenja.
lanak 57.
Prava utvrena ovim zakonom za civilne rtve rata, ostvaruju i koriste dravljani Bosne i Hercegovine, ako ovim
zakonom nije drukije ureeno.
Strani dravljani, koji su tjelesno oteenje zadobili ili im je lan obitelji poginuo kao civilna rtva rata, ostvaruju
prava utvrena ovim zakonom, ako po istom temelju ne ostvaruju prava od drave iji su dravljani ili drave na
ijem teritoriju imaju prebivalite, sukladno reciprocitetu.
Dravljani Bosne i Hercegovine koji nisu i dravljani Federacije Bosne i Hercegovine, ostvaruju prava utvrena
ovim zakonom, ako po istom temelju ne ostvaruju prava u drugom entitetu iji su dravljani i ako imaju
prebivalite ili boravite na teritoriju Federacije.
2. TEMELJNA PRAVA CIVILNIH RTAVA RATA
lanak 58.
Civilne rtve rata imaju, po ovom zakonu, sljedea prava:
1) osobnu invalidninu,
2) dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe,
3) ortopedski dodatak,
4) obiteljsku invalidninu,
5) dodatak na djecu,
6) potporu u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala,
7) osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, pre-kvalifikacija i dokvalifikacija),
8) prioritetno upoljavanje.
Prava iz stavka 1. to. 1), 2), 3), 4) i 5) ovog lanka ostvaruju se pod uvjetima, na nain i po postupku utvrenim
ovim zakonom.
Prava iz stavka 1. to. 6), 7) i 8) ovog lanka ostvaruju se pod uvjetima, na nain i po postupku utvrenim
propisom kantona-upanije.

Kanton-upanija moe, utvrditi i druga prava i proiriti obim prava utvrenih ovim zakonom na temelju svojih
materijalnih mogunosti i drugih potreba civilnih rtava rata.
a) OSOBNA INVALIDNINA
lanak 59.
Osobna invalidnina odreuje se u mjesenom iznosu prema skupini tjelesnog oteenja iz lanka 56. ovog
zakona, u visini od 70% od mjesenog iznosa osobne invalidnine vojnog invalida odgovarajue skupine po
propisima o vojnim invalidima.
b) DODATAK ZA NJEGU I POTPORU OD STRANE DRUGE OSOBE
lanak 60.
Pravo na dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe imaju invalidi od I do IV skupine koji su nesposobni
za vrenje osnovnih ivotnih potreba bez potpore druge osobe.
Dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe odreuje se u mjesenom iznosu u visini od 70% od
mjesenog iznosa dodatka za njegu i potporu od strane druge osobe za vojne invalide odgovarajueg stupnja
odreenog propisima o vojnim invalidima.
c) ORTOPEDSKI DODATAK
lanak 61.
Pravo na ortopedski dodatak imaju invalidi kojima je tjelesno oteenje utvreno zbog oteenja organizma koja
su neposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili
teko oteenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.
Ortopedski dodatak odreuje se u mjesenom iznosu u visini od 70% od mjesenog iznosa ortopedskog dodatka
za vojne invalide odgovarajueg stupnja odreenog propisima o vojnim invalidima.
d) OBITELJSKA INVALIDNINA
lanak 62.
lanovi obitelji civilnih rtava rata iz lanka 54. stavak 3. ovog zakona imaju, uz uvjete propisane ovim
zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu.
Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, i lanovi obitelji invalida od I do IV
skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i potporu druge osobe.
lanak 63.
Pravo na obiteljsku invalidninu imaju lanovi ue obitelji civilne rtve rata i to:
1) udovica - kad navri 55 godina ivota ili udovac - kad navri 65 godina ivota, a i prije navrenih 55 godina,
odnosno 65 godina ivota, ako su nesposobni za privreivanje,
2) djeca, usvojenici i pastorad - do navrene 15. godine ivota, odnosno ako su na kolovanju do kraja
propisanog trajanja redovnog kolovanja, a najkasnije do navrene 27. godine ivota, a ako su nesposobna za
privreivanje, dok ta nesposobnost traje pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navrene 15. godine
ivota odnosno za vrijeme redovnog kolovanja, prije navrene 27. godine ivota.
Ako je kolovanje prekinuto zbog sluenja vojnog roka ili bolesti, ove osobe mogu koristiti pravo na obiteljsku
invalidninu i za vrijeme sluenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navrene 27. godine ivota, a nakon
toga najvie jo za onoliko vremena koliko su zbog sluenja vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog
kolovanja, ako je redovno kolovanje nastavljeno prije navrene 27. godine ivota.
