Professional Documents
Culture Documents
Branko Tadić - Alati I Pribori - Skripta
Branko Tadić - Alati I Pribori - Skripta
ALATI I PRIBORI
SKRIPTA
Kragujevac, 2008.
SADRAJ
I.
II.
III.
IV.
(1-29)
V.
(1-18)
VI.
(1-18)
(1-16)
(1-21)
(1-11)
(1-21)
(1-26)
XI,
XII.
XIII.
XIV.
XV.
(1-54)
(1-15)
(1-12)
(1-7)
(1-13)
I
Uvodna razmatranja o steznim priborima
(namena, podela, materijali pribora, trenutno
stanje poslovanja sa steznim priborima, mogui
pravci razvoja)
Izmeu ova dva granina stanja prisutan je veliki broj reenja razliitog stepena
mehanizacije.
Stepen univerzalnosti pribora moe biti razliit. Na primer, mogu biti
standardizovani pribori za delove razliitih oblika (steza sa tri eljusti, obrtni iljci i
slino).
Prema broju predmeta, ili alata, koji se istovremeno steu u pomonom priboru
razlikuju se pribori za stezanje jednog ili vie predmeta obrade ili alata.
funkcionalnost,
pouzdanost,
tehnologinost izrade,
ekonominost i
lakoa opsluivanja.
PODSETNIK ZA STUDENTE
U okviru ove tematske jedinice studenti treba da ovladaju osnovnim informacijama
vezanim za pomone stezne pribore u obradi metala rezanjem. Studenti treba da
znaju odgovore na sledea pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
ta su stezni pribori?
ta se postie primenom steznih pribora?
Kako se dele stezni pribori?
Ko projektuje i proizvodi stezne pribore?
ta je specijalni stezni pribor?
ta je tipizirani stezni pribor?
ta je agregatirani modulni sistem steznih pribora?
ta je polaz za projektovanje steznog pribora (koji tehnoloki i konstruktivni
parametri)?
9. ta je tehnoloki postupak izrade dela?
10. Koji materijali se primenjuju za izradu steznih pribora?
11. Koja znanja su potrebna konstruktoru steznih pribora?
II
Osnovni pojmovi o bazama, baziranju
i grekama obrade
EMA BAZA
KONSTRUKTIVNA BAZA
( OSNOVNA BAZA )
TEHNOLOKA BAZA
(POMOCNA BAZA)
BAZE ZA OSLANJANJE
MERNA BAZA
( KONTROLNA BAZA )
BAZE ZA CENTRIRANJE
Osnovnim (konstruktivnim) bazama nazivaju se povrine, linije i take koje odreuju poloaj
dela u sklopu maine u odnosu na druge delove i sklopove koji se sa njim spreu. Prvenstveno
treba nastojati da se osnovna baza koristi za postavljanje predmeta obrade u stezni pribor.
Primera radi analizirae se konstruktivni crte dela prikazanog na slici 2.
dH7
002
Mernim ili kontrolnim bazama nazivaju se povrine, linije ili take od kojih se vri oitavanje
dimenzija pri merenju (kontroli) dela ili po kojima se vri provera uzajamnog poloaja
povrina (paralelnost, upravnost i sl.). Konstruktivna baza se po nekim autorima naziva
merna baza.
eme baziranja zavise od konfiguracije dela i oblika povrina predmeta obrade. Veina
predmeta obrade ograniena je ravnim, cilindrinim ili koninim povrinama. Ove povrine se
koriste u svojstvu baza za oslanjanje. Uopteno posmatrano, svako telo u prostoru ima est
stepeni slobode (slika 4.) i to:
-
FPz
y
FPy
FPx
Fp
KLIN
povrini nazivaju se centrirajua baza. Obrzanje oko sopstvene ose obezbeuje se kao i pri
baziranju delova oblika valjka ( klinom, ivijom i sl. ).
Fp
Na taj nain predmetu obrade je oduzeto svih est stepeni slobode (zakretanje predmeta
obrade spreava se reguliuim osloncem koji je u kontaktu sa povrinom B ).
aT1
bT2
cT3
Fp
aT1
dH7
bT2
Fp
dH7
T .
S obzirom na verovatnosni karakter greaka moe se pisati:
(a)
= baz
(c)
= 0.
dT
= T ; baz
(d )
=0.
= Tc ; baz
a
dT
(a)
cTc
baz
DT
(a)
T
+ z.
2
10
h1
h2
b)
a)
C)
Dh1
O1
R2
Dh1
R1
O2
C
Dh2
B
a /2
11
D = D1 D2 .
Na osnovu slike 18. mogu se izvesti sledee relacije:
h1 = AE AD ;
AE = AO1 + O1E ; AD = AO 2 + O 2 D
D1 D2 1 + sin 2
2
h1 =
+ R1 (
+ R2 ) = ( R1 R2 ) (
)=(
)(
)
2
sin
sin
sin
sin
2
2
2
2
R1
1 + sin
R2
1 + sin
2) .
h 1 = D (
2 sin
2
Greka h odreuje se na osnovu sledeih zavisnosti:
h = AO1 AO2 =
h =
R1
sin
R2
sin
=
2
R1 R2
sin
D1 D2
2 sin
D
.
2 sin
2
h 2 = BE EC = R 1 + h + R 2 2 R 1 = R 2 R 1 + h
1 sin
1 sin
R1 R 2
2
2)
) = D (
h 2 = R 2 R 1 +
= (R 1 R 2 ) (
sin
sin
2 sin
2
2
2
.
12
d1
d2
b/2
x/2
I
A
O2
O1
S1min/2
S2min/2
II
D2
13
d
b
y2 = ( )2 ( )2
2
2
y2 = (
D2
b x
d S
b x
) ( + ) 2 = ( + 2 min ) 2 ( + ) 2 .
2
2 2
2
2
2 2
x=
d
S 2 min , pri emu su zanemarene veliine nieg reda.
b
L+d o
L-d cc
II
S1min
S2min
d
S 2 min o + c .
b
d S2 min
.
o + c S1 min
Veliina greke baziranja rauna se preko ugaone greke (slika 22.), bez obzira da li je
neki od epova srezan.
S1max
S2max
= arctg
S1max + S 2 max
.
2 L
15
III
Elementi za baziranje, samopodeavajui oslonci,
reguliui oslonci, gabariti za glodanje, voice,
zavarene i montane konstrukcije pribora
III
ELEMENATA
ZA
BAZIRANJE
PREDMET
OBRADE
Fs
"P"
C
A
a)
dH7/p6
b)
dH7/j6
C
1
B
3
2
Usmeravajua baza B (slika 6.) formira se preko dva epa, dok se granina baza
C formira preko jednog oslonog epa.
Ako je re o baziranju predmeta sa prethodno neobraenim povrinama onda se kao
osloni epovi primenjuju epovi prikazani na slici 8.
a)
b)
ELEMENATA
ZA
BAZIRANJE
Baziranje cilindrinih delova (delovi oblika valjka), kako je ranije reeno, vri se u
prizmama. Na slici 9. prikazan je predmet obrade baziran u prizmi, oslonjen po ravnoj
povrini i centriran preko ploice ( klina).
Sa slike se moe uoiti da je predmet obrade baziran u prizmu 1., oslonjen po delu
povrine A postolja i preko ljeba u donjem delu centriran ploicom (klin 2.).
Predmet obrade je stegnut silom Fs preko elemenata za stezanje smetenih na nosau
3. (elementi za stezanje nisu prikazani na slici).
Obrtanje predmeta obrade oko z ose i njegovo pomeranje po osi y spreava,
prvenstveno klin 2., dok je pomeranje po osama z i x i obrtanje oko njih spreeno
baziranjem predmeta obrade u prizmu i njegovim stezanjem.
Oslanjanje predmeta obrade vri se du izvodnica B i C odnosno, du ovih
izvodnica formira se elementarna povrina u obliku pravougaonika. S obzirom da se
predmet obrade u prizmi treba oslonati u okolini etiri take, poeljno je da se prizma
oslobodi na sredinjem delu tj. da ima oblik prikazan na slici 10.
Z
3
Fs
2
X
Fs
C2
B2
B1
C1
Elemente oblika diska karakterie znatno vei prenik u odnosu na njihovu visinu
(debljinu). Iz tih razloga glavna bazna povrina je eona povrina dika, koja je u
veini sluajeva ravna povrina. Po eonoj povrini disk treba osloniti u okolini tri
take, to je potpuno identino glavnoj (osnovnoj) bazi pri baziranju prizmatinih
elemenata. Po spoljanjoj konturi disk se oslanja ( centrira) preko prizme, slino kao i
pri baziranju cilindrinih delova. Razlika je u tome to se oslanjanje po prizmi vri u
okolini dve take. Oduzimanje estog stepena slobode (obrtanje diska oko sopstvene
ose) vri se na osnovu nekog elementa (klina, otvora, kanala i slino) koji definie
polazni poloaj diska. Uslovno reeno, u nekim sluajevima esti stepen slobode nije
potrebno oduzimati (ako ne postoje zahtevi u smislu dodatnog centriranja predmeta
obrade slika 13.).
(A,B)
A
Na slici 13. prikazan je jedan od moguih naina baziranja diska. Oslanjanje diska po
osnovnoj baznoj povrini A vri se po povrini prstena, uz pretpostavku da je eona
povrina diska mala i prethodno obraena. U sluajevima veih i neobraenih eonih
povrina baziranje se vri preko oslonih epova (tri oslona epa postavljena pod
uglom od 120 stepeni). Oslanjanje na prizmu vri se u okolini taaka A i B
odnosno po odgovarajuim elementarnim povrinama formiranim oko tih taaka.
esti stepen slobode, uslovno reeno, nije oduzet iz razloga to se radi o buenju
centralnog otvora pa je svaki mogui poloaj predmeta obrade identian.
Po eonoj povrini i kratkom otvoru baziraju se elementi oblika diska (slika 14.).
Osnovna bazna povrina je povrina A po kojoj se predmet obrade oslanja u
okolini tri take. Baziranje moe biti izvedeno (u sluaju malih gabarita predmeta
obrade) po itavoj povrini A ili, u sluaju veih gabarita predmeta obrade, po
oslonim epovima. ep za centriranje, u ovom sluaju, zamenjuje kratku prizmu
preko koje se, na klasian nain, baziraju elementi oblika diska. esti stepen slobode
oduzima se predmetu obrade, samo u sluajevima, kada na predmetu obrade postoji
neka definisana baza, na primer: otvor, ljeb i slino.
220.1
120
500.02
28H7
13H7
Na predmetu obrade je potrebno izvriti obradu ljeba (oseneni deo slike). Element
za baziranje bi mogao biti izveden u obliku prikazanom na slici 16. Kao to je na slici
prikazano dugi ep oduzima predmetu obrade etiri stepena slobode, a oslanjanje po
povrini A jedan odnosno peti stepen slobode. Zakretanje predmeta obrade oko
ose z spreava se preko kratkog epa (pozicija 3.) koji upada u otvor 10H7, ime
je predmetu obrade oduzet i preostali esti stepen slobode.
2
3
10
meuosnog odstojanja otvora. Na slici 17. prikazan je predmet obrade baziran na dva
kratka epa za centriranje.
Fs
Fs
Fs
Fs
11
12
B
Fs
Fs
13
a)
14
POMONI OSLONCI
Pomoni oslonci se primenjuju u sluajevima kada je potrebno poveati stabilnost
sistema predmet obrade-stezni pribor-alat. Na slikama 25. i 26. prikazana su neka od
moguih konstruktivnih reenja pomonih oslonaca.
FS2
A
FS1
B
2
C
3
2
15
d1
b1H7
bH7
b1
dH7
16
Fs2
A
Fs1
Na slici 29. prikazan je slian podsklop pribora izveden kao zavarena konstrukcija.
Fs2
Fs1
17
Fs
B
A
aT1
S2
B
S1
A1
B1
19
S2
S1
20
voica za obradu otvora, sa strane koja ulazi u telo pribora (nosa voica) treba da
bude oborena i na spoljanjem i na unutranjem preniku, a sa strane na kojoj ulazi
rezni alat ivice treba zaobliti. S obzirom na iroku primenu voica veliki broj tipova
voica je standardizovan. Voice se dele na fiksne i izmenljive. Fiksne voice se
primenjuju bez venca ili sa vencom u zavisnosti od toga koji je tip voice pogodniji u
konkretnoj situaciji.
FIKSNE VOICE
Fiksne voice (slika 36, a-c) presuju se u telo pribora ( nosa voica) sa spojem
H7/p6 ili H7/m6 tako da voica viri iz nosaa za veliinu a.
b)
c)
a)
IZMENLJIVE VOICE
Pri obradi preciznih otvora, gde su pored buenja, tehnolokim postupkom obrade
predviene i operacije proirivanja i/ili razvrtanja, za voenje reznog alata primenjuju
se brzo izmenljive voice. Brzo izmenljive voice postavljaju se u fiksne aure
(voice) sa spojem H7/g6 ili H7/g5. Na slici 37. prikazan je jedan tip konstrukcije
brzoizmenljive voice.
4
2
1
Osnovni elementi sklopa prikazanog na slici 37. su: fiksna voica 1., izmenljiva
voica 2., ivija 3. i zavrtanj 4. ivija i zavrtanj slue da spree obrtanje
brzoizmenljive voice i njeno izvlaenje u toku procesa obrade. Pri zameni voice 2.
ista se zakrene u smeru suprotnom od smera kazaljke na satu i povue navie. Na
mestu izvaene voice postavlja se nova voica, na primer, voica za razvrtanje. Za
operaciju obrade otvora 20H7, na primer, postojale bi tri izmenljive voice (voica
za buenje, voica za proirivanje i voica za razvrtanje) koje bi se naizmenino
postavljale u fiksnu voicu 1. Pored navedenog naina za spreavanje obrtanja
izmenljive voice postoji itav niz drugajih reenja na koja se moe naii u literaturi
i praksi. U praksi postoje sluajevi kada je zbog oblika predmeta obrade ili steznog
pribora potrebno izmenljivu voicu izraditi kao dugu voicu. Ispravno je, zbog
habanja voice, dugu voicu izraditi po uzoru na voicu prikazanu na slici 38b.
a)
b)
U nekim sluajevima, zbog oblika predmeta obrade, voicu treba oblikovati, kao to
je prikazano na slici 39a,b.
a)
b)
22
Pri obradi otvora koji se nalaze na bliskom odstojanju voicu treba izraditi kao
specijalnu (slika 40.)
23
IV
Pritezanje predmeta obrade prorauni
i stezni elementi, mehanizacija pribora
l
X
Fv(t)
Fh(t)
Fo1
Ft1
Ft2
Fs
Ft3
Fo2
Fa(t)
Fh(t)
Fs
Fs
, odnosno:
Fs
Fv(t ) x + Fh(t ) y
.
a + l
Fv max b + Fa max y
.
b
Na osnovu izvedenih uslova moe se, za konkretan primer, odrediti minimalna vrednost
sile stezanja i poloaj njenog dejstva na predmetu obrade. U izloenom primeru prikazan je
statiki, uslovno reeno grubi proraun potrebne sile stezanja. Realna vrednost sile stezanja
treba da bude znatno vea, prvenstveno zbog niza faktora koje dati proraun nije ukljuio u
razmatranje.
