Professional Documents
Culture Documents
Branko Tadić - Alati I Pribori - Zadaci
Branko Tadić - Alati I Pribori - Zadaci
Fx a1 + Fz x
.
a2
Fx a1 + Fz b
.
a2
Fzv
odnosno do izraza za potrebnu silu u zavrtnju:
Fzv =
l1 Fx a1 + Fz b
,
=
l2
a2
(Fx a1 + Fz b ) l2 .
l1 a 2
Sila u zavrtnju u funkciji momenta na glavi zavrtnja, geometrijskih karakteristika zavrtnja i uslova trenja
rauna se preko poznatog izraza:
2 Mt
,
Fzv =
d m tg ( + ) + C
pri emu je:
C - konstanta koja zavisi od naina stezanja odnosno naina prenosa sile sa zavrtnja na steza (za ovaj
sluaj prenosa sile u okolini take ova konstanta je jednaka nuli),
Mt - moment na glavi zavrtnja,
dm - srednji prenik zavojnice,
- ugao nagiba zavojnice i
- ugao trenja.
Konano se na osnovu prethodna dva izraza moe odrediti potrebni moment runog stezanja (moment na
glavi zavrtnja) preko obrasca:
(Fx a1 + Fz b) l2 d tg( + ) .
Mt =
m
2 l1 a 2
U cilju to manjeg zamora radnika poeljno je da se stezanje (pouzdano stezanje koje uzima u obzir i
odreeni stepen sigurnosti) obavi uz to manje spoljanje optereenje (moment Mt). S tim u vezi, treba
Sila rezanja Fx tei da zakrene predmet obrade oko ose koja prolazi kroz taku "A". Ovoj sili suprotstavlja
se sila rezanja Fz i sila stezanja Fs. Sila Fz, pri eonom glodanju, deluje uvek ka baznoj povrini, to je
povoljan sluaj.
Iz momentne jednaine za osu koja prolazi kroz taku "A":
Fx a1 Fz x Fs a 2 = 0 ,
moe se izraunati potrebna sila stezanja u funkciji sila rezanja i odgovarajuih geometrijskih odnosa:
Fx a1 Fz x
.
Fs =
a2
Pri vrednosti koordinate x = 0 sila stezanja dostie maksimalnu vrednost koja iznosi:
a1
Fs = Fx .
a2
Analizom prethodnog izraza moe se zakljuiti da je poeljno vriti stezanje u donjoj zoni predmeta obrade,
odnosno pri stezanju treba birati to veu vrednost kote a2. Oslonac predmeta obrade treba to vie podii
ostavljajui samo minimalni prostor z potreban za neometan prolaz glodala. Minimalna vrednost kote "z" se
moe svesti na svega nekoliko desetih delova milimetra.
a1
2 0,7 Mt
,
=
a 2 d m tg ( + ) + C
a1
[d m tg ( + ) + C] .
a2
C = 0,33
d 2 3 d13
d 2 d1
2
, gde su:
Fe = 0,3 Fzv =
3 E I Z2
l2 3
= 0,3
2 Mt
.
d m tg( + ) + C
Ako se ima u vidu da je kritini presek pravougaonog oblika dimenzija b x h, i da je dimenzija h prethodno
usvojena, moe se napisati izraz:
3 E
b3 h
Z2
2 Mt
12
= 0,3
.
3
d
tg
(
)
+
C
m
l2
b=
2,4 Mt l 23
.
E h Z2 [d m tg ( + ) + C]
Veliina pomeranja Z2 moe se, u funkciji pomeranja Z1, izraziti preko priblinog obrasca:
Z2 = Z1
l2
.
l1
Napomene:
a) Pribor treba projektovati za uslove visokoserijske proizvodnje.
b) Obrada se izvodi vretenasim glodalom - JUS K.D2.092, a maksimalne vrednosti sila rezanja iznose:
F0 = 1000 N i Fr = 600 N.
c) Materijal predmeta obrade je legirani elik za poboljanje 5430 zatezne vrstoe Rm = 800 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada osmoj klasi hrapavosti.
