IV

LOVAKE PUKE SAMARICE

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

LOVAKEPUKESAMARICE
Lovakepukesamaricesuvrstavatrenogorujaije
cijevinisuuljebljene(cijevisuglatke),astreljivo
(lovakepatrone)sudrugaijegsastavaodstreljivakoje
sekoristikodvatrenogorujasauljebljenimcijecima.
Ispaljivanjemlovakepatroneizlovakepuke
samaricenaizlazuizcijeviformirasesamenisnop,
kojiimaodreenupoetnubrzinuiodreenuuboitost.

Puka bokerica
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

 Lovake puke samarice moemo podijeliti u nekoliko grupa prema broju cijevi
(jednocjevne, dvocjevne i viecjevne).
Prema poloaji i broju cijevi, ako su cijevi vodoravno postavljene jedna pored druge
nazivaju se "poloare, ako su cijevi postavljene jedna iznad druge nazivaju se
"bokerice. Puke sa tri cijevi su "driling, a sa etiri cijevi "friling.
Poloaj i broj cijevi kod jedne puke, popreni ematski izgled:

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

 Sve se ove puke uglavnom "prelamaju" (izuzev posebne

izvedbe "pamperice" i sl.) pa se jo nazivaju i lovake
puke "prelamae".
U cijevi ovih puaka moe se staviti samo jedna lovaka
patrona, nema okvira ili spremnika za vie lovakih
patrona, a poslije svakog ispaljivanja izbacuje se ispaljena
ahura a na njeno mjesto se stavlja nova lovaka patrona

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

Lovaka puka pamperica

Poluautomatska lovaka puka samarica

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

Princip rada poluautomatskih puaka samarica.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

ODREIVANJEKALIBRAKODLOVAKIHPUAKA
SAMARICA
Kalibar se ne izraava kao promjer cijevi izraen u milimetrima
(mm), ve se veliina kalibra izraava jednim odre|enim brojem,
npr. 12, 16, 20.
Veliima poprenog presjeka obrnuto proporcijalna veliini broja
koji oznaava odre|eni kalibar.
Poslije broja koji oznaava kalibar, ne stavlja se oznaka za duinu
mm (milimetar). Ovakvo oznaavanje kalibra kod ovih puaka
potjee iz doba njihove prve proizvodnje.
Prve puke su proizvedene u Engleskoj.
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

10

 Uzeta je koliina olova od jedne engleske libre (453,6 g), te je

od te koliine napravljeno 16 olovnih kugli istog promjera.
Cijev puke iji je unutranji promjer jednak promjeru ove
kugle obiljeava se sa brojem 16.
U sluaju kad se od iste koliine olova izlije 12 kugli istog
promjera, to znai da je unutrani promjer cijevi kalibra 12,
itd.
Najmanji kalibar se oznaava sa 36 (na engleskom podruju
oznaka je 410).
KALIBAR

10

12

16

20

24

28

32

36
ili
410

PROMJERCIJEVIU
MILIMETRIMA
(mm)

23,4

20,8

19,3

18,2

16,8

15,7

14,7

13,8

12,7

10,2

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

11

STRELJIVO ZA LOVAKE PUKE

SAMARICE (LOVAKA PATRONA)
Streljivo za lovake puke samarice je razliite
konstrukcije od streljiva za streljako vatreno oruje sa
uljebljenim cijevima.
Streljivo za lovake puke samarive naziva se lovaka
patrona.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

12

 Streljivo za lovake puke samarice se sastoji

od slijedeih dijelova:

kartonska ili plastina ahura,

ojaanje dna ahure metalom,
kapisla,
barutno punjenje,
ep,
olovna sama i

eventualno kartonski poklopac.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

