Milivoj Smoljak SKRIPTA MATEMATIKA Osnovna Razina PDF

1
@ Milivoj Smoljak, prof. mat.

rujan 2010. studeni 2011. godine
MATEMATIKA
OSNOVNA RAZINA
SKRIPTA ZA DRAVNU MATURU

KAKO DO USPJEHA?
Radom i samo radom tako da: 1) Napravite plan rada, koliko sati mislite da e vam biti potrebno
za ispit iz matematike, ne manje od 30 sati. Redovito uite to je mnogo uspjenije od
kampanjskog uenja iji je uinak vrlo slab i treba ga izbjegavati. Biljeite dnevno koliko ste
gradiva proli. Primjere ispitnih pitanja, pokuajte rijeiti, dodatno poradite na onom to vam jo
'zapinje' pitajte tj. ljubazno potraite pomo od mene ili kolega odgovore na pitanja koja vas
zanimaju za to e vam mnoge kolege biti zahvalne ako saznate neto to i njih zanima. Aktivno
sudjelujte u ovim pripremama:
Dobro prouite KNJIICU FORMULA koju Vam dajem odmah poslije uvoda u opisnom obliku
tako da ju nauite itati rijeima:
NAUITI PRIMJENITI FORMULE, najlake je napraviti tako da uzmete svoje biljenice ili
knjige i dobro nauite poetak svakog poglavlja, odnosno nastavne jedinice, pa si ispiete
koritene formule i probate ih izrei rijeima. (KARATE KID 1 i g din Myage (Mijai).
Nemate li volje za to postoji jo jedan put, ali ne garantira odlinu ocjenu. Uzmite pojedinane
gotove tablice za svaki razred pa ih izuavajte. Najbolje meu njima su Podsjetnici ili Mementa,
Matematika za srednjokolce (etiri podsjetnika 60kn) POKAEM IM GA
Neto slino ali puno manje od tablica je i moje ''Dobro je znati''
VANO
Dravna matura nije pusto rjeavanje zadataka ve uspjena primjena steenih trajnih znanja iz
matmatike. Stoga nemojte pripreme shvatiti kao dostatne, jer kad bi se matematika mogla
nauiti u ovih nekoliko sati to e nam onda gimnazija.
Formule za osnovnu razinu su jako ture ''nikakve''. Stoga ste jo vie vezani za svoje znanje
koje stvarno mora biti trajno (Sjetite se trajnog mlijeka)
Obratite panju na tonost rjeavanja, ono to se zna ne smije se fulati, uredno piite i tono
prenosite podatke. itav rad se mora pokazati, skica, raun, ako se neto rijeilo napamet mora
se pismeno obrazloiti, objasniti (zato ne radite napamet ve piite pa ne morate objanjavati).
Boduje se postavljanje zadatka, postupak i odgovor. Vano je izabrati redosljed rjeavanja
zadataka, proitajte upute, zadatke, pa odluite od kojeg ete poeti. Dobar start znai puno.
1) Skinite s interneta saetke dosadanjih nac. ispita (mm skripte), provedene dravne mature
2010. godine (ljeto, jesen i zima). Bilo osnovna bilo via razina, pa ih rjeavajte. Takoer
imate i stranice MOJA MATURA na kojima ima zanimljivih sadraja. Pokaem ih. Ono to
vam zadaje glavobolju markirajte pa emo ovdje zajedniki rijeiti uz sva potrebna uputstva.
K tome rijeiti emo i sve mogue inaice tog zadatka (koje u ja u tom trenutku pokuati
smisliti).
2) Nemate li brzi internet javite se meni, navedeno imam spremljeno u posebnom direktoriju, pa
emo dogovoriti nain prijenosa.
3) ''OSNOVAI'' Rjeavanjem prvih (lakih) zadataka VIE RAZINE dobivate neprocjenjivu
korist, jer nitko ne garantira da se takav tip zadatka nee pojaviti i u OSNOVNOJ RAZINI.
4) JO JEDNOM PONAVLJAM DA SE MATEMATIKA NE UI ZA DVA VE ZA
PET, PA TO BUDE.
Matematika formule osnovna razina (moje obrazloenja formula)

am an = am+n : Potencije jednakih baza mnoimo tako da bazu prepiemo a eksponente
zbrojimo. Ovu formulu esto treba primjeniti i iz desna u lijevo am+n = am am
am : an = am n , a 0: Potencije jednakih baza dijelimo tako da bazu prepiemo a
eksponente oduzmemo. Ovu formulu esto treba primjeniti iz desna u
lijevo tako da ne dijelimo potencije ve mnoimo amn = am an
am =
1
, a 0: Negativni eksponent nam govori da je to 1 kroz potencija s pozitivnim
am
eksponentom.
(a b)2 = a2 2ab + b2 : Kvadriranje binoma (I II)2 = I2 2 I II + II2
a2 b2 = (a b)(a + b) : Razlika kvadrata
I2 II2 = (I II) (I + II)
Kvadratna jednadba ax2 + bx + c = 0, a 0: a, b i c su koeficijenti kv. jednadbe.

a je vodei koeficijent, +b linearni koef. i +c slobodni koeficijent.
x1, 2 =
b b 2 4ac
: Formula za rjeavanje kvadratne jednadbe.
2a
b 4ac b 2

T
=
,
Tjeme parabole:
2
a
4a
Povrina trokuta: P =
b
. xo = i yo = 4ac b su koordinete tjemena .
2a
4a
a va
: Formula za P kad nam je poznata stranica i njezina visina.
2
Povrina paralelograma: P = a v: Formula za Pkad nam je poznata str. i njezina visina

Povrina svih paralelograma P = osnovica visina.
Istom ovom formulom se rauna povrina pravokutnika, kvadrata, romba i romboida.
Povrina kruga: P = r2: Povrina kruga jednaka je polumjer2 konstanta .
Opseg kruga: O = 2r: opseg kruga jednak je dvostruki polumjer konstanta .
B povrina osnovke (baze)

P povrina poboja
h duljina visine
Ovo su osnovni elementi geometrijskih

tijela, kocke, kvadra, valjka, piramide. . .
r polumjer kugle
Obujam (volumen) prizme i valjka: V = B h. Volumen svih prizmi i svih valjaka
rauna se po formuli V = baza visina
Oploje prizme: O = 2B + P. Oploje svih prizmi i svih valjaka rauna se po formuli
O = dvije baza + poboje
Obujam (volumen) piramide i stoca: V =
rauna se po formuli V =
1
B h. Volumen svih piramida i svih stoaca
3
1
baza visina
3
Oploje piramide: O = B + P. Oploje svih piramida i svih stoaca rauna se po formuli

O = baza + poboje
Obujam (volumen) kugle: V =
4 3
r .
3
Udaljenost toaka T1, T2: d(T1, T2) =
( x 2 x1 ) 2 + ( y 2 y1 ) 2 . Ovo je formula za udaljenost
dviju razliitih toaka T1(x1,y1) i T2(x2,y2) u ravnini. Istom ovom formulom rauna se i
modul, odnosno duljina vektora kome je poetak u T1 i kraj u T2; T1T2

Jednadba pravca: y y1 = k(x x1). Ovo je jednadba pravca kroz jednu toku
T1(x1,y1) sa zadanim koeficijentom smjera k.
k=
y 2 y1
. Ovo koeficijent smjera pravca kroz dvije toke T1(x1,y1) i T2(x2,y2).
x 2 x1
Da bismo odredili jednadbu pravca kroz dvije toke odredimo k pa ga uvrstimo u danu
nam formulu y y1 = k(x x1), u kojoj su x1 i y1 koordinate prve toke.
Uvjet usporednosti pravaca: k1 = k2. Usporedni (paralelni) pravci imaju jednake
koeficijente smjera.
I. Brojevi i algebra
1.1. Skupovi brojeva N, Z, Q, l i R
Uenici mogu nauiti
- razlikovati skupove brojeva N, Z, Q, l i R
- termine: prirodan (n), cijeli (n), paran (2n), neparan (2n 1), racionalan, iracion. i realan br.
- konaan i broj [definirati i +]: je zamiljen br. koji je < od bili kojeg real. br.
- razlikovati navedene brojeve , usporeivati navedene brojeve
- brojevni pravac i prikaz podskupova prirodnih i cijelih brojeva na brojevnom pravcu
- prepoznati i koristiti oznake , , \, , , i intervala ,a , [b,c], p,q], [r, +
- prikazivati podskupove realnih brojeva na brojevnom pravcu i zapisivati ih intervalima
- N = {1,2,3, . . .} N je skup prirodnih brojeva
- Z = {. . . , 2, 1, 0, 1, 2, . . .} Z je skup cijelih brojeva
Q={
a
: b 0, a, b Z} Q je skup racionalnih brojeva. Racionalne brojeve dobivamo
b
dijeljenjem bilo kojeg cijelog broja a s cijelim brojem b osim 0. Skupu Q pripadaju svi
cijeli brojevi, svi konani i beskonani periodski decimalni brojevi.
I je skup iracionalnih brojeva. Iracionalni brojevi su svi beskonani neperiodini decimalni
brojevi tj. svi oni koji se ne daju napisati u obliku razlomka.
R=Q I
R je skup realnih brojeva. Realni brojevi su svi racionalni i svi iracionalni
brojevi zajedno. Takoer vrijedi Q I =
Q+ je skup svih pozitivnih racionalnih brojeva
R+ je skup svih pozitivnih realnih brojeva
Pitanje: Kako prepoznati iracionalni broj?

nepotpunog kvadrata :
I.
5,
2, 3,
3
nepotpunog kuba
:32 ,
4,
7,
17 ...
3
22 i brojevni izrazi s njima
II. Transcedentni brojevi , e i algebarski izrazi s njima

III. Beskonani decimalni brojevi koji se ne mogu pretvoriti u razlomak:
2.020020002... ;
3.11011101111... ;
0.123234345456...
IV. logab uz uvjet a b tj. a i b nisu potencije iste baze: log23, log32, log2, log3, ln10
Zadaci: U svezi sa skupovima brojeva.
1. Zaokruite netonu tvrdnju:
Kolinik dvaju
Razlika dvaju
A. Najvei prirodan
B. Nula je
C. cijelih br. nije
| D.| cijelih br. nije
broj ne postoji
cijeli br.
uvijek cijeli br.
uvijek cijeli br.
2. Zaokruite netonu tvrdnju: A . N Q ; B. Q Z ; C. I R ; | D.| Q I
3. Broj 3 n bit e racionalan za A. n = 3; B. n = 9; C. n = 17; | D.| n = 27
4. Ako je zbroj tri uzastopna cijela broja jednak 333, najmanji od njih je? | 110| ; 111; 112; 113
Rj. (n 1) + n + (n + 1) = 333 3n = 333 n = 111
0.13 1 e
2 2
;
; ;0.3333 ...;
;
5. Koliko iracional. brojeva sadri skup:
: A. 1; B. 2; | C.| 3; D. 4
0.31
2 3
16
6. Svaki iracionalni broj moemo zapisati kao:

Beskonaan
Beskonaan
A. Kvocijent dvaju
B. Korijen nekog
C. periodski
| D.| neperiodski
racional. brojeva
cijelog broja
dec. br.
dec. br.
7. Koji je broj manji: 3 ili 1.73? Odgovor 3 3.1732...
8. Koji je broj vei: ili 3.14 ?
Odgovor 3.14 , jer je 3.14159
n +1
n
4
4
;
B. ;
C. ;
D.
4
4
n
n 1
3
7
5
13
13
15
10. Koji se od navedenih brojeva nalazi izmeu
i
? A.
; B. ; | C.|
; D.
7
10
17
14
20
13
9. Za n > 4 koji je od sljedeih brojeva najvei: | A.|
11. Koja je tvrdnja istinita ako znamo da je b cijeli broj?

A . b > 0 b > 0 ; B. b < 0 1/b > 0; | C.| b < 0 b > 0;
D. b < 0 bn < 0
12. Koji od sljedeih izraza ne daje racionalan broj A .
C.
13. Za koji je prirodni broj k razlomak
33
1
; | B.|
;
4
55
4
;
2
k 2
cijeli broj. (Uvrtavaj) A. 1; | B.| 2;
k+2
D.
0.12
3
C. 3;
D. 4
14. Koji od sljedeih skupova sadri samo racionalne brojeve?
8 0
8
, 4 ; | B.| 25 ,
,1.41 ; C.
2 16
2
299
29
;
15. Koju vrijednost ima razlomak
? A.
575
30
3 27 3 3
0
,
,
36 , , 5 ; D.
16
3 6
3
13
15
9
;
| B.|
C.
;
D.
25
26
20
7
16. Koji je od navedenih brojeva najblii broju 6? (KALKUL.) A.2 B. 1.83 C. 8 ; | D.|
4
A . 16 , 3
17. Meu navedenim brojevima jedan je uljez. Koji?

