Pregled sadraja

Predgovor
Uvod

xxi
xxiii

I. DIO: UPOZNAVANJE MICROSOFT OFFICEA XP

1. poglavlje:
2. poglavlje:
3. poglavlje:

Pregled Officea XP
Instalacija i aktivacija Officea XP
Sustav pomoi u Officeu XP

II. DIO: WORD

4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:

Osnove Outlooka
Rad s Outlookom
Slanje i primanje poruka, Kalendar
Kontakti, Zadaci, Dnevnik i Biljeke
Prilagodba Outlooka

V. DIO: ACCESS
24.
25.
26.
27.
28.

poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:

Rjenik
Kazalo

poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:
poglavlje:

211
235
259
277
297
307
325

345
347
359
383
403
419

433
Osnove Accessa
Tablice i relacije
Kreiranje upita
Obrasci za unos podataka
Izvjetaji

VI. DIO: POWERPOINT

29.
30.
31.
32.

45
67
89
109
127
149
167
189

209
Osnove rada u Excelu
Napredno ureivanje i oblikovanje
Prilagodba Excela
Formule i funkcije
Mreni rad i zatita podataka
Izrada grafikona
Plone baze podataka i pivot tablice

IV. DIO: OUTLOOK

19.
20.
21.
22.
23.

3
21
33

43
Osnove rada u Wordu
Unos i promjena teksta
Oblikovanje dokumenta
Rad s velikim dokumentima
Provjera pravopisa i automatske korekcije
Kreiranje cirkulara i naljepnica
Ispis iz Worda
Kreiranje stranica za Web iz Worda

III. DIO: EXCEL

12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.

Osnove PowerPointa
Tablice, grafikoni, multimedija
Napredni rad s PowerPointom
Priprema i distribucija prezentacije

435
447
469
481
499

513
515
537
559
573

591
597

4.

POGLAVLJE

Osnove rada u Wordu

U ovom poglavlju:

Karakteristike Worda
Elementi suelja
Naini prikaza dokumenata
Kreiranje novih, otvaranje postojeih i
spremanje dokumenata

Nered se poveava s vremenom, jer vrijeme mjerimo

u pravcu u kojem se poveava nered.
Stephen Hawking

ez imalo sumnje, Word je kapitalna aplikacija paketa i vjerojatno najpoznatija uredska aplikacija na svijetu. Ujedno je u raznim verzijama i najkoriteniji uredski
alat. Pretpostavlja se da preko 80% korisnika uredskih paketa u svijetu tijekom
rada u uredu koristi upravo neku od verzija Worda, pa tek daleko iza njega idu Outlook,
Excel, PowerPoint i Access.
Razlozi tome su brojni, ali onaj osnovni je da se radi o nevjerojatno monom, ali ne i pretjerano kompliciranom programu. Oni koji ga tek poinju koristiti obino to ine s namjerom da napiu kakav tekst struni rad, pismo, poslovni dopis ili neto slino i on je
u tim zadacima vie nego jednostavan za koritenje.

II. DIO: WORD

Ipak, svi korisnici prije ili kasnije otkriju da pored te osnovne funkcije, unosa teksta, Word nudi i
mnogo vie. Radi se o programu koji spada u kategoriju dokument-procesora, to znai da smo u
stanju u dokument slobodno umetati slike, crtee, grafikone, tablice, kreirati viestupane stranice
ba kao one u asopisima i brourama te k tome umetati i razne multimedijalne datoteke (zvukove, filmove i animacije), ukoliko tako nastao dokument umjesto ispisa na pisa odluimo distribuirati u elektronskom obliku. Ovo moe znaiti da ga elimo objaviti na Webu, intranetu ili ga
jednostavno distribuirati kao datoteku u .DOC formatu. Sve je to u Wordu mogue uraditi i to s nevjerojatnom lakoom.

Datoteni formati

Pored svojega vlastitog formata .DOC tipa, odnosno .DOT ekstenzije za vlastite predloke (templejte sjeate ih se iz uvodnog teksta?) Word je u stanju itati i dokumente nastale u brojnim drugim tekst-procesorima i u standardiziranim tekstualnim formatima. Ukoliko ve imate na disku kolekciju datoteka nastalu, primjerice, u nekoj od verzija WordPerfecta nema problema Word je
u stanju sve njih uitati i pravilno ih prikazati i ispisati kao da su njegove vlastite. Standardni tekst
formati poput onih sa .RTF i TXT ekstenzijama takoer ne predstavljaju problem za njega, ali ak i
formati adresara iz Windowsa i Outlooka, Excelovih datoteka i neki drugi formati koji ne potjeu iz
tekst procesora.