13

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

14

 Koliina same u samenom metku ovisi o kalibru i

masi punjenja.
Streljivo kalibra 12/70 puni se najee sa 32 i 36 g
same.
Broj kuglica same jako ovisi o njenom promjeru.
Sitnije kuglice imaju manju energiju ali ih vie ima pa
su esto dovoljne da izazovu refleksni ok i usmrte
divlja.
Krupnije kuglice izazivaju ranjavanje kod ega najee
dolazi do unutarnjeg krvarenja sa smrtnom
posljedicom

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

15

Promjer same

Teinakuglica

Brojkuglicazakalibar

umm

ug

12/70

16/70

20/70

4,50

0,531

66

56

49

4,25

0,447

78

67

59

4,00

0,373

94

80

70

3,75

0,307

114

98

85

3,50

0,250

140

120

104

3,25

0,199

176

151

131

3,00

0,157

223

191

166

2,75

0,120

292

250

217

2,50

0,091

384

330

286

2,25

0,066

530

454

394

2,00

0,047

745

638

553

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

16

JEDINSTVENA

GRAMA

TALIJANSKA
OZNAKA

24

28

30

32

33

34

35

36

0(3,9mm)

72

81

87

93

96

99

102

105

1(3,7mm)

81

95

102

109

112

115

119

122

2(3,5mm)

96

112

120

128

132

136

140

144

3(3,3mm)

112

130

139

148

153

157

163

168

4(3,1mm)

140

162

173

184

190

196

202

207

5(2,9mm)

171

199

213

227

234

241

248

255

6(2,7mm)

209

245

263

281

290

299

308

317

7(2,5mm)

265

309

331

353

364

375

386

397

8(2,3mm)

343

399

427

455

469

483

497

511

9(2,1mm)

450

524

561

598

617

636

654

673

10(1,9mm)

609

709

759

810

835

860

886

911

11(1,7mm)

848

988

1058

1129

1164

1199

1234

1260

12(1,5mm)

1229

1437

1541

1644

1695

1747

1798

1849

13(1,3mm)

1893

2211
2370
2528
2607
FORENZINABALISTIKA
GORDANMRI

2686

2765

2844 17

14 (1 1 mm)

3126

3646

4426

4556

4686

3906

4166

4296

Streljivo za lovake puke samarice s jedinstvenim

projektilom (Breneke kugla)
Breneke kugla je jedinstveni projektil koji se umjesto samenog
punjenja stavlja u ahuru i koji lovaku puku pretvara u lovaki
karabin na udaljenostima do 80 metrara.
Breneke kuglom moe se gaati okiranim cijevima, ukljuujui i
puni ok, zahvaljujui tome to je ona izraena od olova i to ima
ljebove po platu. Kod manjih okova dobiva se bolja preciznost.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

18

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

19

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

20

IZGLED SAMENOG SNOPA NA RAZLIITIM DALJINAMA

Gustoa kuglica nije jednaka ve je vea u sredinjem dijelu snopa.

Govori se o "sredinjem" i perifernom dijelu snopa.

Periferni, rjei dio snopa nastaje od balistiki manje povoljnih kuglica, a to

su mehaniki oteene kuglice.
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

21

Tijekom prolaza kroz cijev i neposredno nakon naputanja cijevi dolazi do

meusobnog sudaranja i mehanikog oteenja kuglica. One vie nisu
okrugle, tee se probijaju kroz zrak i bre gube brzinu tj. energiju.

Sredinji dio snopa je energetski uinkovit (ubojit), dok periferni to nije i

moe izazvati samo laka ranjavanja. Promatrajui "sliku pogodaka" na
metama, moe se zakljuiti da sredinji dio snopa ima oblik izduene
"cigare" s najveim promjerom na daljini izmeu 30 i 40 m. U sredinjem
dijelu snopa ima 80 - 85 posto ukupnog broja kuglica.

Osim irine, sameni snop ima i duinu koja je ovisna o daljini od usta
cijevi. Na elu snopa lete balistiki najpovoljnije kuglice koje imaju i
najveu brzinu.