A. 1.73;
B. 3.14;
| C.| 3 3 ;
35
D.
0.64
4 14 5 2 7 23 5 2
5 2 2 7 23 4 5 14
18. Poredaj po veliini: , , , , , , , KALKULATOR , , , , , , ,
5 15 6 3 10 30 6 3
6 3 3 10 30 5 6 15
3
19. Zaokrui netonu tvrdnju: A . Q; B.0 N
| C.| 3 R;
D. 5 I
4
20. Presjek intervala , 3 i , 3 je: (Uputa: Presjek intervala je zajedniki dio tih
intervala) A., 3 ; | B.| , 3 ; C. 3, 3 ; D.
21. Koliko prirodnih brojeva ima u skupu 5,5 [1,8 ? A. 2; B. 3; | C.| 4; D.| 5
22. Unija intervala 2,3] i [0,7 je. (Uputa: Unija intervala je sve unutar oba intervala)
A.2, 0]; B. [3, 7 ;
| C.| 2, 7 ; D.[0,3]
23. Koliko se cijelih brojeva nalazi u intervalu 4,3] 0,4]? | A.| 8 ; B. 7;
C. 6;
D. 5
24. Iz A = {-1,0,1,2,3,4}; B = {2,3,4,5,6,7}. Odredi AB, AB, A\B (tj.AB) i B\A.
(Uputa: Razlika skupova je skup elemenata iz prvog koji nisu u drugom)
25. Iz C = [5, 3 ; D = 2, 6 . Odredi CD, CD, C\D i D\C
26. Iz C = [5, 0 ; D = 2, 4 . Odredi CD, CD, C\D i D\C
27. Koliko se cijelih brojeva nalazi u intervalu koji odreuje nejednakost 5 x 0? Rj 7, | 6| , 5,
4
16
?
3
28. Koliko je prirodnih brojeva u intervalu 3,
A. 1;
| B.| 3;
C. 5;
D. 7
29. Skup svih cijelih brojeva koji se nalaze izmeu brojeva n 2 i n + 2 (n je cijeli broj) jest:
| A.| {n1, 0, n+1};
B.{n2,n1, n, n+1,n+2};
C.{n1,n,n+1};
D.{1, 0, 1}
30. Kojem od navedenih intervala pripadaju brojevi 0.75 i 1

A.0.75, 2 ;
B. [1, 0];
C. 1, 0.75];
| D.| [1 ,2
31. Rabei depno raunalo po potrebi odredite koji je od navedenih brojeva najmanji:
A. 8 2 ;
| C.|
B. 14.1 101;
7
;
5
D.
3 1
2 12
32. Koji od navedenih brojeva zaokruivanjem na dvije decimale, daje broj 3.78
A. 3.7699;
B . 3.7739;
| C.| 3.7791
D. 3.7866
33. Izmeu 3/5 i 5/8 umetnite tri broja (Najlake kalkulatorom)
3/5 = 0.6 = 0.600
0.61; 0.62; 0.622
5/8 = 0.625
34. Odredi nejednadbu kojoj je rjeenje [1.5 , + .

Rj. Iz x 1.5 x
3
/ 2 2x 3 2x 3 0
2
Redoslijed raunskih operacija: Zbrajanje i oduzimanje su ra. operacije I. stupnja,

mnoenje i dijeljenje II. stupnja, a potenciranje i korjenovanje III. stupnja.
Ako u zadatku imamo ra. operacije istog stupnja, raunamo ih po redosljedu kako su
naznaene. Ako imamo ra. operacije razliitih stupnjeva, prvo potenciramo
(korjenujemo), zatim mnoimo i dijelimo i na kraju zbrajamo i oduzimamo. Ako u
zadatku imamo samo okrugle zagrade najprije izraunamo u njima. Ako u zadatku imamo
zagrade u zagradi {[( )]}. Najprije raunamo ono to je unutar ( ), zatim unutar [ ] i na kraju
unutar { } zagrade.
Elementarno raunanje: Uz navedeno, treba znati odreivati

x, , za...x > 0; ; ; ; 5 = 5
apsolutne vrijednosti: x =
x, za..x < 0; ; ; ; 5 = (5) = 5
Zadaci: Izraunaj : 1. 15 + 27 3 11 + 2 + 7 7 + 6 3 1 = ... = [2]

2. 7 ( 2) 5 ( 3) (1) = ... = [2]
3. (3 81 23) 4 2 (34 5 8 5) = ... = [620]
4. [(8 5) (2 7) (6 7) (4 3)] (5 9) = ... = [56]
5. 4 {4 [ 10 (8 11) (1 12)]} = ... = [4]
6. 3 + 2{ 3[ 8 (19 21 36 11) 23]}= ... = [9]
7. 3 82 2 34 + 73 = ... = [373]
7
2007
8. (1)
3
2008
2009
2010
(1)
(1)
(1)
116
2011
(1)
= ... = [1]
1 5
7 11
[(
3 3
1 55
224
9. 2 2 + 4 + = ... = 10. : + : : + : = ...=

7
2 3
21
2 4 5 7 11 2 4 3
21
11. Kolika je razlika izmeu 5 (7) + (1) i 20 (8 4) + 1 ? Razlika je [6]
12. Zaokruite izraz ija je vrijednost pozitivan broj. a) 10 (100) 1000 + 1
b) (1) (10) ( 1000) ; c) (10) : (2) (5) : (1); | d)| (1) (10) ( 100) ( 1000)
2
2
2
13. Koliki je rezultat umnoka 3 1 3 + 1 ? Rj. 3 1 3 + 1 = [ 3 1] 2 = 4
) (
)(
)]
RAUN DIOBE 1. Ako se kutovi odnose kao 8 : 13 : 15 tada su kutovi ?

Rj. : : = 8 : 13 : 15
+ + = 180o Iz razmjera itamo = 8k = 8 5 = 40
= 13k = 13 5 = 65
zbrojimo ove tri jednakosti = 15k = 15 5 = 75 Provjera obavezna!
180 = 36k k = 5
2. Brojevi a, b i c su u omjeru 3:4:5.Ako je njihova aritmetika sredina jednaka 12 onda su to br.?
3. Stranice pravokutnika su u omjeru 3 : 1. Opseg prav. je 104 cm. Kolika je povrina pravokut.?
4. Dva broja odnose se kao 2 : 5. Drugi broj za 18 je vei od prvog broja. Koliko iznose ti br.?
5. Broj 3 300 podijeli na tri dijela koji su u omjeru 0.2:0.4:0.5.
(Izmeu redova u omjeru 2:4:5, jer samo desnu stranu smijemo pomnoiti sa 10)
RAUN SMJESE
1. Koliki je % alkohola u smjesi koja se dobije mjeanjem 5 l 80% og alkohola i 15 l 84%?
(Koliina alkohola prije i poslije mjeanja je jednaka, pa imamo jednakost)
5
80
84
p
+ 15
= (5 + 15)
100
100
100
ili 5 80 + 15 84 = (5 + 15) p p = 83%
2. Koliko litara 60% og alkohola treba mjeati s 5l 82% og alkohola da bi se dobila smjesa
73.75% ? Rj. x 60 + 5 82 = (x + 5) 73.75 x = 3 l
3. Pomjeamo li 75 % alkohol s 90% dobit emo 90 l 80% alkohol u smjesi. Koliko je pritom
uzeto 75% alkohola?
Rj. Neka je x koliina 75% alkohola, onda je 90 x koliina 90%, pa imamo jednadbu:
x 75 + (90 x) 90 = 90 80 x = 60 l
4. Od mlijeka s 3.8% masnoe i mlijeka s 0.9% masnoe treba napraviti 100 litara smjese s 2.6%
masnoe. Koliko litara mlijeka s 0.9% masnoe treba uzeti?
Rj. Neka je x traena koliina mlijeka x 0.9 + (100 x) 3.8 = 100 2.6 x = 41.28 l
5. Morska voda sadri 5% soli. Koliko litara slatke vode treba doliti koliini od 100 litara morske
da se dobije voda s 2% soli? (PAZI, slatka voda ima 0% soli)
100 5 + x 0 = (100 + x) 2 x = 150 l
6. Zemlja tek kupljena u cvjeanici sadri 10% vode. Koliko vode treba uliti u 5 kg te zemlje da se
dobije 20% vode u zemlji? Rj. 5 10 +x 100 = (5 + x) 20 x = 0.625 kg = 625g = 6.25 dl
7. Koliko tijesta vlanosti 20% treba staviti u penicu da bi se dobilo 700g kruha vlanosti 4%?
PAZI! Koliina smjese (kruha) se na mjenja, isparava voda, pa imamo jednadbu.
(700 + x) 20 x 100 = 700 4 x = 140 g. U penicu treba staviti 840g tijesta.
8. Cijena jedne vrste alkohola je 80 kn, a druge 50 kn za litru. U kojem omjeru treba mijeati te
dvije vrste, ako se eli dobiti smjesa ija je cijena 60 kn za litru?
x 80 + y 50 = (x + y) 60 /:10y Zato? Jer traimo omjer
x
x 1
x
x
8 + 5 = + 1 6 2 = 1 /:2 =
y
y 2
y
y
Traeni omjer je 1 : 2.
8
x
x 1
x
x
8 + 5 = + 1 6 2 = 1 /:2 =
y
y 2
y
y
Traeni omjer je 1 : 2.
1.2.1. POSTOTNI RAUN za DR. MATURU

S ukupni 100% tni iznos (ukupna vrijednost);
P postotni iznos; p postotak (npr. 7% = 7/100 = 0.07)
Vrijedi razmjer P : S = p : 100. Iz zadane dvije veliine izraunavamo treu
Npr. P =
Sp
100
ili S =
100 P
p
ili p =
100 P
S
1. Tenisa ( M. ili) je 2008. god. odigrao 120 meeva i pobjedio u njih 70%
a) Koliki postotak meeva je izgubio? Odgovor: Izgubio je 30% meeva
b) Koliki je broj meeva u kojima je pobijedio? S = 120, p = 70%, P = ?

P = Sp/100 = 84 mea u kojima je pobjedio. Krae 70% od 120 = 0.7 120 = 84
c) U 2009. god. je takoer odigrao 120 meeva. Pobjedio je u 5% vie meeva nego 2008. Koliko
je puta pobjedio u 2009. godine? Rj. S = 120, p' = 75% , P' = ?
P' = S 75/100 = 120 0.75 = 90 puta je pobjedio 2009. god. Krae: 0.75 120 = 90
1'. Uenik je na testu od moguih 70 bodova dobio 56 bodova. Koliko je to izraeno u postocima?
Rj. S = 70, P = 56, p = ? p = 100P/S = 100 56/70 = 80%. Krae: 56 : 70 100 = 80%
1''. Uenik je na testu od moguih 80 bodova dobio 80% bodova. Koliko je bodova dobio?
Rj. S = 80, p = 80, P = ? P = Sp/100 = 80 80/100 = 64 boda. Krae: 0.8 80 = 64.
1'''. Masa Jupitera priblino je jednaka 2 1027 kg, a masa Zemlje 6 1024 kg.
Koliki je % mase Zemlje (P) u odnosu na masu Jupitera (S)?
p = 100MZ /MJ = 100 3 103 = 0.3 %
14'. a) 75% od 120 iznosi? Rj. (75/100) 120 = 0.75 120 = 90
b) Od kojeg broja 5% iznosi
P=
10 7 : 7 2 6 7
+
?
1 + 6 : 3 2 (5 3)
10 7 : 7 2 6 7
10 1 12 7 9 5 17
+
+
=
= + =
i p=5
1 + 6 : 3 2 (5 3) 1 + 2
22
3 4 4
S = 100P/p = 100 4.25/5 = 85