Konvencije

ovoj knjizi pravimo razliku izmeu tri

naina rada s datotekama, u ovome ili
nekom drugom programu u paketu.

sformaciju podataka iz jednog oblika u drugi

da bi podaci bili itljivi i da bi ih bilo mogue
obraivati u ciljnoj aplikaciji

1. Otvaranje datoteka podrazumijeva da aplikacija o kojoj govorimo moe otvoriti takvu

datoteku u njenom izvornom formatu i raditi na
njoj bez potrebe za ikakvom konverzijom i prilagodbom svom formatu.

3. Umetanje datoteka Obino se radi o umetanju slika, grafikona, formula, videa i drugih
multimedijalnih elemenata u dokument preko
nekoga od mehanizama pristupa podacima
ugraenih u Windowse (OLE, DDE itd.). Takvi
elementi unutar dokumenta obino zahtijevaju pokretanje eksterne aplikacije ili modula da
bi na njima bila mogua bilo kakva obrada.

2. Uvoz datoteka podrazumijeva da aplikacija moe otvoriti datoteku, ali je do njene obrade potrebno proi nekakvu konverziju ili tran-

46

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

Dokumente nastale u Wordu moemo snimiti ne samo u pred-definiranom .DOC formatu ve

i kao web-dokumente s .HTML ekstenzijom, WordPerfectove dokumente ili neke druge.

Uvoz netekstualnih podataka

Da stvari budu bolje, Word moe uvoziti i veliki broj slikovnih formata JPG, TIFF, PNG, BMP i mnoge druge to je izuzetno korisno kada pravimo sloeni dokument s manje-vie brojnim ilustracijama i fotografijama. Moe primiti i tablice, grafikone ili dijelove tablica iz Excela i ugnijezditi ih unutar
dokumenta na kojem radimo, a i sam kreirati jednostavnije tablice s numerikim i tekstualnim vrijednostima (dakle, male, nereleacijske baze podataka).

Crtei

Osim svega ovoga, unutar Worda se nalazi i mali modul namijenjen vektorskom crtanju koji nam omoguava da na brzinu, ukoliko nemamo ve na disku datoteku s potrebnim ilustracijama, sami tijekom rada na dokumentu nacrtamo svoju vlastitu. Premda ovaj modul nije u rangu komercijalnih ili
nekomercijalnih specijaliziranih grafikih programa, vrlo je koristan, jer omoguava brzo rjeavanje
problema bez potrebe za naputanjem aplikacije.

Priprema dokumenata
za tiskare

Premda su za rad na grafiki jako intenzivnim dokumentima kao to su, primjerice, stranice novina
i ilustriranih asopisa daleko pogodniji specijalizirani grafiki programi poput PageMakera ili Quark
xPressa, i Word je u stanju proizvesti dokumente u formatu koji moe ii direktno u tiskaru. Primjerice, mnoge knjige, pogotovo romani i slini naslovi koji su grafiki manje zahtjevni, direktno su
iz Worda poslani na tiskanje. Automatsko generiranje tablice sadraja, indeksiranje, rad s fusnotama i indeksima te podrka za matematike formule i grafikone ine Word vrlo korisnim alatom za
rad i na strunim knjigama. Pored toga, tu je i provjera pravopisa, koja nije zamjena za vlastitu
pismenost i pravoga lektora, ali znatno olakava finalnu provjeru teksta i samome autoru i onima koji
imaju tu nesreu da ga dorauju nakon njega.

47

II. DIO: WORD

Sve u svemu, radei u Wordu moete pored pisanja teksta obraivati slike, raditi s tablicama, bazama podataka i jednostavnim prezentacijama. Zato sve to u jednome programu, kada u paketu
Office XP postoje aplikacije specijalizirane upravo za te poslove? Zato jer vremenski zahtjevno uenje rada s drugim aplikacijama obino ne opravdava krajnju korist jednostavnije je dodati osnovne
funkcije drugih, specijaliziranih programa u Word i dati korisniku mogunost da bez naputanja
osnovne aplikacije obavi sve potrebne poslove na dokumentu.

Elementi suelja

Na slici 4-1 imate priliku vidjeti tipian izgled Worda kada ga prvi put pokrenete. Mogue je da
je netko za vas instalirao Word, ve ga prilagodio svojim potrebama i dodao ili oduzeo neke od
Osnovna traka
s alatima

Oznaka margina

Traka s alatima za
oblikovanje teksta

Ravnalo

Dioba okvira

Okno zadatka
Novi
dokument

Dugmad za selekciju naina

prikaza dokumenata
Traka stanja

Dugmad
za navigaciju
kroz
dokument

Slika 4-1:
Osnovni izgled Worda. Bez straha! S vremenom ete nauiti prilagoditi ga svojim zahtjevima.