FAKTOR SIGURNOSTI KOEFICIJENT REZERVE
Koeficijent rezerve k je po svojoj sutini faktor sigurnosti koji ima za cilj da obuhvati
niz dopunskih uticaja, sistematskih ili sluajnih po svom karakteru, a koji nisu obuhvaeni
osnovnim proraunom napadnih sila i momenata.
Prema literaturnim podacima ( prema jednom pristupu), faktor sigurnosti se rauna prema
obrascu:
k = k 0 k1 k 2 k 3 k 4 k 5 k 6 = k i , gde je:
U cilju pouzdanog stezanja predmeta obrade kod steznih pribora u obradi metala rezanjem
primenjuje se veliki broj razliitih elemenata i mehanizama. Osnovna karakteristika ovih
elemenata i mehanizama je obezbeenje samokoivosti i jednoznano definisanog poloaja
predmeta obrade u steznom priboru. Kao elementi za stezanje najee se primenjuju
zavrtnjevi, klinovi, ekscentri, poluge, elastine aure, tanjiraste opruge i slini elementi.
Pored klasinih, mahom mehanikih elemenata, u primeni su i razliite vrste hidraulinih i
pneumatskih cilindara odnosno odgovarajue hidraulike i pneumatske instalacije. U
specijalnim sluajevima primenjuje se elektromagnetno, vakumsko kao i stezanje sa
elektromotornim pogonom. U buduem izlaganju bie prvenstveno rei o klasinim
mehanikim elementima i mehanizmima za stezanje, dok e u okviru mehanizacije steznih
pribora biti obraene ostale vrste elemenata i mehanizama za brzodejstvujue stezanje.
Najiru primenu u izradi mehanizama za stezanje imaju mehaniki elementi. Kao osnovne
razloge iroke primene mehanikih elemenata kod mehanizama za stezanje treba navesti
njihovu stabilnost, jednostavnost izrade i relativno nisku cenu uz mogunost postizanja
visokih vrednosti sila stezanja. Preko mehanikih komponenti ( zavrtnjeva, klinova, poluga
i slinih elemenata) mogue je na relativno jednostavan nain reiti problem stezanja
predmeta obrade u veini proizvodnih operacija uz postizanje visokog stepena pouzdanosti
sklopa steznog pribora. Pouzdanost stezanja preko mehanikih komponenti ogleda se,
prvenstveno, u mogunosti reenja itavog steznog sistema preko relativno malog broja
elemenata.
Moe se rei, da od svih mehanikih elemenata zavrtanj ima najiru primenu u gradnji
steznih pribora. Zavrtanj se, mada ree, moe koristiti kao direktni stezni element ili pak,
mnogo ee, u sklopu razliitih poluga i mehanizama. Jedan od osnovnih razloga iroke
primene zavrtnja kao steznog elementa jeste mogunost ostvarenja velikih aksijalnih sila
pri dejstvu relativno umerenih momenata na glavi zavrtnja uz istovremeno ostvarivanje
samokoivosti.
Veliina aksijalne sile koja se ostvaruje zavrtnjem moe se proraunati preko obrasca:
Fs =
Mt
dm
tg ( + ) + C
2
, gde je:
JUS:KG3.100
JUS:KG3.115
JUS:KG3.105
d1
d2
d2
c)
d)
b)
a)
c = r ctg
koeficijent trenja.
Proraun samokoivosti zavrtnja, dozvoljenog naprezanja na smicanje i torziju, odnosno
proraun maksimalno dozvoljenog momenta na glavi zavrtnja vri se prema poznatim
obrascima iz mainskih elemenata. U velikom broju sluajeva eona povrina zavrtnja ne
stee direktno ve preko prilagodljivog steznog elementa iji je oblik prikazan na slici 4.
Fs
Fq
Analizom datog obrasca moe se zakljuiti da sila Fs moe biti izrazito velika za male
vrednosti ugla , na primer: = 3 50. U realnim uslovima neminovno je prisutno trenje
na kontaktnim povrinama, pa je, s tim u vezi i sila stezanja u odreenoj meri manja.
Klinom se pri stezanju na predmet obrade moe delovati direktno ili indirektno, preko
potiskivaa, poluga i slino. U principu, stezanje klinom se svodi na tri sluaja prikazana
na slici 7 ( a-c )., gde su uporedo sa emom stezanja dati i konani obrasci za proraun sile
stezanja.
Prvi sliuaj prikazan na slici 7a.) odnosi se na direktno stezanje klinom.
Fs
1
a
Fq
Fq
tg ( + 1 ) + tg 2
Drugi sluaj odnosi se na stezanje klinom preko potiskivaa i dvostrane voice ( slika 7b).
Fs
2
1
3
a
Fq
Fs = Fq
1 tg ( + 1 ) tg 3
.
tg ( + 1 ) + tg 2
Fs
3
a
Fq
Fs = Fq
3l
tg 3
a
.
tg ( + 1 ) + tg 2
1 tg ( + 1 )
STEZANJE EKSCENTROM
Stezanje ekscentrom bazira, takoe, na principu klina kose ravni. U ovom sluaju kosa
ravan nije kao kod zavrtnja obavijena oko cilindrinog tela sa aksijalnim ve sa radijalnim
prostiranjem. Ekscentar je ploast ili cilindrian ( valjkast ) element obrtan oko ose koja
nije istovremeno i njegova osa simetrije. Na slici 8(a-b) prikazana su dva reenja stezanja
ekscentrom.
e
Slika 8a Primer stezanja ekscentrom
e
Slika 8b. Primer stezanja ekscentrom
Ekscentri se izrauju od elika za cementaciju i cementiraju na tvrdou od 55-60HRC dok
se radne ( kontaktne) povrine bruse. Stezanje ekscentrom zahteva manje vremena nego
stezanje zavrtnjem ( krai je put posluivanja) ali je primena ekscentra ua. Dok reenja
stezanja preko zavrtnja omoguavaju stezanje predmeta obrade irokih tolerancija
prethodne obrade, pri promenljivim silama rezanja, kod ekscentra postoje znatna
ogranienja. Ekscentri se uglavnom primenjuju u operacijama koje karakterie visoka
stabilnost steznog pribora i obrada sa neznatnim vibracijama. U principu postoje dve vrste
ekscentara i to: kruni i krivolinijski. Kruni ekscentri imaju oblik diska ili vretena
krunog preseka sa ekscentrino rasporeenom osom obrtanja, pa prema tome nije u
razvijenom stanju re o kosoj ravni ve o kosoj zakrivljenoj ravni. Kod krivolinijskih
ekscentara omota je u vidu logaritamske ili najee Arhimedove spirale. Glavna prednost
krunih ekscentara je jednostavna izrada dok je prednost krivolinijskih ekscentara
samokoivost u itavom dijapazonu radnog hoda.
KRUNI EKSCENTRI
e cos
, gde je e-ekscentricitet; R- poluprenik ekscentra.
R + e sin
10
=0
b)
a)
. Fs
Fs
11
Fs R Fs e = 0 R = e.
R
D
= 10 odnosno
= 20 gde je D prenik ekscentra.
e
e
Pri ovom odnosu, uz pretpostavku da je 0,1 , ekscentar je samokoiv u svakom
poloaju. Meutim, korisni hod ekcentra je suvie mali pri proraunatim prenicima
D
ekscentra, pa se preporuuje praktina vrednost prethodnog odnosa
= 14.
e
Sada treba odrediti ugao zakretanja pri kome poinje samokoenje. Prema slici 11. ovaj
kritini ugao ( = ) nalazi se iz jednaine:
Dh
Pri = 0,1
= 90 ( + ) , gde je:
= 0,1 (usvaja
= = arctg ;
se
priblina
sin
R
R
sin = R
0,1 = (arctg + arcsin 0,1 ) .
vrednost),
dok
pri
e
e
2
e
Gubitak hoda iznosi: h = e sin .
Do potrebne veliine ekscentriciteta dolazi se preko jednaine:
Fs
, gde je:
C
h potreban hod ekscentra koji se usvaja ( h = 2 e ),
z zazor izmeu radne povrine ekscentra u otputenom poloaju i povrine za stezanje
predmeta obrade, potreban za neometano postavljanje predmeta obrade na bazni element,
T tolerancija poloaja povrine stezanja predmeta obradeu odnosu na tehnoloku bazu,
k potreban minimalni razmak izmeu gornjeg dela predmeta obradei pritezne povrine
ekscentra,
C krutost sistema za stezanje,
Fs sila stezanja.
Najee se usvaja z = 0,2-0,4mm i k = 0,4-0,5mm.
h = z +T + k +
12
Fr
R'
Fs
Ft
F1
Ft
tg ( + 1 ) + tg 2
Fs
Fr l
, gde je:
[tg ( + 1 ) + tg 2 ] R '
13
Fs
1 1 1 2
+
R b (
)
E1
E2
2
, gde je:
Fs E
.
R b
Fs E
.
2
R p doz
d=
Fs
, gde je:
l pdoz
d - prenik rukavca,
l - duina rukavca ( ako je uleitenje izvedeno preko dva rukavca uzima se ukupna
duina) i
pdoz dozvoljeni povrinski pritisak na rukavcu.
SPIRALNI EKSCENTRI
14
R0
R1
R = a , gde je:
R - radijus vektor,
a - parametar spirale i
- ugao zakretanja
radni hod h se, prema slici 13, odreuje preko jednaine:
h = R1 R0 = a (1 0 ) .
Ne uzimajui u obzir dopunsko trenje u rukavcu, uslov samokoivosti je da u svakoj taki
periferije spiralnog ekscentra ugao izmeu tangente na spiralu i na krug kroz tu taku bude
manji od ugla trenja, tj. .
Iz slike dalje sledi:
h
a
a
tg =
=
R0 =
.
R0 (1 0 ) R0
tg
Uzimajui u obzir uslove samokoivosti dobija se:
a
.
tg
Ova jednakost odreuje minimalni prenik ekscentra koji obezbeuje samokoivost.
Svi ostali elementi prorauna spiralnih ekscentara su isti kao i kod krunih ekscentara.
R0
STEZANJE POLUGOM
15
a)
Fs
F0
Ft
Fs
r
L
b)
Ft
Fs
Fs
r F0
F
c)
L
l
Fs
F0
Ft
Fs
M
Fs =
= 0 Fs L F l + Ft r = 0 , odnosno
F l Ft r
i
L
= 0 F0 + Fs F = 0 F0 = F Fs .
Fs =
F L r ( F Fs )
, odnosno konani izraz:
L
Fs = F
(l r )
, gde je: - koeficijent trenja u rukavcu; r - poluprenik rukavca.
(L r)
Na slian nain mogu se odrediti sile stezanja za sluajeve poluge prikazane na slikama 14
(b- c).
Slika 14b Fs = F
Slika 14c
l r
.
L l + r
Fs = F
L r
.
L r
16
Pri proraunu sila stezanja polugom, u veini sluajeva, zanemaruje se sila trenja, s
obzirom na veliine L, l , r , . S tim u vezi, prethodni obrasci dobijaju oblik:
Slika 14a Fs = F
Slika14b Fs = F
l
.
L
l
.
L l
Slika 14c Fs = F
L
.
l
17
mehanizovane,
poluautomatske i
automatske.
19
Iz izloenog se jasno vidi kakvu ulogu ima mehanizacija i automatizacija steznih pribora i
uvoenje progresivnih konstrukcija. Prema tome mehanizacija i automatizacija se javlja
kao neophodni faktor pri razmatranju koncepcija pojedinih sistema-konstrukcija pribora.
Mehanizacija i automatizacija pribora bazira, u veini sluajeva, na primeni pneumatskih,
pneumohidraulinih ili hidraulinih sistema. Kod mehanizovanih steznih pribora pomou
pneumatskih, hidraulikih i drugih sistema vri se stezanje i otputanje predmeta obrade.
Kod poluautomatskih pribora i deo operacija postavljanja predmeta obrade u stezni pribor
izvodi se automatski, bez uea radnika. Kod automatskih steznih pribora sve operacije
poevi od dovoenja predmeta obrade u odreeni poloaj, stezanja, otputanja,
ukljuujui i skidanje predmeta obrade, vre se automatski, bez uea radnika. Prednost
mehanizacije i automatizacije steznih pribora ogleda se i kroz poveanje nivoa tehnolokih
i eksploatacionih mogunosti maina. Naime, ako se automatizovani radni ciklus alatne
maine dopuni sa automatizacijom radnog ciklusa pomonog pribora, obine univerzalne
maine postaju poluautomati.
UREAJI I ELEMENTI
20
Fs
F=
d 2 p F0 , gde je:
Kod cilindara dvosmernog dejstva (slika 18.) pomeranje klipa u radni i polazni poloaj vri
se pod dejstvom komprimovanog vazduha. Naroito su pogodni kada se, zbog geometrije
predmeta obrade, moraju koristiti vei radni hodovi.
21
Fs
p
Slika 18. Cilindar dvosmernog dejstva
d 2 p , gde je:
4
d - prenik cilindra; p - pritisak vazduha u cilindru; - stepen iskorienja.
Zbog iroke primene pneumatskih cilindara dvostranog dejstva razvijena je itava familija
istih. Oni se u principu razlikuju prema nainu privrivanja na telo pribora, to je i
prikazano na slici 19.
Sila na klipnjai cilindra proraunava se po obrascu: F =
22
U praksi se esto sreu zahtevi za poveanjem sila stezanja, bez poveanja prenika
cilindra. Ovakvi zahtevi postavljaju se kada je potrebno cilindre postaviti na bliskom
rastojanju (vievretena builica i sl.) ili kada se tei smanjenju gabaritnih dimenzija pribora
(mainski stezai za glodanje).
Na slikama 20 i 21. ematski je prikazan dvojni klipni ureaj.
dk
Fs
Fs
dk
F = 2 (
d 2 dk
) p , gde je:
4
2
23
Fs
Fs
dk
Cilindri dvosmernog dejstva nalaze iroku primenu kod steznih pribora. Prednost ovih
cilindara ogleda se, prvenstveno, u mogunosti istovremenog ostvarenja sila u dva razliita
smera. Na slici 22 ematski je prikazan cilindar dvosmernog dejstva.
a)
p
p Fs
dk
p
Fs
b)
p
Slika 22. Cilindar dvosmernog dejstva
24
F =
d2
p , gde je:
4
Pneumatske stezne komore, takoe, nalaze primenu pri izradi steznih pribora. Membranske
komore izrauju se sa razliitim hodovima poluge (klipnjae). Veliina hoda poluge
(klipnjae) zavisi od prenika, debljine i materijala od kojeg je izraena membrana
(dijafragma). Veliina sile stezanja (sila na klipnjai) menja se u funkciji hoda klipnjae.
Detaljniji prorauni mogu se nai u odgovarajuoj literaturi. Na slici 23. ematski je
prikazan izgled membranske komore.
D
4
d
a)
3
5
b)
25
I
6
5
3
d1
p1
Fp
F1
3
d3
p3
d2
F2
p2
D1
p1 1 .
4
2
F1 =
D22
F2 =
p2 2 .
4
Sile F1 i F2 su istog intenziteta, pa se moe napisati jednakost:
D12
D 2
D
p1 1 = 2
p 2 2 p2 = p1 12 1 .
4
4
D2 2
2
F1 = F2
p 2 = p3 .
Ukupna sila na klipnjai treeg cilindra rauna se po obrascu:
F=
D32
D 2 D 2 1 3
.
p2 3 = p1 1 3 2
4
D2 2
27
VAKUUMSKO STEZANJE
Fs
Fs
J
d
28
Povrina stezanja treba da bude fino obraena zbog uticaja zazora na veliinu sile
stezanja.