c) Od kojeg broja 22% iznosi 78.1? Rj. p = 22, P = 78.1 ; S = 100P/p = 100 78.1/22 =355
5'
1 . Zbroj 25% od 2.8 109 i 20% od 3.5 1010 iznosi?
Rj. 7.7 109
16'. Ispit ima 60 bodova. Za ocjenu odlian treba dobiti najmanje 90% bodova. Anti nedostaje
jedan bod za ocjenu odlian. Koliko je bodova postigao na ispitu? S = 60, p = 90, P = ?
Rj. P = Sp/100 = 6 9 = 54. Odgovor: Ante je osvojio 53 boda.
7'
1 . CD kapaciteta 650 MB popunjen je 12%. Na CD je snimljeno jo 260MB novih podataka.
Koliki je % CDa sada popunjen?
P = 650 0.12 = 78
P1 = 78 + 260 = 338 p1 = (338 : 650) 100 = 52%
8'
1 . Godinjoj skuptini nogometnog kluba nazoilo je 75% lanova. Za prijedlog je glasalo 32, a
protiv 16 lanova. Nitko nije bio suzdran. a) Koliko je % od ukupnog broja lanova skuptine
glasovalo za prijedlog? b) Prijedlog se smatra izglasanim ako je za njega glasovalo vie od 66%
nazonih lanova. Koliko najmanje nazonih lanova mora glasovati za prijedlog da bi proao?
Rj. a) Odredimo broj svih lanova skuptine 100 (32 + 16)/75 = 64; (32 : 64) 100 = 50%
b) (48 66) / 100 = 31.68 = 32 lana
16'. Obiteljska primanja u mjesecu ujku iznosila su 10 000 kn. Za reije treba izdvojiti 25%
primanja, a za podmirenje ostalih potreba u istom mjesecu obitelji je potrebno 7 000 kn. Koliko je
kuna preostalo obitelji?
Rj. 10 000 0.25 = 2 500; 2 500 + 7 000 = 9 500; 10 000 9 500 = 500 kn.
17'. Masa vozila bez tereta je 4 000 kg. Nakon utovara, teret ini 60% ukupne mase. Koliko %
ukupne mase ini teret nakon to je istovareno 2/5 tereta.
Rj. 1) Neka je t teret onda imamo jednadbu t = 60% od (4 000 + t), tj. t = 0.6 (4 000 + t)
Rjeenje ove jednadbe je t = 6 000 kg. Prema tome ukupna masa iznosi 10 000 kg
2) 2/5 tereta iznosi 2/5 6 000 = 2 400 kg
6000 2400
3600
100 =
100 = 47.37%
10000 2400
7600
3) Nakon istovara traeni % dobivamo iz
tj. 21 = S 1.05 S = 21 : 1.05 = 20 cm3

3. Ako se polumjer kruga povea za 25% za koliko se % povea opseg, a povrina?
Iz o = 2r i P = r2
r1 = 1.25r o1 = 2r1 = 2 1.25r = 1.25 2r = 1.25 o p = 25%
2
r1 = 1.25r P1 = r1 = (1.25r)2 = 1.5625 r2 = 1.5625 P p = 56.25%
3'. Za koliko se % treba poveati polumjer da se povrina kruga povea za 23.21% ?
2
P1 = 1.2321 P r1 = 1.2321 r2 /
r1 = 1.11 r p = 11%
Napomena: Slino bi bilo s opsegom i povrinom KVADRATA, JEDNAKOSTRANINOG i
njegovom stranicom, jer su u fji od a.
4. Ako se brid kocke uvea za 20% za koliko e se % uveati O, a V?
2
a1 = 1.2a O1 = 6 a1 = 6 (1.2a)2 = 6 1.44a2 = 1.44 O p = 44%
3
a1 = 1.2a V1 = a1 = (1.2a)3 = 1.728a3 = 1.728 V p = 72.8%.
4'. Ako se brid kocke smanji za 30% za koliko e se % smanjiti O, a V?
2
a1 = (1 0.3)a O1 = 6 a1 = 6 (0.7a)2 = 6 0.49a2 = 0.49 O p = 51%
3
a1 = 0.7a
V1 = a1 = (0.7a)3 = 0.343a3 = 0.343V p = 65.7%.
4''. Za koliko % treba uveati brid kocke da bi se njeno oploje povealo za 156%?
O1 = (1 + 1.56) O
6 a12 = 2.56 6a2 /:6
a12 = 2.56 a2 / a1 = 1.6a p = 60%
4'''. Za koliko % treba smanjiti brid kocke da bi se njeno oploje smanjilo za 60.9375%?
O1 = (1 0.609375) O
6 a12 = 0.390625 6a2 /:6
a12 = 0.390625a2 / a1 = 0.625a p = (1 0.625) 100 = 37.5%
44'. Za koliko % treba uveati brid kocke da bi se njen obujam uveao za 81.5848%?
V1 = (1 + 0.815848) V
a13 = 1.815848 a3 /
a1 = 1.22a p = 22%
Napomena: Slino bi bilo s polumjerom i oplojem i obujmom kugle.
3
10
5. Prodajna cijena proizvoda A dva puta se poveavala najprije za 25%. a zatim 20% prethodne
cijene. Koliko je ukupno poveanje?
Prvo poveanje od 25% daje cijenu: 100 + 100 0.25 = 100 + 25 = 125
Drugo poveanje od 20% daje cijenu: 125 + 125 0.20 = 120 + 25 = 145. p =145 100 = 45%
5'. Poveanje trokova ivota u travnju u odnosu na oujak je 4.2%, a u svibnju u odnosu na
travanj je 3.5%. Koliki je % poveanja trokova ivota u svibnju u odnosu na oujak?
100 + 4.2 = 104.2
104.2 + 104.2 0.035 = 107.847. p = 107.847 100 = 7.847%
5''. a) Prodajna cijena proizvoda B poveala se za 25% a zatim se nova smanjila za 10%. Koliko
je ukupno poveanje?
100 + 25 = 125
125 125 0.10 = 112.5:
p = 112.5 100 = 12.5% ukupno poveanje.
b) Prodajna cijena proizvoda C poveala se za 20% a zatim se nova smanjila za 25%. Koliko
je ukupno smanjenje?
100 + 20 = 120
120 120 0.25 = 120 30 = 90: p = 100 90 = 10% ukupno smanjenje
5'''. Cijena robe poviena je za 25%. Za koliko se % mora smanjiti nova cijena da bi se dobila
stara cijena? Neka je stara cijena 100, onda je nova 125, pa imamo jednadbu:
125 x = 100 x = 0.8 p = (1 x) 100 = 20% za koji se mora smanjiti nova cijena
Objanjavam kako se radi dalje. Kako je x < 1 onda
54'. Cijena nekog proizvoda prvo se poveala za 5%, a zatim smanjila za 10%. to treba napraviti
sa cijenom da da bi bila jednaka poetnoj?
100 + 5 = 105
105 0.1 105 = 105 10.5 = 94.5;; Objanjavam kako se radi dalje. x > 1 onda
94.5 x = 100 x = 1.0582 p = (x 1) 100 = 5.82% za koji se mora poveati nova cij.
55'. Poveanje trokova ivota u listopadu u odnosu na rujan je 3.8%. Za koliko bi se % morali
smanjiti trokovi ivota u studenome da bi se vratili na stanje u rujnu?
Iz 103.8 x = 100 x = 0.963391 p = (1 x) 100 = 3.66%
56'. Plin je poskupio 15%. Za koliko % treba smanjiti cijenu da bi konana bila bila 5.5 % vea
od cijene prije poskupljenja? Neka je stara cijena 100.
Poskupljenje od 15% daje cijenu 115. Poskupljenje od 5.5% daje cijenu 105.5.
Pa imamo jednadbu115 x = 105.5 x = 0.91739 p = (1 x) 100 = 8.26 %
- postotni raun vie ili nie 100. Ako je zadana uveana ili umanjena poetna vrijednost
tj. ako je zadano S+P ili SP tada imamo razmjer (S P):S=(100 p) : 100 Takoer vrijedi:
p
S gdje je
100
p
S gdje je
S P = 1
100
S + P = 1 +
1 +
faktor poveanja. Npr. za 24% on iznosi 1.24
100
p
1
faktor smanjenja. Npr. za 24% on iznosi 0.76
100
2. a) Marija je visoka m cm, a Nives n cm. Izrazom n = m + 0.15m je opisano?

Ponuena su 4 odgovora. Rj. n = m 1.15. Toan je odgovor. Nives je via od Marije za 15%
b) Kolika je nova cijena, ako je stara 150 kn i poskupljenje je 24% ? 150 1.24 = 186 kn.
c) Kolika je nova cijena, ako je stara 250 kn i snienje je 22% ?
250 0.78 = 195 kn.
2'. a) Marija je na snienju od 25% kupila vestu za 240 kn. Koliko je vesta stajala prije snienja?
11
S P = 240 i p = 25 moemo koristei faktor umanjenja pisati kao S 0.75 = 240 S = 320 kn
b) Kolika je stara cijena ako je nakon poskupljenja od 10% ona 220kn? S 1.1 =220 S =200 kn
2'. U posudici u kojoj se smrzava voda nastaje led oblika kvadra dimenzija 3.5 cm 3 cm 2 cm.
Pri smrzavanju obujam vode se povea za 5%.
1) Koliko je vode potrebno za jedan takav led? Iz S + P = V = 3.5 3 2 = 21 cm3
tj. 21 = S 1.05 S = 21 : 1.05 = 20 cm3
2) Koliko se takvih oblika leda moe napraviti od 1 litre vode?
(Napomena 1 litra = 1 dm3). Moje izmeu redova 1 litra = 1 000cm3. 1 000 : 20 = 50
3. Cijena udbenika poskupila je sa 60 kn na 72 kn. Izraeno u postocima, to je poskupljenje za:
Iz S (1+p/100) = S + P
tj. 60 (1+p/100) = 72/:60 1+p/100 = 1.2 p/100 = 0.2 p = 20%
4. U Republici Hrvatskoj 2004. god. roeno je 20 875 djeaka. God. 2005. roeno je 4.19%
vie djeaka u odnosu na 2004. Koliko ih je roeno 2005. god.?
Rj. S+P = S 1.0419 = 20 875 1.0419 = 21 750 je roeno djeaka u 2005. god..
5. Torba od 400 kn poskupljuje za 20%, a zatim pojeftinjuje za 15%. Kolika je najnovija cijena?
TRIK: Krenimo od cijene 100 kako bismo nali ukupno poskupljenje. 100 + 20 = 120
120 120 0.15 = 102 p = 102 100 = 2% je ukupno poskupljenje
Sada traimo novu cijenu: S + P = S 1.02 = 400 1.02 = 408 kn
6. Cijena je smanjena za 25%, a zatim poviena za 20%. Kolika je bila poetna cijena ako je
sadanja 450 kn? Rj. 100 25 = 75
75 + 75 0.2 = 90 p = 100 90 = 10% ukupno pojeftinjenje
S P = 450 tj. S 0.9 = 450 S = 500 kn
7. Vie jednakih poskupljenja npr. 5 daju faktor poskupljenja (1 + p/100)5
Vie jednakih pojeftinjenja npr. 4 daju faktor pojeftinjenja (1 p/100)4
Npr. za p = 12 i n = 5 faktor poskupljenja (1 + 12/100)5 = (1+0.12)5 = 1.125
dok za p = 7 i n = 4 faktor pojeftinjenja (1 7/100)4 = (1 0.07)4 = 0.934
Zadatak: a) Ako je godinji porast BND 2% koliki e porast biti za pet godina?
x = (1 + 0.02)5 = 1.025 = 1.10408 p = (x 1) 100 = 10.4%
b) Ako je godinji pad BND 1.5% koliki e pad biti za etiri godine?
x = (1 0.015)5 = 0.9854 = 0.9413 p = (1 x) 100 = 5.87%
7'. U jezeru je otkriveno 10 grama algi. Njihova naseobina poveava se 15% tjedno.
1) Koliko e grama algi biti u jezeru nakon tjedan dana? Rj. 10 1.15 = 11.5g
2) Koliko e grama algi biti u jezeru nakon 3 tjedna? Rj. 10 1.153 = 15.20875g
r , , za...r > 0; ; ; ; 4.3 = 4.3
r , za..r < 0; ; ; ; 3.5 = (3.5) = 3.5
1.2.2. Apsolutna vrijednost (modul) realnog broja r =
1. Izraunaj 1 | 3| =
A. 1 ;
| B. 2| ;
C. 3 ;
2. Broj | 3 | 2|| bez aps. zagrada je: A. 3 +2; B. 3 2 ; | C. 2 3 |
3. Broj | 1 2 | bez aps. zadrade je:
A. 2 1; B. 1 2 ; C. 1 2 ;
D. 4
D. 2 3
| D. 2 + 1|
12
4. Pojednostavni:
4 18 + 3 8
4 2 8 3
A. 2 2 1; | B. 3 2 2 | ; C. 2 2 ;
D. 1 + 2
2
2 2
2 3 je:
A. 3 ; | B. 1| ;
C. 1;
6. Odredite vrijednost izraza | 3 0.75x| | 0.75x 2| , za x = 4