48

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

elemenata suelja. Ne izgleda li va osnovni ekran Worda tono ovako kako izgleda na naoj slici
ne brinite se nije pokvaren. Radi se jednostavno o tome da je njegov izgled vrlo jednostavno
prilagoditi korisnikovim eljama i potrebama. Za potrebe ovoga teksta, pretpostavimo da izgleda
upravo ovako.

Okno zadatka
U desnom dijelu slike 4-1 imate priliku vidjeti Okno zadatka odvojeni segment Worda koji se standardno automatski otvara pri pokretanju Worda. Ova se akcija moe i sprijeiti ukoliko u dnu okna
zadatka maknemo znak potvrde kraj najdonje stavke Prikai na poetku rada.

Okno zadatka je namijenjeno brem radu u Wordu. Sadri popis zadnjih otvorenih dokumenata na koje je dovoljno jedanput kliknuti (dakle, ne dvoklik ve jednoklik) da bismo ih ponovo otvorili, daje nam mogunost otvaranja novoga, praznoga dokumenta, uitavanje sadraja,
drugih dokumenata na disku itd.

ak ni to nije sve okno zadatka moe lako mijenjati svoju namjenu ako kliknemo na strelicu dolje
koja se nalazi desno pored natpisa Novi dokument u vrhu okna zadataka. Ukoliko imate ekran dovoljno velike rezolucije i niste svikli radu s Wordom, okno zadatka moe biti jako korisno za brzo traenje i pronalaenje opcija za rad s dokumentom za koje inae ne biste ni znali da postoje u Wordu.

Slika 4-2:
Okno zadatka pritiskom na strelicu
dolje u vrhu okna zadatka dobivamo
izbornik iz kojega je mogue izabrati
izmeu vie grupa funkcija za rad s
dokumentom.

49

II. DIO: WORD

Osnovna mana mu je ta to zauzima relativno velik dio ekrana. Ukoliko radite na rezolucijama manjima od 1280*1024 toke vjerojatno e zauzee ekrana potrebnog da se prikae okno zadatka biti
od vee tete nego koristi koje ovaj dodatak donosi sa sobom.
1) Novi dokument Ova stavka nam daje opcije za kreiranje novoga dokumenta u Wordu,
iz praznoga ili iz nekog specifinog predloka; pisanje e-maila i kreiranje web-stranice.
2) Meuspremnik Opcije za rad s Officeovim meuspremnikom, koji sada ima vie razina
i iz kojega moemo vaditi i lijepiti (kopirati) razne isjeke teksta i slika ranije kopirane u taj
meuspremnik.
3) Pretraivanje Pretraivanje lokalnih i mrenih diskova u potrazi za najrazliitijim tipom
datoteka, adresara, te podataka na Internetu
4) Umetni crte Umetanje slika, fotografija, crtea, zvunih i video datoteka u dokument, i
rad s njima.
5) Stilovi i oblikovanje Definiranje stilova i formatiranje (oblikovanje) izgleda dokumenta na
osnovu tih stilova.
6) Otkrivanje oblikovanja U oknu zadatka se pokazuje ispis imena stilova apliciranih na
trenutni dio dokumenta.
7) Skupno pismo Poziva arobnjaka za rad na cirkularnim pismima.
8) Prijevod Na razini pojedinih rijei (lokalno) odnosno reenica (preko prevoditelja na Webu) prevodi tekst na nekoliko svjetskih jezika. Hrvatski nije ukljuen.

Traka stanja
Premda se naziva Trakom stanja, najdonja traka koja uokviruje glavni prozor Worda uz osnovne informacije o stanju programa daje i mogunost pristupa funkcijama programa brzom prelasku s
jedne stranice na drugu ili iz jedne sekcije (poglavlja) dokumenta u neku drugu. Podrano je i zapoinjanje snimanja makro-programa, definiranje provjere pravopisa, te na koncu i pristup raznim
verzijama dokumenta spremljenog unutar iste datoteke, o emu emo vie kasnije u knjizi.
Pred-definirano je da je ova traka aktivna odnosno vidljiva, ali je se moe maknuti s ekrana (mali
ekrani na prijenosnicima ili neki drugi razlog) ako iz izbornika Alati odaberemo stavku Odrednice i
u dijalokom okviru Odrednik, kartica Prikaz, potvrdimo ili maknemo stavku Traka stanja.

Za pristup funkcijama u traci stanja, dovoljno je dvokliknuti miem na bilo koju od dolje navedenih stavki.

50

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

Slika 4-3:
Traka stanja govori o dokumentu na kojem radimo i doputa nam brz pristup nekima od opcija
u radu s dokumentom.