Ako u u obitelj sainjavaju brani drug sa jednim ili vie lanova obitelji iz stavka 1. toka 2) ovog lanka, brani
drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sauivatelj sa njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. toka 1) ovog
lanka i to dok ijedno od te djece ima pravo na invalidninu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. toka 1) i stavka 2. ovog lanka, brani drug invalida koji je do smrti bio korisnik
dodatka za njegu i potporu druge osobe po osnovu tjelesnog oteenja, ima pravo na obiteljsku invalidninu
nezavisno od uvjeta predvienih tim odredbama, ako je sa invalidom ivio u branoj zajednici i u zajednikom
kuanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti i ako nije uposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom
djelatnou i nije korisnik mirovine.
lanak 64.
Roditelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu, iako su lanovi ue obitelji ostvarili to pravo.
Ouh, maeha i usvojitelj koji su osobu od koje izvode pravo izdravali ili ih je ta osoba izdravala najmanje pet
godina prije smrti, imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su lanovi ue obitelji ostvarili to pravo.
Ouh, maeha i usvojitelj koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu, sukladno ovom
zakonu imaju pree pravo od roditelja koji nije izvravao roditeljsku dunost prema osobi od koje se to pravo
izvodi.

lanak 65.
Osnov za odreivanje visine obiteljske invalidnine je mjeseni iznos osobne invalidnine invalida I skupine.
Obiteljska invalidnina za jednog lana obitelji iznosi 25% mjeseno od osnovice iz stavka 1. ovog lanka.
Obiteljska invalidnina za dijete bez oba roditelja iznosi 80% mjeseno od osnovice iz stavka 1. ovog lanka.
Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje vie lanova obitelji, iznos obiteljske invalidnine iz st. 2. i 3. ovog
lanka poveava se za 50% za svakog narednog sauivatelja.
lanak 66.
Ako obiteljsku invalidninu koriste dva ili vie lanova obitelji, obiteljska invalidnina pripada sauivateljima u
jednakim dijelovima.
lanak 67.
Invalid, koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na osobnu i na obiteljsku invalidninu na temelju dvije ili vie
osoba, ima pravo na osobnu invalidninu i na jednu polovicu obiteljske invalidnine za svako od tih osoba.
lanovi obitelji, koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu na temelju dvije ili vie
osoba, imaju pravo na obiteljsku invalidninu za jednu osobu i na po jednu polovinu obiteljske invalidnine za
svaku slijedeu osobu.
e) DODATAK NA DJECU
lanak 68.
Korisnici osobne i obiteljske invalidnine imaju pravo na dodatak na djecu pod uvjetima i u visini koji su utvreni
propisima o dodatku na djecu, ako ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje tog dodatka po drugom temelju.
3. KORITENJE I PRESTANAK PRAVA CIVILNIH RTAVA RATA
lanak 69.
Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica, ortopedski dodatak i obiteljska invalidnina,
po ovom zakonu, pripadaju socijalnoj rtvi rata (u daljnjem tekstu: korisnik) od prvog dana narednog mjeseca od
dana podnoenja zahtjeva za priznavanje tih prava.
lanak 70.
Izuzetno, korisnik dodatka za njegu i potporu od strane druge osobe koji ispunjava uvjete za ostvarivanje tog
prava po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa dodatka za njegu i potporu od strane druge osobe po
ovom zakonu, ako razlika postoji.
lanak 71.
Novana primanja utvrena na temelju ovog zakona za civilne rtve rata isplauju se u mjesenim iznosima i to
unazad.
lanak 72.
Dospjeli, a neisplaeni iznosi novanih primanja utvrenih na temelju ovog zakona za civilne rtve rata,
isplauju se lanovima obitelji koji su s korisnikom do dana njegove smrti ivjeli u zajednikom kuanstvu.
lanak 73.
Dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe ne isplauje se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme
proveo u zdravstvenoj organizaciji ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i potpora druge osobe.
lanak 74.
Korisniku prava, osuenom pravomonom sudskom presudom na kaznu zatvora dulju od est mjeseci, ne
pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdravanju kazne.
Ako se korisnik mjesenih novanih primanja nalazi u pritvoru, lanovima obitelji koje korisnik izdrava
isplauje se polovica tih primanja. Zadrana polovica primanja isplatit e se korisniku, ako kazneni postupak
bude pravomonom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomonom presudom bude osloboen optube,
odnosno ako optuba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadlenosti suda.
lanak 75.