2
A. 2 ;
5. Vrijednost izraza
7. Za x 2, 1 odredite vrijednost izraza | x 1| + | 2 + x.| . A. 2x +1;

3
D. 3
| B. 1| ;
C. 1;
D.
B. x + 2;
| C. 3| ;
D.
1.2.3. Rastavljanje na faktore Dijelimo na nekoliko dijelova
1. Svi lanovi imaju zajedniki faktor

a) 6a2 9ab + 15a = 6a(2a 3b + 5)
b) 4a2(b + 2) + 4a(b + 2) + (b + 2) = (b + 2)(4a2 + 4a + 1) = (b + 2)(2a + 1)2
c) (a + 1)3 + (a + 1) = (a + 1)[(a + 1)2 + 1] = (a + 1)(a2 + 2a + 2)
d) 5x+1 4 5x1 = 5x1(52 4) = 5x1 21 = 21 5x1
f) 32x3 9x2 = 32x3 32x4 = 32x4 (3 1) = 32x4 2 = 2 32x4
2. Svi lanovi nemaju zajedniki faktor, ali se grupiranjem lanova moe svesti na 1.
a) a2b 2a2 3ab + 6a + 5b 10 = a2(b 2) 3a(b 2) + 5(b 2) = (b 2)(a2 3a + 5)
b) 9x3 18x2 x + 2 = 9x2(x 2) (x 2) = (x 2)(9x2 1) = (x 2)(3x 1)(3x + 1)
c) x4 2x3 + 2x 1 = (x2 1)(x2 + 1) 2x(x2 1) = (x2 1)(x2 + 1 2x) = (x1)(x+1)(x 1)2

2'. Kvadratnih trinoma (primjenom formule za rjeavanje kvadratne jednadbe i ispitujui
D = b2 4ac ; PRIA: Ako je D potpuni kvadrat slijedi ax2 + bx + c = a(x x1)(x x2)
Ako D nije potpuni kvadrat nena rastavljanja.
a) x2 5x + 6 = [D = 1; x =
b D 5 1
5 1
5 +1
=
x1 =
= 2; x 2 =
= 3]
2a
2
2
2
1(x 2)(x 3) = (x 2)(x 3) GOTOVO

b) 2x2 5x 3 = [D = 49; x =
5 49
57
1
5+7
x1 =
= ; x2 =
= 3]
4
4
2
4
2(x + 1/2)(x 3) = [mnoimo samo prvu zagradu] = (2x + 1)(x 3) GOTOVO
c) 6x2 x 1 = [D = 25; x =
1 25
1 5
1
1+ 5 1
x1 =
= ; x2 =
= ]
12
12
3
12
2
6(x + 1/3)(x 1/2) = [svaku zagradu njezinim brojem] = (3x + 1)(2x 1) GOTOVO
d) 3x2 + 7x 2 = [D = 25; x =
7+5 1
7 25
75
= ]
x2 =
= 2 i x1 =
6
3
6
6
13
3(x 1/3)(x 2) = [minus ostavljamo ispred] = (3x 1)(x 2) GOTOVO

3. Primjenom ve spomenutih 7 vanih formula (treba ih znati uoiti u zadatku)
a) 4a2 b2 4a + 1 = 4a2 4a + 1 b2 = (2a 1)2 b2 = (2a 1 b)(2a 1 + b)
b) 1 8xy x2 16y2 = 1 (x2 + 8xy + 16y2) = 1 (x + 4y)2 = . . .
c) 4x + 16x4 16x3 1 = (16x4 1) (16x3 4x) = (4x2 1)(4x2 + 1) 4x(4x2 1)=
d) 16x4 8x3 2x + 1 = 8x3(2x 1) (2x 1) = (2x 1)(8x3 1) = . . .
= (2x 1)(2x 1)(4x2 + 2x + 1) [Diskriminanta kvadratnog trinoma D = 12, STOP]
e) a3 b3 + a2b ab2 = Prva dva razlika kubova = (a b)(a2 + ab + b2) + ab(a b) = ...
f) 22x 32x = (2x 3x)(2x + 3x)
a1b b1a = a1 b1 (b2 a2) = 1/ab (b a)(b + a)
i)
1.2.4. Algebarski razlomci I. Skraivanje razlomaka: Rastavimo na faktore posebno brojnik
posebno nazivnik pa skratimo.

a2 b2
( a b) 2
Zadaci: 1.
a 1
( a 1) 2
a 2 2a + 1
=
=
a +1
(a 1)( a + 1)
a2 1
; Vj.
1 b2
(b 2 1)
(b 1)(b + 1) b 1
=
=
=
2.
;
2
2
b + b + 2 (b b 2) (b 2)(b + 1) b 2
Vj.
1 a2
;
a 2 2a + 3
9 x2
x 2 + 2x + 3
9 ( c 4)
[ 3 (c 4)] [ 3 + (c 4)] = (7 c)(c 1) = c 1 ; Vj. 4 (d 3) 2 ;
=
3.
14 2c
2(7 c)
2(7 c)
2
15 3d
2
25 ( p 3) 2
6 + 3p
a 2 x 2 9 + 6 x a 2 ( x 3) 2 (a x + 3)(a + x 3)
=
=
= (a + x 3) = 3 a x
4.
xa3
xa3
(a x + 3)
5.
x( x + 1) y ( x + 1) ( x + 1)( x y ) x y
=
=
;
( x + 1)( x 1)
x 1
x2 1
)(
Vj.
a (a 1) b(a 1)
b(b 2) a(b 2)
= ;
=
2
a 1
b2 4
x4 y4
x2 y2 x2 + y2
x2 + y2
=
=
6. 4
GOTOVO NEMA DALJE;
2
x 2x 2 y 2 + y 4
x2 y2
x2 y2
II. Raunanje s algebarskim razlomcima: 1.
4 a 2a 2
4a 10b 2
4b
9a 2 1 (3a 1) 2
:
=
:
;
Vj.
5b 10b 2
5b 2a 2
a
a 2 5a a 2 25
ab
a b 1 1 a 2 b 2 b a (a b)(a + b)
:
1'. : =
=
= (a + b) ili = a b
ab
( a b)
b a a b
ba
ab
a
b
2. +
3.
b
( a b) 2
ab
1 1
a 2 + b 2 2ab b a
2 : =
:
=
= (a b) = b a
a
ba
( a b)
b a
ba
ab
1
6
x +36
x3
1
2
=
=
=
x 3 x 9 ( x 3)( x + 3) ( x 3)( x + 3) x + 3
14
4.
y
4x
y
4x
y 4x
(2 x y )(2 x + y )
2x + y
=
=
=
2 =
2 x xy 2 xy y
x(2 x x) y ( 2 x y ) xy (2 x y )
xy (2 x y )
xy
Vj.
4y
9x
3b 2
2
= ;
=;
2
3 x + 2 xy 3 xy + 2 y 2
6b + 4 9b + 6
x2
2
=
2
4 y
2y y2
JEDNAKOSTI 1. Jednakost 9a2 + ma + 4 = (3a 2)2 ispunjena je za koji m?
| m = 12|
2. Polinom x3 ax2 + 12x + 8 je kub binoma samo ako je a = (2; 4; | 6| ; 8)

3. Umnoak (2x +3y)(4x2 + axy + 9y2) je zbroj kubova ako je a = ( | 6| ; 6; 12; 3)
| 3 9 = 27|
4. Ako je a b = 3 te a2 + ab + b2 = 9, koliko je a3 b3 ?
5. Ako je x + y = 5 koliko je 4x + 4y + 4 ? 4(x + y) + 4 = 4 5 + 4 = 24

6. Ako je (2 4a)3 = 24, koliko je (2a 1)3 ? 23 (2a 1)3 = 24 (2a 1)3 = 3
2
(a b) 2 + 4ab
(
a + b)
=? =
7. Ako je a = 3333 i b = 5555 onda je
= ... = 42 = 16
(a + b) 2 4ab
( a b) 2
| 104 : 4 = 26|
8. Ako je x y = 4 , x2 y2 = 104, onda je x + y = ?
Od kuda Iz x2 1 =3
9. Pojednostavni: (a2 + b2) (a2 b2) = ... = 2b2
10. Ako je (x + 1)(x 1) = 3, koliko je (x2 x)(x2 + x) ? x2 (x 1)(x + 1) = x2 3 = 4 3 = 12

11. Ako je (x 1)(x + 3) = 7, koliko je (x + 1)2 ? x2 + 2x 3 = 7 x2 + 2x +1 = 11
Linearne jednadbe: Dobro je znati: Opi oblik lin. jedn. je ax = b;
1) za a 0 i b bit e x = b/a jedno rj. (npr. 2x = 3/:2 x = 3/2)
2) za a = 0 i b 0 0 x = b, nema rj. (ne postoji broj koji pomnoen s 0 daje broj 0).
3) za a = 0 i b = 0 0 x = 0, jedn. ima rj. (jednakost je ispunjena x )
Zadaci: 1. Za koji k jedn. kx 2k + x + 3 = 0 ima: a) jedno rj. b) nema rj.
(k + 1)x = 2k 3 a) za k + 1 0 tj. za k 1 jedn. ima jedno rj. i ono je x = (2k 3)/(k+1)
b) za k + 1 = 0 tj. za k = 1 jedn. nema rj. jer bi bilo 0 x = 5
2. Za koji p jedn. 2px 2p + 3x 3 = 0 ima: a) jedno rj. b) ima rj.

(2p + 3)x = 2p + 3 a) za 2p +3 0, tj. za p 3/2 jedn. ima jedno rj. i ono je x = 1
b) za 2p +3 = 0, tj. za p = 3/2 jedn. ima rj. jer bi bilo 0 x = 0
3. Za koji m lin. jedn. (2 + m)(1 + m)x = m2 1 ima jedno rjeenje?
A. m 1 i m 1;
B. m 2
| C| m 2 i m 1
4. x = 2 rjeenje je jednadbe:
A. x + 15 = 7;
B. 2x + 1 = 5;
| C.| (5) (x) = 10,
D. (x) : 2 = 4
D. m = 2
15
[Zadatak se najjednost. rjeava tako da se umjesto x uvrsti 2 i provjeri brojevna jednakost.]

5. Rjeenje jedn. (x + 3)2 (x 5)2 = 16 je:
| B| 2;
A. 1;
6. Rjeenje jedn. (5x 2)2 (7x +2)(1x) =2(4x 3)2 + 7 je: A. 3;

7. Rijeenje jedn.
x+2
x +1
= 3
je: A. 2;
3
2
B. 2.1;
8. Rjeenje jedn. (x +1) : (x +3) = (x+4) : (x+5) je:
A. 9;
C. 3;
B. 2;
D. 4
C. 1;
C. 2.2;
B. 7;
D. 0
D. 2.3
C. 5;
D. 3
SUSTAVI DVIJU LINEARNIH JEDNADBI SE MORA ZNATI. Samo za Vj.