Elektromagnetni stezai nalaze iroku primenu pri stezanju delova na radnim stolovima
brusilica. Treba naglasiti da su mogua reenja kod obrtnih kretanja primenom obrtnih
magnetnih steznih pribora kao i za stezanje predmeta obrade sa naleuim povrinama koje
odstupaju od ravni.
29
V
Standardizacija, unifikacija i tipizacija
steznih pribora, grupni i modularni
(fleksibilni) stezni pribori
Osnovna zajednika karakteristika sva tri puta za intervencije je veoma visok nivo
tipizacije elemenata, podsklopova i sklopova pomonih pribora, sa estim tipskim
reenjima brzodejstvujueg, mahom mehanikog, rukovanja, pre svega stezanja i
otputanja.
GRUPNI POMONI PRIBORI
Formiranjem grupe tehnoloki slinih delova, pojedinana i maloserijska proizvodnja
se prevode u serijsku pa ak i velikoserijsku proizvodnju, ime se opravdava ulaganje
u projektovanje i primenu opreme poviene proizvodnosti.
Moe se istai da se grupni pomoni pribori obino projektuju za jednu operaciju
zajednikog tehnolokog postupka grupe predmeta obrade (delova), pa se kao osnovni
zahtev za grupni pribor postavlja mogunost baziranja, stezanja ili voenja alata za
sve predmete obrade date grupe. Ovaj se zahtev moe ostvariti na jedan od tri naina i
to primenom:
-
Pre prelaska na obradu narednog predmeta obrade iz grupe u prvom sluaju treba
izmeniti odreeni broj elemenata (za oslanjanje, centriranje, voenje alata i dr.) a u
drugom sluaju treba izvriti odgovarajua regulisanja poloaja pojedinih elemenata.
Prema tome, kod grupnog pomonog pribora postoji osnovni grupni pribor i komplet
izmenljivih, odnosno podeljivih elemenata.
Projektovanje grupnih pomonih pribora je iz razloga to se izvodi za grupu
tehnoloki slinih delova a ne za jedan deo znatno sloenije nego kod specijalnih
pomonih pribora. Projektovanje se zasniva na analizi konstrukcijskih i tehnolokih
karakteristika delova koji pripadaju istoj grupi i na prouavanju podataka o
tehnolokom postupku izrade, alatima, mainama i ostalim karakteristikama.
Tok projektovanja grupnih pomonih pribora ima nekoliko faza i to:
-
Ck1 ulazi cena osnovnog grupnog pribora Cg kao i cena svih izmenljivih delova Ci
koji su potrebni za prilagoavanje pribora svakom lanu grupe, pa je:
m
Ck 1 = C g + Ci ,
1
dok je u sluaju konstruisanja i izrade specijalnih pomonih pribora ukupna cena Ck2
za svih m delova, odnosno:
m
Ck2
Ck1
sistemi sa ljebovima,
sistemi sa otvorima (sa urezanom zavojnicom), i
kombinovani sistemi.
Oblast mogue primene univerzalnih montanih pribora je veoma iroka, ali se mogu
izdvojiti sledei sluajevi u kojima njihova primena dovodi do znatnih tehno
ekonomskih efekata:
-
brz je povraaj uloenih sredstava (2-3) godine, uz vek trajanja veine elemenata
kompleta 10 pa i vie godina.
zbog postojanja veeg broja spojeva izmeu elemenata nuno se smanjuje krutost
kompletnog pribora, i
.
Slika7. - Elementi modulnog steznog sistema
Elementi za baziranje
OSNOVNA PLOA
10
TELO PRIBORA
11
PLATFORMA
KONZOLA
12
13
Elementi za lokaciju
HORIZONTALNA PRIZMA
14
UGAONIK
DVOSTRANI UGAONIK
15
PODELJIVI GRANINIK
PODELJIVI GRANINIK
16
Elementi za stezanje
APA ZA STEZANJE
STEZA
17
STEZA
18
VI
Uvodna razmatranja o reznim alatima
i materijalima reznih alata
rune i
mainske
vrsti obrade,
1
Prema vrsti obrade razlikuju se rezni alati za: struganje, proirivanje i razvrtanje, glodanje,
rendisanje, bruenje i glaanje, provlaenje, izradu zupanika, izradu navoja i dr. Ako se neki alat
koristi za vie obrada, svrstava se u grupu alata u kojoj je osnovni (npr. burgije). Glodala i noevi se
mogu koristiti i za izradu zupanika i navoja. Zato se razvrstavaju u grupu alata prema nameni (alati
za struganje, alati za glodanje, alati za izradu zupanika, alati za izradu navoja).
-
Alati za buenje su zavojne burgije, ravne burgije, burgije za duboko buenje, burgije za
zabuivanje, proirivai, uputai i razvrtai razliitih tipova i noevi za buenje.
Alati za izradu navoja su noevi za izradu navoja na strugovima, ureznici za runu izradu navoja
ili izradu navoja na builicama, nareznice, glave za navoj, glodala za navoj, tocila za bruenje
navoja i sl.
Alati za izradu zupanika su modulna glodala, odvalna glodala za cilindrine ili konine
zupanike, noevi za rendisanje zuba, alati za brijanje (ljutenje), glaanje i bruenje zupanika,
alati za provlaenje zupanika i sl.
Alati za bruenje su brusne ploe (tocila), brusne glave sa segmentima, brusno kamenje za
glaanje i superfini, brusne trake, brusni praak, dijamant za otrenje, ploe i aure za
spoljanje glaanje, alati za glaanje otvora (honovanje).
Prema vrsti materijala predmeta obrade razlikuju se rezni alati za obradu metala, alati za obradu
drveta, plastinih masa i nemetala (kamen, staklo, hartija, grafit i sl.).
Prema vrsti alatnog materijala alati se dele na alate od alatnog elika, brzoreznog elika, tvrdih
metala, keramikih materijala, dijamantske alate, alate od super tvrdih materijala i sl.
Prema broju reznih ivica razlikuju se jednoseni alati (noevi za rendisanje, struganje, buenje,
rezanje navoja i sl.), dvoseni alati (spiralne i ravne burgije i sl.), vieseni alati (proirivai,
razvrtai, uputai, glodala, ureznici,..) i mnogoseni alati (alati za bruenje-tocila).
2
Prema obliku alata odnosno poloaju povrina koje se obrauju podela je na alate za obradu
spoljanjih povrina, izradu navoja, izradu otvora, izradu zupanika i sl.
Prema tipu alata alati se razvrstavaju na alate izraene iscela-izjedna od alatnog materijala, alate
sa lemljenim zubima i alate sa mehaniki privrenim ploicama.
Prema nainu postavljanja na mainu razlikuju se alati sa drkom i nasadni alati ili alati sa
otvorom.
Posebno znaajna podela alata je prema stepenu univerzalnosti na standardne i specijalne alate.
Standardni alati su rezni alati opte namene. Definisani su nacionalnim standardima i izrauju se u
serijama od strane specijalizovanih firmi (strugarski noevi, zavojne burgije, razvrtai, ureznici,
glodala).
Specijalni alati se koriste samo za odreene operacije na konkretnim predmetima obrade i
mainama. Izrauju se pojedinano ili u malim serijama. Veoma su skupi, pa se koriste uglavnom u
serijskoj i masovnoj proizvodnji. To su na primer, alati za provlaenje, profilni strugarski noevi,
profilna glodala i slini alati.
1.3. OSNOVE PROJEKTOVANJA REZNIH ALATA
Rezni alati treba da su tako projektovani i konstruisani da obezbede formiranje predmeta obrade
zadatog oblika, dimenzija, kvaliteta i tanosti i da poseduju visoku reznu sposobnost, postojanost i
pouzdanost rada.
Polazni podaci za projektovanje reznih alata su podaci o:
predmetu obrade (oblik i dimenzije obraenih povrina, potrebna tanost i kvalitet obrade,
materijal i njegova tehnoloka svojstva) i
tehniki podaci o opremi na kojoj se izvodi obrada.
tip alata,
konstrukcija alata,
materijal reznog dela i
ostali relevantni parametri.
A zatim:
Osnovni zahtevi koje alat treba da ispuni su odreeni njegovom namenom. To su: obezbeenje
procesa rezanja, obezbeenje potrebnog oblika, dimenzija, tanosti i kvaliteta povrina, kao i
dopunski zahtevi: tehnologinost izrade, regeneracija povrine i sl.
Mogunost obrade se, najveim delom, obezbeuje izborom materijala reznog dela i njegovim
osobinama (vrsta, fiziko-mehanike karakteristike,..), kao i geometrijskim parametrima reznog
dela alata.
Tanost i kvalitet obrade su, najveim delom, uslovljeni konstrukcijom alata, kvalitetom reznih
povrina alata, reimima obrade i vrstom primenjenog sretstva za hlaenje i podmazivanje.
Ekonomska efikasnost alata podrazumeva maksimalnu proizvodnost i minimalnu cenu obrade.
Maksimalna proizvodnost zavisi od materijala alata, konstrukcije alata, postojanosti i reznih
sposobnosti alata, broja reznih ivica i reima obrade.
Pri projektovanju reznih alata, posebno alata za obradu sloenih profila povrina, izvode se sloeni
prorauni geometrijskog oblika reznih elemenata alata, potrebnog oblika i tanosti obraenih
povrina, vrstoe i krutosti alata, otpora rezanja i sl. Ovi prorauni obuhvataju, pored prorauna
profila alata i proraun krutosti konstrukcije.
1.4. OSNOVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI REZNIH ALATA
Svaki rezni alat se sastoji od najmanje dva osnovna dela:
TE LO ALATA
D R KA
TE LO ALATA
O SNO VA
D R KA
TE LO ALATA
O TVO R Z A
PO STAVLJANJE
NA M A INU
Slika 1.
4
Rezni deo alata ispunjava osnovnu ulogu reznih alata, obezbeujui rezanje, odnosno uklanjanje
vika materijala. Sastoji se od jedne ili vie reznih ivica (glavnih i pomonih) utvrene geometrije,
grudne i lene povrine. Grudna i lena povrina moe biti ravna ili zakrivljena (slika 2.)
5
Drka alata odnosno prihvatni i stezni deo treba svojom konstrukcijom da obezbedi pravilno
postavljanje-baziranje, prihvatanje i pouzdano stezanje alata u odgovarajui pribor maine,
uzimajui u obzir sile rezanja, sile stezanja i sl. U nizu sluajeva ovaj deo alata se koristi i za
centriranje alata.
Kod alata sa drkom, oblik drke zavisi od tipa alata. Kod strugarskih noeva drka je krunog,
pravougaonog i kvadratnog poprenog preseka (slika 5.).
lr
Kod cilindrinih alata (burgije, razvrtai, vretenasta glodala i sl.), oblici drke (slika 6.) se
razvrstavaju na:
cilindrine drke i
drke sa Morze konusom i to
- sa uicama i
- bez uica.
h
l
60
120
Reavanje ova dva suprotna zahteva dovelo je do irokog asortimana alatnih materijala , znaajnog
poveanja brzine rezanja i skraenja vremena izrade. Tako je, na primer, za obradu jedne osovine
1903. godine, alatom od alatnog elika bilo potrebno 100 minuta, a 1974. godine za obradu iste
osovine alatom od tvrdog metala sa prevlakom Al2O3, samo 1 minut (slika 9).
tg
100
1000
1974
1905
HV
15% TiC
TM
HR C
KER AMIKA
5% TiC
TM
BC
BC
AC
600
1000
T, K
T, K
64
HRC
10
Reenje ovih zahteva dovelo je do razvoja alatnih materijala razliitog tipa i kvaliteta kao to su:
Pored ovih alatnih materijala za izradu alata koriste se i materijali nedefinisane geometrije,
namenjeni izradi alata za bruenje, poliranje, honovanje i sl. To su razliiti brusni materijali tipa
korunda, silicijum karbida i sl.
Pored osnovnih alatnih materijala za izradu reznih alata koriste se i razliiti pomoni materijali. To
su materijali namenjeni izradi drke, tela, nosaa, raznih produetaka, nastavaka i sl.
Kao pomoni materijali koriste se:
konstruktivni elici,
sivi liv,
elini i aluminijumski liv i drugi materijali.
Priblina ocena rezne sposobnosti alatnih materijala ostvaruje se preko tvrdoe i ilavosti i njihove
zavisnosti od temperature.
Najveu primenu za izradu reznih alata imaju dva tipa alatnih materijala:
brzorezni elici i
tvrdi metali.
Brzorezni elik se preteno koristi za izradu alata za prekidno rezanje (buenje, glodanje,
rendisanje, provlaenje, ...)
Tvrdi metal se preteno koristi za izradu alata koji rade u uslovima neprekidnog rezanja (strugarski
noevi, eona glodala,.. ).
11
volframove brzorezne elike: 6880, 6881, 6883,... namenjene izradi normalno optereenih
reznih alata,
volfram molibdenske brzorezne elike: 7680,..., namenjene izradi alata poveanog
optereenja,
molibdenske brzorezne elike: 7880,... namenjene izradi alata za prekidno rezanje, jer ih
odlikuje poveana ilavost,
vanadijumske brzorezne elike: 8780, 9681, 9683, 6981, 9880,.. koje odlikuje poveana
otpornost na habanje i visoke temperature, a namenjeni su izradi alata za zavrnu obradu i
kobaltske brzorezne elike: 6980, 6982, 9780,.. koje karakterie otpornost na visokim
temperaturama i namenjeni su izradi jae optereenih alata.
Stalni pratilac brzoreznih elika je hrom, iji je sadraj oko 4%. Hrom obezbeuje poboljanje
prokaljivosti odnosno tvrdoe. Ostali legirajui elementi imaju sledeu ulogu:
Brzorezni elici se praktino koriste za izradu svih alata za obradu otvora (burgije, proirivai,
razvrtai,...), izradu navoja, glodala (malih dimenzija iz jednog komada), noeva za rendisanje,
provlakaa, alata za izradu zupanika i sl. Kvalitet reznih alata od brzoreznog elika znatno zavisi
od pravilnosti i kvaliteta izvoenja termike obrade.
U savremenim proizvodnim uslovima koriste se i dve nove tehnologije poboljanja kvaliteta alata
od brzoreznog elika i to tehnologije:
metalurgije praha i
nanoenja prevlaka.
h
BC
hR
BC+ TiN
T1
T2
Slika 12.
tvdi metali sa visokim sadrajem WC i neznatnim dodatkom ostalih karbida (TiC, TaC)
namenjeni za obradu tvrdih i krtih materijala kada se formira kidana strugotina, i
tvrdi metali sa poveanim sadrajem TiC i TaC namenjeni za obradu ilavih materijala kada se
formira neprekidna strugotina.
slovni i
brojni deo.
Slovni deo oznake (slika 13) ukazuje na osnovnu grupu tvrdih metala.
Prema slovnoj oznaci tvrdi metali se razvrstavaju u tri grupe:
14
RD
A
OC
TV
TV
A
OC
RD
P01
P08 K01
P08
K05
P10
K10
P20
P25
K20
M10
P30
K30
M20
K40
P40
M30
K50
M40
P50
I
L
T
OS
AV
AV
OS
T
L
I
ISO P
ISO M
ISO K
Zadnjih godina se razvijaju tvrdi metali bez volframa. To su tvrdi metali na bazi TiC i NiMo kao
vezivnog materijala. Podesni su za obradu konstruktivnih, ugljeninih i legiranih elika, ali ne I
visoko legiranih.