Prava ostvarena sukladno ovom zakonu gube korisnici i lanovi njihove obitelji koji su osueni pravomonom
sudskom odlukom zbog ratnih zloina ili ugroavanja ustavnog poretka i sigurnosti Bosne i Hercegovine ili
Federacije.
Osobama protiv kojih je pokrenut krivinih postupak zbog djela iz stavka 1. ovog lanka, ne isplauju se novana
primanja za vrijeme do okonanja tog postupka.
lanak 76.
Brani drug, stupanjem u drugi brak, gubi prava utvrena ovim zakonom za civilne rtve rata koja je ostvario kao
lan obitelji.

Brani drug gubi prava po ovom zakonu i ako je napustio djecu, s kojom koristi prava, zanemario njihovo
izdravanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovo uspostaviti ako brani drug nastavi obavljati roditeljske
dunosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima u skladu sa ovim zakonom.
lanak 77.
Korisnici prava du ni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti mjerodavnom tijelu svaku promjenu
od utjecaja na gubitak prava ili na smanjenje obima tog prava.
4. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA CIVILNIH RTAVA RATA
lanak 78.
O pravima utvrenim ovim zakonom za civilne rtve rata rjeava nadleno tijelo odreen propisom
kantona-upanije.
lanak 79.
Osobe koja su tjelesno oteenje zadobile pod okolnostima iz lanka 54. st. 1. i 2. ovog zakona, du ne su, uz
zahtjev za priznavanje prava, priloiti i medicinsku dokumentaciju o lijeenju neposredno nakon ranjavanja,
povrede ili oboljenja najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lanak 80.
Tjelesno oteenje invalida, pravo na dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe, pravo na ortopedski
dodatak, kao i nesposobnost za privreivanje, utvruju se propisom kantona-upanije suglasno propisima o
vojnim invalidima.
lanak 81.
Ako kod invalida nastupe promjene vezane za tjelesno oteenje koje su od utjecaja na pravo utvreno konanim
rjeenjem, invalid moe, po isteku dvije godine od dana donoenja tog rjeenja, podnijeti zahtjev za utvrivanje
novog procenta tjelesnog oteenja u svezi sa nastalom promjenom.
Odredba stavka 1. ovog lanka primjenjuje se i na civilne rtve rata iz lanka 54. st. 1. i 2. ovog zakona kojima
nije priznato svojstvo invalida zbog neispunjavanja uvjeta u pogledu procenta tjelesnog oteenja propisanih
ovim zakonom.
lanak 82.
Civilnoj rtvi rata - korisniku prava po ovom zakonu pripada naknada trokova za prijevoz u drugo mjesto, ako
je od mjerodavnog tijela upuen, odnosno pozvan u drugo mjesto radi pregleda pred ljekarskom komisijom.
Korisnik prava, kome je odreen pratilac za putovanje glede stavka 1. ovog lanka, ima pravo na naknadu
trokova prijevoza i za pratioca.
Pravo na naknadu tro kova prijevoza iz st. 1. i 2. ovog lanka ima i osoba koja je podnijela zahtjev za priznavanje
prava utvrenih ovim zakonom, ako joj je konanim rjeenjem to pravo, odnosno poveanje grupe tjelesnog
oteenja, priznato.
Trokovi prijevoza naknauju se prema cijeni prometne karte za prijevoz autobusom u javnom prometu odnosno
drugim razredom vlaka.
lanak 83.
Isplate po ovom zakonu za civilne rtve rata vri mjerodavno tijelo sukladno propisu kantona-upanije.
lanak 84.
Tijelo iz lanka 83. ovog zakona vodi evidenciju o izvrenim isplatama, o broju i strukturi korisnika i drugim
podacima, sukladno propisu kantona-upanije.
lanak 85.
Osoba, kojoj su isplaena novana primanja na koje nije imala pravo, du na je vratiti primljeni iznos. Ako to ne
uini u roku kojeg odredi mjerodavno tijelo iz lanka 83. ovog zakona, povrat tog iznosa ostvarit e se tubom
kod nadlenog suda.
lanak 86.
Mjeseni iznosi osobne invalidnine, dodatka za njegu i potporu druge osobe, ortopedskog dodatka i obiteljske
invalidnine, usklauju se prema kretanju odgovarajuih primanja vojnih invalida po propisima o vojnim
invalidima.
Mjerodavno tijelo kantona-upanije, utvruje iznose mjesenih novanih primanja iz stavka 1. ovog lanka, na
temelju odgovarajuih podataka o iznosima novanih primanja vojnih invalida.