1. Rijei sustav x + 2y = 1 i 2x + 3y = 5
2. Rijei sustav 3x + 4y = 5 i 3x + 4y = 6
3. Rijei sustav x + 2y = 3 i 2x + 4y = 6
4. Rijei sustav 2x y = 9 i x + 3y = 1
5. Rijei sustav 2x + y + 1 = 0 i 4x +3y 1 = 0
6. Rijei sustav
1
1
x + y = 1 i 1.4x 0.3y = 1.8
3
4
7. Rijei sustav 4x + 5y = 20 i x 2y = 4
8. Rijei sustav 4x + y = 5 i 2x + 3y = 3
9. Rijei sustav 3x + 4y = 5 i 7x 8y = 16
10. Koliko mora biti parametar p da sustav 2x + 4y = 3 i 3x + py = 5 nema rj.?
2x + 4y = 3/ 3
pa zbrojimo 12y 4py = 1 odnosno (12 4p)y = 1
3x + py = 5/ (2)
Jedn. nema rj. za 12 4p = 0 tj. za 12 = 4p, odnosno za p = 3
11. Koliki je parametar p ako je ureeni par (2,1) rj. sustava: px+qy =7 i qx+y =3?
Uvrstimo x = 2 i y = 1 u dani sustav pa imamo: 2p + q = 7 i 2q + 1 = 3 q = 1, p = 3
4. Problemski zadaci (modeliranje)
UPUTE: Dobro prouiti zadatak, Ako je potrebno, proitaj ga i nekoliko puta sve dok ti ne
postane kristalno jasan.
Nepoznanicu standardno oznai sa x
Napii problem u obliku jednadbe s jednom ili dvije nepoznanice
Rijei jednadbu. Pazi da se ne zabuni u raunskim operacijama
Kritiki se odnosi prema rjeenju. Razmisli ima li ono smisla.
Provjeri zadovoljava li dobiveno rjeenje sve uvjete zadatka.
1. Zbroj broja i njegove polovice za tri je manji od dvostruke vrijednosti tog broja.
Koji je to broj? Rj. x + x/2 + 3 = 2x
A. 6; B. 16; C. 20; D. 28
1'. Na testu inteligencije svaki toan odgovor vrijedio je 15 bodova, a za netone odgovore
oduzimalo se 5 bodova. Uenik je odgovorio na svih 40 pitanja i osvojio 280 bodova.
1) Koliko je najvie bodova mogao osvojiti na testu? Rj. 40 15 = 600
16
2) Na koliko je pitanja uenik tono odgovorio? Rj. x 15 (40 x) 5 = 280 x = 24

1''. Odreenu koliinu eera treba spremiti u pripremljene pakete. Stavi li se u svaki paket 18 kg
eera, ostat e 10 praznih paketa. Ako se u svaki paket stavi 14 kg eera, ostat e 180 kg eera
koji nije spakiran. 1) Koliko paketa imamo na raspolaganju?
x kg
=
x kg
18P 10 18 = 14P + 180
4P = 360 P = 90. Odgovor: Na raspolaganju imamo 90 paketa.
2) Kolika je ukupna koliina eera? 18 90 180 = 1440 kg
1'''. Mjere kutova trokuta su u omjeru 1 : 10 : 4. Najdulja stranica ima duljinu 10 cm.
Kolika je duljina najkrae stranice? (isti raun diobe, za izraunavanje kutova)
a) : : = 1 : 10 : 4 = k; = 10k i = 4k
+ + = 180o 15k = 180 k = 12 = 12o ; = 120o i = 48o
b) Pouak o sinusima a/sin = b/sin a = b sin/sin = 2.4 cm
2. U djejoj kasici bile su ukupno 132 kn u kovanicama od 5 kn, 2 kn i 50 lipa. Kovanica od 2 kn
bilo je dvostruko vie nego kovan. od 5 kn, a kovan. od 50 lipa bilo je tri puta vie nego kovanica od
2 kn. Koliko je u toj kasici bilo kovanica od 2 kune?
5x + 2y + 0.5z = 132
y = 2x
z = 3y = 6x 5x + 4x + 3x = 132 12x = 132 x = 11 y = 22 komada
2'. U trima paketima razliitih masa stiglo je 64.2 kg narani. Masa drugog paketa jednaka je 4/5
mase prvog paketa, a masa treeg paketa je 17/40 mase drugog paketa.
1) Kolika je masa svakog pojedinog paketa?
A + B + C = 64.2
4
A
5
17
17 4
4
17 4
C=
B=
AA+ A+
A = 64.2 / 200
40
40 5
5
40 5
B=
200A + 160A + 68A = 12 840

428A = 12 840 / : 428 A = 30kg B = 24kg C = 10.2kg
2) Koliki je postotak narani u treem paketu u odnosu na prvi? 10.2 : 30 100 = 34%
3. Cijena c iznajmljivanja bungalova na n tjedana dana je formulom c = t n + d
(t je iznos tjednog najma, d je sigurnosni depozit).
Marina je za 3 tjedna platila 2 092 kn, a Maja za 5 tjedana 3 412 kn.
Koliki je sigurnosni depozit? c(3) = 3n + d = 2 092 \
c(5) = 5n + d = 3 412 / oduzmemo od 1. ; 2.
4n = 1320
n = 660 d = 2 092 3n d = 112 kn.
3'. Mljeni proizvod dolazi u pakiranju od 330g ili 500g. Trgovac je dobio koliinu od
55 550g tog mljenog proizvoda u ukupno 140 pakiranja.
Koliko je dobio manjih pakiranja?
x + y = 140
i 330x + 500y = 55 550
y = 140 x
33x + 7000 50x = 5 555
17x = 1445 x = 85
3''. kola je za odlazak svojih 708 u. na izlet osigurala 15 autobusa. Naki su autobusi imali 52, a
neki 43 sjedala. U svim autobusima sva sjedala su bila popunjena i na svakom je sjedio samo jedan
uenik. 1) Koliko je bilo autobusa s 52 sjedala?
x + y = 15 i 52x + 43y = 708
17
y = 15 x
52x + 645 43x = 708

9x = 63 x = 7 Odgovor: S 52 sjedala bilo je 7 autobusa
2) Koliko je ukupno uenika prevezeno autobusima s 43 sjedala?
Odgovor: S 43 sjedala bilo je 8 Bus-ova 43 8 = 344 uenika.
3'''. Marija je za 17 roendan dobila na dar 17 rua, bijelih i crvenih. Cijena bijele rue je 8 kn, a
crvene 9 kn. Koliko je u buketu bilo crvenih, a koliko bijelih rua ako je buket plaen 142 kn?
B + C = 17
i 8B + 9C = 142
C = 17 B
8B + 153 9B = 142
B = 11 / (1) B = 11 kom C = 6 kom
34'. U koari je 89 kuglica neke su male, a neke velike. Svaka mala kuglica tei 2g, a svaka
velika 5g. Ukupna teina kuglica u koari je 256g. Koliko ima malih kuglica?
M + V = 89
i 2M + 5V = 256
V = 89 M
2M + 445 5M = 256
3M = 189
M = 63 kom V = 26 kom
4. Napii u obliku jednadbe s dvije nepoznanice. Broj a pri dijeljenju sa 7
daje kolinik b i ostatak 5. Rj. a = 7b + 5
5. Zbroj duljina kateta pravokutnog trokuta je 170 cm, a povrina 2208cm2
Odredite duljine stranica trokuta.
a + b = 170 i ab/2 = 2208 / 2
b = 170 a
a(170 a) = 4416
170a a2 4416 = 0 a2 170a + 4416 = 0
a=
170 28900 17664 170 106

=
= 85 53
2
2
a1 = 32; a2 = 138 c = 32 2 + 138 2 = 141.66cm

b1 = 138 b2 = 32
JEDNADBE S |
| x| = 4 x = 4 Napomena: Jedn. | ax + b| = 5 nema rjeenja
1. Rijei jednadbe: a) | 2x + 3| = 5 2x + 3 = 5 x1 = 4 i x2 = 1
Vj. b) | 1 3x| = 2 NE Rj. ve | 3x 1| = 2; c) | 5x + 4| = 7; d) | 5 2x| = | 2x 5| =
1
Vj. 2. Rij. jedn. a) 2 x 3 = 2 ; b) 2 x 3 + 8 = 3 2 x ; c)
( 2 x + 3) 2
= 5 ; d) x 2 4 x + 4 = 3
3. Rijei jednadbu | x 1| = x + 1. P.u. x + 1 0 tj. x 1 x 1 = (x + 1)

4. Rijei jednadbu | 3 x| = 2x 1. P.u. 2x 1 0 tj. x
| x 3| = 2x 1 x 3 = (2x 1)
5. Rijei jedn. a) | x + 2| = | 3x + 1|
Nema P.u. Zato? (Jer su obje strane pozitivni brojevi)
x + 2 = (3x + 1) x + 2 = (3x + 1) ili x + 2 = 3x + 1

x = 3 /4
Vj. b) | 2 x| = | 3x 1| ; c) | 2x 1| = | 3 2x| ;
x=
d) 2| x 1| = | x 2| ; d) 2| x| = 6| 3x +5|
18
b b 2 4ac
osnovna formula iz koje
2a
b b 2 4ac
b + b 2 4ac
x1 =
manje rj. i x 2 =
vee rj. Zadaci su samo za vjebu:
2a
2a
Kvadratna jedn. ax2 + bx + c=0 x =
1. Rijeite jednadbu: a) x2 5x + 4 = 0;
b) 2x2 5x + 2 = 0;
c) x2 6x + 13 = 0
2. Rijeite jednadbu : a) x2 5 x + 1 = 0;
b) x2 2 3 x + 2 = 0 c) a2 2a + 4 = 0
Diskriminanta kvadratne jednadbe ax2 + bx + c = 0 je broj D = b2 4ac

Diskriminanta i priroda rjeenja kvadratne jednadbe:
1) Ako je D > 0, jednadba ima dva ralna i razliita rjeenja
2) Ako je D = 0, jednadba ima dvostruko ralno rjeenje
2') Ako je D 0, jednadba ima dva ralna rjeenja
3) Ako je D < 0, jednadba ima konjugirano kompleksna rjeenja ili jedn. nema ralnih rjeenja
Zadaci: 1. Za koji realni m jedn. x2 + 4x + m = 0 ima jednaka rjeenja?
Jednaka rjeenja su za D = 0 tj. b2 4ac = 0 16 4m = 0 4m = 16 m = 4
2. Za koji realni n jedn. 2x2 x + n = 0 ima razliita realna rjeenja?
Razliita realna rjeenja su za D > 0 tj. b2 4ac > 0 1 8n > 0 8n < 1 n < 1/8
2'. Za koji realni p jedn. (p 2)x2 2px + p 2 = 0 ima realna rjeenja?
Realna rjeenja su za D 0 tj. b2 4ac 0 4p2 4(p 2)2 0 p2 p2 + 4p 4 p 1
3. Za koji realni q jedn. x2 2x + q 1 = 0 nema realna rjeenja?
Rjeenja nisu realna za D < 0 tj. b2 4ac < 0 4 4(q 1) < 0 1 q + 1 < 0 q > 2
5. Zbroj vrijednosti parametra m za koje jedn. 2x2 (m 5)x + 8 = 0 ima jednaka rjeenja iznosi?
x1 = x2 D = 0 tj. b2 4ac = 0 (m 5)2 64 = 0 m 5 = 8 m1 = 3 i m2 = 13
m1 + m2 = 10
Vieteove formule za kvadratnu jednadbu ax2 + bx + c = 0
Glase: x1 + x2 =
b
c
i x1 x2 =
daju vezu izmeu rjeenja i koeficijenata kv. jedn.
a
a
Zadaci: 1. Za koji k jednadba kx2 + (k2 + k)x 7 = 0 ima dva meusobno suprotna rjeenja?
b
a
Iz x2 = x1 x1 + x2 = 0 = 0
k (k + 1)
= 0 k + 1 = 0 k = 1
k
1'. Ne rjeavajui kvadratnu jedn. 5x2 3x + 7 = 0 Izraunaj:

1) x11 + x 21 =
1
1
x 2 + x1
3/ 5 3
+
=
=
=
x1 x 2
x1 x 2
7/5 7
19
2
c 3
7
9 14
61
b
=
2) x12 + x22 = (x1 + x2)2 2x1x2 = 2 = 2 =
a
2') x12 + x 22 =
25
25
1
1
x 22 + x12
( x 2 + x1 ) 2 2 x1 x 2 (3 / 5) 2 14 / 5 61 / 25
61
+
=
=
=
=
2
2 =
2 2
2
2
x1 x 2
49 / 25
49
x1 x 2
( x1 x 2 )
(7 / 5)
2''. Odredi m u jedn. mx2 + x + 4m=0, ako je zbroj korijena (rjeenja kv. jedn.)jednak dvostrukom
umnoku tih korijena. x1 + x2 = 2x1x2 .... m = 1/8
3. Zbroj aritmetike i geometrijske sredine korijena jedn. 2x2 20x + 32 = 0 iznosi?
20
x1 + x 2
+ 16 5 = 5 + 4 = 9
+ x1 x 2 =
4
2
Kvadratna jednadba sa zadanim rjeenjima: Znamo li rjeenja kvadratne jedn. onda tu jedn.
moemo nai na dva naina: I. a(x x1)(x x2) = 0
za 'LIJEPA' rjeenja
II. x2 (x1 + x2)x + x1x2 = 0 za 'RUNA' rjeenja

