UDK 624.042:699.

84

Primljeno 14. 3. 2000.

Proraun pomaka nesimetrinih

viekatnih zgrada izloenih potresu
Mustafa Hrasnica, Josip Dvornik
Kljune rijei

M. Hrasnica, J. Dvornik

Izvorni znanstveni rad

potres,
priblina metoda,
nelinearna dinamika
analiza,
ekvivalentna krutost,
nesimetrine viekatnice

Proraun pomaka nesimetrinih viekatnih zgrada izloenih potresu

Predloena je priblina metoda za proraun maksimalnih horizontalnih pomaka nesimetrinih
viekatnica izloenih potresu, a nazvana je metodom ekvivalentne elastine krutosti Promatrana je
viekatnica malog, srednjeg i veeg ekscentriciteta. Dobiveni pomaci usporeuju se sa odgovarajuim
rezultatima nelinearnog dinamikog prorauna. Rezultati se veoma dobro slau u srednjim katovima, na
vrhu zgrade priblina metoda daje neto nepovoljnije rezultate, ali u prihvatljivim granicama.

Key words

M. Hrasnica, J. Dvornik

Original scientific paper

earthquake,
approximate method,
nonlinear dynamic
analysis,
equivalent stiffness,
unsymmetrical multistory
buildings

Calculating displacement of unsymmetrical multistory buildings exposed to seismic action

Mots cls

M. Hrasnica, J. Dvornik

sisme, mthode
approximative,
analyse dynamique non
linaire,
rigidit quivalente,
btiments dissymtriques
plusieurs tages

Calcul du dplacement des btiments dissymtriques plusieurs tages exposs au sisme

Schlsselworte:

M. Hrasnica, J. Dvornik

Erdbeben,
Annherungsmethode,
unlineare dynamische
Analyse,
quivalente Steifigkeit,
unsymmetrische
Mehrstockgebude

Berechnung der Verschiebung unsymmetrischer mehrstckiger Gebude bei Erdbeben

Authors propose an approximate method for calculating maximum horizontal displacement of

unsymmetrical multistory buildings exposed to earthquake action. The method is known as the method
of equivalent flexural stiffness. The multistory building of low, medium and high eccentricity is
monitored. The obtained data are compared with appropriate results of nonlinear dynamic analysis. A
very good correspondence has been registered for stories in the middle of the building, while results are
somewhat less favorable for the top of the buildings, although they are still within acceptable limits.
Ouvrage scientifique original

Lon propose une mthode approximative de calcul des dplacements horizontaux maximaux des
btiments dissymtriques plusieurs tages exposs au sisme, nomme la mthode de rigidit lastique
quivalente. On a observ les btiments plusieurs tages de petite, moyenne et grande excentricit.
Les dplacements obtenus ont t compars aux rsultats correspondants du calcul dynamique non
linaire. Les rsultats se correspondent trs bien pour les tages de milieu, tandis que les rsultats
fournis par la mthode approximative pour le sommet du btiment sont quelque peu moins srs, mais
toujours dans des limites acceptables.

Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Es ist eine Annherungsmethode vorgeschlagen fr die Berechnung der grssten horizontalen

Verschiebungen unsymmetrischer Mehrstockgebude bei seismischer Belastung, genannt Methode der
quivalenten elastischen Steifigkeit. Betrachtet waren Mehrstockgebude mit kleiner, mittlerer und
grsserer Exzentrizitt. Die so berechneten Verschiebungen verglich man mit den entsprechenden
Ergebnissen der unlinearen dynamischen Berechnung. Fr die mittleren Stockwerke bereinstimmen
die Ergebnisse sehr gut, am Hhepunkt des Gebudes ergibt die Annherungsmethode etwas
ungnstigere Ergebnisse, doch in annehmbaren Grenzen.