Prva treina trake nam daje redom informacije o: tekuoj stranici (onoj koju vidimo), sekciji dokumenta, ukupnom broju stranica u dokumentu, udaljenosti tekstovnog kursora od vrha stranice,
broju retka i broju stupca u kojem se nalazi tekstovni kursor.
Slijedi skupina troslovnih kratica: SNI snimanje makro-programa; EVP evidentiranje promjena
(nudi mogunost evidencije promjena koje su u tekst unijeli razni autori); IR prebacuje nas u proireni nain oznaavanja teksta (vie o tome u poglavljima koja slijede); PPP prebacuje korisnika u overtype (prijevod pii preko postojeeg ) nain rada, u kojem umetanje slova ispred nekoga
drugoga slova u dokumentu ne pomie sva slova za jedno mjesto, ve pie preko njih.

Opcije u traci stanja ispisane ili iscrtane zasivljeno, umjesto jakom crnom bojom, iskljuene su ili nedostupne. Ova konvencija (neaktivne ili nedostupne opcije ispisane svjetlosivom
bojom u izbornicima aplikacija) vrijedi u svim programima pod Windowsima.

Oznaka Hrvatski u treoj skupini govori nam koji je trenutno definirani jezik dokumenta (bitno za
provjeru pravopisa), a knjiga s listovima koji se listaju i podcrtavaju nam govori da je provjera pravopisa ukljuena.
Zadnja ikona u traci stanja govori nam da se radi o datoteci koja sadrava vie verzija ovoga dokumenta. Ovim verzijama, dakle viestrukim kompletnim dokumentima spremljenima unutar iste datoteke, pristupa se preko stavke Verzije u izborniku Datoteka.

Ukoliko mislite da nikada neete zapamtiti sve ove stavke u statusnoj traci, ne brinite. Nadnesite pokaziva mia nad svaku od njih, zadrite ga tu par trenutaka i u kvadratiu iznad
svake stavke pojavit e se njen opis.

51

II. DIO: WORD

Slika 4-4:
Za opis svake od stavki dovoljno je nadnijeti mia
nad nju i saekati par trenutaka.

Alatne trake
Osim glavnim tekstualnim izbornikom, Word se standardno otvara s dvije alatne trake (kojima se
kasnije mogu dodati i druge, ako nam trebaju). Gornja je osnovna traka s alatima, a donja je traka
za oblikovanje (formatiranje) teksta. Zahvaljujui vrlo jasnim ikonama na njima, prilino je jasna
funkcija svake od ikona na trakama.

Slika 4-5:
Pravo je malo udo kako je na tako malo prostora uspjelo stati toliko korisnih alata u dvije
osnovne alatne trake Worda.

U gornjoj alatnoj traci imamo est skupina ikona, meusobno odvojenih tankim sivim crtama. U prvu
skupinu (prvih pet ikona) spadaju one za izradu dokumenta: otvaranje praznog dokumenta, otvaranje postojeega, spremanja dokumenta u kojem radimo, slanje e-maila, te ikona kojoj tu i nije
mjesto pretraivanje diskova u potrazi za dokumentom.
Druga skupina sadri ikone vezane uz konanu obradu dokumenta: ispis, pregled prije ispisa (preview) i provjera pravopisa u dokumentu.
Trea skupina se bavi kopiranjem i lijepljenjem teksta i naina formatiranja teksta: izrei tekst (mie
selektirani tekst iz dokumenta u meuspremnik), kopiraj tekst (ostavlja selektirani tekst iz dokumenta na mjestu, a njegovu kopiju sprema u meuspremnik), umee (lijepi) zadnji tekst iz meuspremnika na mjesto u dokumentu gdje se nalazi tesktovni kursor), te na kraju Prenositelj oblikovanja
(ikona etke) alat koji umoimo u onaj dio teksta odakle oblikovanje (formatiranje) elimo prenijeti (obojati) na drugi dio teksta.
etvrta skupina su ikone Poniti upis i Ponovi upis (Undo i Redo u originalu). Strelica lijevo ponitava sa svakim klikom svaki prethodni korak koji smo napravili u dokumentu, a strelica desno vra-

52

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

a ponitene korake. Pritiskom na strelice dolje kraj ove dvije strelice biramo tono onaj korak u
povijesti rada na dokumentu koji elimo ponititi ili vratiti.
Peta skupina ikona omoguava nam umetanje raznih elemenata netekstualne naravi u dokument:
hiperveze na Internet, crtanja tablice i obruba, umetanje tablice, umetanje tablice iz Excela (preko OLE2 suelja), umetanje viestupano prelomljenog teksta, otvaranje alatne trake za crtanje kojom moemo prostoruno crtati unutar dokumenta.
esta skupina daje opcije vezane uz izgled prikazanog dokumenta: otvaranje karte dokumenta, prikaz posebnih znakova u dokumentu (kraja retka i poetka novoga, retka, tabulatora itd.), uveanje
dokumenta u postocima. Zadnja ikona (upitnik) poziva sustav pomoi.