U odnosu na brzorezne elike tvrdi metali obezbedjuju i smanjenje koeficijenta trenja na
kontaktnim povrinama reznih elemenata (slika 14).
u
BC-CELIK
TM-CELIK
v
15
jednoslojnih i
vieslojnih prevlaka od TiC, TiN, Al2O3.
T
TM
TM+ TiC
Mineralna keramika je ist Al2O3 sa neznatnim dodatkom MgO ili CrO, koji spreava porast zrna u
toku sinterovanja. Ima obino belu boju, pa se esto naziva i bela keramika.
Meana keramika se sastoji od 60% Al2O3 i 40% WC, Mo2C ili TiC.
Prednosti rezne keramike u odnosu na tvrde metale su vea tvrdoa, vea otpornost na habanje i
vea otpornost na povienim temperaturama. Nedostaci su niska ilavost i visoka osetljivost na
dinamika-udarna optereenja i promenu termikih naprezanja.
16
Rezna keramika se koristi za izradu alata namenjenih neprekidnom rezanju na mainama poveane
krutosti i stabilnosti i to za obradu konstruktivnih elika (ugljeninih i legiranih), visokokvalitetnih
elika, sivog i temper liva, legura obojenih metala i obradu nemetala. Nije pogodna za obradu lakih
metala i njihovih legura zbog difuzionog habanja, odnosno porasta intenziteta difuzionog habanja.
Rezna keramika obezbedjuje brzine rezanja 100-700 m/min, to zahteva alatne maine
odgovarajue pogonske snage, krutosti i stabilnosti.
prirodni dijamant,
sintetiki dijamant i
kubni nitrid bora (borozan ili elbor)
elbor i
borozan.
Elbor se dobija sinterovanjem nitrida bora u specijalnim uslovima. Borozan je supertvrdi materijal
na bazi jedinjenja bora (40% B) i azota (50% N) uz dodatak odgovarajuih legirajuih elemenata.
1.5.8.
U oblasti razvoja i usavravanja reznih alata dve osnovne tendencije su usmerene na:
Sa aspekta usavravanja postojeih i razvoja novih alatnih materijala osnovne tendencije su:
18
VII
Geometrija reznih alata
r + r' + = 180 0.
Poloaj grudne povrine reznog klina je odreen:
radijalnim grudnim uglom - f ( grudni ugao u ravni Pf ),
Kada su grudna i lena povrina reznog klina izvedene sa rubovima tada se iza
odgovarajueg indeksa ugla dodaju brojevi 1, 2, 3 , ... koji se odnose na redni broj ruba.
(slika 4.)
Preporuke za izbor reznih alata se najee daju za uglove:
r , r' , s , o , o .
a=
x
x
.
; BC=BCo=
sin r
tg r
x
x
tg o ; b= x tg f ; c=
tg p , pa posle zamene sledi:
sin r
tg r
x
x
tg o = x tg f +
tg p .
sin r
tg r
Nakon mnoenja datog izraza sa
sin r
dolazi se do konanog izraza oblika:
x
tg o = sin r tg f + cos r tg p .
8
U dananje vreme najee su u primeni izmenljive rezne ploice kod kojih je ve formiran loma strugotine
i geometrija grudne i lene povrine. U najveem broju sluajeva problem izbora geometrije alata svodi se na
izbor geometrije prema preporukama proizvoaa alata. Na primer, Stellram preporuuje sledee geometrije
za glodanje:
Geometrija -2C
2C geometrija ima otvoreni loma strugotine koji smanjuje rezni pritisak dok snaga ostaje
nepromenjena. 2C je idealan za obradu niskougljeninih elika.
Geometrija -3M
Geometrija -42
42 je geometrija opte namene i koristi se za veinu materijala. Kombinacija pozitivnog napadnog
ugla reznog alata i oblik grudne povrine ine jaku reznu ivicu . Za glodanje pri 90, geometrija -42 je
najbolji izbor za tee operacije. Sa ovom geometrijom mogue su visoke brzine rezanja pri glodanju sa
uglom uspona od 90 i 45.
Geometrija -421
421 geometrija se koristi za operacije srednje I zavrne obrade pri visokim temperaturama legura,
titanijuma, nerdjajueg elika i teko obradljivih materijala. Veliki pozitivni napadni ugao reznog alata
poboljava obradivost materijala. Uz geometriju -421 dostupni su RPHT i SDHT umetci za operacije
glodanja pri 45 i 0. Geometrija 421 predstavlja poboljani 42 dizajn, ali primenjuje se najvie za zavrnu
obradu i za legure otporne na toplotu gde se zahteva otrija rezna ivica.
Geometrija -43
43 je geometrija opte namene konstruisana za rad sa vrstim, lepljivim materijalima kao to su
nerdjajui elici i legure otporne na visoke temperature.
Geometrija -44
Geometrija 44 je periferna ivina osnova sa osnovnom bruenom stranom za izradu najboljeg
kvaliteta povrine kod veine materijala uz smanjenje reznog pritiska i potronje energije.
Geometrija -441
441 geometrija je ivini osnovni umetak sa otrom reznom ivicom za rad sa legurama aluminijuma,
titanijuma, bakrom i mesingom. Geometrija 441 omoguava slobodnije rezanje pri operacijama 90 i 45 I
smanjuje usisni efekat koji je karakteristian za vee zavojne geometrije.
Geometrija -45
Geometrija 45 dizajnirana je za grubu I zavrnu obradu. Dostupna u brojnim vrstama, ova
geometrija omoguava obradu irokog spektra materijala. Upotrebljiva je za dobru zavrnu obradu.
Geometrija 45 omoguava slobodnije rezanje pri operacijama 90 i 45 I smanjuje usisni efekat koji je
karakteristian za vee zavojne geometrije.
Geometrija -46
10
Geometry -47
Geometrija 47 ima slinu primenu kao geometrija 45, karakterie je malo nii rezni pritisak i
dobre performanse kod legura otpornih na temperaturu.
Geometrija -721
Veoma veliki napadni ugao omoguava slobodnije manipulisanje rezanjem kod aluminijuma.
Odlina za komponente sa tankim zidovima..
Geometrija -J
J je ravni umetak sa krunom linijom u osnovi. Dostupna je sa razliitim veliinama radijusa.
Geometrija -M
M ima mali loma strugotine koji omoguava male brzine rezanja pri obaranju ivice.
Geometrija N
11
Geometrija -RG..S
RG..S je dizajnirana za zavrnu obradu 3D odlivaka. Veoma je precizna I omoguava dug radni
vek alata. RG..S je sposobna za obradu bonog zida koji je pod uglom od skoro 90.
Geometrija -SN
SN je najjaa geometrija u spektru proizvoda i idealna je za nestabilne uslove rezanja, duge
izboine i veoma velike brzine rezanja.
Geometrija ...T
T geometrija je geometrija opte namene, naroito pri operacijama glodanja od 45 i koristi se u
irokom dijapazonu. Ovakav dizajn je vrst skoro kao ravni gornji umetak ali obezbedjuje odlinu
sposobnost lomljenja strugotine.
Geometrija -TN
TN je slina kao SN, ali ima manju ivicu, koja umanjuje potronju energije.
Geometrija ...W
W Stellram nudi brojne gornje ravne umetke za razliite primene u glodanju i za irok spektar
materijala. Ravni glavni umetci su najbolji izbor za vrstinu prilikom glodanja od 90, 45 i 0. Ova
geometrija ima jau reznu ivicu od olebljenog umetka.
12
Dubina rezanja, ap
Na slici 6. dijagramski su prikazane oblasti primene prikazanih geometrija u zavisnosti od koraka i dubine
rezanja.
Brzina rezanja, f
(inch/rev.)
13
14
15
SANDVIK- COROMANT
16
VIII
Alati u obradi struganjem ukljuujui i
profilne strugarske noeve
noevi za proirivanje i
profilni fazonski noevi.
Tabela 2.
Veliina glavnog napadnog ugla usvaja se, u zavisnosti od uslova obrade, takoe iz
odgovarajuih tabela. Veliina glavnog napadnog ugla u osnovi zavisi od stabilnosti
(krutosti ) tehnolokog sistema i vrste obrade tabela 3.
Tabela 3.
Ugao nagiba seiva usvaja se u zavisnosti od uslova obrade ( poluzavrna, gruba obrada,
... ) iz odgovarajuih tabela tabela 5.
Tabela 5.
Prelazno seivo noa moe se izvesti ili sa radijusom ili u vidu zatupljenog vrha. Veliine
radijusa prelaznog seiva za razliite preseke tela noa i razliite uslove rada daju se u
odgovarajuim tabelama. Umesto zaobljenog vrha noa, kod alata sa vie noeva ( glave za
proirivanje ) i kod noeva za odsecanje prelazno seivo se brusi pod uglom o = / 2 na
duini 0,5-3mm, a u zavisnosti od dimenzija alata. Standardne dimenzije tela strugarskih
noeva prikazane su u tabeli 6.
Tabela 6.
Tabela 7.
U tabeli 8. prikazane su vrednosti grudnog i lenog ugla dok su u tabeli 9. date vrednosti
napadnog ugla.
Tabela 8.
Tabela 9.
10
Vrednosti pomonog napadnog ugla i ugla nagiba seiva prikazane su u tabelama 10 i 11.
Tabela 10.
Tabela 11.
Slika: 12.
11
12
draa. Ploice se izrauju od tvrdog materjala obino legiranog elika otpornog na habanje koroziju i
abraziju. Postoje etri osnovna sistema stezanja reznih ploica koja su standardizovana i koja se primenuju:
1. Pritezanje odozgo masivnim draem C sistem.
2. Pritezanje ploice preko otvora preko pritezne poluge i ekscentrima P sistem.
3. Pritezanje pomou zavrtanja S sistem.
4. Kombinovani sistem pritezanja preko otvora i odozgo M sistem.
Rezna ploica.
Podlona ploica.
Elastina ivija.
Dra ploica.
Stezna apa.
Vijak.
13
Podlona ploica.
Elastina ivija.
4. Dra.
5. Kolenasta poluga.
6. Zavrtanj.
3.
Zavrtanj.
3. Rezna ploica.
4. Zavrtanj.
5. Podlona ploica.
2.
Sl.10- S-sistem.
sl.11.-Zzamena ploica S sistema.
Da bi se izbeglo netano naleganje na stranice leita dra i ploica se izrauju u velikom polju tolerancije
to omoguava podeavanje i uklapanje ploica. Tipian primer ovih alata je obrada unutranjih otvora ili na
strugarskim automatima gde konstrukcije ostalih draa nemogu da priu. Nedostaci ovog sistema su:
nepravilno naleganje, netanost naleganja i pojava vibracija, zaglavljivanje navoja za pritezanje plooce
usled upadanja sitnih estica i ostataka rezanja, to su sve razlozi zbog kojih se ovaj sistem ne nalazi
zanajnije u primeni. Ovakav sistem pored podnone ploice u nekim sluajevima zahteva postavljanje i
gornje ploice.
14
Kombinovano pritezanje:
Ovaj sistem kombinuje dva sistema pritezanja, okretna ploica se stee uz pomo ekscentra 2. i apom 3.
Sistem stezanja pomou ekscentra ostvaruje se uvrtanjem zavrtnja koji je ujedno i steza stezanje se ostvaruje
zbog ekscentrino postavljenog konusa.
pomou
15
16
17
123456789101112-
18
19
Materijal
predmeta obrade
CMC
No.
Tvrdoa
u
Brinelima
HB
Brinell
Hardness
HB
Nelegirani
Ugljenini
elik
Non alloy
carbon
steel
Legirani
elik
Alloy steel
Nerajui
elik
aren
Stainless
steel
Annealed
C=0,15%
01,1
125
C=0,35%
01,2
150
C=0,70%
01,3
180-250
aren
Annealed
Oplemenjen
Hardened and
tempered
Martenitski
Feritski
Martenisticferritic
02,1
02,2
02,2
02,2
05,1
05,2
125-200
200-275
220-325
325-450
Steel
castings
Visoko legirani
High alloy
06,1
06,2
06,3
P2
1,20,20,15
95220280
75170220
60135175
60135175
50110140
4090115
307090
180310385
165285350
130245300
200290410
170240350
130190280
80190250
65150200
45115160
4595160
4075125
305595
160300400
140245330
110190260
130260330
100210270
80160210
150250310
110195265
90155210
70125170
130190280
105150220
85120175
6595140
50120160
4095125
3075100
256080
356095
305075
204060
153050
110190260
85155210
70125170
50100135
80160210
65130170
50100130
4080105
200280
225
95165200
80125150
6590115
5580110
125185230
90150180
120190225
140175
160200
115160
55115145
3575100
307090
406090
254060
203550
80165225
60120160
80135160
5595115
90105
150-270
150-220
140220250
100165200
150
150-250
160-250
60120150
4580100
8095
100185260
75135165
130160
Nelegirani
Non-alloy
Nisko legirani
Low-alloy
2,00,40,2
PGP
PGP
P1P
P4
P6
015
1025
Posmak mm/o Feed mmrev
1,20,72,0- 2,51,20,40,30,4- 1,00,40,2
0,1
0,2
0,4
0,2
170210
135165
Austenitski
Austenitic
elini liv
PGP
135
20
Materijal predmeta
obrade
elik velike
otpornosti
Hard steel
Legure
otporne na
toplotu
Heatresistant
alloys
Temperovani
liv
Malleable
iron
Manganski elik
12%
Manganese steel
12%
Kaljeni elik
Hardened steel
Sadri
gvoe
Iron
aren
base
Anealed
Sadri
Otvrdnut
nikal
Aged
ili
kobalt
Liven
Nickel
Cast
or
cobalt
base
Feritski
Ferritic
Perlitski
Perlitic
CMC
No.
06,33
04
20,11
20,12
20,21
20,31
20,22
20,32
20,24
20,33
Tvrdoa
u
brinelima
HB
Brinall
hardness
HB
200-300
50658HRC
07,1
07,2
110-150150-270
Cast-iron, low
tensile
08,1
150-220
Sivi i legirani
liv velike
otpornosti
Cast-iron, high
tensile
08,2
200-330
Feritski
Ferritic
Perlitski
Pearlitic
09,1
09,2
PGP
1025
K1P
125-230
200-300
PGP 315
K20 iand
K13 A
1,0-0,70,2
1,00,5-0,2
1,0-0,5-0,30,2-0,15
1,2-0,7-0,40,3-0,15
25-3040
25-4070
20-3555
10-2035
200
280
250
350
320
Niskolegirani
sivi liv
Kuglini
grafitni liv
Nodular SG
iron
PGP
015
20-30- 40
15-25- 35
60-75
35-50
25-35
15-25
150215275
875110165
120205330
85150243
85135185
80120165
120140235
60950150
90140200
50-95115
90150225
65110175
80-110155
65-90130
65110175
55-95160
10-30 samo
za K 20
10-20
50-60-75
25-35-50
15-20-30
10-15-25
8-10-15
130-165200
60-90-110
90-150-220
65-90-105
70-115-160
45-65-75
85-135-180
65-110-140
21
400
600
12-20
10-15
9-15-25
10-15
50-85
250-350475
225-320450
150-210280
80-150
60-110
85-110
350-420500
250-300360
150-210275
305-375470
220-270335
130-180250
220-280335
160-200240
100-130165
30,11
30,12
30-80
80-120
130017002200
350-480650
800-10001300
200-270350
30,21
30,22
100
130
300-480700
160-250380
140-225320
85-130-190
230-350
115-230
230-460
115-230
85-170
175-350
10
Chilled cast iron
Electrolytic
Elektrolitski
copper
bakar
Olovne legure
Lead alloys
Bronzamesing
legure
Bronze-Brass
alloys
Aluminijumske
legure
Aluminium
alloys
Aluminijumske
legure(liv)
Aluminium
alloys (cast)
Ostali
materijali
Other
materials
Mesing, crveni
liv
Brass, red brass
Fosforna bronza
Phosphorbronze
Ne obrauju se
termiki
Non heat
treatable
Obrauju se
termiki
Heat treatable
Ne obrauju se
termiki
Non heat
treatable
33,1
33,2
33,3
Obrauju se
termiki
Heat treatable
Tvrda guma
Hard rubber
Ebonitsko
vlakno
Fibre
40
45
Tvrdi sintetiki
materijal
Hard plastic
Tabela 13. : Preporueni reimi obrade u obradi struganjem nastavak
22
paralelnom osom i
nagnutom osom.
radijalne i
tangencijalne.