Sa aspekta greaka izrade tolerantno polje punog i srezanog epa treba da bude to ue. Meutim, usko
tolerantno polje poveava cenu izrade pribora.
Na osnovu izabranih veliina moe se izvriti provera uslova:
d max S2 min
9,98 0,02
=
= 3,992 mm.
0 + c S1 min 0,06 + 0,01 0,02
= 0; F l1 Ft1 h1 = Fs l1 .
.
h1
12
Sile trenja mogu se odrediti na osnovu sume projekcije sila na osu "x" i Kulonovog obrasca:
Fs + Fo Fn = 0 Fn = Fs + Fo Ft 2 = Fn = (Fs + Fo) i Ft = Fs .
Zamenom u gornju jednainu dobija se:
Fs
Fo l3 + Ft h Fo l3 + Fs h
=
l2
l2
Fo l3
1000 2,5
=
= 134 N.
l2 h 20 0,1 14
Ovaj uslov zadovoljava uz veliki stepen sigurnosti jer raspoloiva sila stezanja iznosi
Fs = 5856 N. Moe se uoiti da u prethodnoj momentnoj jednaini nije uzet u obzir moment sile Fn to je
inae ispravan postupak u ovoj analizi.
Napomene:
a) Stezni pribor treba projektovati za uslove serijske proizvodnje.
b) Obrada se izvodi specijalnom garniturom glodala sa punim presekom strugotine pri emu se oekuju
velike vrednosti sila rezanja.
c) Materijal predmeta obrade je 1730 zatezne vrstoe Rm = 750 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada osmoj klasi hrapavosti.
Verovatnoa pojave ove greke je veoma mala. Izraunata vrednost b = 0,026 predstavlja maksimalnu
teorijsku vrednost greke baziranja po koti "b". Ona se inae veoma retko pojavljuje odnosno dostie
izraunatu vrednost.
Imajui u vidu injenicu da se tehnoloka i konstruktivna baza kote a = 200,05 poklapaju greka baziranja
ove kote jednaka je nuli:
a = 0 .
Dozvoljena odstupanja kota "a" i "b" iznose adoz = 0,05 mm i bdoz = 0,1mm. Sa tim u vezi moe se
zakljuiti da su dozvoljena odstupanja kota "a" i "b" znatno vea od proraunatih greaka baziranja. To je
veoma vano sa aspekta ukupne greke izrade predmeta obrade.
Napomene:
a) Pribor je potrebno projektovati za uslove serijske proizvodnje.
b) Obrada se izvodi vretenastim glodalom - JUS K.D2.092.
c) Materijal predmeta obrade je elik za cementaciju
Rm = 650 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada osmoj klasi hrapavosti.
5420
zatezne
vrstoe
Treba naglasiti da je verovatnoa pojave ovog nivoa greaka izuzetno mala. Izraunate greke baziranja su
teorijske, maksimalne greke baziranja, ija je realna frekvencija pojavljivanja izuzetno mala.
Veliina linearne greke baziranja utie na tanost realizacije kota "a" i "b". Dozvoljena odstupanja kota "a"
i "b" iznose adoz = 0,05 mm i bdoz = 0,3 mm. S tim u vezi, moe se zakljuiti da je maksimalna
linearna greka znatno manja od dozvoljenog odstupanja kota "a" i "b", to je veoma vano sa aspekta
ukupne greke izrade.
Veliina ugaone greke utie na paralelnost osa otvora i povrine koja se obrauje. Dozvoljeno odstupanje
paralelnost izraeno u minutima iznosi:
doz =arctg
0, 2
= 6,78',
100
i znatno je vee od ugaone greke, to je, takoe, veoma bitno sa aspekta greke izrade predmeta obrade.
Napomene:
a)
b)
c)
d)
komponenta sile rezanja (Fz) pritee predmet obrade uz baznu povrinu "B", to je posebno povoljno
sa aspekta odravanja (postizanja) kote a = 30,05 (slika 8.1.),
komponenta sile rezanja (Fx) tei da predmet obrade zakrene oko take "O1". Moment ove sile u
odnosu na taku " O1" je vrlo mali (visina ispusta je 4 mm). Moment uravnoteava sila stezanja
svojim momentom.