Slika 4-6:
Traka s alatima za oblikovanje teksta daje nam najvei broj potrebnih funkcija iz ove
kategorije nadohvat ruke (mia).

Donjoj skupini alata u traci s alatima za oblikovanje teksta detaljnije emo se vratiti kasnije. Zasad
je dovoljno znati da je najvei broj funkcija vezanih uz formatiranje dokumenta dostupan izravno iz
ove trake bez potrebe za ulaenjem u glavni tekstualni izbornik i traenjem u podizbornicima. Odavde dostupne funkcije formatiranja su odabir tipa pismena (fonta) i njihove veliine u tipografskim
tokama, podebljavanje slova, nakoenje ili podcrtavanje teksta, poravnanje teksta, prored, kreiranje
numeriranih lista te markiranje teksta raznim bojama i odabir boje slova.

Eksperimentirajte s alatnom trakom za oblikovanje! Sve ove funkcije su bezopasne po sigurnost dokumenta, a ako vam se ne svia izgled tako oblikovanog dokumenta, koristite funkciju Poniti upis iz gornje, osnovne trake s alatima.

Navigacijska dugmad
Nalaze se uz desni donji rub Wordova prozora. Svega tri dugmeta, ali strano ubrzavaju pregledavanje dokumenta, pod uvjetom da se znaju koristiti.

53

II. DIO: WORD

Slika 4-7:
Ovisno o srednjem dugmetu, koje modificira funkciju strelica iznad i ispod njega, navigaciju
kroz dokument moemo raditi na razini stranice, naslova, poglavlja, itd.

Slika 4-8:
Pritiskom na srednje dugme moemo birati korak
listanja dokumenta s gornjom i donjom strelicom: po
listu, po sekciji, komentaru, fusnoti, itd.

Izvrsno rjeenje za brzu navigaciju kroz velike dokumente, ali od manje vanosti za one koji rade s
malim i srednje velikim dokumentima. Stavke u prozoru modifikatora su redom slijeva nadesno i
odozgo premda dolje: po listu, po sekciji, po komentaru, po fusnoti, po krajnjoj biljeki, po polju, po
tablici, po slici, po naslovu, po ureivanjima (revizijama), te dvije krajnje ikone koje otvaraju redom:
dijalog za pretraivanje i dijalog za direktni skok na stranicu, sekciju itd.

Naini prikaza dokumenta

U donjem lijevom uglu Wordova prozora nalaze se dugmad s kojima brzinski biramo nain prikaza dokumenta. Da bismo se prebacili iz jednoga naina prikaza u drugi dovoljno je jedanput kliknuti na bilo koji od etiri dugmeta. Ovisno o tome na kakvom dokumentu radimo, ima smisla birati i specifian nain prikaza.

Slika 4-9:
Naini prikaza dokumenta: premda dokument ostaje isti, nain na
koji ga Word predstavlja moe nam olakati baratanje njime.

Prvo dugme slijeva daje nam Obini prikaz. Ovaj prikaz ne iscrtava margine, zaglavlja i podnoja
lista dokumenta. Najbri nain prikaza na starijim i sporijim raunalima, takoer omoguava onima
s manjom radnom rezolucijom prikaz vie teksta unutar radnoga prozora.

54

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

Slijedi dugme Prikaz web-izgleda (ne pitajte, nismo mi prevodili) koje nam pokazuje kako bi izgledao dokument da je na webu. Nema tvrdih krajeva redaka i irina teksta se prilagoava irini
prozora u kojem ga gledamo, a ne definiranim marginama lista. Ako smo definirali kakvu pozadinsku sliku ili rafuru web-stranice, ona sada postaje vidljiva.
Ispisni prikaz je tree dugme, koje se trudi pokazati tekst i grafiku u dokumentu tono onakvima
kakvi e izgledati ispisani na papiru. Vidljive su margine, pa ak i prazan prostor van listova papira.
Na starijim raunalima ovo je neto sporiji prikaz od gornja dva, pa je i skroliranje (smicanje, listanje) teksta neto sporije. Na novim raunalima ovo nema utjecaja na brzinu.
Strukturni prikaz je vrlo zgodan nain gledanja teksta kada radite vee, strukturirane tekstove (piete knjigu o Officeu XP, primjerice). Daje hijerarhijski prikaz segmenata dokumenta, s jasno istaknutim naslovima po hijerarhijskoj vanosti, a mogue je i birati nivoe detaljnosti prikaza samo naslovi najvee razine, naslovi i tekst itd.
Svi ovi naini prikaza dokumenta su dostupni jo i iz glavnoga izbornika Prikaz.