Autori: Dr. sc. Mustafa Hrasnica, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sarajevo, BiH;
prof. dr. sc. Josip Dvornik, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb
GRAEVINAR 52 (2000) 9, 507-513

507

Pomaci zgrada od potresa

1 Uvod
Jedna od najvanijih zadaa u analizi utjecaja potresa na
viekatne zgrade jest proraun pomaka katova. Presjene sile u nosivim elementima svakako su vane za njihovo dimenzioniranje, meutim deformacije, tonije u
ovom sluaju pomaci katova kod zgrada, fizikalne su
veliine koje daju jasniju sliku odziva promatrane graevine. Dok su presjene sile vie unutarnji problem
neke konstrukcije, pomaci su veliine koje je povezuju s
vanjskim svijetom. Poznavanje veliine pomaka
katova i njihovih relativnih odnosa omoguava proraun
ili pak procjenu moguih teta i na nosivom sustavu
tako i na nekonstruktivnim elementima. Novi trendovi u
proraunu zgrada na utjecaj potresa [7] u prvi plan stavljaju upravo pomake, tzv. Displacement based approaches. Veliine pomaka su dobri pokazatelji i za naknadno ojaanje konstrukcija [2]. U gusto izgraenim
gradskim sredinama esto se nove viekatnice ubacuju u rijetke preostale slobodne prostore ili se grade na
mjestima starih i dotrajalih objekata. U tu svrhu ve je u
idejnoj fazi projektiranja neophodno poznavati red veliine moguih pomaka stropova. Neugodan problem koji
se moe pojaviti jest meusobni sudar dvaju susjednih
zgrada zbog razliitih horizontalnih pomaka.
Pri proraunu pomaka nesimetrinih viekatnica proraun se dodatno oteava zbog torzijskog odgovora konstrukcije. Najzanimljiviji su pomaci na rubovima katnih
ploha, na tzv. gipkom rubu koji je najudaljeniji od
centra krutosti i na tzv. krutom rubu na strani blioj
centru krutosti. Poradi dinamikog odgovora, odnosno
torzijskih vibracija, moe se dogoditi da u nekom trenutku tijekom trajanja potresa pomak na kruoj strani
bude vei nego na rubu najudaljenijem od centra krutosti. Inenjere projektante najee zanimaju najvee veliine pomaka koje se mogu pojaviti zbog nekog potresa.
Nelinearna dinamika analiza daje svakako najtonije
rezultate [3]. Meutim, ovaj proraunski postupak zahtijeva podosta vremena, a rezultati su toni samo za
strogo odabrane ulazne parametre. Rezultati prije svega
ovise o odabranom akcelerogramu. Za poopenje rezultata bilo bi potrebno izraditi veliki broj prorauna za
razliite dinamike pobude za to u inenjerskoj praksi
uglavnom nema vremena. Stoga se nastoje primijeniti
razliite pribline metode koje trebaju omoguiti relativno brz proraun uz zadovoljavajuu tonost rezultata.
Ovdje je opisana priblina metoda za proraun pomaka
openito nesimetrinih viekatnica srednje visine. Uvodi
se zamjenjujua (ekvivalentna) krutost, a proraun se
provodi spektralnom analizom.
508

M. Hrasnica, J. Dvornik
2 Usporedba elastinog i neelastinog odgovora
Realno je oekivati da dijelovi nosivih konstrukcija
zgrada ve pri srednje jakim potresima prelaze u podruje nelinearnog ponaanja materijala. Projektirati neku
konstrukciju tako da se i za vrijeme najjaeg potresa
ponaa linearno-elastino nema opravdanja ni s ekonomske
ni s estetske toke gledita. Nastoji se iskoristiti i
poboljati duktilnost nosive konstrukcije. Stupanj smanjenja pune (elastine) nosivosti ovisi o stupnju duktilnosti [4].
Smanjenje elastinog nivoa nosivosti obino se izraava
koeficijentom umanjenja ili njegovom recipronom vrijednosti.
F
(1)
Fy = Fel = el ,
q
Fy - nosivost na granici plastifikacije (umanjena elastina nosivost)
Fel - nosivost koju bi imao nosa da se i pri najjaem
potresu ponaa elastino
- koeficijent umanjenja
q - faktor odnosa dviju nosivosti ili faktor ponaanja
konstrukcije.
U potresnom inenjerstvu [6] uobiajena su dva pristupa
za utvrivanje odnosa izmeu elastine i elastoplastine
nosivosti, odnosno za usporedbu najveih elastinih i
elastoplastinih pomaka:
jednakost najveih pomaka (slika 1.)
jednakost mehanikog rada (energije) na promjeni
oblika (slika 2.),
Pristup jednakosti pomaka

nosivost
Fel

linearno-elastino

Fy

elastoplastino

Slika 1.