M = Fs l1,
koji je sigurno znatno vei, tako da nije potrebno vriti dodatnu analizu uslova ravnotee. U cilju
obezbeenja vee vrednosti momenta M steza treba, kako je u prethodnim primerima naglaavano, da
stee u donjoj zoni predmeta obrade. Meutim, u ovom primeru je mnogo kritinije savijanje predmeta
obrade po kritinom preseku "BB" (slika 8.1.), koje izaziva komponenta sile rezanja Fx svojim momentom,
ako bi steza bio neprilagodljiv i stezao u donjoj zoni.
Sigurno prilagoavanje stezaa i mali otpori prilagoavanja obezbeuju se tako to se radijus na
cilindrinom delu steznog umetka izrauje neto manji u odnosu na radijus cilindrine povrine na stezau.
U datom primeru nije vrena detaljna analiza sila jer bi ista po miljenju autora imala samo teorijskog
smisla. Ukazano je samo na neke detalje, koji sa aspekta praktinog sagledavanja realnog stanja optereenja,
imaju smisla. U praksi se, inae, detaljni proraun sila stezanja i analiza optereenja vrlo retko i rade. Po
pravilu analizu treba izvriti u meri koja omoguava da se sagleda veina uticajnih faktora i da se, u vezi sa
njima, konstruktivno nae optimalno reenje problema.
d = 10 0,03 mm,
greka baziranja se moe izraunati preko obrasca:
Z
= a = b = max , gde je:
2
Zmax - maksimalni zazor izmeu epa za centriranje i otvora 10H7 na predmetu obrade.
Veliina otvora po kome se vri centriranje i njegova tolerancija je:
10H7 = 10+0,015, pa sledi da je maksimalni zazor
Zmax = 0,015 + 0,03 = 0,045 mm,
tako da je:
0,045
= 0,0225 mm.
=
2
Treba naglasiti da je verovatnoa pojava ove greke veoma mala. Greka se odraava na tanost ostvarenja
kota a = b= 100,1 (slika 9.1.), i frekvenca njenog pojavljivanja je veoma mala. Veliina dozvoljenog
odstupanja kota "a" i "b" iznosi doz = 0,1 mm i znatno je vea od greke baziranja, to je veoma bitno sa
aspekta greke izrade predmeta obrade.
AB
o
180 AA'
, gde su:
AA' o =
180
AB
AB = c = l 2 + d 2 = 50 2 + 10 2 = 51 mm.
Zamenom izraunatih vrednosti u prethodni obrazac dobija se ugaona greka baziranja:
o =
180 0,1064
= 0,119 o = 7,17' .
51
Napomene:
a)
b)
c)
d)
Dozvoljena odstupanja kota "a" i "f" iznose adoz = 0,05 mm i fdoz = 0,1 mm, pa se moe smatrati da
veliine greaka baziranja po ovim kotama ne utiu na greku izrade predmeta obrade. Treba naglasiti, da e
greka baziranja kote "f" imati neku, praktino zanemarljivu, vrednost zbog odstupanja upravnosti povrina
"A" i "B", to je redovna pojava pri baziranju predmeta obrade.
Greka baziranja po koti "b" takoe ima nultu vrednost. Na ostvarenje kote "b" nema uticaja nain baziranja,
jer veliina i tolerancija ove kote zavise prvenstveno od alata kojim se proces obrade izvodi. Dakle:
b = 0 .
Greka baziranja po koti "d" nastaje kao neminovna posledica postojanja zazora pri ubacivanju predmeta
obrade
u
bazni
element.
Naime,
izmeu
irine
predmeta
obrade
(kota e = 20h6 - slika 10.1.) i irine profila baznog elementa postoji odreeni zazor.
Ako se usvoji irina profila baznog elementa:
+0, 03
z max 0,043
=
= 0,0215 mm.
2
2
Dozvoljeno odstupanje kote "d" iznosi ddoz = 0,1 mm, pa se moe zakljuiti da i veliina ove greke nema
bitnog uticaja na greku izrade predmeta obrade.