Na slici 3. prikazani su neki primeri radijalnih i tangencijalnih noeva.
23
obradu a
24
25
Maksimalni prenik krunih noeva za spoljanju obradu rauna se po obrascu: D max =2(t max +K+S)+d,
gde su:
gde je:
dmin- minimalni prenik profila otvora (minimalni unutranji prenik) koji se obradjuje.
Debljina prizmatinog profilnog noa iznosi: K=t max +S+E
gde su:
S = (0.25 - 0,5)K - debljina tela noa i
E - visina ispusta za stezanje noza.
Duiina profilnih noeva je najee 75 - 100 mm.
26
Postojanje grudnog i ledjnog ugla reznog klina i poloaj ose alata u odnosu na
predmet obrade (slika 7.) ukazuju na to da su profil alata i predmeta obrade u radijalnom
pravcu slini, ali nemaju istu dubinu.
Slika 7.
Sa slike se mogu uoiti veliine koje definisu p o l o a j grudne povrine rcznog klina
profilnih noeva u odnosu na osu predmeta obrade i noa:
h=rsin
H=Rsin,
gde je =+
8-12
8-12
8-12
8-12
8-12
8-12
8-12
8-12
8-12
27
Tabela 1.
Sve ovo zahteva korekciju profila noa polazei od profila predmeta obrade.Zadatak
korekcije je odredjivanje dubine profila u karakteristinim takama profila, odnosno,
odredjivanje vrednosti prenika karakteristinih taaka profila (R i ) kod krunih profilnih
noeva ili odredjivanje dubine profila kod prizmatinih profilnih noeva. Pri proraunu ovih
veliina proraun se vri na najmanje tri decimale, a rezultati se zaokruuju na dve decimale.
Slika 8.
28
h = r 1 sin 1 =rsin
A 1 =A 2 =r1cos=rcos
sin 3 = h/r 3
A 3 =A 4 =r 3 cos 3
C 3 =A 3 -A 1
s in 5 = h /r 5
A5= r 5c o s 5
C 5 =A 5 -A 1
= +
H = Rsin 1 =Rsin
R=D/2
B 1 =R 1 cos 1
B 3 = B 4 = B 1 -C 3
tg 3 =H/B 3
R 3 =R 4 = H/sin 3 = B 3 /cos 3
=>
B 4 = B 1 -C 5
tg 5 = H/B 5
R 5 = H/sin 5 = B 5 /cos 5
KOREKCIJA PROFILA PRIZMATICNIH NOZEVA
Kod prizmatinih profilnih noeva izraunavanje dubine profila u karakteristinim takama
profila (Bi) se ostvaruje posredstvom prorauna rastojanja karakteristinih taaka profila predmeta
obrade (A i ) i dubine profila predmeta obrade (C i ) du grudne povrine (slika 9.).
Slika 9.
h=rsin
A 1 = A 2 =rcos
sin 3 = h/r 3
A 3 =A 4 =r 3 cos 3
C 3 =A 3 -A 1
sin 5 =h/r 5
A 5 =r 5 cos 5
C 5 =A 5 -A 1
B 3 =B 4 =C 3 cos
29
B 5 =C 5 cos
Kada je profil noa normalan na osu predmeta obrade onda on ima leni ugao jednak nuli. U tim
sluajevima profil noa na tim povrinama izrauje se prema emi prikazanoj na slici 10.
tg = (rs ru ) sin / L,
gde je:
30
poveanju temperatura postepeno smanjuje. Ustaljeno obrazovanje naslage pri profilnom struganju odgovara
zoni brzina rezanja od 30- 70 m/min, nezavisno od materijala alata. Treba napomenuti da na veliinu naslage
veoma utie i veliina koraka-brzine pomonog kretanja. Pri obradi sa profilnim noevima od tvrdog metala,
pri poveanim brzinama rezanja, nema pojave naslage.
HABANJE PROFILNIH NOEVA
Proces profilnog struganja u veini sluajeva obavlja se pri malim debljinama strugotine. U tim uslovima
izraeno je trenje i habanje lene povrine, tako da je postojanost ovih alata ograniena maksimalnom
irinom pojasa habanja na lenoj povrini. Zbog razliitih preseka strgotine na odreenim deonicama profila,
i u principu razliite geometrije alata na tim deonicama, habanje nije ustaljeno (ravnomerno) ve su izraeni
odreene oblasti (pikovi) koncentrisanog habanja, uglavnom na prelazima seiva.
GREKE OBRADE PRI STRUGANJU PROFILNIM NOEVIMA
Profilni noevi najee su obraeni tako da su im u radijalnom preseku profili sastavljeni od pravih linija, a
ako se bruenje profila vri na specijalnim brusilicama onda se mogu dati i proizvoljni profili. U prvom
sluaju profilni noevi su sastavljeni od konusnoih i cilindrinih povrina. Pri obrazovanju grudne povrine
seiva seemo te konuse i cilindrine povrine sa ravni ne kroz osu konusa ve sa ravni paralelnoj ili
nagnutoj u odnosu na osu konusa. U tom sluaju stvarno seivo e biti sastavljeno od konveksnih delova koji
predstavljaju krive II reda. To seivo e dati konkavni presek obraene povrine, tako da razlika u kotama
moe prei i veliinu dozvoljenog odstupanja.
Najvea tanost, pri potpunom odsustvu konkavnosti obrazovane konine povrine postie se primenom
prizmatinih profilnih noeva ije je seivo u baznom poloaju na visini centra predmeta obrade. U praksi je
mogue postii odreenu tanost i sa prizmatinim profilnim noem kod koga je samo jedna taka reue
ivice postavljena na visini centra predmeta obrade. Treba napomenuti da u optem sluaju leni ugao ne utie
na veliinu konkavnosti.
Najvea greka obrade dobija se pri obradi sa okruglim profilnim noevima postavljenim tako da im je jedna
taka rezne ivice u visini centra predmeta obrade. To znai da najnetaniju obradu daju okrugli profilni noev
kod kojih je grudni ugao vei od nule a ugao nagiba seiva jednak nuli. Posle njih, sa aspekta greaka dolaze
okrugli profilni noevi sa grudnim uglom veim od nule i uglom nagiba seiva veim od nule, dok su
prizmatini noevi sa
f0
=0
taniji.
0 I f 0.
Kod tangencijalnih profilnih noeva najee se primenjuje grudna povrina opteg poloaja koja obezbeuje
postepenu obradu raznih taaka profila, a to veoma smanjije otpore rezanja. Ako je profil prethodno formiran
radijalnim profilnim noem, a tangencijalni profilni no se koristi kao zavrni onda njegova grudna povrina
treba da bude paralelna osi predmeta obrade.
Posebnu panju treba posvetiti privrivanju profilnih noeva u nosae u cilju postizanja to vee
stabilnosti (tokii i sl.).
31
XI
Alati u obradi glodanjem
Prema dubini otvora koji se bui razlikuju se burgije za buenje otvora malih dubina i burgije za
duboko buenje (L/d3).
Prema vrsti alatnog materijala razlikuju se burgije od brzoreznog elika i burgije sa ploicama od
tvrdog metala. Postoje i burgije sa dijamantskim vrhom (obrada stakla i slino).
Prema postupku izrade razlikuju se valjane, glodane i bruene burgije.
U specijalne burgije spadaju zavojne burgije sa kanalima za odvodjenje SHP, produene zavojne
burgije i burgije za duboko buenje.
STANDARDIZACIJA BURGIJA
- zavojne burgije od brzoreznog elika standardizovane su nacionalnim starim standardom JUS
K.D3.010,
- predmet standarda obuhvata uslove za izradu burgija od brzoreznog elika
Standardom je propisano:
- smanjenje prenika burgije (D=0,02-0,08 mm/100mm),
- dozvoljena odstupanja i tolerancije, veliina ojaanja jezgra burgije,
- materijali burgije
- brzorezni elik legiran sa vanadijumom HSS (6880, 6882, 7680, 7880) i
- brzorezni elik legiran sa kobaltom HSS-E (6980, 6981, 9681, ...)
- tvrdoa burgije i tvrdoa drke,
tg 0 =
(1 sin
sin 2 tg X
cos tg X
sin cos X
X
aX
, gde je a X - poluprenik jezgra burgije, rX - rastojanje od centra burgije do posmatrane
rX
take na seivu.
sin X =
tg X =
rX
, gde je R poluprenik burgije.
R
Pri obradi buenjem, proirivanjem i razvrtanjem, zbog brze zamene alata, usvajaju se burgije sa morze
koninom drkom.
ugao 2
ugao
116
116-118
120
125
120
116-120
125
135
130
140
130-140
35
30
25
20
25
25-30
34-45
15-20
25-30
45
35-45
4
H = d ctg
Na slici 1. pikazan je standardni oblik vrha burgije. Ovakav nain otrenja burgije primenjuje se kod
zavojnih burgija prenika do 12mm za obradu elika, elinog liva i livenog gvodja.
Obino otrenje burgija (slika 2.) primenjuje se pri obradi burgijama prenika iznad 12mm, razliitih
metalnih materijala. Ovaj oblik otrenja preporuuje se za obradu elinog liva sa korom, vrstoe
manje od 500 Mpa.
Otrenje prikazano na slici 3. primenjuje se pri obradi burgijama prenika iznad 12mm, svih metalnih
materijala. Preporuuje se za obradu elika i elinog liva sa skinutom korom, vrstoe manje od 500
Mpa.
Otrenje prikazano na slici 4. primenjuje se kod burgija prenika iznad 8mm pri obradi temperovanog
liva, livenog gvodja i elinog liva.
Otrenje prikazano na slici 5. primenjuje se kod burgija prenika iznad 12mm pri obradi elika
vrstoe iznad 1200 Mpa.
Ravno otrenje burgije, otrenje burgije sa iljkom, primenjuje se pri obradi bakra.
Rezni deo burgije (ploica od tvrdog metala) zalemljen je za telo burgije. Telo burgije i drka izradjuju
se od konstruktivnog elika zatezne vrstoe priblino 700 Mpa.
Burgije sa ploicom od tvrdog metala primenjuju se za obradu metalnih materijala relativno visoke
vrstoe, kamena i drugih nemetalnih materijala.
2 r = 2
115
112
6
8
8
0
6
8
120
115
120
Konstrukcija burgija sa zalemljenim ili mehaniki privrenim ploicama od tvrdog metala je veoma
usavrena, tako da se na tritu mogu nai razliiti oblici i preporuke proizvoaa. Na slikama 3. i 4.
dati su fotografski prikazi savremenih burgija (proizvoa TITEX).
10
Obrada otvora puanom burgijom vri se na specijalnim mainama (slika 9.). Predmet obrade izvodi
glavno obrtno kretanje a alat pomono pravolinijsko kretanje. Postoje maine kod kojih alat izvodi
glavno obrtno kretanje ili i alat i predmet obrade izvode glavno pravolinijsko kretanje.
11
U primeni je vei broj topovskih burgija sloenije konstrukcije sa radnim delom od brzoreznog elika i
ploicom od tvrdog metala, jednosenih i viesenih, o emu se podaci mogu nai u odgovarajuoj
literaturi.
BUENJE OTVORA SPECIJALNIM ZAVOJNIM BURGIJAMA
Specijalne zavojne burgije koje se koriste za buenje dubokih otvora, imaju kanale za dovodjenje SHP
u zonu rezanja. Kanali su zavojni i prolaze kroz obe grane burgije od vrha do drke. (slika 11.)
SHP se dovodi kroz drku (slika 7a.) ili sa bone strane u oblasti vrata burgije (slika 11b.).
Geometrija ovih burgija je veoma usavrena. Na slici 12. dat je fotografski prikaz ovog tipa burgije gde
se veoma jasno moe uoiti specijalni oblik otrenja koji u velikoj meri otklanja negativan uticaj
poprenog seiva, smanjuje otpor prodiranja i moment rezanja, i uopte, poveava izlazne efekte
obradnog procesa.
12
13
Nezavisno od Burgsmullerovog postupka, Beisner je 1942. godine doao do sline ideje u pogledu
cirkulacije SHP i strugotine ali mnogo bolje u pogledu rezne geometrije alata. On je tada, ve uspeno
reenu geometriju jednosene burgije iskoristio u kombinaciji sa telom u obliku cevi, obezbedivi tako
potrebnu krutost alatu. Njegovo reenje alata prakazano je na slici 14.
Kao SHP kod ovog alata koristi se ulje pod pritiskom, koje obezbedjuje istovremeno hladjenje i
podmazivanje seiva i vodjica burgije. Predmet obrade se postavlja horizontalno, bez potekoa sa
odvodjenjem strugotine jer se transport strugotine vri snanom strujom SHP. Obrada otvora BTA
postupkom vri se na specijalnim mainama (slika 15.).
Dalji razvoj BTA postupka iao je u pravcu modifikacija rezne geometrije alata i poboljanja tehnikih
karakteristika specijalnih maina za buenje ovim postupkom. U pogledu alata poseban znaaj ima
konstrukcija i primena viesene burgije koja ima niz prednosti u odnosu na prvobitno reenje.
Principijelna ema BTA postupka viesenom burgijom prikazano je na slici 16.
14
Proces rezanja se odvija na tri uzajamno odvojena rezna elementa: centralnom, srednjem i perifernom.
Njihov poloaj u odnosu na osu burgije i u odnosu na vodjice burgije, preko kojih se ovaj alat oslanja o
zidove otvora, je tako odredjen da se otpori rezanja medjusobno uravnoteavaju u znaajnoj meri. To
doprinosi stabilnosti itavog sistema, manjem trenju izmedju vodjica i zidova otvora i manje potrebnoj
snazi maine. Zahvaljujui sinterovanim lomaima strugotine na svakom reznom elementu, koji je
inae od tvrdog metala, u procesu rezanja se stvara strugotina malih dimenzija koja se lako odvodi iz
zone rezanja. BTA postupak sa viesenim alatom spada u red najproduktivnijih naina izrade otvora
prenika iznad 20mm pa i manjih. Medjutim, BTA postupak stavlja pred konstruktora maina
specijalne zahteve. Pre svega, itav sistem za dovod SHP mora biti potpuno hermetizovan, to
predstavlja veliki problem. Pored toga prisutni su i problemi vezani za obezbedjenje visokih protoka i
pritisaka SHP i mnogi drugi. Na slici 17. dat je fotografski prikaz savremenih glava za buenje
dubokih otvora BTA postupkom.