e = u

pomak

Pristup jednakosti pomaka

Pristup jednake energije na promjeni oblika
nosivost
linearno-elastino

Fel

elastoplastino

Fy

pomak

Slika 2. Pristup jednake energije na promjeni oblika

GRAEVINAR 52 (2000) 9, 507-513

M. Hrasnica, J. Dvornik

Pomaci zgrada od potresa

gdje su:

3 Metoda ekvivalentne elastine krutosti

u - ukupni elastoplastini pomak

Velik broj graevina moe se svrstati u zgrade srednje

visine (4-12 katova). Osnovni period osciliranja obino
se kree u rasponu T = 0,3 - 1,0 sekunda. Uzimajui u
obzir razmatranja iz prethodnog odjeljka, moe se rei
da je za to podruje mjerodavan pristup jednakosti energije na promjeni oblika.

y - pomak na granici plastifikacije

e - najvei linearno-elastini pomak
Odnos izmeu ukupnog elastoplastinog pomaka i pomaka
na granici plastifikacije jest koeficijent duktilnosti .

Metoda ekvivalentne krutosti

nosivost

U prvom pristupu (slika 1.) izjednaavaju se najvei

elastini i elastoplastini pomaci:

Fy

idealno elastino

Fel

ekvivalentno elastino

Fekv,el

1
=
=
Fel

q =

(2)
elastoplastino

Fy

Elastoplastina nosivost jednaka je linearno-elastinoj

nosivosti podijeljenoj sa faktorom ponaanja koji je
ovdje jednak koeficijentu duktilnosti.
U drugom pristupu (slika 2.) izjednaava se rad koji
izvre elastina i elastoplastina sila (izjednaavaju se
povrine ispod odgovarajuih dijagrama). Nakon jednostavnih matematikih transformacija dobiva se koeficijent umanjenja.

Fy
Fel

y
e

1
2 1

(3)

odnosno faktor odnosa nosivosti:

q = 2 1 .

(4)

Autori Newmark i Hall [6] promatraju linearne i nelinearne spektre odgovora za utjecaj istog akcelerograma
potresa. Usporedbe pokazuju da niskim frekvencijama
osciliranja, f < 0,7 Hz (odnosno period osciliranja T >
1,43 s), bolje odgovara pristup jednakosti ukupnih
pomaka, dok srednjim frekvencijama, f = 2 - 10 Hz
(odnosno period T = 0,1 - 0,5 s) bolje odgovara pristup
izjednaavanja rada na promjeni oblika. Izmeu 0,7 Hz i
2,0 Hz (odnosno T = 0,5 - 1,43 s) jest prijelazno podruje kao i izmeu 10 i 33 Hz (T = 0,03 - 0,1 s). Konstrukcije osnovna frekvencija kojih je iznad 33 Hz su toliko
krute da i nemaju plastine deformacije. Takoer je i
podruje izmeu 10 i 33 Hz, odnosno T < 0,1 s, malo
zanimljivo za realne graevinske konstrukcije budui da
se radi o nosivim sustavima iznadprosjene krutosti;
vidjeti i [1].
Moe se rei da nosivim sustavima kojih je osnovni period nii od T = 1,0 s bolje odgovara pristup jednake
energije, a mekim nosivim sustavima (T > 1,0 s)
pristup jednakih pomaka.
GRAEVINAR 52 (2000) 9, 507-513

pomak

Slika 3. Dijagram za priblinu metodu

Na slici 3. oznaena su dva granina oblika ponaanja

konstrukcije, idealno elastino (najstrmiji pravac) i
elastoplastino (bilinearni poligon). Moe se definirati
ekvivalentni elastini sustav predstavljen pravcem nagib
kojega je manji od nagiba pravca koji predstavlja krutost idealno elastinog sustava. (Ovo je istodobno poetna krutost elastoplastinog sustava.) Ekvivalentni sustav
dostie iste najvee pomake kao i nelinearna konstrukcija. Primjenjuje se pristup jednake energije na promjeni
oblika, odnosno jednakog rada elastinog i elastoplastinog sustava. Nagib novog pravca odnosno efektivna
krutost ekvivalentnog sustava dobiva se izjednaavanjem plotina dijagrama koji s apscisom zatvara ovaj
pravac i povrine ispod elastoplastine krivulje. Ova je
druga plotina ve prije izjednaena s plotinom koju
zaklapa idealno elastini pravac (vidjeti i prethodnu
toku).
Promatrajui dijagram na slici 3. i uzimajui u obzir formule iz toke 2. moe se omjer izmeu idealno elastine
nosivosti i nosivosti na granici teenja te odnos izmeu
odgovarajuih deformacija pisati:
Fel e
=
= 2 1 .
Fy y