Ako se usvoji ista vrednost koeficijenta trenja na kontaktu bazne povrine "A" predmeta obrade sa bazom na
priboru i kontaktu klipova hidrocilindra i predmeta obrade onda se prethodna jednaina moe napisati u
obliku:
Fn + 2 Fs > Fx .
Sila Fn odreuje se iz jednaine koja se dobija na osnovu sume sila po osi "z", odnosno:
Fn = 2 Fs Fz ,
pa se uslov ravnotee moe iskazati u funkciji sile stezanja i sila rezanja, odnosno preko izraza:
Fx + Fz
.
4
Drugi uslov ravnotee se dobija iz sume sila projektovanih na osu "z", prema nejednaini:
2 Fs Fz .
U prethodnoj nejednaini
pravilan postupak.
nije
uzeta
obzir
sila
Fn
to
je,
inae,
ovoj
analizi
Pored ovih uslova koji moraju biti ispunjeni treba da bude zadovoljena i nejednaina koja se dobija na
osnovu sume momenata u odnosu na taku "C". Meutim, izvoenje momentne jednaine imalo bi samo
teorijski znaaj, s obzirom na nain oslanjanja i stezanja predmeta obrade. Za precizniji i konkretan proraun
potrebno je poznavati vrednosti odreenih veliina, na primer veliina l3 koju je vrlo teko odrediti, kao i
vrednost koeficijenta trenja to je uvek problematino, jer se radi o graninim uslovima ravnotee.
Analizu i proraun sila stezanja treba vriti u meri dovoljnoj za sagledavanje svih bitnih uticaja i naina na
koji pojedine veliine utiu na uslove ravnotee. Na osnovu toga moe se, sa zadovoljavajuom tanou,
izvriti izbor pojedinih veliina i konstruktivno usvojiti odreene geometrijske mere i odnosi koji
najpovoljnije utiu na emu optereenja.
Napomene:
a)
b)
c)
d)
d1
2 sin
2
gde je:
d1 = d1max d1min = 0,05 mm - irina tolerantnog polja kote d1 i
= 90 o - usvojeni ugao prizme.
0,05
= 0,0354 mm.
2 sin 45o
Dozvoljeno odstupanje kote "a" iznosi adoz =0,1 mm i znatno je vee od greke baziranja a , to je vrlo
vano sa aspekta greke izrade predmeta obrade.
Greka baziranja kote "c" jednaka je nuli iz razloga to veliina ove kote ne zavisi od naina baziranja
predmeta obrade, dakle:
c = 0.
Greka baziranja kote "d" takoe je jednaka nuli zbog poklapanja konstruktivne i tehnoloke baze, odnosno:
d = 0.
Dozvoljeno odstupanje kote "d" iznosi ddoz = 0,2 mm i daleko je vee od eventualnih greaka baziranja
koje mogu nastati usled odstupanja upravnosti uzdune ose predmeta obrade i granine povrine "A".
Greka simetrinosti obraivanog kanala (kota c = 100.15) u odnosu
b = 16H7 nastaje kao posledica postojanja zazora izmeu ljeba i ploice za centriranje.
na
ljeb
irine
16,018 15,98
= 0,019 mm.
2
2
Dozvoljeno odstupanje simetrinosti iznosi 0,05 mm i znatno je vee od greke simetrinosti, to je vrlo
bitno sa aspekta greke izrade predmeta obrade.
bsim =
Napomene:
a)
b)
c)
d)
a =
sin
2
a =
Greka baziranja po koti "b" jednaka je nuli, jer na veliinu ove kote, kako je i ranije naglaeno, ne utie
nain baziranja, dakle:
b = 0 .
Veliina greke baziranja po koti c jednaka je veliini tolerancije kote d, odnosno:
c = 0,05 mm.
Ova greka nastaje zbog nepoklapanja konstruktivne i tehnoloke baze koju definie stezni pribor. Da bi
ova greka imala nultu vrednost potrebno je da se predmet obrade, u steznom priboru, oslanja po baznoj
povrini "B", to bi u velikoj meri komplikovalo konstrukciju steznog pribora.