Na slici 18. prikazan je izvod iz kataloga TITEX za izbor tipa BTA glave za duboko buenje
15
16
Kod ejektorskog buenja primenjen je unutranji dovod SHP i unutranji odvod strugotine iz zone
rezanja to je osnovna razlika u odnosu na BTA postupak. To je postignuto tako to su umesto jedne,
primenjene dve cevi kao telo burgije, postavljene jedna u drugoj. Spoljanja cev prenosi obrtni moment
i aksijalnu silu na ejektorsku burgiju, a unutranja cev samo fiziki razdvaja SHP koja se pod pritiskom
dovodi u zonu rezanja, od strugotine i SHP koje se odvode iz zone rezanja. Na unutranjoj cevi su
pored toga izradjeni kosi otvori kroz koje jedan deo SHP prodire u unutranju cev neposredno po
ulasku u medjuprostor ovih cevi. Upravo strujanja SHP kroz te otvore i njegovo usmeravanje i kretanje
ka izlaznoj strani unutranje cevi stvara odredjeni potpritisak na prednjem delu ovih cevi. Taj
potpritisak deluje na struju SHP, koja dolazi u zonu rezanja, inei je tako mnogo efikasnijom u smislu
odvodjenja strugotine. Time je smanjen potreban pritisak i protok koji stvara hidraulini uredjaj
maine. Pored toga, zahvaljujui dejstvu stvorenog potpritiska u zoni ejektorske burgije i nainu
dovodjenja SHP, nije potrebno vriti bilo kakvo zaptivanje predmeta obrade, to itav sistem znatno
pojednostavljuje. Praktina korist ovog poboljanja u odnosu na BTA postupak sadrana je u
mogunosti da se ejektorsko buenje, uz odgovarajue hidrauline uredjaje i pribore, izvodi i na
univerzalnim mainama (strug, builica...). Na slici 20. prikazana je ema na kojoj su ucrtani smerovi
kretanja SHP i strugotine pri buenju ejektorskom burgijom.
17
U pogledu rezne geometrije, ejektorska burgija u principu odgovara viesenoj BTA burgiji (slika 21.).
18
PITANJA
1. Kinematika buenja i otpori rezanja
2. Podela burgija
3. Standardizacija burgija ta je propisano standardom?
4. Geometrija zavojne burgije
5. Oblici otrenja zavojne burgije
6. Burgije sa tvrdim metalom
7. Puana i topovska burgija
8. Problematika buenja dubokih otvora
9. Specijalna zavojna burgija
10. BTA postupak buenja
11. Ejektorski postupak buenja
19
20
21
X
Alati u obradi razvrtanjem i proirivanjem
standardne proirivae,
standardne uputae i
specijalne uputae.
valjkastom drkom,
MK drkom i
ekstra dugi.
Standardni uputai izrauju se kao eoni uputai i kao konusni uputai. eoni uputai
izrauju se i u varijanti nasadnih eonih uputaa. Standardni eoni uputai izrauju se
sa uglom vrha od 1800 i 900, dok se konusni uputai izrauju sa uglom vrha od 600, 900 i
1200.
U grupu specijalnih uputaa spadaju:
-
dodatak za proirivanje
1,5 mm
1,7 mm
2,4 mm
3,0 mm
4,0 mm
samo razvrtanje (grubo i fino)
Ugao vrha proirivaa usvaja se u zavisnosti od materijala predmeta obrade. Pri obradi
elika ovaj ugao iznosi 1200, pri obradi sivog liva 900-1200 i 1200 1500 kod proirivaa sa
ploicama od tvrdog metala.
Ugao nagiba zavojnice ima veliki uticaj na proces rezanja i definie se u zavisnosti od
vrste obraivanog materijala. Na osnovu ovog ugla razlikuju se osnovni tipovi
proirivaa i to:
-
tg
.
sin 2 r
RUB-FAZETA PROIRIVAA
Rub, odnosno fazeta proirivaa, slui za voenje proirivaa kroz proireni otvor. Meri
se na udaljenju 5mm iza preseka glavnog i pomonog seiva. irina ruba treba da bude
u granicama propisanim standardom a u zavisnosti od prenika proirivaa.
DRKA PROIRIVAA
Drka proirivaa definie se odgovarajuim standardima a njen oblik je isti kao i kod
zavojnih burgija. Kod veih prenika proirivaa, radi utede materijala, drka se izrauje
od konstrukcijskog elika a radni deo od brzoreznog elika, pa se spajaju eonim
zavarivanjem.
OZNAAVANJE PROIRIVAA
Proirivai se oznaavaju na sledei nain:
Proiriva X-d1-L-Y
gde je: X-oznaka standarda za oblik i mere odgovarajueg proirivaa, d1-nazivni prenik
proirivaa, L- smer rezanja (desni smer se ne oznaava), Y- oznaka grupe brzoreznih
elika (HSS ili HSS-E).
Primer:
UPUTAI SA VOICOM
Ovi uputai imaju cilindrinu voicu koja slui za centriranje uputaa u odnosu na
izbueni otvor, ili da obezbedi upravnost eone povrine u odnosu na osu izbuenog
otvora. Mogu biti sa stabilnom i izmenljivom voicom. Konstruktivni elementi ovih
uputaa mogu se nai u JUS standardima, katalozima proizvoaa i odgovarajuoj
literaturi.
KONINI UPUTAI
Ovi uputai se izrauju sa razliitim uglovima vrha. Mogu biti izraeni od brzoreznog
elika ili sa ploicama od tvrdog metala. Detaljnije informacije (konstrukcija i
geometrija) mogu se nai u odgovarajuoj literaturi.
NASADNI UPUTAI
Izrauju se u veliinama prenika 0d 38 do 250mm. Radni deo se izrauje posebno pa se
postavlja na odgovarajuu drku i za nju mehaniki privruje. Broj seiva kod ovih
alata je znatno vei nego kod proirivaa.
EONI UPUTAI
Koriste se za obradu eonih ravnih povrina otvora.
RAZVRTAI
Razvrtai su rezni alati koji se primenjuju u zavrnim operacijama obrade otvora. S
obzirom da se u obradi razvrtanjem skida tanak sloj materijala otpori rezanja su
srazmerno manji pa se ovom vrstom obrade postie visoka geometrijska tanost i kvalitet
obraene povrine. Obradom razvrtanjem moe se postii kvalitet obraene povrine koji
pripada, ak, i etvrtoj klasi hrapavosti, mada se razvrtanjem najee postie peta, esta i
sedma klasa hrapavosti.
Proces obrade razvrtanjem karakterie:
- proces rezanja slian kao kod obrade proirivanjem,
- manji dodaci za obradu u odnosu na obradu proirivanjem,
- znatno vei broj zuba u odnosu na proirivae,
- pravilan rad razvrtaa je u velikoj zavisnosti od uslova rada,
- izraeno je koncentrisano habanje alata i
- geometrijski parametri veoma bitno utiu na proces obrade.
Razvrzanje se izvodi na builicama, strugovima, revolver strugovima, automatima i
drugim mainama za obradu otvora. Takoe se razvrtanje moe izvoditi i runim putem
sa runim razvrtaima.
rune razvrtae i
mainske razvrtae.
Runi razvrtai mogu biti izraeni kao stabilni i sa pominim noevima. I u jednom i u
drugom sluaju mogu se izraivati kao standardni i kao specijalni.
Mainski razvrtai, takoe, mogu biti stabilni i sa pominim noevima. Stabilni razvrtai
izrauju se sa drkom i kao nasadni razvrtai. Razvrtai izraeni sa cilindrinom ili MK
drkom mogu biti od brzoreznog elika ili sa ploicama od tvrdog metala izraeni kao
standardni ili specijalni.
Razvrtai sa cilindrinom drkom mogu biti runi, mainski i nasadni dok se razvrtai sa
MK drkom izrauju kao runi i mainski. Pored pomenutih vrsta razvrtaa postoji i
veliki broj specijalnih razvrtaa.
10
RUNI RAZVRTAI
Runi razvrtai se primenjuju za razvrtanje cilindrinih i koninih prolaznih otvora
runim putem. Izrauju se sa pravim i zavojnim zubima i kako je reeno mogu biti sa
nepodeljivim i sa pominim noevima.
l3 =
d d5
ctg r + m , gde je : m =(1-3)mm - dodatak za oborenu zatitnu ivicu.
2
11
Okretanjem zavrtnja, kuglica pritiska na konini unutranji deo noeva ime se poveava
prenik razvrtaa. Ovaj razvrta koristi se za razvrtanje prolaznih otvora
MAINSKI RAZVRTAI
12
Ovi razvrtai izrauju se najee sa pravim zubima. Pri obradi otvora, naroito otvora sa
ljebovima, koriste se razvrtai sa zavojnim zubima, kojima se obezbeuje ravnomerniji
rad a time i tanija i kvalitetnija obrada otvora. Konstruktivni elementi nepodeljivog
cilindrinog mainskog razvrtaa sa zavojnim zubima i MK drkom prikazani su na slici
7.
13
Oznake prema slici imaju sledee znaenje: L - ukupna duina razvrtaa, l - duina
radnog dela, l1 -duina drke, l2 - duina vrata, l3 - duina reznog dela, l4 - duina
izlaznog dela, l5 - duina ulaznog (centrirajueg) dela, l7 - duina kalibrirajueg
(cilindrinog) dela, d - nazivni prenik razvrtaa, d2 - prenik vrata, r - ugao nagiba
seiva.
ematski prikaz radnog dela cilindrinog mainskog nepodeljivog razvrtaa prikazan je
na slici 8.
14
Prenik kalibriueg dela razvrtaa smanjuje se prema drci radi smanjenja trenja. Ovo
smanjenje prenika, prema standardu iznosi 0,015 mm do 0,025 mm na 100mm duine
reznog dela. Duina cilindrinog dela razvrtaa (l7) treba da obezbedi potrebni broj
otrenja do potpunog istroenja prenika tog dela. Ranije je ova duina bila definisana
standardima i iznosila je: l7=(0,25-0,5)l.
15
Obrada razvrtanjem odvija se na ulaznom delu -reznom delu razvrtaa. Veliina ulaznog
dela razvrtaa utie ne samo na oblik strugotine ve i na njen pravac odvoenja. U
zavisnosti od obraivanog materijala i vrste obrade postoje razliite vrste (uglovi)
ulaznog dela razvrtaa. Veliina ugla r direktno utie na veliinu preseka strugotine a
time i na veliinu otpora rezanja. Manji ugao ulaznog konusa smanjuje debljinu
strugotine i sile rezanja, to je posebno vano kod runih razvrtaa. Vei ugao ulaznog
konusa daje loiji kvalitet obraene povrine razvrnutog otvora. Standard propisuje da
ugao r iznosi 450 mada isti moe imati i drugaije vrednosti (pri obradi mekih
materijala ovaj ugao je manji). Detaljniji podaci o obliku i uglovima ulaznog dela
razvrtaa mogu se nai u odgovarajuoj literaturi.
RADNA I UKUPNA DUINA RAZVRTAA
Tanost obraenog otvora zavisi u velikoj meri od broja zuba i njihove raspodele. Sa
poveanjem broja zuba smanjuje se debljina strugotine po zubu, kvalitet obraene
povrine je bolji i razvrta ima mirniji rad. Razvrtai obino imaju 6-12 zuba. Zbog lake
izrade i lakeg merenja razvrtai se izrauju sa parnim brojem zuba. Orjentaciono se
usvaja broj zuba za razvrtae poviene tanosti i za obradu krtih materijala (bronze,
livenog gvoa i sl.) prema izrazu:
z =1,5 d +4.
Za obradu ostalih materijala broj zuba se proraunava preko obrasca:
z=1,5 d +2.
16
Zubi razvrtaa se izrauju u nejednakoj podeli jer se na taj nain spreava pojava riseva i
nepravilne geometrije otvora. Na slici 10. prikazana je jedna od moguih ugaonih podela
zuba razvrtaa.
U sluaju da je podela zuba ravnomerna svi zubi nailaze na male zaostatke strugotine i
svi odjednom poinju rezati. Zbog toga dolazi do vibracija, to je veoma nepovoljan
sluaj. Kod neravnomerne raspodele ovo se ne dogaa, jer sledei zub nikada ne dolazi
tano na mesto prethodnog zuba ve ispred ili iza risa koji je prethodni zub napravio.
LENI UGAO RAZVRTAA
Postoji bitna razlika u geometriji ulaznog dela razvrtaa i kalibrirajueg dela. Leni ugao
na glavnom seivu mora biti dovoljno veliki da rezni klin pri uobiajenim posmacima
slobodno ree. Ovaj ugao ne sme biti manji od 50. Kod malih razvrtaa, kod razvrtaa sa
levim zavojnicama ljeba i irim zubima ovaj ugao moe biti i znatno vei. Kod razvrtaa
sa prenikom do 10mm ovaj ugao iznosi 150-200, dok kod razvrtaa sa veim prenikom
ovaj ugao ima vrednost 80-120. Vei leni ugao daje bolji kvalitet obraene povrine
mada je nedostatak manja postojanost alata. U praksi se, posebno kod razvrtaa veih
dimenzija, formirajui dva lena ugla na ulaznom delu razvrtaa. U ovom sluaju prvi
leni ugao ima vrednost 80-200, dok drugi ugao ima vrednost 150-200.
Na kalibrirajuem delu razvrtaa izrauju se takoe leni uglovi kao i na ulaznom delu.
Kod veine razvrtaa formira se jedan leni ugao koji ima vrednost 120-150.
GRUDNI UGAO RAZVRTAA
Oblik ljeba razvrtaa nema izraenu ulogu kao to je sluaj kod zavojnih burgija. ljeb
se najee izrauje sa jednougaonim ili dvougaonim glodalom. Podaci vezani za profil
ljeba razvrtaa mogu se nai u katalozima proizvoaa alata i u odgovarajuoj literaturi.
IRINA RUBA (FAZETE)
Analizirajui uticaj irine fazete na rad razvrtaa utvruje se da pri velikoj irini fazete
(iznad 0,6mm) dolazi do naglog smanjenja kvaliteta razvrnutog otvora dok sa
smanjenjem irine fazete ispod 0,1mm dolazi do brzog smanjenja veka razvrtaa.
Preporuene vrednosti irine fazete u zavisnosti od prenika razvrtaa daju se u
odgovarajuoj literaturi.
VELIINA DODATAKA ZA OBRADU
18
19
Na slici 13. dat je ematski prikaz starije konstrukcije dvostranog noa za proirivanje.
Dvostrani noevi (slika 13.) bolje obezbeuju geometrijski oblik i dimenzije otvora i
veu otpornost na vibracije, ali im se usled habanja brzo smanjuje radijalna dimenzija pa
zbog toga nisu dobili iru primenu.
Za prethodno i zavrno proirivanje otvorenih i zatvorenih otvora prenika preko 40 mm
postoje i starije konstrukcije ploastih noeva (slika 14.).
Oni reu preteno eonim seivima. Bruenje (otrenje) ploastih noeva uglavnom se
vri sa strane eonih seiva. Na ovim noevima mogue je izvesti vei broj otrenja a da
se pri tome ne menja dimenzija prenika.