Ultrabrzim snimanjem leta kuglica utvreno je da se dvije treine ukupnog

broja kuglica nalazi "na elu" snopa.

Eksperimentalno je utvreno da je duina snopa 10-postotna vrijednost

daljine. Primjerice, na udaljenosti od 35 m duina snopa je oko 3,5 m.

Ukupna irina snopa ovisi o vie faktora: oku cijevi, krupnoi kuglica, vrsti
epa i poetnoj brzini kuglica.

to je manji ok, sitnija sama, ep bez koarice i vea brzina to je posip

same iri. irine posipa za sitnu samu u ovisnosti o oku.
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

22

irina posipa za samu u ovisnosti je o oku

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

23

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

24

TORMENTACIJSKEOZNAKE
za uspjenoprovedenoispitivanje
uporabnesigurnostioruja(primjer)
Prethodna proba:
predtormentacija cijevi
Probegotovog oruja:
zavrna tormentacija za svako gotovo oruje (obvezna proba)
Zavrna tormentacija bezdimnim barutom za sve vrste oruja
koje jenamjenjeno uporabi nitroceluloznog baruta
(obvezna proba)
Pojaanatormentacijazalovakoorujasaglatkimcijevima
(dobrovoljna fakultativna proba)
Ispitna oznaka za streljivo
Ispitneoznakezaodreenevrsteoruja,teprenosiveureajei
naprave:
Oznakazaelinusamukodorujas
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI
glatkom cijevi

25

V
Plinsko, prepravljeno,
neovlateno i runo izraeno
vatreno oruje
FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

26

PLINSKO I SIGNALNO ORUJE

Namjenasignalnog
oruja,kaoto
kazujeisamarije,
sastojiseudavanju
zvunogili
svjetlosnogsignala.
Davanjezvunog
signalapostiese
opaljenjem
"slijepognaboja".
Takovo"streljivo"punjenojeveomilimanjomkoliinom
baruta,kojiizazivaefekatpucanja.Takovostreljivonijenaboju
smisludefinicijeZakonaoorujujernesadrizrno,nitije
namijenjenoispaljivanjuistog.
Sobziromnaupotrebu,orujena"slijepe"naboje,nazivase
ponekadi"startni"pitolj(ilirevolver).

 Iz oruja za signalizaciju nije mogue ispaliti neki od "otrih" naboja, jer se

upravo iz tog razloga izrauje u drugaijim kalibrima a dodatno je opremljeno
raznovrsnim konstruktivnim preprekama koje onemoguuju prolaz projektila zrna ili same.
Nain na koji je signalno oruje izvedeno, onemoguuje njegovu preradu.
Uostalom i materijal iz kojeg je izraeno ne bi podnio pritiske koji nastaju pri
opaljenju "otrog" naboja. Takove naprave dakle ne predstavljaju vatreno
oruje u smislu Zakona, te se gotovo svugdje nalaze u slobodnoj prodaji.
Osim naboja koji izazivaju efekat pucanja, signalno oruje moe ispaljivati i
"slijepe" naboje istog kalibra koji, uz potrebnu koliinu baruta, sadre i
odreene koliine nadraljive tvari. Ovakovom kombinacijom nastoji se
pojaati "samoobrambeni" uinak kojeg, sudei po navodima proizvoaa,
omoguuje signalno odnosno plinsko oruje.
Djelovanjem bezopasne i Zakonom doputene nadraljive tvari moe se, barem
hipotetski, postii privremeno i prolazno onesposobljenje napadaa. Treba
kazati da su sugestije o mogunostima samoobrane takovim orujem,
prihvaene u irokoj javnosti, nisu utemeljene na stvarnim mogunostima.