IV - ZATITA OBITELJI SA DJECOM
1. POJAM I CILJ INSTITUTA ZATITE
OBITELJI SA DJECOM

lanak 87.
Zatita obitelji sa djecom, glede ovog zakona, je osiguranje obitelji kroz materijalna i druga davanja, radi
pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan ivot i rad, u
najboljem interesu djeteta.
lanak 88.
Zatita obitelji sa djecom ima za cilj:
da se osiguraju svoj djeci priblino jednaki uvjeti za zdrav i pravilan tjelesni intelektualni i emocionalni
razvoj u obitelji,
potporu u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju, odgoju i zatiti djece i poboljanju
kvaliteta ivota obitelji,
razvijanje humanih odnosa sukladno sa naelima graanskog morala i solidarnosti.
Djetetu bez oba ili jednog roditelja, obitelj koja ima dijete ometeno u fizikom ili psihikom razvoju i obitelj u
kojoj su oba ili jedan roditelj invalidi, osiguravaju se povoljniji uvjeti u sticanju i ostvarivanju prava i vei iznosi
materijalnih i drugih davanja utvrenih ovim zakonom i propisom kantona-upanije.
2. TEMELJNA PRAVA OBITELJI SA DJECOM
lanak 89.
Temeljna prava koja, glede ovog zakona, ostvaruje obitelj sa djecom su:
1) dodatak na djecu,
2) naknada umjesto plae eni - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoe,
poroaja i njege djeteta,
3) novana potpora za vrijeme trudnoe i poroaja ene - majke koja nije u radnom odnosu,
4) jednokratna potpora za opremu novoroenog djeteta,
5) potpora u prehrani djeteta do est mjeseci i dodatna ishrana za majke - dojilje,
6) posebni psihosocijalni tretman branih drugova, koji ele djecu i trudnica,
7) smjetaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predkolskog odgoja,
8) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u kolama osnovne naobrazbe,
9) kolarine i stipendije acima i studentima.
lanak 90.
Propisom kantona-upanije mogu se utvrditi i druga prava obitelji sa djecom.
Propisom kantona-upanije blie se ureuju uvjeti, nain, postupak, organi i financiranje prava utvrenih u
lanku 89. ovog zakona.
lanak 91.
Pravo na dodatak na djecu pripada obitelji iji ukupni mjeseni prihod ostvaren po svim temeljima, izuzev
primanja ostvarenih iz socijalne zatite i zatite obitelji sa djecom, po lanu kuanstva, ne prelaze iznos koji je
utvren propisom kantona-upanije kao najnii iznos prihoda dovoljnih za izdravanje.
Obitelji iz lanka 88. stavak 2. ovog zakona pravo na dodatak na djecu pripada, bez obzira na visinu prihoda
kuanstva.
lanak 92.
Stranim dr avljanima i osobama bez dravljanstva koji stalno ive na teritoriju Federacije, pripada pravo na
dodatak na djecu sukladno meunarodnom ugovorom.
lanak 93.
Naknada umjesto plae eni - majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoe, poroaja
i njege djeteta, utvruje se u procentu od ostvarene plae u periodu od est mjeseci prije poroaja, valorizirane
po osnovu rasta plaa na podruju kantona-upanije u tom periodu.
Procenat iz stavka 1. ovog lanka utvruje se propisom kantona-upanije.
3. DJEIJI TJEDAN
lanak 94.
Prvi tjedan u listopadu mjesecu svake godine odreuje se kao Djeiji tjedan na teritoriju Federacije.
Djeiji tjedan se uvodi radi podsticanja i organiziranja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih
manifestacija posveenih djeci i poduzimanja drugih mjera i akcija za unapreenje razvoja brige o djeci.
Manifestacije i mjere iz stavka 2. ovog lanka utvruju se programom koje donosi federalni ministar mjerodavan
za socijalnu i djeiju zatitu.

lanak 95.
Za Djeiji tjedan tokom cijelog mjeseca listopada naplaivat e se novani iznos utvren odlukom Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine, i to na:
1) prodatu prometnu kartu u meumjesnom i meunarodnom eljeznikom, brodskom, avionskom i autobuskom
prometu,
2) potanske poiljke u unutarnjem prometu, osim na poiljke novina i asopisa,
3) prodatu ulaznicu za kazalite, kino, druge kulturne manifestacije i sportske priredbe za koje se naplauju
ulaznice,
4) prodatu gramofonsku plou, muziku kompakt-disk i video kazetu.