Za zavrnu obradu otvora primenjivale su se ranije i konstrukcije podeljivih noeva za
prenike od 25-600 mm. Po svojoj geometriji ovi noevi su slini ploastim noevima.
Jedna od sloenijih konstrukcija podeljivih noeva prikazana je na slici 15.
21
Ovi podeljivi noevi se sami centriraju u prethodno obraenom otvoru i skidaju dodatak
za obradu u granicama 0,2-1 mm po preniku. Ovim alatima se moe podesiti preciznost
obrade i do 0,01 mm.
Za fino proirivanje primenjuju se noevi sa dijamantskim vrhom i noevi sa ploicom od
tvrdog metala. Dijamantski noevi se koriste za obradu obojenih metala i legura, a noevi
sa ploicom od tvrdog metala za obradu livenog gvoa i elika. Na slici 16. prikazani su
geometrijski parametri dijamantskih otrica.
Srednja postojanost dijamantskih noeva iznosi 40-50 asova, a noeva od tvrdog metala
4-8 asova. Nedostatak dijamantskih noeva je njihova visoka cena i velika krtost.
Obrada ovim alatima izvodi se pri velikim brzinama rezanja i malim vrednostima koraka
22
23
Na slici 20. prikazan je stariji tip konstrukcije alata za proirivanje viestepenih otvora.
Ovi alati primenjuju se za prethodno i zavrno proirivanje i omoguavaju istovremeno
izvoenje vie zahvata.
Proirivanje prvog stepena (slika 20.) izvodi se prednjim delom alata koji predstavlja
glavu sa 4 noa. Proirivanje drugog i treeg stepena vri se noevima za proirivanje.
Kroz otvore izraene na nosau alata dovodi se do reznih elemenata sredstvo za hlaenje
i podmazivanje.
Na slici 21. prikazane su samo neke od savremenih alata za proirivanje otvora.
24
25
PITANJA
1. Osnove procesa proirivanja ta karakterie proces?
2. Podela i standardizacija uputaa
3. Konstruktivni elementi i geometrija proirivaa
4. Osnove procesa razvrtanja ta karakterie proces?
5. Podela i standardizacija razvrtaa
6. Runi razvrtai
7. Mainski razvrtai osnove i geometrija
8. Odreivanje prenika razvrtaa
9. Broj zuba razvrtaa
10. Alati za proirivanje (razbuivanje)
26
XI
Alati u obradi glodanjem
sa bruenim profilim zuba iz punog materijala ( izrada vretenastih glodala do prenika od 25mm) i
sa zalemljenim ili mehaniki izmenljivim zubima.
Prema obliku zuba glodala mogu biti:
sa pravim zubima, kod kojih su rezne ivice zuba paralelne sa osom glodala,
sa ukrtenim zubima, kod kojih su rezne ivice zuba naizmenino nagnute na jednu ili drugu stranu u
odnosu na osu glodala i
sa zavojnim zubima gde se zubi uvijaju pod odreenim uglom uspona zavijnice.
Prema izradi zavojnih ljebova, glodala mogu biti:
sa desnim zavojnim ljebovima i
sa levim zavojnim ljebovima.
Prema smeru obrtanja glodala mogu biti:
desnorezna, ako se obru u smeru obrtanja kazaljke na satu, posmatrajui od mesta ukljetenja
(stezanja) u vreteno maine i
levorezna , koja se obru u suprotnom smeru.
Istovremeno i smer ljebova moe biti desni ili levi. Ovo je veoma znaajno za rad glodala. U sluaju
rada desnoreznog glodala zavojnica moe biti desna (slika 4.) pri emu je ugao rezanja povoljniji, a
aksijalna komponenta otpora rezanja tei da izvue glodalo iz leita. Kod desnoreznog glodala sa
levom zavojnicom ugao rezanja nije povoljan ali glodalo vri pritisak na vreteno alatne maine.
2 360 0
, gde je: - dubina rezanja i d - prenik glodala.
2
)
arccos(1
d
Kod glodala sa zavojnim zubima broj zuba se odreuje u zavisnosti od prenika glodala, irine glodanja
i ugla uspona zavojnice, preko obrasca:
Z
C ctg
, gde je C ceo broj ( C= 1, 2, 3, ...).
B
Ceo broj zuba Z dobija se izborom odgovarajueg ugla uspona zavojnice. Izloeni proraun se odnosi
na namenski konstruisana glodala (specijalna glodala) iz razloga to je ugao uspona zavojnice kod
standardnih glodala fiksirana (standardizovana) vrednost.
Z=
Na slici 8. prikazani su geometrijski parametri (uglovi) preko kojih se prema standardu JUS K. A2.010
definie geometrija glave za glodanje.
najee, mehanikim putem ugrauju izmenljive ploice od tvrdog metala. Postoji veliki broj
konstruktivnih reenja glava za glodanje i naina vezivanja reznih elemenata (ploica tvrdog metala) u
telo glave. Detaljnije informacije o ovim alatima (oblik, konstrukcija, preporuke i sl.) mogu se nai u
katalozima i dokumentaciji proizvoaa ove vrste alata. Pored glodakih glava postoji ogroman droj
vrsta alata (glodala) iji su rezni elementi izraeni od tvrdog metala (vretenasna glodala, koturasta
glodala, valjkasta glodala i sl.). Detaljnije informacije o ovim alatima, takoe, se mogu nai u
odgovarajuoj literaturi, katalozima i dokumentaciji proizvoaa alata.
10
11
12
13
14
15
16
17
U narednom delu teksta (slike nisu numerisane) prikazan je vei deo savremenih alata koji se koriste u
operacijama obrade glodanjem (izvod iz kataloga-SANDVIK).
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
d
tg , gde je: - leni ugao.
Z
Leni ugao najee iznosi 100-120. Vee vrednosti ugla pogodnije su, sa aspekta procesa obrade, ali
dovode do slabljenja zuba glodala.
Poluprenik zaobljenja r najee se usvaja u granicama r=1-3mm.
Ugao profila ljeba usvaja se u granicama = 180-300.
k=
45
46
Primer konstruktivnog crtea glodala sa leno struganim zubima prikazan je na slici 25.
47
vei od nule mora se vrit korekcija profila. Korekcija profila vri se veoma slino postupku korekcije
profila profilnih noeva (slika 27.).
.
Bx
Dx
Rx
Slika 27. Korekcija profila
48
Pored prikazanih alata postoji i veliki broj alata razliitih proizvoaa. Na narednim slikama prikazani
su neki od savremenih alata poznatog proizvoaa ISKAR.
HP F90AN
HELIPLUS 90 facemills with HP ANKT 0702.. inserts.
FRCM
CHAMMILL multi-functional face mills for four insert shapes.
F90SD-16
90 face mills using SDMT/R inserts.
49
H490 F90AX-17
HELIDO 90 face mills using the H490 ANKX 17...double-sided rectangular inserts with 4
helical cutting edges.
HP F90AT-19
HELIPLUS 90 facemills with HP AD.. 1906.. inserts.
50
FDN-CM
Full width slotting cutters flanged type, using round and octagonal inserts.
ADK
Extended flute cutters using HELIMILL ADKT/R-15.. inserts.
BCM
DROPMILL endmill for BCR ball nose inserts with a tangent straight edge. Used for semi
finishing and finishing.
51
ECR-B-MF
Solid carbide roughing endmills, 45 helix, medium length, for materials up to 65 HRc.
EC-A2
Solid carbide endmills, center cutting, 2 flutes, medium length, 30 helix. Used for hard
materials up to 65HRc.
ECA-B-2
Solid carbide endmills, center cutting, 2 flute, 45 helix, medium length. Special design for
machining aluminum.
52
HM90 EAL-22
Endmills for machining aluminum carrying HM90 APCR 2206.. inserts.
TRIB
Groove milling cutters, using TRI - triple edged inserts.
SDN-CALN12
Full width slotting cutter, disk type, with cartridges carrying tangentially mounted inserts.
53
PITANJA GLODANJE
1. Osnove procesa i kinematika glodanja
2. Vrste alata u obradi glodanjem
3. Istosmerno i suprotnosmerno glodanje
4. Podela i standardizacija glodala
5. Izbor prenika glodala i otvora za vreteno maine
6. Oblik zuba i broj zuba glodala
7. Smer uspona zavojnive glodanje ljebova i ravnih povri
8. Geometrija glodala izraenih od brzoreznog elika i grupa primene glodala
9. Specijalna glodala glodala sa leno struganim zubima (korekcija profila)
10. Glodala sa mehaniki privrenim ploicama od tvrdog metala
11. Savremenia glodala za obradu ravnih povri
12. Savremena glodala za obradu ugaonih povri
13. Savremena glodala za obradu profilnih povri
14. Savremena glodala za obradu ljebova
54
XII
Alati u obradi provlaenjem
Fm = F1
U literaturi postoji ogroman broj empirijskih obrazaca na osnovu kojih se moe izvriti
proraun glavnog otpora rezanja po jednom zubu. Za proraun ovog otpora moe se, sa
zadovoljavajuom tanou iskoristiti obrazac koji bazira na specifinom otporu rezanja
tj. izraz:
F1 = k s b s z , gde je:
ks - specifini otpor rezanja; b - irina rezanja zuba; sz - korak po zubu (dubina rezanja po
jednom zubu).
Na dijagramu prikazanom na slici 3. date su vrednosti specifinog otpora rezanja za
razliite materijale predmeta obrade.
Analizom datog dijagrama moe se zakljuiti da, za sve vrste materijala, specifini otpor
rezanja opada pri porastu dubine rezanja po zubu. Upravo u toj injenici lei prednost
obrade sa veim dubinama rezanja po jednom zubu.
PRORAUN KRITINOG NAPONA
Na osnovu proraunate potrebne vune sile maine (ova sila se redovno uveava za
najmanje 30%) vri se provera napona na kritinom preseku alata (provlakaa) po
obrascu:
Fm
=
doz . , gde je:
A
A - veliina kritinog preseka alata; doz - dozvoljena vrednost napona na istezanje.
Dozvoljeno naprezanje na istezanje, za provlakae kompletno izraene od brzoreznog
elika, iznosi (usvaja se): doz = 300MPa. Veliina kritinog preseka zavisi od same
konstrukcije provlakaa. Kod provlakaa izraenih kompletno od brzoreznog elika
kritini presek je, najee, presek vrata provlakaa.
OSNOVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI PROVLAKAA ZA UNUTRANJE
PROVLAENJE
Dubina rezanja po jednom zubu zavisi od velikog broja faktora. Posebno ako se eli vriti
optimizacija konstrukcije alata za provlaenje. U tom sluaju izbor dubine rezanja po
zubu ili koraka po zubu, kako se u literaturi sree, treba razmatrati integralno u sklopu
analize koraka zuba i otpora rezanja. Sa tog aspekta proraun optimalnih vrednosti
dubine rezanja po zubu je znatno kompleksniji problem koji u velikoj meri prevazilazi
predmetnu problematiku. U literaturi postoji odreeni broj preporuka na osnovu kojih se
dubina rezanja bira u zavisnosti od materijala predmeta obrade i vrste provlakaa, to je i
prikazano u tabeli 1.
Tabela 1. - Preporuene vrednosti dubine rezanja po zubu
K=
(D h ) h 2
, gde je:
4 D L sz
10
K=
h2
.
4 L sz
t ' = (2,5 2,8) h, gde je: h - dubina meuzublja odnosno visina zuba.
Maksimalni broj zuba koji su istovremeno u zahvatu rauna se po obrascu:
11
L
+ 1. Pri proraunu zmax odbacuju se decimali a zadrava se ceo broj.
t'
Stvarna vrednost koraka zuba provlakaa izraunava se preko izraza:
z max =
L
.
z max 0,1
U cilju dobijanja to boljeg kvaliteta obraene povrine korak zubaca se izrauje
promenljiv i jednak je:
t=
t (0,5 1)mm .
Korak kalibrirajuih zubaca za cilindrine provlakae visoke tanosti jednak je:
t k = (0,6 0,7) t , dok se za ostale oblike provlakaa usvaja isti kao i korak reznih
zubaca.
ODREIVANJE BROJA KALIBRIRAJUIH ZUBACA
Broj kalibrirajuih zubaca odreuje se u zavisnosti od tipa provlakaa i zahtevanog
kvaliteta obrade. Prema preporukama se usvaja:
- za cilindrine provlakae zk=(5-8),
- za provlakae koji obrauju trouglaste i evolventne ljebove zk=5,
- za provlakae koji obrauju pravougaone ljebove i kvadratne provlakae zk=4 i
- za prethodne provlakae (rad sa garniturom provlakaa) svih tipova zk=(2-3).
Dk = Dmax , gde je: Dmax- najvei prenik otvora koji se obrauje; - veliina
promene prenika otvora posle provlaenja, proirivanje(-) ili skupljanje (+). Veliina
zavisi od karakteristika materijala predmeta obrade, kvaliteta izrade provlakaa,
stepena pohabanosti zuba i drugih faktora. Preporuuje se da se ova veliina odredi
eksperimentalnim putem.
ODREIVANJE ELEMENATA PROFILA ZUBA
Elementi profila zuba usvajaju se prema sledeim preporukama, a na osnovu eme profila
prikazane na slici 8.
irina lea zuba rauna se po obrascu:
g=(0,25-0,4)t.
Poluprenik zaobljenja meuzublja rauna se po obrascu:
r=(0,5-0,75)h.
12
GRUDNI UGAO
Grudni ugao reznih i kalibrirajuih zubaca odreuje se prema preporukama, na osnovu
tabele 3.
Tabela 3. Preporuene vrednosti grudnog ugla
Materijal predmeta obrade
Vrednost grudnog ugla ( 0)
elik zatezne vrstoe manje od 600MPa
elik zatezne vrstoe 600-1000 MPa
elik zatezne vrstoe preko 1000 MPa
liveno gvoe tvrdoe do 150 HB
liveno gvoe tvrdoe preko 150 HB
aluminijum
bronza
lake legure
bakar
krti mesing
meki mesing
15-18
12-15
8-10
8-10
4-8
12-15
0-5
10-15
15
2
6
13
LENI UGAO
Glavni leni ugao se usvaja u granicama:
20-3030 za rezne zupce,
30-10 za kalibrirajue zupce.
Preporuuje se da ugao na reznim zupcima bude na gornjoj granici, a na poslednja dvatri zupca na donjoj granici.
Veliina ruba f na reznim zupcima ne treba da je vea od 0,05mm, dok se na
kalibrirajuim zupcima poveava kontinualno od prvog kalibrirajueg zupca ka
poslednjem za po 0,1 do 0,2 mm.
Kod provlakaa koji su namenjeni obradi ljebova za klinove (slika 9.) definie se i boni
ugao 1 i irina ruba na vrhu zupca. Preporuuje se da vrednost ugla 1 iznosi 10-30.
Takoe se preporuuje da irina ruba bude: f=0,8-1,0 mm.
14
15
XIII
Rezni alati za izradu navoja
tg '' = tg cos , gde je - ugao nagiba navoja na spoljanjem preniku. Ovaj ugao
2
odreuje se preko obrasca:
h
tg =
.
d
Ova izraunavanja vre se kod noeva za rezanje trapeznih i pravougaonih navoja, kod
kojih ugao nagiba dostie znaajne vrednosti. Kod noeva za trouglaste navoje uglovi
b ' i b '' su priblino jednaki zbog malih vrednosti ugla nagiba zavojnice.