Dioba okvira

Ovo je jedna od najmanje poznatih ikona za veinu korisnika Worda, to nije ni udno jer se radi o
tankoj horizontalnoj trakici koja se nalazi iznad strelice za listanje dokumenta i prije nalikuje nevjeto
iscrtanom okviru, nego funkcionalnom elementu suelja. Ipak, ova nam mala trakica omoguava
da jedan te isti dokument vidimo u dva okna gornjem i donjem. Uhvatimo je miem i povuemo
onoliko koliko elimo da nam dva dijela prozora (okna) budu velika.
Kakva korist od toga? Pa ako radimo na jednom dijelu dokumenta i elimo cijelo vrijeme vidjeti to
pie u nekom drugom, udaljenom dijelu dokumenta, u jednom prozoru moemo stalno imati na oku
i taj dio, dok u drugom piemo.

Slika 4-10:
Mala horizontalna crtica povie strelice omoguava nam dijeljenje
glavnog prozora dokumenta na dva okna. Dovoljno je povui je
miem nadolje.

Uveanje prikaza (zum)

Jedna od zgodnih mogunosti Worda je i uveanje prikaza dokumenta na ekranu. Ne radi se samo
o uveanju slova, ve o uveanju prikaza itave stranice sa svim njenim i grafikim elementima. Istiemo da se radi samo o uveanju prikaza. Veliina pismena (fonta) i slike u naem dokumentu

55

II. DIO: WORD

ostaju isti; kada ga poaljemo na ispis na pisa njegove se dimenzije nee poveati, premda e na
ekranu izgledati vee. Ukoliko radite na ekranu malih fizikih dimenzija (dijagonale) i visoke rezolucije, vjerojatno ete vrlo esto, ako ne i uvijek, koristiti ovu funkciju.

Slika 4-11:
Izgled vie
stranica ovoga
poglavlja u
prikazu
smanjenom na
30% veliine

56

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

Opcija umanjivanja veliine prikaza ispod 100% naroito je korisna u ispisnom prikazu,
kada smanjivi veliinu prikaza na 20% ili 10% originala na ekranu moemo imati vie stranica dokumenta sloenih po redu, te na taj nain dobiti predodbu o tome kako e izgledati
kada ih konano poaljemo na ispis.

Uveavanje i smanjivanje veliine prikaza bira se iz padajue liste u gornjem desnom uglu Wordova
prozora. Postoje unaprijed definirane veliine, ali u osnovni okvir liste moemo sami upisati i proizvoljnu veliinu.

Slika 4-12:
Veliinu prikaza biramo iz padajue liste u
desnom gornjem rubu Wordova prozora.
Umjesto unaprijed definiranih vrijednosti,
mogue je upisati i vlastitu, kao u gornjem
primjeru 120%.

Samo on i ja

ostoji i mogunost prikaza dokumenta

preko itavog ekrana, i to s iskljuenim
prikazom Wordova okvira, klizaa, alatnih traka i svega ostaloga. Samo vi i va dokument
(nije ba toliko uzbudljivo kao to zvui).
Da bismo doli do ove opcije potrebno je kliknuti na izbornik Prikaz, stavku Puni zaslon. Do-

bivamo prepun ekran naeg dokumenta i jedan

mali dijaloki okvir u kojemu je jedina stavka
Zatvori puni zaslon. Klikom na nju vraamo se
uobiajenom prikazu u Wordu. Isto tako, u svakom trenutku moemo pritisnuti i tipku Esc
na tipkovnici i vratiti se iz ovoga naina prikaza u uobiajeni Wordov prikaz.

57

II. DIO: WORD

Takoer, proirenim opcijama prikaza moe se pristupiti i iz izbornika Prikaz, stavka Zumiraj, gdje
moemo birati i prikaze ne samo po postocima uveanja (smanjenja) ve i po drugim kriterijima.
Tako moemo birati i da se itava irina stranice prilagodi veliini Wordova glavnog prozora (stavka
irinu stranice), da mu se prilagodi irina teksta (stavka irinu teksta) odnosno da itava stranica
stane unutar prozora (stavka Cijelu stranicu). Na koncu je mogue odabrati i viestranini prikaz u
stavci Puno stranica, gdje prvo potvrdimo opciju u njenom kruiu, a onda pritisnemo dugme ispod
nje i odaberemo koliko tono stranica elimo prikazati unutar Wordova prozora.

Slika 4-13:
Dijaloki okvir Zumiranje dobiva
se iz glavnog izbornika Prikaz i
njegove stavke Zumiraj

Slika 4-14:
Ovaj mali dijaloki okvir jedini je element suelja koji ostaje
na ekranu kada odaberemo prikaz tipa Puni zaslon.