Naplaene novane iznose iz stavka 1. ovog lanka, poduzea, poslodavci i druge pravne i fizike osobe, koje
vre naplatu na podruju kantona-upanije, dune su uplatiti te iznose u proraun kantona-upanije u roku od 15.
dana po isteku mjeseca listopada, ako propisom kantona-upanije nije drukije utvreno.
lanak 96.
Nain naplate novanih iznosa iz lanka 95. ovog zakona, kao i nain njihovog rasporeivanja, ureuje se
propisom kantona-upanije.
V - FINANCIRANJE SOCIJALNE ZATITE,
ZATITE CIVILNIH RTAVA RATA I ZATITE OBITELJI SA DJECOM
lanak 97.
Sredstva za financiranje socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom osiguravaju se
sukladno sa propisom Federacije i kantona-upanije iz:
prorauna opine,
prorauna kantona-upanije,
ulaganja osnivaa ustanova,
osobnog uea korisnika,
legata, poklona i zavjetanja,
drugih izvora.
VI - KAZNENE ODREDBE
lanak 98.
Novanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit e se za prekraj ustanova ako:
korisniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ogranii prava koja mu pripadaju,
omogui koritenje prava osobi kojoj ne pripada pravo po ovom zakonu ili joj ne pripada u tom obimu,
smjesti osobu i drugu obitelj koja u smislu lanka 35. ovog zakona nije podobna da primi dijete na
smjetaj,
ne primi osobu kojeg uputi centar za socijalni rad (lanak 43.),
otpusti korisnika iz ustanove suprotno odredbi lanka 44. ovog zakona.
Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u ustanovi, novanom kaznom od 100 do 400
KM.
lanak 99.
Novanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit e se za prekraj poduzee odnosno druga pravna osoba,
odnosno poslodavac ako za vrijeme Djeijeg tjedna ne naplauje novani iznos utvren odlukom Vlade
Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno lanku 95. ovog zakona.
Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba u poduzeu, druga pravna osoba, odnosno
poslodavac novanom kaznom od 100 do 400 KM.
lanak 100.
Novanom kaznom od 100 do 400 KM kaznit e se obitelj u kojoj je dijete smjeteno, ukoliko bez suglasnosti
roditelja, usvojitelja ili tijela starateljstva poduzima vanije mjere u pogledu linosti djeteta sukladno lanku 37.
ovog zakona.
VII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 101.
Dosadanji korisnici koji su ostvarili prava, kao i osobe koje su podnijele zahtjev za ostvarivanje prava povodom
kojeg nije donijeto rjeenje po propisima o socijalnoj i djeijoj zatiti i zatiti civilnih rtava rata, koji su se

primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona duni su u roku od est mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona, podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po ovom zakonu.
Osobama iz stavka 1. ovog lanka, koje ne podnesu zahtjev u roku iz stavka 1. ovog lanka, prestaje daljnje
ostvarivanje prava.
lanak 102.
Postupci za ostvarivanje prava, zapoeti prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu zavreni, okonat e se
po odredbama ovog zakona.
lanak 103.
Nadlena tijela kantona-upanije e, radi provoenja ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona, donijeti odgovarajue propise i ope akte iz svoje nadlenosti.
lanak 104.
Postojee ustanove koje obavljaju djelatnost socijalne zatite, dune su uskladiti statut i druge ope akte sa
odredbama ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz lanka 103. ovog zakona.
lanak 105.
Pravo na novanu naknadu za potporu i njegu od strane druge osobe iz lanka 26. ovog zakona i pravo djece na
osposobljavanje za ivot i rad iz lanka 29. stavak 2. ovog zakona, ostvaruju se sukladno propisima o
mirovinskom i invalidskom osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz lanka 103. ovog zakona.
lanak 106.
Pravo na naknadu plae eni-majci u radnom odnosu dok odsustvuje sa posla radi trudnoe, poroaja i njege
djeteta, utvreno ovim zakonom, ostvaruje se sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, do dana stupanja
na snagu propisa iz lanka 103. ovog zakona.
lanak 107.
Do donoenja propisa iz lanka 103. ovog zakona primjenjivat e se propisi i opi akti iz oblasti socijalne i
djeije zatite i zatite civilnih rtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na
snagu ovog zakona.
lanak 108.
Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriju Federacije prestaje primjena propisa o socijalnoj i djeijoj
zatiti i zatiti civilnih rtava rata, koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriju
Federacije, izuzev propisa i opih akata iz lanka 107. ovog zakona.
lanak 109.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.