1. Napii kvadratnu jednadbu ako su zadana njezina rjeenja.
1) x1 = 3 i x2 = 2 [Jesu li 'lijepa'?] Jesu, onda a(x x1)(x x2) = 0
a(x +3)(x 2) = 0 [Kako a moe biti bilo koji realni broj najbolje je da je 1]
(x +3)(x 2) = 0 x2 + x 6 = 0
2) x1 = 2/3 i x2 = 1 [Jesu li 'lijepa'?]
a(x x1)(x x2) = 0
a(x + 2/3)(x 1) = 0 [Kako a moe biti bilo koji realni broj neka bude 3]
3(x + 2/3)(x 1) = 0 (3x + 2)(x 1) 3x2 x 2 = 0
3) x1 = 1 5 i x1 = 1 + 5 [Jesu li 'lijepa'?] Nisu onda x2 (x1 + x2)x + x1x2 = 0
x2 (1 5 + 1 + 5 )x + (1 5 )(1 + 5 ) = 0 x2 2x + 1 5 = 0 x2 2x 4 = 0
4) x1 = 2 3i
i x2 = 2 + 3i [Jesu li 'lijepa'?] Nisu onda x2 (x1 + x2)x + x1x2 = 0
x2 4x + 1 + 9 = 0 x2 4x + 13 = 0
5) Napii kvadratnu jednadbu ije je jedno rjeenje 1 i . Izmeu redova pie
Iz x1 = 1 i x2 = 1 + i x2 (x1 +x2)x + x1x2 = 0 x2 2x +1 + 1 = 0 x2 2x + 2 = 0
6. Odredi p tako da je jedno rjeenje jedn. (2px 1)2 = p(p 2x) jednako nuli.
Dobro je znati: Kad imamo konkretno rjeenje onda ga uvrstimo u danu jednadbu.
x1 = 0 (0 1)2 = p(p 0) 1 = p2 p = 1
NEJEDNAKOSTI
1. Skupu svih rjeenja nejednadbe 2(3x 1) < 1 pripada broj: | 1| ; 1;
2. Skup rjeenja nejednadbe
5 2x 1 x
>
jednak je: 3,+ ; ,3 ;
8
4
R;
5;
7?
20
3. Koliko rjeenja u skupu Z ima nejednadba 7 < 2x 9
A. 9;
| B.| 8;
C. 7;
D.
6
4. Odredite skup na kojem su sve vrijednosti fje f(x) = 3(2 5x) vee od 1.
5. Za koji p jednadba x + p = 5 ima rjeenje x 0? p 0;
p 5;
p 0;
p 5
x = 5 p x 0 5 p 0 p 5 p 5
7. Zapiite pomou intervala. Skup svih realnih br. x za koje je x > 1.6. Odgovor x 1.6, +
8. Skup svih realnih brojeva koji su vei ili jednaki 2 , a manji od 5 zapisujemo x [ 2, 5
9. Skup svih realnih brojeva koji su vei od 2, a manji ili jednaki od 4 zapisujemo:
A.2, 4 ;
B. [2, 4];
| C.| 2, 4];
D.[2 ,4
10. Skupu svih realnih brojeva zadanih uvjetom x < 3 ili x 5 zapisujemo:
A., 2 ;
B. 3, 2];
| C.| ,3 [ 5,+ ;
Nejednadbe koje se rjeavaju napamet.
11. Nejedn.
3
0 vrijedi za sve x za koje je: x < 2 i x 2;
x+2
x > 2;
x < 2;
12. Rjeenje nejedn. (x +2)2(x 3) 0 je interval _________________

13. Rjeenje nejedn.
x 1
< 0 je interval ______________________
( x + 2) 2
14. Rjeenje nejedn.
( x + 1) 2
0 je interval ______________________
x2
14'. Rjeenje nejedn.

15. Rjeenje nejedn.
15'. Rjeenje nejedn.
x+2
> 0 je interval ______________________
( x 3) 2
x+2
0 je interval ______________________
( x + 1) 2
x+2
0 je interval ______________________
( x + 1) 2
16. Rjeenje nejednadbe (x +3)(x 2) 0 je interval ?

kritine toke x1 = 3 i x2 = 2 ; manja dobiva indeks 1 vea 2.
Sastavimo tablicu. Prva zagrada je uvijek ona koja daje manju kritinu toku.
3
2
+
Gledamo trei red,
x+3
+
+
zadovoljava nas
x2
+
Rj. x[3 , 2]
(x+3)(x2)
+
+
x [3 , 2]
Koristei se gornjom tablicom odredi rjeenja sljedeih nejedn.
17. Rjeenje nejedn. (x +4)(x 1) 0 je interval _______________________
18. Rjeenje nejedn.
x 1
< 0 je interval _____________________
x+2
D.
x 2
19. Rjeenje nejedn.
x+3
> 0 je interval _________________________
x2
21
20. Za koji realni m jedn. (x m)2 = 3 mx ima razliita realna rjeenja?

1) Sredimo kv. jedn. x2 2mx + m2 + mx 3 = 0 x2 mx + m2 3 = 0
2) Razliita realna rjeenja su za D>0 tj.b2 4ac > 0 m2 4(m2 3) > 0 3m2 + 12 > 0/:(3)
m2 4 < 0 [Pazi! Zbog m2 ne prebacuj ve rastav na faktore] (m + 2)(m 2) < 0.
Opet tablica iz koje itamo m 2 , 2
Napomena: Navedenu tablicu koristimo i za rjeavanje najednadbi oblika (3 + x)(2 x) < 0,
3 x
2x
< 0,
< 0 , ali ih prije upotrebe tablice moramo prevesti u oblik.: (x +3)(x 2) < 0,
3+ x
7x
( x 2)
( x 3)
x3
x2
< 0 odnosno (eliminiramo minuse) (x + 3)(x 2) >0,
< 0,
> 0,
<0
( x 7)
x+3
x+3
x7
NEJEDNADBE S | | | x| < a a < x < a; | x| > a x < a ili x > a (ili znai rj. je )
1. Rijei nejednadbe: a) | 2x + 3| < 1 1 < 2x + 3 < 1 4 < 2x < 2 2 < x < 1
Vj.
b) | 3x 2| > 4;
c)
1
2;
x 1
d) | 3 x| 2;
e) | 3 2x| 5
2. Odredi skup cjelobrojnih rjeenja nejedn. | 3 x| < 2 | x 3| < 2 2 < x 3 < 2

1 < x < 5 x{2,3,4}
3. Rijei nejednadbe: a) | 4x + 1| 3 4x + 1 < 3 ili 4x + 1 > 3
4x < 4
x 1
c) | 3 2x| 7;
b) | x 3| < 2;
ili 4x > 2
ili x 1/2 tj. x , 1] [1/2, +
d) | 2 3x| < 5
4. Rijei sustav: a) 2 < | x 3| < 4

2 < | x 3| | x 3| > 2
i tj.
| x 3| < 4
x 3 < 2 ili x 3 > 2
4<x3<4
x<1
1 < x < 7 Za konano rj. crtaj kuice
ili x > 5
________o__________o_____________o____________o_____________
1
Konano rj. je presjek tj. x 1, 1 5, 7

b) 3 < | x + 1| < 5;
c) 1/2 | 3x + 2| < ;
d) 1 < | 2x 1| 2
Kvadratna nejednadba ax2 + bx + c < 0, ax2 + bx + c > 0, ax2 + bx + c 0 ili 0
22
Najlake ju je rijeiti pomou ve viene tablice.

Primjer: 2x2 5x + 2 < 0. Najprije rijeimo jedn. 2x2 5x + 2 = 0, ija su rj. x1 = 1/2 i x2 = 2
pa imamo 2(x 1/2)(x 2) < 0 /:2
(x 1/2)(x 2) < 0 sada sloimo tablicu
x 1/2
x2
(x1/2)(x2)
2
Za 2x 5x + 2 0 rjeenje bi bilo
1/2
2
x[1/2, 2]
Zadovoljava nas trei red iz

kojeg itamo rjeenje
x 1/2, 2
+
+
+
Za 2x2 5x + 2 > 0 rjeenje bi bilo x , 1/2 2, +

Za 2x2 5x + 2 0 rjeenje bi bilo x , 1/2] [2, +
Vj. 3x2 7x + 2 0; 2x2 + 5x + 2 < 0; 5x2 16x + 3 > 0; 5x2 14x 3 0
Napomena: Navedenu tablicu koristimo i za rjeavanje najednadbi oblika 5 4x x 2 < 0, tako
da ih mnoenjem sa 1 prevedemo u oblik x2 + 4x 5 > 0
Kvadratna nejednadba ax2 + bx + c < > 0 s | |
1. Rijei nejednadbu: a) | x2 + 5x| < 6 6 < x2 + 5x < 6
x2 + 5x > 6
i
x2 + 5x < 6
x2 + 5x + 6 > 0
i
x2 + 5x 6 < 0
(x + 2)(x + 3) > 0
i
(x + 6)(x 1) < 0
Iako bi nam tablica trebala biti u glavi, nacrtajmo jednu pa ju koristimo za obje
3
2
+
Zadovoljava nas trei red iz
x+3
+
+
kojeg itamo rjeenje i
x+2
+
prve i druge nejednadbe
(x+3)(x+2)
+
+
Za I. x , 3 2, +
i za II. x 6, 1
Konano rj. je presjek I i II. tj. x 6, 3 2, 1
Vj. b) | x2 5x| < 6;
c) | x2 5| < 1;
d) | x2 3| < 2
2. Rijei nejednadbu: a) | x2 5x| > 6 x2 5x < 6

x2 5x +6 < 0
(x 2)(x 3) < 0
x 2, 3
Vj. b) | x2 + 5x| > 6;
c) | x2 5| > 2;
ili
ili
ili
ili
x2 5x > 6
x2 5x 6 > 0
(x + 1)(x 6) > 0
x , 1 6, +
d) | x2 5| > 1
Korijeni I. Kvadratni (drugi) korijen pozitivnog broja a je a za koji vrijedi

dok za bilo koji realni broj r vrijedi r 2 = r ;
(1 2 )
( 3) 2
( a)
= 3 = (3) = 3
= 1 2 = 1 2 = 1 + 2 = 2 1 .
= a,
Takoer je
( a)
0 = 0,
a0 = 1,
23
k
= a k Osnovna raunanje s
ima morate znati, jer ova
skripta nije predviena za osnovna raunanja, ali ipak e se neto od toga u njoj i nai.
1
2 = [za najeu upotrebu] = 2 = 2 2 1.41;
20 = 1 ,
3 = 3 = 3 2 1.73
30 = 1 ,
Korijeni II. Pisanje korijena u obliku potencije s razlomljenim eksponentom

1
1
2
a =a ,
n
=a
1
2
m
n
a =a ;
m
am
=a
m
n
a =a ,
Djelomino korjenovanje
a3 = a a = a 2 ,
4
3
a4 = a2 ,
1
3
a = a = a a = a a ;
4
1
3
a np = a p ;
a np
1
n
a =a ,
=a
1
n
1
= ap
ap
a5 = a2 a = a 2 ,
Ova razmatranja morate znati primjeniti i za

3
=a
a 2 b = a b za pozitivan realni broj a. (Za vie vidi I. razred)
a2 = a ,
1
3
5
3
2 0 do
a =a =a a ;
5
a6 = a3 , . . . ,
kao i
210
4
5
4
a 10 = a 5
30 do
a =a =a a;
5
310
7
4
a = a = a 4 a3
7
Korjenovanje korijena
1
n
a b c = a b
1 1
n p
m n
1 1 1

n p q
a = mn a = a
ili
1
mn
1
1
1 2
a 3 b = a b 3 = a 2 b 6

1
2
p
q
a b c =
npq
a pq b q c
a je uhvatio 'virus' p i 'virus' q. . .