Dozvoljeno odstupanje kote "c" iznosi cdoz = 0,1 mm, to je dvostruko vea vrednost od greke baziranja
po ovoj koti. Vrlo je vano, sa aspekta greke izrade predmeta, da greka baziranja bude to manja u odnosu
na dozvoljeno odstupanje odreene kote.
Greka paralelnosti obraivane povrine i bazne povrine "A", zbog poklapanja konstruktivne i tehnoloke
baze, ima nultu vrednost, odnosno p = 0. Dozvoljeno odstupanje paralelnosti ovih povrina iznosi pdoz =
0,05 mm, to je vrlo bitno sa aspekta greke izrade predmeta obrade. Naime, usled odstupanja oblika,
neravnina na predmetu obrade i ostalih uticaja, greke baziranja koje imaju, teorijski posmatrano, nultu
vrednost, realno e biti vee od nule. Meutim, ta vrednost je vrlo mala i ne moe bitno uticati na greku
izrade predmeta obrade.
Napomene:
a)
b)
c)
d)
Z max
, gde je:
2
20H7 = 20 +0
mm,
maksimalni zazor:
Treba naglasiti da ova greka moe biti i vea zbog eventualnih ugiba dugog epa. Ugibi mogu nastati,
prvenstveno, kao posledica nekontrolisanog zatezanja pomonog zavrtnja stezaa (pozicija 6.). Meutim,
dozvoljeno odstupanje kote "a" iznosi adoz = 0,05 mm i znatno je vee od greke baziranja po ovoj koti.
Odstupanje paralalnosti (ugaona greka) ose otvora 5H6 u odnosu na obraenu povrinu moe se
izraunati po priblinom obrascu:
p tg
Z1 max
, gde je:
d
0,028
= 0,000933 .
30
Dozvoljeno odstupanje paralelnosti obraene povrine u odnosu na osu otvora 5H6 iznosi 0,2 mm na 100
mm duine, odnosno:
pdoz = tg =
0,2
= 0,002 .
100
Na osnovu izvrenog prorauna moe se uvideti da je ugaona greka baziranja znatno manja od dozvoljene
greke, to je vrlo bitno sa aspekta greke izrade predmeta obrade.
U ovoj analizi zanemarena je veliina zazora izmeu aure (pozicija 4.) i epa (pozicija 3.), koji dopunski
poveava greke baziranja. Meutim, veliinu ovog zazora praktino je mogue svesti na red veliine 2 - 3
m, pa on bitno ne utie na veliinu greke baziranja.
ANALIZA SILA NA STEZNOM PRIBORU
Kao sporni detalj steznog pribora, prikazanog na slikama 13.2. i 13.3., moe se
smatrati konzolni vid optereenja dugog epa u poprenom pravcu (pravac dejstva komponente sile rezanja
"Fx")
i
nedovoljno
regulisana
sila
pomonog
oslonca
steznog
zavrtnja (pozicija 6.).
Na slici 13.4. prikazana je ema mehanikog modela optereenja dugog epa.
Kao sporne situacije navode se mogunosti pojave veih ugiba fx i fy po osama x i y.
Ugib dugog epa po osi x izazvan je dejstvom komponente sile rezanja Fx. Veliina ovog ugiba iznosi
priblino:
fx =
Fx l13
, gde je:
3 E I
fx =
Fx 63,53
= 1,0536 10 5 Fx .
4
3 200000 0,05 30
Dozvoljeni ugibi ne bi trebalo da preu vrednost od 0,02 mm, pa se, s tim u vezi, moe konstatovati da
reime rezanja treba izabrati tako da maksimalna vrednost sile rezanja bude manja od:
fx max
0,02
Fx max
=
= 2107 N.
5
1,0536 10
1,0536 10 5
Moe se zakljuiti da je maksimalna sila Fxmax znatno vea od realnih vrednosti sile Fx koja moe nastati u
procesu obrade, s obzirom na veliinu dodataka za obradu i alat kojim se proces obrade izvodi. To znai da
ovaj uslov nije kritian.
Napomene:
a) Obrada se izvodi u uslovima serijske proizvodnje.
b) Obrada se izvodi vretenastim glodalom za ljebove - JUS K.D2.113.
c) Materijal
predmeta
obrade
je
otkovak
od
Rm = 700 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada osmoj klasi hrapavosti.