(5)

Uvrtavanjem prethodnog u poznatu relaciju za elastoplastini pomak u = y, dobivamo:

u =

e
2 1

(6)

odnosno
e
=
u

2 1

509

Pomaci zgrada od potresa

M. Hrasnica, J. Dvornik

Izjednaavanjem odgovarajuih plotina na F - dijagramu koje prikazuju energiju utroenu na promjenu

oblika:

u Fekv,el = e Fel
Fekv, el = Fel

Za razne veliine koeficijenta duktilnosti mogu se proraunati ekvivalentne krutosti kao dijelovi idealno elastine odnosno poetne krutosti (slika 4.).

(8)

e
= Fel
u

2 1

(9)

Ovdje je Fekv,el nosivost ekvivalentnoga elastinoga

sustava pri dostizanju graninih elastoplastinih
deformacija.
Poetna je krutost idealno elastinog sustava:

Fel
,
e

tj.

Fel = k0 e

(10)

a krutost ekvivalentnoga elastinog sustava slino:

k ekv,el =

Fekv,el
u

(11)

Uzimajui u obzir izraz za Fekv,el moemo pisati:

Fel
kekv,el =

2 1

.
u

(12)

Koristei se jednadbom (10) za krutost nekog elastinog sustava moe se ekvivalentna krutost kekv,el izraziti
poetnom krutosti k0 ,

k ekv,el = k 0

2 1 e

(13)

Uvrtavanjem odnosa najvee elastine i elastoplastine

deformacije, e/u, (jednadba 6) slijedi:
2

2 1 

, tj.
k ekv,el = k 0

kekv, el = k0

2 1

(14)

(15)

Transformacijom desne strane jednadbe (15) dobiva se

konani izraz za ekvivalentnu elastinu krutost:

2
1 
kekv,el = k0
2



Kao komentar gornjeg dijagrama moe se rei da za neke oekivane veliine globalnog koeficijenta duktilnosti
ekvivalentna krutost za priblini proraun moe pasti
gotovo do etvrtine poetne (elastine) krutosti. Ve
kod koeficijenta duktilnosti = 3, a koji se moe realno postii kod armiranobetonskih zidova, ekvivalentna
krutost iznosi neto vie od polovine poetne krutosti
(tonije 56%).
Smanjenjem krutosti poveava se period osciliranja ekvivalentnoga elastinog sustava. To odgovara ponaanju
realne konstrukcije kod koje prelaskom u nelinearno podruje dolazi do poveanja osnovnog perioda osciliranja. Meutim, ovo je produenje perioda dovoljno da u
spektralnoj analizi budu mjerodavne neke druge vrijednosti spektralnog ubrzanja. O svemu e jo biti rijei
kod analize konkretnih primjera.
4 Primjeri

Kao primjer promatra se nesimetrina devetokatnica s

nosivim sustavom sastavljenim od zidova (slika 5.).
Tlocrtne dimenzije su 20x10m, a katna visina je 3 m.
Radi jednostavnosti pretpostavlja se da je konstrukcija u
x-smjeru simetrina i da zidovi poloeni u tom smjeru
ne pridonose ukupnoj torzijskoj krutosti nosivog sustava.
y

Zid 1

Zid 2

Zid 3

Zid 4
x

CK

(16)

S ovako izraunanom ekvivalentnom elastinom krutosti provodi se proraun metodom spektralne analize.
Ovaj priblini postupak nazvan je metodom ekvivalentne elastine krutosti.
510

Slika 4. Odnos ekvivalentne i poetne krutosti ovisno o koeficijentu

duktilnosti

CM

10 m

k0 =

eS

7m

6m

7m

20 m

Slika 5. Osnovni tlocrt promatranih zgrada

GRAEVINAR 52 (2000) 9, 507-513

M. Hrasnica, J. Dvornik

Pomaci zgrada od potresa

Razmatrano je nekoliko primjera zgrada razliitog stupnja nesimetrinosti. Osnovne dimenzije su prikazane u
tablici 1. Parovi zidova 1 i 2 te 3 i 4 imaju jednaka geometrijsko-elastina svojstva. Ukupna tlocrtna povrina
zidova u svakom od etiri sluaja iznosi 1,92 % od ukupne
tlocrtne povrine karakteristinoga kata.
Tasblica 1.