Premda smo u prikazu ovoga tipa sklonili glavni izbornik s ekrana, u svakom mu trenutku
moemo pristupiti micanjem pokazivaa mia uz gornji rub ekrana. Alatne trake takoer moemo aktivirati desnim klikom na dijaloki okvir sa slike 4-14 i odabirom one alatne trake
koja nam treba.

Jedna od najmanje poznatih i najmanje koritenih opcija naina prikaza teksta u Wordu je opcija
prikaza dokumenta koritenjem jednog te istog fonta za sve stilove teksta kroz itav tekst. Ima smis-

58

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

la ako je font dokumenta koji piemo na ekranu presitan, neitak iz raznih razloga ili nam jednostavno ne odgovara. Odlaskom u izbornik Alati, stavka Odrednice, kartica Prikaz, u donjem dijelu kartice potvrdimo opciju Font skice, te odaberemo font u kojem elimo da nam Word prikazuje sav tekst
u dokumentu.
Ovime nismo zamijenili font na ispisu samo font ekranskog prikaza.

Slika 4-15:
Potvrivanjem opcije
Font skice te odabirom
tipa i veliine fonta u
dijalokom okviru
Odrednik, kaemo Wordu
da za ekranski prikaz
upotrijebi odabrani
font bez obzira na
stvarni font i stilove
(podebljano, podcrtano
itd.) koji e se pojaviti
na ispisu.

Za kraj, opcija koja, navodno, manje umara oi: prikaz teksta na plavoj pozadini. Neki se korisnici
ale da im bijela pozadina dokumenta jako zamara oi, to vjerojatno i jest tono kod monitora
s pogreno postavljenim osvjetljenjem i kontrastom. Plava pozadina stoga manje zamara oi, ali samo ako piete tekst bez itanja ili prepisivanja teksta s papira na stolu. Mijenjanje kontrasta s jednog teksta na drugi (crna slova na bijeloj podlozi na papiru, bijela slova na plavoj podlozi na ekranu) jako zamara oi.
Dakle, na vlastiti rizik, iz izbornika Alati birate stavku Odrednice, te u dijalokom okviru karticu
Openito. Druga stavka u listi je Plava podloga, bijeli tekst. Probajte ako hoete, pa nam javite
kako vam je bilo

59

II. DIO: WORD

Slika 4-16:
Mogue je odabrati i
inverzno kontrastni prikaz
teksta, s bijelim slovima na
plavoj podlozi.

Kreiranje novih, otvaranje

postojeih i spremanje
dokumenata

Kreiranje novih dokumenata u Wordu moe biti onoliko sloeno ili jednostavno koliko vi to elite.
Odmah po otvaranju Worda, doekuje nas prazan dokument po kojemu moemo pisati. elimo li
otvoriti jo jedan takav, iz tko zna kakvih pobuda, dovoljno je stisnuti tipke Ctrl+N i otvara se jo
jedan prozor s praznim dokumentom.
Ipak, to je tek grebanje ispod povrine. Word dolazi s velikim brojem predloaka namijenjenih stvaranju razliitih tipova dokumenata. Ovi variraju od ivotopisa, molbi za posao, pravnikih dopisa,
e-mailova do kalendara!
Da bismo im pristupili biramo izbornik Datoteka, stavku Nova. Otvara nam se okno zadatka Novi dokument, iz kojega onda moemo birati, u sekciji Novo iz predloka, stavku Opi predloci. Dalje
iz dijalokog okvira biramo onaj tip predloka koji nam treba za posao koji namjeravamo uraditi.

60

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

Slika 4-17:
Okno zadatka Novi dokument, stavka
Opi predloci, vodi nas do Wordove
kolekcije predloaka.

Uitavanje postojeih dokumenata podjednako je jednostavno: iz izbornika Datoteka biramo stavku Otvori; kliknemo na drugu slijeva ikonu u standardnoj alatnoj traci; pritisnemo kombinaciju tipki
Ctrl+O. Sva tri naina vode nas do istoga rezultata do dijalokoga okvira Otvaranje, u kojemu biramo datoteku koju elimo otvoriti.

61

II. DIO: WORD

Slika 4-18:
Dijaloki okvir Otvaranje u lijevom vertikalnom oknu karakteristine mape i pristup mrei; u
centralnom prozoru popis datoteka i mapa u odabranoj mapi (u ovom primjeru My Documents);
u gornjoj desnoj alatnoj traci ikone za odabir mape ili lokacije na Internetu odakle uzimamo
datoteku, brisanje odabrane datoteke, kreiranje nove mape, nain prikaza; zadnja stavka
alati za rad s datotekama.