1530
zatezne
vrstoe
Z max
, gde je:
2
dc = 20 0, 02 mm.
Imajui u vidu da je prenik otvora na predmetu obrade d = 20H7 = 20+0,021 maksimalni zazor iznosi:
Zmax = dmax - dc(min) = 20,021 - 19,98 = 0,041 mm,
tako da je maksimalna greka baziranja po koti b:
b =
0,041
= 0,0205 mm.
2
Dozvoljeno odstupanje kote b iznosi bdoz = 0,1 mm i dosta je vee od maksimalne greke baziranja, to je
vrlo vano sa aspekta greke izrade predmeta obrade.
Greka baziranja kote "a" ima nultu vrednost, odnosno:
a = 0.
Na veliinu greke baziranja kote "a" ne utie nain baziranja i stezanja ve prvenstveno alat kojim se proces
obrade izvodi.
Pored greke baziranja javljaju se i greke stezanja, greke izrade steznog pribora i greke obrade koje su, za
pravilno definisane uslove obrade i pravilno projektovan pribor, znatno nieg reda pa se ne razmatraju u
okviru ove zbirke.
Napomene:
a)
b)
c)
d)
2 sin
2
gde je:
dmax - dmin = 45,05 - 49,95 = 0,1 mm - maksimalno odstupanje prenika predmeta obrade i
= 90 - usvojeni ugao prizme.
Zamenom ovih vrednosti u prethodni izraz dobija se vrednost maksimalne greke baziranja po koti "a":
a =
0,1
= 0,0701 mm.
2 sin 45 o
Na osnovu rezultata prorauna moe se zakljuiti da je greka baziranja znatno manja od tolerancije kote "a"
to je, sa aspekta tanosti izrade predmeta obrade, veoma bitno. Kao to je i u prethodnim primerima reeno
i ovom prilikom se naglaava da je frekvencija pojavljivanja greke baziranja, posmatrano sa verovatnosnog
aspekta, veoma mala. Naime, realne greke baziranja po koti "a" su u veini sluajeva, znatno manje. Greka
baziranja predmeta obrade po koti "b" jednaka je nuli iz razloga to nain baziranja ne utie na veliinu
greke, to je takoe objanjeno u okviru prethodnih primera.
Napomene:
a) Stezni pribor treba projektovati za uslove serijske proizvodnje.
b) Obrada
otvora
d1 = 8H7
izvodi
se
iz
dva
zahvata
odnosno
obrada
buenjem (zavojna burgija
JUS K.D3.022) i razvrtanjem (mainski razvrta JUS K.D3.132).
c) Materijal predmeta obrade je 1220 zatezne vrstoe Rm = 650 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada estoj klasi hrapavosti.
Z max
, gde je:
2
Zmax - maksimalni zazor izmeu irine predmeta obrade (kota C = 30h6) i kanala izraenog u telu pribora.
+0, 03
Ako se usvoji, konstruktivno, irina kanala u telu pribora C1 = 30+0, 01 , onda je maksimalni zazor, s obzirom
na C = 30h6 = 30-0,013:
Zmax = C1max - Cmin = 30,03 - 29,987 = 0,043 mm,
tako da je maksimalna greka baziranja po koti "b":
b =
0,043
= 0,0215 mm.
2
Greka je znatno manja od dozvoljenog odstupanja kote "b" ( b = 15+0,1) to je veoma bitno sa aspekta
greke izrade predmeta obrade.
Greka upravnosti otvora 8H7 u odnosu na baznu povrinu "A" takoe je, s obzirom na primenjeni nain
baziranja, jednaka nuli:
u = 0 .
Greka upravnosti realno ima neku vrednost veu od nule, ali ne kao posledicu primenjenog naina baziranja
i stezanja predmeta obrade ve, verovatno, kao posledicu postojanja zazora i moguih zakoenja izmeu
izmenljivih voica i alata kojima se proces obrade izvodi. Dozvoljena vrednost greke upravnosti (slika
16.1) iznosi 0,05 mm na 100 mm duine to je, u razmatranom sluaju (teorijska greka upravnosti ima nultu
vrednost), vrlo velika vrednost.