10
2

Spektar ubrzanja Im perial Valley (priguenje 5%)

a[m /s ]
9
8
7
6
5
4
3
2

Ekscentricitet

Dimenzije zidova [cm]

zid 1

zid 2

Zid 3

zid 4

es/d = 0,0

20/480

20/480

20/480

20/480

es/d = 0,04

20/500

20/500

20/460

20/460

es/d = 0,12

20/540

20/540

20/420

20/420

es/d = 0,21

20/600

20/600

20/360

20/360

0
0

Prvi sluaj es/d = 0,0 jest primjer simetrine konstrukcije zgrade, dok se idui mogu oznaiti kao zgrade s
malim, srednjim i velikim ekscentricitetom. Ovdje je:
es/d - relativni statiki ekscentricitet
es

- statiki ekscentricitet, jednak razmaku centra mase i centra krutosti

- promatrana tlocrtna dimenzija zgrade (u ovom

sluaju duljina).
Za proraun ekvivalentnom statikom metodom pretpostavljena je seizmika zona IX, a horizontalno optereenje djeluje u centru masa katova koji se ovdje poklapaju
s teitem pravokutne katne plohe . Ukupna potrebna
nosivost dobivena proraunom raspodijeljena je tako da
zidovi jednakih dimenzija imaju i jednaku nosivost. S
tako dimenzioniranom konstrukcijom provedena je nelinearna dinamika analiza. Za dinamiku pobudu, odabran je akcelerogram potresa Imperial Valley 1940., zapis
El Centro, gdje najvee ubrzanje tla iznosi 3,417 m/s2,
duina zapisa je 53,76 s, a interval zapisa ubrzanja 0,02
s (slika 6.). Akcelerogram potjee iz biblioteke National
Information Service for Earthquake Engineering, Berkeley, California. Pripadajui spektar ubrzanja koji se primjenjuje u priblinoj metodi predoen je na slici 7. Pri
proraunu spektralnom analizom obuhvaeno je prvih 6
vlastitih forma osciliranja.
4

a[m /s 2 )

Akcelerogram Imperial Valley

3

t[s]
0
0

10

20

30

-1

-2

-3

Slika 6. Akcelerogram Imperial Valley

GRAEVINAR 52 (2000) 9, 507-513

40

50

0.5

1.5

2.5

3.5

4.5

T[s] 5

Slika 7. Spektar ubrzanja za akcelerogram Imperial Valley,

priguenje 5%

Pri dimenzioniranju i oblikovanju vertikalnih nosivih

elemenata primijenjene su osnovne postavke metode
kapacitativnog dimenzioniranja [8]. Zidovi su simetrino armirani, dakle nosivost je jednaka i u pozitivnom i u
negativnom dijelu radnog dijagrama. Za nelinearni radni
dijagram materijala, neophodan za nelinearnu dinamiku analizu, odabran je bilinearni histerezni dijagram
(slika 8.). Postelastina krutost k2 iznosi 2% od poetne
ili elastine krutosti k1, a obuhvaeno je i smanjenje ili
degradacija krutosti nakon dostizanja nelinearnih deformacija. Stupanj smanjenja 0,5 jest srednja veliina degradacije krutosti. Smanjenje krutosti nakon dostizanja
odreenih nelinearnih pomaka potvreno je i pokusima
na armiranobetonskim elementima koji su bili optereivani ciklikim optereenjem, npr [1].