Iz padajue liste u vrhu dijalokog okvira moemo odabrati disk na raunalu i mapu u kojoj se nalazi datoteka koju traimo. Ikona sa strelicom lijevo do njega vraa nas u prethodnu mapu, a ikona
sa slikom mape i strelicom lijevo-gore vraa nas u hijerarhijski viu mapu.
U okvir Naziv datoteke mogue je runo upisati ime datoteke koju elimo uitati, a i itavu stazu s
imenom datoteke, bez obzira na to u kojoj se mapi nalazili. Primjerice, ukoliko se datoteka Proba.doc
nalazi u mapi My Documents na disku C:, u okvir je mogue upisati
C:\My Documents\Proba.doc

i Word e ispravno uitati dokument Proba.doc neovisno o tome koje mape sadraj dijaloki okvir
Otvori trenutno prikazuje.
Vjerojatno ste primijetili da Word ima neke standardne mape iz kojih oekuje da emo otvarati i
spremati dokumente, uvoziti slike, slikovne isjeke (clip arts) i slino. Lokacija svih ovih tipova

62

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

datoteka lako se moe promijeniti iz izbornika Alati, stavka Odrednice, te odabirom kartice
Mjesta datoteka u dijalokom okviru koji dobijemo.

Okvir Vrsta datoteke (u dnu dijaloga) je filtar. Od svih datoteka prisutnih u trenutno
odabranoj mapi prikazat e nam samo one koje spadaju u trenutno odabrani tip.

Slika 4-19:
Lokacije (mape) koje e
Word otvarati u potrazi za
odreenim tipovima
datoteka lako je
promijeniti iz dijalokog
okvira Odrednik.

Spremanje dokumenata je podjednako jednostavno kao i otvaranje. Kratica s tipkovnice je Ctrl+S (Save
ili Spremi), ikona na alatnoj traci je trea slijeva disketa, a stavka u izborniku Datoteka je etvrta
s vrha Spremi.
Ukoliko datoteku koju smo otvorili elimo spremiti pod nekim drugim imenom, ili jednostavno tek
spremamo dokument koji smo sami napravili i elimo mu dati time, u dijalokom okviru Spremi kao
biramo lokaciju, ime i tip datoteke.

Ukoliko e nau datoteku itati korisnici u elektronskom formatu, a nismo sigurni da na svojim raunalima imaju instaliran Office XP i Word 2002, savjetujemo da umjesto u predloenom
formatu Word dokumenta (.DOC) datoteku spremite u Rich Text Formatu (ekstenzija .RTF).

63

II. DIO: WORD

Ukoliko spremate datoteku za koju elite da bude predloak (ekstenzija .DOT) na osnovu kojega ete praviti i druge dokumente, iz okvira Spremi u obliku odaberete stavku Predloak dokumenta.
Ostale stavke u dijalokom okviru iste su kao i u dijalokom okviru Otvaranje.

Slika 4-20:
Osim u
podrazumijevanom
.DOC formatu,
dokument je
mogue spremiti i
u brojnim drugim
formatima.

Ukoliko iz nekoga razloga elimo standardno datoteke snimati u nekim drugim formatima od unaprijed ponuenoga Wordova .DOC formata, bez potrebe da svaki put kada ih snimamo moramo birati
taj drugi oblik, ovo je mogue podesiti na razini itavog programa za svako njegovo pokretanje. Potrebno je otii u izbornik Alati, stavka Odrednice, te iz dijalokoga okvira odabrati karticu Spremanje.
Pri dnu kartice nalazi se padajua lista Spremi datoteke Worda kao, odakle moemo odabrati preferirani format u kojem e biti spremane.
U istom dijalokom okviru mogue je postaviti i ostale odrednice koje se tiu spremanja dokumenta.
Prve dvije, Uvijek napravi sigurnosnu kopiju i Upitaj za svojstva dokumenta, moete slobodno ostaviti nepotvrenima. Stavku Dopusti brza spremanja svakako ostavite nepotvrenom potencijalno
je opasna, jer moe u izvanrednim okolnostima (gubitak napajanja na raunalu) dovesti do gubitka
cijelog dokumenta za koji ste mislili da je spremljen.

Svakako potvrdite stavku Dopusti spremanje u pozadini omoguava vam da nastavite s

normalnim radom na dokumentu dok se ovaj u pozadini sprema, i to u intervalu koji zadate u
stavci Podatke o samooporavku spremaj svakih X minuta, gdje je X broj koji sami moete
odrediti, a zadani je 10.

64

4. POGLAVLJE: OSNOVE RADA U WORDU

Slika 4-21:
Podrazumijevani (defaultni)
format spremanja datoteka
moe se promijeniti iz
dijalokog okvira Odrednik,
kartica Spremanje.

Ukoliko elite dodatno definirati specifinosti spremanja dokumenata, stoje vam na raspolaganju
ostale stavke u dijalokom okviru.
Nekolovano junatvo je beskorisno u susretu sa kolovanim mecima.
General George S Patton

65