Heronova formula za povrinu trokuta P = s ( s a)( s b)( s c)
s=
1
(a + b + c)
2
1. Izraunaj P sa stranicama a = 9 cm, b = 10 cm i c = 17 cm. s = 18 cm

s ( s a)( s b)( s c) = 18(18 9)(18 10)(18 17) = 18 9 8 1 =
P =
2 4 3 4 = 22 32 = 36cm2
2. Odredi najmanju i najveu visinu sa stranicama a = 25, b = 29 i c = 36 s = 45.

Iz
P =
s ( s a)( s b)( s c) = ... = 360 i
P =
ili P =
a va
2P
v a = = ... = 28.8
2
a
c vc
2P
vc = = ... = 20
2
c
3. Odredi polumjere r i u sa stranicama a = 25, b = 52 i c = 63 s = 70.

Iz P =
s ( s a)( s b)( s c) = 630 i P =
abc
abc
P
r = 4 P = ... =32.5 ili P=s = = ... = 9
4r
s
Racionalizacija nazivnika (vidi biljenicu, tablice i ui se)
Klasini zadaci:
24
2
1.
2
3
2.
2
3
3
3
3
3
1'.
53
5 45
=
;
5
5
4
2'. 3
1''.
=
32
4
3
2
7
25
3
25
32
2
2 3 22
7
1
6
7 +1 6 7 +1
6 7 +1
3.
=
=
= 7 + 1;
3'.
3 2
3
7 1
6
7 1 7 +1
31
1
6
1
1
1
3''.
=...= 6; 3'''.
6 5
6 5
6
3 8
8 7
7 6
33
3 3
2 2
= 2;
2
Zadaci: Izraunaj: 0.
(1 2 )
2 3
1. 3 3 4 + 16 = 3 3 4 + 4 = 3 3 8 = 3 2 = 6 ; 1'.
2.
3''.
0.008
0.2 2
=
= =2;
0.1 1
0.01
3'''.
34'.
4 5 10 5 40
20
16
2
3 2 = 1 2 +
22
3
= 4 2 = 3 2
22
1
+
=...=5
2 2 3
1
1
+
= ...= 5
6 5
52
2 3 +
4
4
20
= 20
x2 3 x x =
3.
45 54
=
5 16 4 5
5 3
1 3 6 36
3 3
9 =
= 2 = ;
4
12
4
8
2
2
20
3'.
1

27
= 9 318 = 3 2 = 9
410 5 20 = 5 4 = 5 2 = 10
x6 x x =
x 7 x = 15 x14 x =
5 3
30
x 15 =
2/3 1/2 4/3

= a5/6 b1/9 a1/12 b1/12 : a8/9 b2/3 = a5/6 + 1/12 8/9 b1/9 + 1/12 2/3 = ...
a 5 b 2 / 3 ab : (a b )
5. 3 4 27 = 4 3 2 33 = 4 35 = 3 4 3
6. 3 3 9 4 27 = . . .
7.
(
9. (
10.
32 =
64 = 6 2 6 = 2
4. 3 1080 = 3 2 3 33 5 = 2 3 3 5 = 6 3 5 ;
8.
27 4 7
= 4
2
2 ) ( 2 3 ) ( 3 2) = 1 + 2 2 + 3 3 + 2 = 1
= (1
3+ 6
72 = ... = 9
) (
2
8'.
3 1 4 + 2 3 = ... = 4;
3 + 5 4 8 2 15 =
25 4 125 12 5 = . . .
9'.
200 10 + 5
3+ 5
) (8 2 15 ) =
= ... = 15
) (
)
(8 + 2 15 )(8 2 15 ) =
2
7 5 12 + 2 35 = ... = 4
4
64 4 15 =
4= 2
11. 54 _ 3 3 4 810.75 = ( 2 33 ) _ 3 2 3 ( 3 4 ) 4 = 2 _ 3 3 2 2 3 3 = 31 = 1/3

2
IRACIONALNE
JEDNADBE su jednadbe u kojima se nepoznanica nalazi pod korijenom.
Rjeavamo ih tako da ih svodimo na algabarske, rjeavajui se korijena.
25
x +1 = 2/
1.
2.
x 2 = x + 1/
2
x2 2 = x2 + 2x + 1
x+1=4
2x = 3/:2 x = 3/2
x = 3 (Provjera obavezna)
9
3
2 = +1
4
2
3 + 1 = 4 = 2 istina
1
1
1
1
= = nije istina pa x = 3/2 nije rj.
2
2
4
2
znai x = 3 je rj.
3. 12 7 + x = 3 /2 i tako 3 puta
x = 4 Provjera kae je rj.
3'.
4.
x 3 = 2x + 4 / 2
x 3 = 2x + 4
7 3 = 14 + 4
x = 7
1+ x 1 = 2
3''. 3 3 + 3 x 1 = 2
Projera
10 = 10 Na
prvi pogled ovo je istina, ali pod

mora biti nenegativan broj. To znai
da x = 7 nije rjeenje
5.
x + 1 + x 2 = 3 Razdvoji korijene pa kvadriraj (dva puta) ... rj. x = 3
SLINOST: Za sline likove vrijedi: Odgovarajui kutovi su jednaki i ove tri jednakosti:
1) Omjer duljina duina jednak je k koef. slinosti. Tj. a/a' = k = v/v' = o/o' = (ab)/(a'b') = ...
2) Omjer povrina jednak je k2. Tj. P/P' = k2 = a2/a'2 = v2/v'2 = o2/o'2 = ...
3) Omjer obujmova (volumena) jednak je k3. Tj. V/V' = k3 = a3/a'3 = v3/v'3 = o3/o'3 = ...
Zadaci: 1. Duljine stranica trokuta iznose 15.5 cm, 11 cm i 9.5 cm. Duljina najkrae stranice
njemu slinog trokuta iznosi 16 cm. Koliki je omjer: a) opsega, b) povrina zadanog i slinog
?
a) Rj. o1 : o2 = 9.5 : 16 = 0.59375
b) P1 : P2 = 9.52 : 162 = 0.35254
Krug r, d, o i P. Kruni prsten (vijenac) o i P

1. Opseg kruga
o = 2r = d
2. Povrina kruga
P = r2 = (d2/4)
3. Opseg vijenca
o = o1 + o2 = 2(R + r)
4. Povrina vijenca P = P1 P2 = (R2 r2)

Zadaci: 1. Ako je opseg kruga jednak 22 cm. Kolika je njegova povrina?
26
Iz o = 2r = 22 r = 11cm P = r = 121 cm
2
2. Ako je povrina kruga jednaka 56.25 cm2.
Koliki je njegov opseg?
Iz P = r2 = 56.25 cm2 r = 7.5 cm o = 2r = 15 cm.

3.Trkai tre krunim stazama koje su od sredita udaljene 100 odnosno 110m. Koliko je dulji put
pretrao trka u vanjskoj stazi? (Slika) Rj. Razlika je 2 110 2 100 = 20 62.8 m
3'. Kvadratu opsega 32 cm upisan je i opisan krug. Kolika je razlika povrina tih krugova? [SLIKA]
o = 32 = 4a a = 8 cm r = a/2 = 4 cm R = d/2 = a 2 /2 = 4 2 cm
PR Pr = (R2 r2) = (16 2 16) = 16 cm2
4. Jednakostraninom opsega 36 cm upisan je i opisan krug. Kolika je razlika povrina tih
krugova? [SLIKA] o = 36 = 3a a = 12 cm r = a 3 /6 = 2 3 cm i R = a 3 /3 = 4 3 cm
PR Pr = (R2 r2) = (16 3 4 3) = 36 cm2
5. Poveanjem radijusa kruga za 8 njegova se povrina uvea 9 puta. Radijus poet. kruga je?
2
r1 = r + 8 P1 = 9P r1 = 9r2 (r + 8)2 = 9r2/
r + 8 = 3r. U obzir dolazi samo +
pa imamo r + 8 = 3r r = 4
Dijelovi krunice i kruga:
1) Kruni luk l =
o r
=
360 180
2. Kruni isjeak Pi =
3. Kruni odsjeak: Pko = Pi P
P0 r 2 rl
=
=
360
360
2
oi = 2r + l
Nacrtaj si sliku i u njoj ove djelove.
Zadaci: 1. Luku duljine 3.5 cm pripada sredinji kut od 225o. Kolika je duljina cijele krunice?
Iz l =
o
360 l 360 3.5
=
= 5.6 cm
o =
360
225
2. Ako luk krunice pridruen sredinjem kutu = 45o iznosi 24 cm, koliki luk iste krunice
pripada sredinjem kutu = 75o? Iz l : 24 = 75 : 45 l = 40 cm
3. Odredite povrinu krunog isjeka, ako je r = 5 i l = 2 rad. Pi =
rl 5 2
=
=5
2
2
4. Kruni isjeak ima povrinu 45 i duljinu pripadnog luka 9. Odredite polumjer krunice.
Pi =
2 P 2 45
rl
= 45 r = i =
= 10
2
l
9
Obodni i sredinji kut krunice (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui bit e dovoljno)
Tetivni i tangencijalni etverokuti (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui bit e dovoljno)
27
Rj. 1) Jednakost obodnih kutova
nad istim lukom daje
= 98o. 2) Tetivni etverokut
Zbroj nasuprotnih kutova
+=180o daje = 82o.
3) = 16o
Pravilni mnogokuti (Uzmi biljenicu iz I. raz. i proui sliku i osnovne fornule dane uz nju)
=
360
(n 2) 180
360
n(n 3)
;=
=180
=180; ' = 180 = , Kn = (n 2) 180, Dn =
n
n
n
2
Zadaci: 1. Unutarnji kut pravilnog mnogokuta iznosi 179o 30'. Koliki je broj stranica?
Rj. Iz = 180o 360o/n 360o/n = 180o = 30' = 0.5o n = 720 Moe se traiti broj
dijagonala i sl.
2. Odredi onaj pravilni mnogokut iji je jedan unutarnji kut tri puta vei od vanjskog.
Iz = 3' i ' = =
360
360
360
360
= 3
180
180 = 4
n = 8
n
n
n
n
2'. Vanjski kut pravilnog mnogokuta jednak je 2/13 unutarnjeg. Naite broj stranica.
Rj. ' = ( 2/13) tj. = (2/13)
360 2
360 2 180(n 2)
13n
= 180
=
/
13 = n 2 n = 15
n
13
n 13
n
180 2
3. Pravilni mnogokut ima 6 puta vie dijagonala nego stranica. Ako je stranica tog mnogokuta
4 cm, opseg = ? Rj. o = n a
i Dn = 6n n(n 3) = 2 6n n2 15n = 0 n = 15
o = 15 4 = 60 cm.
4. Zbroj unutarnjih kutova konveksnog mnogokuta (zamisli da je pravilni) jednak je 2340o. Koliko
dijagonala ima taj mnogokut? Rj. Iz Kn = 2340 (n 2) 180o = 2340o n 2 = 3
n = 15 pa je Dn = n(n 3)/2 = 15 12/2 = 90
Pravilo trojno (Proporcionalnost)
A. Proporcionalnost: Zadaci: 1. Auto na 100 km troi 6.5 litara benzina. Koliko e litara potroiti
na putu od 492 km.
Rj. 100 km
6.5 l
| 492 km
| x l Prva strelica ide od x
x : 6.5 = 492 : 100 x = (6.5 492) / 100 = 31.98 = 32 l

2. U 100 ml sirupa sadrano je 2.4 g paracetamola. Koliko miligrama paracetamola ima u 10
28
ml sirupa?
Rj. 100 ml
| 10 ml
2.4 g
| xg
Prva strelica ide od x
x : 2.4 = 10 : 100 x = (2.4 10) / 100 = 0.24 g = 240 mg [Napomena: 1 g = 1000 mg]
3. Za koliko se vremena pri rotaciji oko svoje osi Zemlja okrene za 60o?
360o
Rj.
| 60o
24 sata
|
x sati
Strelica uvijek ide od x
x : 24 = 60 : 360 x = (24 60) / 360 = 24/6 = 4 sata

4. Kolika je brzina 60 km/h u m/s?
Rj. 60 000m
|
3600 s
|
xm
1 s Prva strelica ide od x
x : 60 000 = 1 : 3600 x = 60 000 / 3600 = 100/6 = 16.67 m 60 km/h = 16.67 m/s

4'. Kolika je brzina 20 m/s u km/h?
Rj. 20 m
|
1s
|
x m
3600 s Prva strelica ide od x
x : 20 = 3600 : 1 x = 3600 20 = 72 000 m 20 m/s = 72 km/h