Slika 8. Radni dijagram materijala

Nelinearna dinamika analiza izraena je uz pomo

raunalnog programa DRAIN-3DX razvijenog na
University of California Berkeley [9]. Priguenje je
odabrano tako da odgovara ekvivalentnom viskoznom
priguenju od 5%.
5 Prikaz rezultata
Kao usporedna veliina promatraju se najvei horizontalni pomaci katnih ploha, i to pomaci na relativno krutom i relativno gipkom rubu zgrade. U razmatranim
primjerima to su pomaci zidova 1 i 4. Pomaci su veliine koje veoma dobro opisuju odgovor zgrade na utjecaj
potresa, a kod jedne viekatne zgrade posebice su zanimljivi pomaci najviega kata jer su to u pravilu i maksimalni horizontalni pomaci.
511

Pomaci zgrada od potresa

M. Hrasnica, J. Dvornik

Za primjere viekatnih zgrada opisanih u prethodnom

poglavlju napravljeni su prorauni metodom nelinearne
dinamike analize i predloenim priblinim postupkom,
metodom ekvivalentne elastine krutosti. U okviru pribline metode pretpostavljena je globalna duktilnost nosivog sustava sa zidovima =3.0 to odgovara i preporukama iz propisa i literature [1 i 4] za srednji stupanj
duktilnosti. Rezultati su prikazani na slikama 9. do 12.
za primjere simetrine zgrade te viekatnica maloga,
srednjega i velikog ekscentriciteta, respektivno. Krivulje
na dijagramima povezuju najvee horizontalne pomake
na katovima koji nastaju tijekom djelovanja odabranog
zapisa potresa.
e s /d = 0 .0

e s /d = 0 .1 2
9
kat
8

4
e l.4 n e l.d in .
e l.1 n e l.d in .

e l.4 p r.m e t.
e l.1 p r.m e t.

9
kat

p o m a k [c m ]

10

15

20

25

30

Slika 11. Usporedba najveih pomaka, es/d = 0.12

e s /d = 0 .2 1
9

kat
8
n e lin .d in a m .
p rib l.m e to d

7
2

6
1
p o m a k [c m ]

0
0

10

15

20

Slika 9.

Usporedba najveih pomaka, es/d = 0,0

e l.4
e l.1
e l.4
e l.1

e s /d = 0 .0 4

n e l.d in .
n e l.d in .
p r.m e t.
p r.m e t.

9
kat
8

p o m a k [c m ]
0

10

15

20

25

Slika 12. Usporedba najveih pomaka, es/d = 0,21

5

4
e l.4
e l.1
e l.4
e l.1

n e l.d in .
n e l.d in .
p r.m e t.
p r.m e t.

p o m a k [c m ]

0
0

10

15

20

Slika 10. Usporedba najveih pomaka, es/d = 0,04

512

25

Openito se moe zakljuiti da je aproksimacija pomaka

primjenom pribline metode zadovoljavajua. Veoma
dobro su aproksimirani pomaci u sredini zgrade, dok su
pomaci na najniim katovima manji od rezultata dobivenih nelinearnom dinamikom analizom. Najzanimljivije
veliine, pomaci vrha zgrade, dobiveni metodom ekvivalentne elastine krutosti, u veini sluajeva su do 20%
vei nego odgovarajui pomaci dobiveni nelinearnom
dinamikom analizom. Ovo razmatranje vrijedi i za
kruti i za gipki rub zgrade. Jedino su pomaci na gipkm
rubu za sluaj velikog ekscentriciteta es/d = 0,21 podcijenjeni (na najviem katu za ca. 16%) Za promatrane
GRAEVINAR 52 (2000) 9, 507-513

M. Hrasnica, J. Dvornik

primjere i odabrano optereenje potresom pomaci na

rubu bliem centru krutosti su bolje aproksimirani od
odgovarajuih pomaka na suprotnom rubu. Netonost
rezultata na vrhu zgrade ne mora biti veliki nedostatak
jer se nalazimo na strani sigurnosti, a proraunane veliine pomaka su ipak vezane za specifino odabrane ulazne
parametre, prije svega odabrani akcelerogram potresa.
Proraun veeg broja primjera viekatnica izraen je u
[5], gdje su uzeti u obzir akcelerogrami razliitih potresa, a razmatran je i mjeoviti nosivi sustav sastavljen od
zidova i okvira. Nakon usporedbe tonih rezultata nelinearne dinamike analize i pribline metode dolo se
do slinih zakljuaka kao i za opisane primjere.
Za analizu predloene pribline metode zanimljivo je
promotriti i utjecaj harmonijske pobude. Odabran je jedan sinusni val perioda T = 0,6 sekunda (ukupno trajanje t = 0,6 s), a amplituda ubrzanja iznosi 0,35 g. Rezultati su veoma slini onima prikazanim na slikama 9. do
12., posebice u srednjim i donjim katovima. Jedino su
veliine pomaka zadnjeg kata na gipkom rubu zgrade
proraunane priblinom metodom prevelike. Za primjer
zgrada malog i srednjeg ekscentriciteta poveanje iznosi
i do 50% u odnosu prema nelinearnoj dinamikoj analizi.
6 Zakljuak