Napomene:
a) Pribor treba projektovati za uslove serijske proizvodnje.
b) Obrada otvora d = 6H7 izvodi se buenjem (zavojna burgija - JUS K.D3.022) i razvrtanjem
(mainski razvrta - JUS K.D3. 132).
c) Materijal predmeta obrade je elik za cementaciju 5420, zatezne vrstoe
Rm = 650 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada estoj klasi hrapavosti.
Ako se usvoji irina ploice za centriranje: b1 = 10 0,03 onda maksimalni zazor izmeu ploice i kanala b =
10H6 = 10+0,009 iznosi:
Zmax = bmax - b1min = 10,009 - 9,97 = 0,039 mm.
Veliina greke baziranja po koti "c" jednaka je polovini ovog zazora, odnosno:
c =
Z max 0,039
=
= 0,0195 mm.
2
2
Moe se zakljuiti da je greka baziranja (maksimalna greka baziranja) po koti "c" priblino pet puta manja
od dozvoljene tolerancije kote "c", to je sa aspekta tanosti izrade predmeta obrade veoma bitno.
Greka upravnosti obraivanog otvora i povrine "A", zbog poklapanja konstruktivne i tehnoloke baze, ima
nultu vrednost, odnosno:
u = 0.
Dozvoljena greka upravnosti (slika 17.1.) iznosi 0,05 mm na 100 mm duine, a teorijska greka upravnosti
ima nultu vrednost, to je takoe, sa aspekta greke izrade predmeta obrade, veoma bitno.
Napomene:
a) Stezni pribor treba projektovati za uslove serijske proizvodnje.
b) Obrada otvora izvodi se sa dva alata odnosno obrada buenjem (zavojna burgija - JUS K.D3.022) i
obrada razvrtanjem (mainski razvrta - JUS K.D3.132).
c) Materijal predmeta obrade je elik 1730, zatezne vrstoe Rm = 750 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada estoj klasi hrapavosti.
a =
0,05 (1 sin 45 0 )
=0,0207 mm.
sin 45 0
Na osnovu prorauna moe se zakljuiti da je maksimalna greka baziranja po koti "a" znatno manja od
dozvoljenog odstupanja kote "a" ( doz = 0,1 mm) to je vrlo bitno s aspekta greke izrade predmeta obrade.
Greka baziranja po koti "b" jednaka je nuli iz razloga to nain baziranja ne utie na veliinu ove greke.
Takoe je, zbog poklapanja tehnoloke i konstruktivne baze, greka upravnosti osa obraivanih otvora i
povrine "A" jednaka nuli, odnosno: u = 0.
Dozvoljena greka upravnosti (slika 18.1) iznosi 0,05 mm na 100 mm duine, a teorijska greka upravnosti
ima nultu vrednost, to je sa aspekta greke izrade predmeta obrade, takoe veoma bitno.
Kontakt stezaa sa predmetom obrade poinje u okolini take "A". Sila stezanja Fs svojim momentom u
odnosu na taku "O" tei da zakrene predmet obrade. Pomeranje predmeta obrade postoji sve dok i drugi
kraj stezaa (okolina take "B") ne doe u kontakt sa predmetom obrade. Ako se obezbedi stabilno voenje
stezaa po osi (x - x), koja je paralelna uzdunoj osi prizme za baziranje, onda je sigurno da je u stegnutom
poloaju uzduna osa predmeta obrade (osa x1 - x1) paralelna osi stezaa odnosno uzdunoj osi prizme za
baziranje. Dakle, za pravilno centriranje i stezanje predmeta obrade potrebno je obezbediti precizno i
stabilno voenje stezaa i potrebnu silu Fs, to je u datom primeru i uraeno.
Napomene:
a) Stezni pribor treba projektovati za uslove serijske proizvodnje.
b) Obrada otvora 3,2H7 vri se sa dva alata i to burgijom
JUS K.D3.022) i razvrtaem (mainski razvrta - JUS K.D3.132).
c) Materijal predmeta obrade je elik 1530, zatezne vrstoe Rm = 700 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada estoj klasi hrapavosti.