4. Grudni ugao kod noeva za rezanje navoja pri gruboj obradi usvaja se u zavisnosti od
karakteristika materijala predmeta obrade i kree se u granicama: = (50 250 ).
Grudni ugao kod noeva za zavrnu obradu obino se usvaja = 0 0.
5. Kod noeva sa pozitivnim grudnim uglom (slika 2.) profil noa treba definisati u
preseku normalnom na lenu povrinu. U tom sluaju visina profila noa t n i ugao
profila n u preseku BB odreuju se prema obrascima:
h
, gde je:
2 2 tn
t n teorijska visina navoja u preseku BB; r i r1 poluprenici spoljanjeg i unutranjeg
prenika navoja; h hod navoja.
U sluaju kada je = 0 0 , dimenzije t n i n u preseku BB odreuju se preko obrazaca:
tg
t n = t cos
tg
n
2
tg
Konstruktivni elementi krunih ploastih noeva (slika 4.) odreuju se prema sledeim
podacima:
1.Spoljanji prenik noa konstruktivno se usvaja. Najee su u primeni noevi prenika
D=(40-50mm).
2. irina noa B se odreuje u zavisnosti od koraka navoja.
3. Pri otrenju noa, vrh noa se pomera u odnosu na osu za veliinu H. Ova veliina se
proraunava prema obrascu:
D
H = sin = R sin , gde je: R poluprenik kruga koji odgovara vrhu noa; - leni
2
ugao koji se usvaja u granicama = (10 0 12 0 ).
4. Grudni ugao = 0 0 , kod noeva za zavrnu obradu i = (50 250 ) , kod noeva za
grubu obradu.
5. Profil noa treba definisati u radijalnom preseku. Elementi profila noa u radijalnom
preseku (slika 4.) odreuju se prema obrascima:
Visina profila noa u radijalnom preseku:
t n = R R 2 + x 2 2 R x cos( + ) .
U prethodnom obrascu visina profila noa u ravni seiva, pri rezanju spoljanjeg navoja,
iznosi:
x = r 2 r12 sin 2 r1 cos , a pri rezanju unutranjeg navoja:
x = R cos r12 r 2 sin 2 .
Polovina ugla profila noa u radijalnom preseku rauna se preko obrasca:
h
tg n =
, gde je: r poluprenik spoljanjeg navoja; r1 - poluprenik unutranjeg
2 2 tn
navoja.
Pri = 0 0 veliina t n se rauna preko izraza:
t n = R R 2 + t 2 2 R t cos , gde je: t teorijska visina navoja na predmetu obrade;
tn - teorijska visina navoja na nou.
Kruni (ploasti) noevi, za razliku od standardnih i prizmatinih noeva, ne obezbeuju
strog pravolinijski bok navoja, ak i pri nultoj vrednosti grudnog ugla. Meutim,
odstupanje od prave je neznatno pa se zanemaruje. Ovi noevi se pri rezanju navoja
postavlja pod uglom nagiba zavojnice navoja.
VIEHODI NOEVI ZA NAVOJ (ELJEVI)
Slika 5b) Oznaavanje izmenljivih ploica za izradu navoja prema ISO standardu
UREZNICI
Ureznici su vieprofilni alati koji se koriste za izradu navoja u otvorima. Izrauju se,
najee, od brzoreznog elika a za obradu tvrdih i tekoobradljivih materijala i od tvrdog
metala. Prema nainu rada dele se na rune i mainske. Na slici 8. prikazani su osnovni
tipovi ureznika.
Slika 12. Oblik zuba na reznom (a) i kalibrirajuem delu ureznika (b): nepodbruena
lena povrina (I), delimino podbruena lena povrina (II) i potpuno podbruena lena
povrina (III).
Tabela 1.
Mate elik
rijal
Rm
pred do
meta 450
obra MPa
de
(0 )
1215
elik
Rm
od
450
do
700
MPa
8-12
Alatn Sivi
i
liv
elik
Alu
minij
um
Silu
min
Baka
r
Mesi
ng
Bron
za
Tvrd Plasti
a
ne
guma mase
8-10
1525
1015
1520
2-12
5-8
8-12
2-3
4-8
10
Slika 13. Osnovni oblici nareznica: okrugla (a), okrugla-konina (b), okrugla zvonasta
(c), estougaona (d), cevasta (e).
Izbor tipa nareznice vri se u zavisnosti od sledeih faktora: materijala predmeta obrade,
duine i kvaliteta obrade navoja, vrste maine i sredstva za hlaenje i podmazivanje. Na
slici 13. prikazana je okrugla nareznica sa karakteristinim dimenzijama, gde je: d
nazivni prenik navoja nareznice; d3 spoljanji prenik nareznice; d4 prenik ulaznog
(reznog) dela; l irina nareznice; l1 duina reznog dela; l2 duina kalibrirajueg dela; f
irina ruba; f1 rastojanje vrhova rubova; r poluprenik otvora za strugotinu; r0
poluprenik podeonog kruga otvora; - ugao nagiba ulaznog (reznog) dela; - grudni
ugao; - leni ugao. Ulazni (rezni) deo slui za rezanje navoja i kod prikazanog tipa
nareznice izveden je sa obe strane pod uglom 2 . Duina ulaznog dela je
l1 = (t 2 + a1 )ctg , gde je t2 visina profila navoja nareznice a a1 koeficijent poveanja,
koji obezbeuje da nareznica lako nailazi na stablo vijka. Ovaj koeficijent se kree u
granicama 0,15-0,4. Prenik ulaznog dela d4= d0+2a1 (d0 spoljanji prenik navoja vijka
koji se izrauje) je vei od nazivnog prenika navoja koji se izrauje, radi boljeg
centriranja nareznice u poetku narezivanja navoja. Kod cevastih i zvonastih nareznica
ulazni deo se izvodi samo sa prednje strane nareznice.
11
Kalibrirajui deo je unutranji deo nareznice, na kome se buenjem otvora formiraju zubi
nareznice. Oni imaju ulogu rezanja navoja, voenja nareznice i odvoenja strugotine.
Duina kalibrirajueg dela iznosi l2=(3-6)p.
Grudni ugao obrazuju sredina ravan koja prolazi kroz vrh zuba i tangentnu ravan otvora
za strugotinu, postavljenu kroz vrh zuba. Ovaj ugao je isti sa obe strane zuba, to
omoguava korienje nareznice sa obe strane i bolje odvoenje strugotine iz narezanog
navoja. Grudni ugao je promenljiv po duini ulaznog dela, i to je njegova vrednost vea
efikasnije je rezanje ali i manja postojanost alata. Veliina ovog ugla zavisi od materijala
predmeta obrade i priblino je ista kao i kod ureznika.
Leni ugao se ostvaruje podbruenjem i kree se u granicama 60-80. Veliina podbruenja
iznosi:
h=
d1
, gde je:
z tg
12
XIV
Alati za izradu ozubljenja
zahteva vei radijus zaobljenja podnoja zuba zupanika. Teorijski profil zuba glodala
oznaen sa III definie se za sluajeve prethodne grube obrade. Teorijski profil zuba
glodala oznaen sa IV definie se za sluajeve prethodne obrade posle koje dolazi fina
obrada na odvalnoj glodalici.
hp =
Ds 2 D p 2
2
+ fr .
H g = hT 1 + h p .
6. PRORAUNAVA SE KONSTRUKTIVNA MERA PROFILA
h3 = H g ( f r + (0,1 0,5)).
7. USVAJA SE UGAO ZANOENJA PODNOJA ZUBA 3
8. PRORAUNAVA SE PRELAZNI RADIJUS OD TEMENOG KA BONOM
SEIVU
r1 = (0,2 0,3) m
9. PRORAUNAVA SE DODATAK ZA ZAVRNU OBRADU (BRIJANJE) PO
JEDNOM BOKU
Sc2 S2
.
2
10. PRORAUNAVA SE DEBLJINA ZUBA GLODALA U NORMALNOM
PRESEKU PO PODEONOM CILINDRU
1 =
S1 = m ( S 2 + 2 1 ).
11.USVAJA SE SMER ZAVOJNICE PUA (DESNI ili LEVI)
Kod glodala za zupanike sa pravim zupcima smer pua nema znaaja. Obino se u ovim
sluajevima glodala izrauju sa desnim smerom pua. Kod glodala sa zavojnim zupcima
smer pua glodala se poklapa sa smerom zavoja zuba zupanika.
Broj ljebova se usvaja prema preporukama, na primer: prema DIN 8002. Prema ovom
standardu broj ljebova glodala kree se u granicama od 16-9 za opseg modula 1-20mm i
spoljanje prenike glodala od 50-250mm. Za odvalna glodala namenjena univerzalnoj
primeni broj ljebova se kree od 12-9 a za precizna glodala 16-12. Manji modul vei
broj ljebova.
13. BROJ HODOVA GLODALA
Broj hodova glodala (broj poetaka) moe se definisati i na osnovu zahtevanog kvaliteta
boka zuba obraivanog zupanika. Vei broj hodova glodala daje manju tanost boka zuba
zupanika. Uglavnom se za izradu preciznih punih tokova i cilindrinih zupanika
koriste jednohoda odvalna glodala. Sa poveanjem broja hodova odvalnog glodala
poveava se i brzina pomonog kretanja predmeta obrade.
d1
.
2
D p1 = Ds1 2 ht1 .
Mera oborenosti lene povrine zuba (slika 7.) rauna se preko izraza:
K=
Ds1
i
tg t .
K + K1
+ 1.
2
U ostale konstruktivne mere glodala spadaju mere i upusti otvora ili drke glodala i mere
ljeba za klin. Ove mere, kao i mere koje nisu definisane proraunom, usvajaju se prema
odgovarajuim preporukama.
XV
Alati za izradu ozubljenja
Slika 3.- eme spoljanjeg krunog bruenja bez iljaka:a) uzduno, b) popreno (1-tocilo, 2vodei toak, 3-podupira, 4-obradak)
Slika 5. ema unutranjeg krunog bruenja bez iljaka: a) uz-duno, b) popreno (1-tocilo,
2-vodei toak-valjak, 3-obra-dak, 4-osloni valjci).
Slika 7. ema ravnog bruenja eonom povrinom tocila sa uzunim pomonim kretanjem:
a) viehodo, b) jednohoo (duboko)
Slika 8. ema ravnog bruenja eonom povrinom tocila sa uzunim i poprenim pomonim
kretanjme: a) viehodo, b) jednohodo.
sposobnost, koja se ostvaruje relativno lakim krzanjem zrna ime se postie vei broj reznih
ivica koje nastaju u rezanjuu Nalazi primjenu kod bruenja teko obradivih nerdjajuih i
visokolegiranih elika i legura kao i u vidu pasta za poliranje istih materijala,
Legirani elektrokorund sadri 97% AI2O3 uz dodatak hrom oksida, oksida titana ili oksida
cirkonijioma. Prvim legirajuim dodatkom postie se vea vrstoa a drugim ilavost u
odnosu na bijeli elektrokorund. Elektrokorund legiran sa titanom primjenjuje se za bruenje
konstrukcijskih elika a s hromom za bruenje elika pri intenzivnim reimima.
Tvrdoa elektrokorunda je od 1800-2800 daN/mm2 a toplotna izdrljivost od 1700-1800OC.
Bor kavbid (B4C) ima tvrdou od 4000-5000 daN/mm2 i toplotnu izdrljivost od 7OO8OOC a dobija se sinterovanjem. Primjenjuje se za bruenje i glaanje prirodnog rubina i
svih materijala velike tvrdoe, a uglavnom je pogodan za bruenje gdje se trai velika tanost
dimenzija.
Sintetiki dijamant i kubni bornitrid dobijaju se sintezom od grafita, odnosno nitrida bora pri
visokom pritisku (oko 100000 bara i temperaturi od oko 2000OC). Sintetiki dijamant nalazi
primjenu kod obrade vrlo tvrdih i krtih materijala (tvrdi metali, mineralokeramika, staklo i
sl.) a kubni nitrid bora za obradu teko obradivih elika i specijalnih legura
Abrazivni materijali se oznaavaju sa brojevima i slovima. Oznaka materijala varira od
proizvodjaa do proizvodjaa,odnosno razliitih standarda u pojedinim zemljama. U Tablici
1.date su uporedne oznake za klasine abrazivne materijale, koje se koriste u pojedinim
zemljama.
Tabela 1.
Oblik zvna abraziva je zavistan od vrste i odnosa dimenzija zrna abraziva. Oblik zrna u
odredjenom stepenu zavisi od uslova kritalizacije pri proizvodnji. Poznato je da mnogi
kristali imaju geometrijski nepravilan oblik (primera radi, prirodni korund nakon procesa
drobljenja). Na slici 9.prikazana su zrna razliitih abrazivnih materijala posmatrana po
mikroskopom. Za razliku od zrna karbida bora i silicijum karbida koja su vie ploasta, zrna
elektro korunda su izduena.
mehaniki privrenim ploicama razliitog alatnog materijala sa ili bez razliitih vrsta
alatnih prevlaka). Vrlo je teko u konkretnim proizvodnim uslovima nai optimalno reenje.
Optimalno reenje faktiki i ne postoji, ve se ukljuivanjem velikog broja uticajnih faktora
optimumu moemo u odreenoj meri pribliiti. Uvaavajui ovu injenicu treba imati na umu
da je u najveem broju sluajeva optimalno reenje upravo ono reenje koje nam omoguava
da realizujemo odreenu proizvodnu operaciju uz uslov minimalnih trokova obrade. Dakle,
treba zadovoljiti funkcije cilja (ostvariti odreene kote, kvalitet obraene povrine i drugo) uz
minimalne trokove obrade. Apsolutno je pogrean pristup izbora alata iskljuivo na bazi
preporuka proizvoaa alata. Te preporuke u velikom broju sluajeva imaju i odreenu
komercijalnu dimenziju. to ni u kom sluaju ne znai da preporuke treba eliminisati.
Naprotiv, uvek treba, u cilju optimizacije izbora alata na raspolaganju imati to vei broj
moguih reenja.
Na primer, odreenu proizvodnu operaciju moemo izvesti sa alatima:
A1, A2, A3, ..... , An.
Svaki od ovih alata ima odreenu cenu kotanja:
Ac1, Ac2, Ac3, ....., Acn.
Takoe svaki od ovih alata ima i odreenu postojanost, koja je u veini sluajeva nepoznata,
tj:
Ta1, Ta2, Ta3, ......, Tan.
Neke od ovih alata posedujemo a neke treba nabaviti.
Svaki od navedenih alata obezbeuje i odreenu proizvodnost, tj:
Pa1, Pa2, ..., Pan, itd.
Imajui u vidu navedene injenice jasno se moe zakljuiti da se problem optimizacije izbora
alata svodi na viekriterijumsku optimizaciju. Ovom prilikom nee se detaljnije obraivati
ovo pitanje ve se u najkraim crtama daju smernice za izbor alata, odnosno:
1. Jasno utvrditi funkcije cilja odnosno zahteve po pitanju proizvodne operacije.
2. Izvriti klasifikaciju alata kojima se moe izvesti proizvodna operacija.
3. Izvriti ui izbor alata uzimajui u obzir veliinu finansijskih ulaganja.
4. Proceniti ili eksperimentalno doi do veliine postojanosti alata.
5. Proraunati trokove obrade.
6. Izvriti probno ispitivanja.
7. Konano izabrati alat.
10