Analizirana je priblina metoda za proraun horizontalnih pomaka openito nesimetrine viekatnice izloene
utjecaju potresa, nazvana metodom ekvivalentne elasti-

Pomaci zgrada od potresa

ne krutosti. Na osnovi hipoteze o jednakosti energije

elastinoga, elastoplastinoga i zamjenjujuega elastinog sustava, i uz uvjet jednakih najveih pomaka elastoplastinog i zamjenjujueg elastinog sustava proraunava se ekvivalentna (zamjenjujua) elastina krutost. S
ovako dobivenom krutou radi se proraun spektralnom analizom gdje se uzima u obzir nekoliko prvih vlastitih forma osciliranja. Veliine pomaka dobivene priblinim postupkom zatim su usporeene s rezultatima
nelinearne dinamike analize, koja se smatra tonom
za odabrane ulazne parametre. Pritom se prije svega misli
na odabrani akcelerogram potresa.
Usporedba dviju metoda pokazuje zadovoljavajue rezultate. Pogreka na vrhu zgrade, gdje priblina metoda
precjenjuje iznose horizontalnih pomaka, ne mora biti
veliki nedostatak. Rezultati su na strani sigurnosti, a inenjer se uglavnom ne eli osloniti na mogui utjecaj
samo jednog potresa.
Predloena priblina metoda za proraun pomaka nesimetrinih viekatnica mogla bi biti korisna u svakodnevnoj inenjerskoj praksi, gdje je esto nuno brzo procijeniti veliine deformacija koje moe prouzroiti djelovanje potresa. Metoda bi mogla nai svoje mjesto i u
okviru suvremenih trendova u potresnom inenjerstvu,
tzv. Push-over analysis i Capacity Spectrum Method u
kojima je potrebno brzo doi do takozvanog. ciljnog
pomaka koji slui kao granica provedbe nelinearne statike analize.

LITERATURA
[1] Bachmann, H.: Erdbebensicherung von Bauwerken, Birkhuser
Verlag Basel, 1995.
[2] Badoux, M.: Comparison of seismic retrofitting strategies with
the capacity spectrum method, 11th European Conference on
Earthquake Engineering, 1998.
[3] Chopra, A. K.: Dynamics of Structures, Theory and Applications
to Earthquake Engineering, Prentice Hall 1995.
[4] Eurocode No 8 (EC 8), European Prestandard (ENV 1998),
Design Provisions for earthquake resistance of structures, Part 1
General and building, European Committee for Standardization,
1994.-1996.
[5] Hrasnica, M.: Nelinearni odgovor viekatnih zgrada izloenih
utjecaju potresa, doktorska disertacija, Graevinski fakultet,
Zagreb, 1999.

GRAEVINAR 52 (2000) 9, 507-513

[6] Newmark, N. M.; Hall, W.J.: Earthquake Spectra and Design,

Earthquake Engineering Research Institute, Berkely, California,
1982.
[7] Otani, S.: Development of perfomance-based design methodology
in Japan, Seismic Design Methodologies for the Next Generation
of Codes, Fajfar&Krawinkler(eds), Balkema Rotterdam 1997.
[8] Paulay, T.: The Design of Ductile Reinforced Concrete Structural
Walls for Earthquake Resistance, Earthquake Spectra Vol. 2, No.
4, 1986.
[9] Prakash, V.; Powell, G. H.: DRAIN-2DX, DRAIN-3DX and
DRAIN- BUILDING: Base Program Design Documentation,
Structural Engineering, Mechanics, and Materials, Department of
Civil Engineering, University of California, Berkeley, Report No.
UCB/SEMM-93/16, 1993.

513