(zavojna
burgija
Greka upravnosti obraivanih otvora i povrina "C" i "D" nastaje kao posledica postojanja zazora izmeu
kanala na oslonoj ploici i irine predmeta obrade (kota c = 40h6).
Konstruktivno se moe usvojiti maksimalna i minimalna irina kanala na oslonoj ploici (irina kanala
iznosi: ck = 40,01 +0, 01 mm):
ckmax = 40,02 mm i ckmin = 40,01 mm.
Maksimalna i minimalna vrednost kote "c" iznose:
cmax = 40 mm i cmin = 39,984 mm.
Maksimalni zazor spoja rauna se po obrascu:
Zmax = ckmax - cmin = 40,02 - 39,984 = 0,036 mm.
Konstruktivno se usvaja duina voenja: L = 57 mm.
Na osnovu datih podataka moe se izraunati greka upravnosti po obrascu:
Z
0,036
= 0,000316.
u = tg = max =
2 L 2 57
Dozvoljeno odstupanje upravnosti (slika 19.1) iznosi 0,05 mm, na 100 mm duine, to izraeno preko
tangesa ugla ima vrednost:
0,05
= 0,0005.
udoz = tg doz
100
Iz izloenog prorauna se moe zakljuiti da je dozvoljena ugaona greka znatno vea od njene proraunate
vrednosti.
Napomene:
a) Stezni pribor treba projektovati za uslove serijske proizvodnje.
b) Obrada otvora se izvodi buenjem (zavojna burgija - JUS K.D3.022) i razvrtanjem (mainski
razvrta - JUS K.D3.132).
c) Materijal predmeta obrade je elik 5430, zatezne vrstoe Rm = 800 MPa.
d) Zahtevani kvalitet obraene povrine pripada estoj klasi hrapavosti.
Dozvoljeno odstupanje kote "a" iznosi: adoz = 0,05 mm, a teorijska greka po ovoj koti ima nultu vrednost,
to
je
vrlo
bitno
s
aspekta
greke
izrade
predmeta
obrade.
Naime,
moe se zakljuiti da greka baziranja po ovoj koti praktino ne utie na greku izrade predmeta obrade.
Greka baziranja po koti b = 65 0, 05 ima nultu vrednost, odnosno b =0, iz razloga to nain baziranja ne
utie na realizaciju ove kote. Na veliinu odstupanja kote "b" utiu, prvenstveno, zazori izmeu voica i
reznih alata, to nije u vezi sa baziranjem predmeta obrade.
izmeu
epa
Z max
, gde je:
2
za
centriranje
(pozicija
2.)
prenika
otvora
Konstruktivno se moe usvojiti prenik epa za centriranje dc = 19,98 0, 01 , pa se, imajui u vidu prenik
otvora d = 20H7, izraunava maksimalni zazor preko izraza:
Zmax = dmax - dc(min) = 20,021 - 19,97 = 0,051 mm.
Na osnovu izraunate vrednosti maksimalnog zazora odreuje se, prema prethodnom obrascu, greka
baziranja:
c =
0,051
=0,0255 mm.
2
Dozvoljeno odstupanje kote "c" iznosi cdoz = 0,05 mm i znatno je vee od proraunate greke baziranja.
Praktino posmatrano i greka upravnosti osa otvora u odnosu na baznu povrinu "A" jednaka je nuli
odnosno priblino jednaka nuli:
u = 0 .
Greka upravnosti moe nastati samo pri nepropisnom rukovanju priborom kada se mogu javiti elastine
deformacije epa. Meutim, ako se ima u vidu prenik epa uvean za presek predmeta obrade onda je jasno
da su te deformacije male i pri znatnijim vrednostima radijalne sile na klinu. Pored toga, dozvoljeno
odstupanje upravnosti iznosi udoz = 0,05 mm, pa eventualno nastale nepravilnosti pri rukovanju priborom
ne mogu dovesti do prekoraenja ove vrednosti. Jo jednom se napominje da minimizacija ove greke
zahteva potiskivanje klina to manjom silom i potpunu samokoivost klina, koja se obezbeuje uglom klina
od priblino 3.