Plinski pitolj marke "ME", cal 9 mm, kopija "Walthera" P38

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

29

Plinskostreljivo

Plinskostreljivoszvjezdastimzatvaranjemahure

Plinskostreljivosahuromzabrtvljenomkapislomodplastike

Kao pogonsko sredstvo naboja, rabe se nitrocelulozni baruti. Ranije je obilno primjenjivan
crni barut, kojeg odlikuje inae poelja pojava blijeska i dima. Danas se izbjegava jer po
opaljenju preostaju brojni korozivni ostaci, koji nagrizaju oruje, izazivaju zastoje i prljaju
ruke.
Uinkovitost streljiva za plinsko oruje ponajvie zavisi od vrste i koliine nadraljive tvari. Za
civilnu upotrebu dozvoljene su samo dokazano nekodljive tvari.
To je tradicionalni suzavac koji u promet dolazi pod oznakom CN,
neto suvremeniji (i uinkovitiji) nadraljivac pod oznakom CS te,
u ovom asu najaktivnija, nadraljiva tvar poznata pod oznakom OC Oleoreum capsicum,
ekstrakt jedne egzotine vrste feferona. Zbog tekue konzistencije za sada ne pojavljuje se za
punjenje plinskog streljiva.
OC zato izuzetno uspjean u novim plicijskim sprejevima, koje se dri toliko uinkovitim da u
odreenim prilikama mogu uspjeno nadomjestiti agresivnija i opasnija sredstva fizike
prinude.
U cilju lakeg razlikovanja naboja, proizvoai su uglavnom prihvatili kodiranje
pomou kapica slijedeih boja:
CN modra,
CS uta,
startni naboj zelena.
Prema vaeim zakonima, vrsta aktivne tvari koja se rabi u odnosnom streljivu, treba biti
istaknuta ne samo na ambalai, ve i na svakom pojedinom naboju.

Da bi se ispravno procijenile mogunosti plinskog oruja, potrebno je upoznati mehanizam djelovanja nadraljivih
tvari kojima se puni njihovo streljivo:
Kloracetofenon CN, je predstavnik grupe suzavaca. To je kruta tvar koja se u nabojima nalazi u obliku bezbojnih
kristala. Vrlo je hlapljiv, osobito pri viim temperaturama, na kojima znatno produava svoje djelovanje i pojaava
uinkovitost. Najbolji uinci se postiu eksplozivnim rasprsivanjem kristala smrvljenih na veliinu mikropraine, ali u
takovom obliku CN ima vrlo mali domet. Ugodnog je mirisa koji podsjea na svijet stabla jabuke. Dejelovanje
nastupa gotovo neposredno, im tvar dospije u kontakt sa dinim organima i sluzokoom. Simptomi su obilno i
nezadrivo suzenje oiju koje tjera na zatvaranje kapaka, nadraaj gornjih dinih puteva i osjeaj svrbea koe,
naroito ako je ona vlana. Zanimljivo je da se ve jednom postignuti, simptomi ne mogu pojaati poveanjem
koncentracije. Nakon prestanka djelovanja, koje traje oko 15 minuta, ne ostaju nikakove posljedice.
Ortoklorbenzilidenmalondinitril CS, je pravi nadraljivac. U nabojima dolazi u obliku bijelog, kristalinog praha.
Teko hlapi a kemijski je izuzetno stabilan. Zahvaljujui tom svojstvu, dekontaminacija od CSa je vrlo oteana,
naroito u zatvorenim prostorima. Mirisom, pogotovo ako je dolo do gorenja, podsjea na mljeveni papar.
Djelovanje e, u odnosu na CN suzavac, nastupiti sa prilinim zakanjenjem, u vremenu duem od 15 sekundi.
Simptomi poinju arenjem u oima, kihanjem te nezaustavljivim luenjem suza. Nastavljaju se dramatinim
nadraajem koe i gornjih dinih puteva pa pogoena osoba ima osjeaj da joj "gore" plua. Sve je popraeno
obilnim luenjem nosne sluzi i potpunim zatvaranjem onih kapaka. Poveanje doze ili produeno izlaganje
djelovanju, znatno e pogorati simptome, uz nastup munine i povraanja. Primjenjen u vlro visokoj koncentraciji,
koju nije mogue postii ispaljivanjem naboja za civilno plinsko oruje, CS moe, kod zahvaene osobe, potaknuti
panine reakcije. Djelovanjem CSa potpuno prestaje nakon 15 do 30 minuta te ne ostavlja nikakove posljedice.
Naknadnim pregledom nee biti mogue utvrditi niti postojanje nadraaja sluzokoe.
Po nainu djelovanja, CN i CS su tvari koje izazivaju fizioloke (bol) i psiholoke (strah) uinke. Njima se moe
pokuati zaustaviti napad kojeg vri racionalna osoba, osjetljiva na bol i koja moe shvatiti to joj se dogaa.
Alkoholiari, ovisnici o drogi te izuzetno razdraene ili mentalno poremeene osobe su ponekad otporne na
djelovanje CN ili CSa. Takovim je sustav osjetila oteen ili blokiran do te mjere da ne osjeaju bol ni strah.
Djelovanje navedenih tvari e u takovim prigodama biti vrlo upitno, bez obzira na koncentraciju primjenjenog
sredstva.

PREPRAVLJENOORUJE
Prepravljenoorujujenajeeorujetvornikeizradekodkojegje
odlodoskraivanjacijeviilikundaka

Prepravljanjeplinskogoruja

Prepravljanje takozvanih plinskih

pitolja na kalibar 6,35 browning
uestala je pojava.
Modifikacija
je
prilino
jednostavna i izvodi se buenjem
postojee cijevi, ubacivanjem
odgovarajue bikse s leitem za
metak i neznatnom stezanju usni
spremnika streljiva.
Svi ostali elementi, hod navlake,
poloaj udarne igle, izbacivaa i
izvlakaa odgovaraju metku
kalibra 6,35 mm.

NEOVLATENOIZRAENO
VATRENOORUJE
neovlatenovatrenoorujekratkecijevi
(penkala,pitolje,revolvere,kubure),
neovlatenovatrenoorujedugecijevi(puke
saulejbljenomcijevi,samarice,nabijae,
kapislareiautomate)
priguivai.

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

35

NEOVLATENOIZRAENOVATRENOORUJE

Neovlateno izraeno vatreno oruje moemo uvjetno podjeliti na:

1. neovlateno vatreno oruje kratke cijevi (penkala, pitolje, revolvere, kubure),
2. neovlateno vatreno oruje duge cijevi (puke sa ulejbljenom cijevi, samarice,
nabijae, kapislare i automate
3. priguivai.
Penkala
Penkala je naprava slina patentolovci a predstavlja neovlateno izraeno vatreno
oruje, najee u kalibru 5,6 mm. Penkalo ne posjeduje uljebljenu cijev.

Pitolji
Za vrijeme domovinskog rata zabiljeeni su sluejevi izrade pitolja od kojih su neki vrlo
kvalitetni kao to je pitolj marke VHS M95 u kalibru 9 mm Parabelum.

Priguivai
Priguivai su naprave koje se kod vatenog oruja postavljaju na cijev a
koriste za smanjivanje (priguivanje) jaine pucnja. Priguiva se izrauje od
cijevi promjera 3 6 cm u koju se umeu limene lamele.

VI
Baruti i inicijalne smjese

FORENZINABALISTIKA GORDANMRI

39

EKSPLOZIVNE TVARI
Eksplozivi su tehniki proizvodi sastavljeni iskljuivo ili
preteno od eksplozivnih tvari, tj. spojeva ili smjesa koje mogu
kemijskom reakcijom vrlo brzo razviti velike koliine energije u
obliku topline i mehanikog rada.
Prema brzini kojom se reakcija, nakon inicijacije, rasprostire po eksplozivnoj tvari u
eksplozivu, razlikuju se progresivni eksplozivi, u kojima se reakcija iri sporije, i
brizantni eksplozivi koji se raspadaju odnosno reagiraju u cijeloj masi praktiki
trenutno
Progresivni eksplozivi upotrebljavaju se danas najvie kao pogonsko gorivo kojim se
stavljaju u kretanje projektili u cijevima vatrenog oruja (propulzivi baruti) i za upalna
sredstva za sve vrste eksploziva.
Brizantni eksplozivi upotrebljavaju se poglavito za miniranje u rudarstvu,
graevinarstvu, kamenolomima i kao razorno punjenje projektila, mina, bombi,
torpeda i sl.
Inicijalni eksplozivi, kao to im i ime kae, upotrebljavaju se u malim koliinama da
se izazove inicijalni udar kojim se daje poticaj za raspad odnosno reakciju unutar
slabije eksplozivne tvari.

Deflagracijaidetonacija

Razlika izmeu progresivnih i brizantnih eksploziva

usvojena je naelnom razlikom meu mehanizmima po
kojima se eksplozivna reakcija rasprostire u eksplozivima
jedne ili druge vrste.
Sporo
rasprostiranje
reakcije
u
progresivnim
eksplozivima zbiva se mehanizmom deflagracije, a
gotovo trenutno rasprostiranje brizantnih eksploziva
mehanizmom detonacije.

Deflagracija je ubrzano gorenje plamenom; kad se eksploziv na jednom

mjestu inicijacijom zapali, stvara se plameni front koji napreduje time to se
susjedni slojevi plamenom zagriju i to u njih difundiraju aktivne molekule i
potaknu reakciju.
Brzina rasprostiranja reakcije (napredovanja plamenog fronta) jednaka je po
redu veliine brzini prijenosa topline provoenjem i prijenosa mase difuzijom i
poput ovih velike ovisi od vanjskih uvjeta (tlak, temperatura itd.)

Detonacija, pak, nastaje time to sa mjesta inicijacije polazi i kroz masu

eksplozivne tvari prolazi udarni val pritiska; front tog vala tvori valni brijeg koji
putujui nadzvunom brzinom poput jakog udara djeluje na sloj ispred vala i
time u njemu povisuje temperaturu na vie tisua stupnjeva. Uslijed toga
nastaje kemijska reakcija, ijim se produktima i razvitom reakcijom toplinom
tlak povisi na ekstremne vrijednosti (reda veliine 105at), te se time stvara novi
val.
Za razliku od deflagracije, gdje se plinoviti produkti izgaranja kreu u smjeru
protivnom smjeru napredovanja plamenog fronta, kod detonacije plinoviti
produkti reakcije kreu se u istom smjeru kao i detonacijski val i tako mogu biti
njegovi nosioci.

Deflagrantnieksplozivi

BARUTI

Baruti su eksplozivne tvari kod kojih se proces kemijskog raspadanja vri iskljuivo
termikom provodljivou, pri emu je brzina sagorjevanja relativno niska (od nekoliko
milimetara do nekoliko centimetara u sekundi).
Sve barute, bilo da se koriste za pokretanje projektila u cijevi oruja ili u autopropulziji,
dijelimo na dvije osnovne vrste:
1. homogene (koloidne) barute, nastale elatinizacijom molekula nitroceluloze
djelovanjem organskog otapala ili elatinizatora i
2. kompozitne barute, nastale mjeanjem kristala mineralnih spojeva bogatih
kisikom i veziva koje je uvijek organskog podrijekla, a istovremeno i nosilac gorivih tvari.
U ovisnosti od broja osnovnih aktivnih eksplozivnih sastojaka barutne mase (i
njihovog uea sa preko 10 %) uobiajena je podjela homogenih baruta na
jednoobrazne, dvoobrazne i troobrazne.

Crni barut nastaje mjeanjem sumpora, drvenog ugljena i salitre (KNO3).

Obinosesastojiod:64 80%salitre,5 25%drvenogugljenai5 30%sumpora
(klasinisastavje75:15:10)