5. Na karti koja ima omjer 1 000 000 Zagreb i Split udaljeni su priblino 26 cm.
Kolika je stvarna udaljenost Zagreba i Splita?
Rj. 1 : 1 000 000 = 26 : x x = 26 1 000 000 = 26 000 000 cm = 260km
6. Ako 100 ml kave sadri 66 mg kalija, koliko emo grama kalija unijeti u organizam oko
popijemo 0.5 dl kave? Rj. 100 ml = 1 dl 100 ml
|
50 ml
66 mg
x mg Prva strelica ide od x
x : 66 = 50 : 100 x = (66 50) / 100 = 33 mg = 0.033 g (1 g = 1000 mg)

7. Maturalni: Sljedea tablica povezuje novane iznose izraene u razliitim valutama.
Popunite vrijednosti koje nedostaju.
1
EURO ()
VICARSKI FRANAK (CHF)
1.5462
BRITANSKA FUNTA (GBP)
y
B. Obrnuta proporcionalnost Zadaci:
x
50
22.235157
x=
1 50
= 32.3373
1.5462
y=
1.5462 22.235157
= 0.688
50
1. 8 radnika moe obaviti neki posao za 10 dana. Za koliko e dana isti posao obaviti 5 radnika?
Rj. | 8 radnika
5 radnika
10 dana
|
x dana
x : 10 = 8 : 5 x = (8 10) / 5 = 16 dana
1'. Zalihe hrane za 16 zeeva dostatne su za 12 dana. Koliko e dana zalihe hrane dostajati za
12 zeeva?
Rj. | 16 zeeva
12 dana
29
12 zeeva
x dana
x : 12 = 16 : 12 x = (12 16) / 12 = 16 dana

2. Automobilu je za put od ZG do ST potrebno 5 sati ako vozi prosjenom brzinom 92 km/h.
a) Kojom prosjenom brzinom mora voziti ako ovu udaljenost eli prijei za 4 sata?
Rj.
| 5 sati
92 km/h
4 sata
x km/h
x : 92 = 5 : 4 x = (92 5) / 4 = 115 km/h

b) Za koliko sati e stii ako vozi prosjenom brzinom 130 km/h?
Rj. 5 sati
| x sati
92 km/h
130 km/h Prva strelica ide od x
x : 5 = 92 : 130 x = (92 5) /130 = 3.54 h = 3 sata i 32 min

2'. Svjee gljive imaju 20% suhe tvari. Kolliko svjeih
gljiva treba suiti da bi se dobilo 1kg suhih u kojima ima 86% suhe tvari?
Rj.
| x kg
20 %
1 kg
| 86 % Prva strelica ide od x
x : 1 = 86 : 20 x = (86 1) / 20 = 4.3 kg
3. Svjee gljive sadre 90 % vode, a suene 12%. Koliko se suenih gljiva dobije suenjem
22 kg svjeih? (Probleme ovog tipa rjeavamo promatranjem onog to je nepromjenjivo,
a ovdje je to sve osim vode.)
Rj. | x kg suhih glj.
88 % suhe tvari
22 kg svjeih glj.
| 10 % suhe tvari
x : 22 = 10 : 88 x = (22 10) / 88 = 2.5 kg

MJERNE JEDINICE
1. Metarske mjere za duine
2. Mjere za povrine
1 km = 1 000 m = 10 000 dm
1 km2 = 100 ha = 10 000 a = 1 000 000 m2
1 m = 10 dm = 100 cm = 1 000 mm
1 ha = 100 a = 10 000 m2
1 dm = 10 cm = 100 mm
1 a = 100 m2
1 cm = 10 mm
1 hv = 3.6 m2 (stara mjera)
1 m2 = 100 dm2 = 10 000 cm2 = 1 000 000 mm2
1 dm2 = 100 cm2 = 10 000 mm2
1 cm2 = 100 mm2
3. Mjere za obujme (volumene)
1 km3 = 1 000 000 000 m3
30
3
1 m = 10 hl = 1 000 l (dm )
1 hl
= 100 l = 1 000 dl
1 l
= 10 dl = 100 cl = 1 000 ml (cm3) = 1 000 000 mm3
1 dl
= 10 cl = 100 ml (cm3)
1 cl
= 10 ml (cm3)
1 ml = 1 000 mm3
4. Mjere za masu
1 t = 10 metrikih centi (q) = 100 kg
1 q = 100 kg
1 kg = 100 dkg = 1000 g
1 g = 10 decigrama (dcg) = 100 centigrama (cg) = 1 000 miligrama (mg)
1 dcg = 10 cg = 100 mg
1 cg = 10 mg 1 (metarski) karat = 200 mg
5. Mjere za vrijeme
6. Predmeci za tvorbu decimalnih jedinica:
1 godina = 365 dana
peta (P) 1015
deci (d) 101
tera (T) 1012

centi (c) 102
giga (G) 109
mili (m) 103
mega (M) 106
mikro () 106
3
kilo (k) 10
nano (n) 109
hekto (h) 102
piko (p) 1012
deka (da) 10
femto (f) 1015
JEDNOSTAVNI KAMATNI RAUN
K ukupne kamate; C glavnica ; p postotak i n broj godina
1 dan = 24 sata
1 sat = 60 minuta
1 minuta = 60 sekundi
K=
100 K
C pn
; C=
;
pn
100
p=
100 K
;
C n
n=
100 K
Cp
Kamatni raun vie ili nie 100, C + K ili C K

C+K=C(1+pn/100) kamatni fakt. poveanja, CK=C(1pn/100) kam. fak. smanj.
1. Uloimo li danas 10 000 kn, koliko emo imati nakon dvije godine uz dekurzivnu
kamatnu stopu od 6.5% ? K =
C p n 10000 6.5 2
=
= 1300 C + K = 11 300kn
100
100
2. Za koliko godina neka glavnica donese jednostvenih kamata u iznosu od 36% te

glavnice ako je godinji dekurzivni kamatnjak 9? K = 0.36C
C 9n
= 0.36C
100
9n = 36 n = 4 godine
3. Dunik je nakon dvije godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama u iznosu od 11
136kn. Kolika je bila glavnica ako je godinji dekurzivni kamatnjak 8?
Iz C(1 + 16/100) = 11 136 kn C = 11 136 : 1.16 = 9 600kn
4. Uz koji se godinji dekurzivni kamatnjak neka glavnica uz jednostavni kamatni
raun, za 8 godina povea 100% ?
Iz C(1 + 8p/100) = 2C 1 + 8p/100 = 2 8p/100 = 1 p = 12.5%
5. Dunik je nakon tri godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama od
43 070 kn. Kolike su bile jednostavne kamate, ako je dekur. god.kamatnjak 6?
Iz C + K = 43 070
100 K
+ K = 43 070 K(100/18 + 1) = 43 070 K = 6 570 kn
18
Funkcije: Fja f : A B je pridruivanje koje svakom x A pridruuje jedan element y B za

koji vrijedi y = f(x). Svaka fja je odreena svojim podrujem definicije (domenom) D, podrujem
vrijednosti (kodomenom) K i zakonom pridruivanja f.
31
Zadaci: 1. Pokaite da zadana fja zadovoljava napisanu jednakost:

f(x) = x3 5x2 + 8x 4 ;
f(2) = f(1)
2. Ako je f(x) = x2 + x + 1, koliko je (a + 1)f(a) (a 1)f(a) ?

3. Koliko je f( 2 1 ), ako je f(x) = x2 + 2x + 1 (Uoi kvadrat zbroja)
4. Koliko je f( 3 2 + 1 ), ako je f(x) = x3 3x2 + 3x 1 (Uoi kub razlike)
GRAFOVI FUNKCIJA: 0. Elementarne fje, koje smo do sada upoznali

a) Lin. fja f: R R, f(x) = x
b) Kvadratna fja f: R R, f(x) = x2
c) Kubna fja f: R R, f(x) = x3
e) Racionalna fja f: R\{0}R, f(x) =
d) Fja apsolutne vrijednosti f: R R, f(x)=| x|
1
x
Fja je definirana za sve realne br. osim 0
g) Eksponencijalne fje f: RR, f(x) = ex

Asimptota je negativni dio x osi
+
f) Fje korjenovanja f: R0 R, f(x) =
Fja je def. za sve pozitivne realne br. i 0
h) Log fja f: R+ R, f(x) = lnx

Fja je def. za sve pozitivne realne br.
32
i) Fja sin f: R R, f(x) = sinx
j) fje kosinus f: R R, f(x) = cosx
A. Linearna funkcija: f(x) = ax + b. Definirana je za sve realne brojeve. Graf je pravac
y = ax + b. Jedn. pravca y = ax + b dana je u eksplicitnom obliku. Iz tog oblika pravac crtamo tako
da na osi y naemo broj b, tj. oznaimo toku (0,b), pa od nje krenemo obavezno u desno za
vrijednost nazivnika od broja a zatim gore za njegov brojnik, ako je a pozitivan broj, odnosno dolje,
ako je a negativan broj.
Ako nam je pak jedn. pravca dana u eksplicitnom obliku Ax + By + C = 0. Da bismo ga nacrtali
prevedimo jedn. pravca u eksplicitni oblik y = A/B x C/B pa ga nacrtajmo na opisani nain.
Prikai grafiki: 1. y = 2x 1;
y=
2
x 1
1
2. 2x + 3y 6 = 0
2
3
y= x+2
Ako nam je pak jednadba pravca dana u segmentnom obliku x/m + y/n = 1. Crtamo ga tako da
naemo na osi x broj m i na osi y broj n pa kroz toke (m,0) i (0,n) povuemo pravac.
3.
x y
+ = 1;
3 2
4.
y
x
+ =1
2 3
33
5. Odreivanje lin. fje f(x) = ax + b iz poznatog grafa. Odaberemo na grafu dvije toke sa lijepim
koordinatama npr. T1(x1,y1) i T(x2,y2), pa rijeimo sustav
ax1 + b = y1 i ax2 + b = y2
Primjer: T1( 2, 0) 2a + b = 0 i
T2( 0 ,3) 0 a + b = 3 b = 3
2a = 3 a = 3/2
pa je f(x) = 3/2 x + 3 traena lin. fja
Vj.6. U istom koordinatnom sustavu nacrtaj grafove fja f(x) =
1
x + 3 i g(x) = x.
2
Interval [2, + je rjeenje koje nejednadbe? (rijei ponuene nejadnadbe pa odlui)

x3 x;
x+3 x;
x3 x;
2x + 3 x
7. U istom koordinatnom sustavu nacrtaj grafove fja f(x) = 2x1 i g(x) = 2x+1.
a) Rjeenje nejednadbe f(x) g(x) je interval: _______________ Rj. je tamo gdje je f iznad g
b) Rjeenje nejednadbe f(x) g(x) je interval: _______________ Rj. je tamo gdje je f ispod g
Rj. b) sluaja raunski 2x 1 2x + 1 4x 2 x x , 1/2]

PREUZETO IZ MOJA MATURA
34
35
2
Kvadratna fja f(x) = ax + bx + c . Definirana je za sve realne brojeve. Graf je parabola

y = ax + bx + c. Kojoj je tjeme u toki T(xo,yo) pri emu je xo =
2
b
2a
4ac b 2
i yo =
.
4a
Za a > 0 otvor prema gore ( ), dok je za a < 0 otvor prema dolje ( )

Nultoke nalazimo rjeavanjem jednadbe f(x) = 0, tj. jedn. ax2+bx+c = 0.
Broj nultoaka ovisi o diskriminanti (D).
1) D > 0 fja ima dvije
razliite realne
nultoke
Za razliite realne nultoke je: xo =
x1 + x 2
i yo = f(xo)
2
2) D = 0 fja ima jednu

dvostruku realnu
nultoku
Za jednake realne nultoke je: xo = x1 = x2 i yo = 0

3) D < 0 fja nema
realnih nultoki
Ako nultoke nisu realne onda je xo =
b
2a
i yo =
4ac b 2
.
4a
Osnovni oblici kvadratne fje

Za bilo koju kv. fju: f(x) = ax2 + bx + c
Za kv. fje u kojima je istaknuto tjeme: f(x) = a(x xo)2 + yo
Za kv. fje u kojima su istaknute 'lijepe' nultoke: f(x) = a(x x1)(x x2)
Za kv. fje s dvostrukom nultokom: f(x) = a(x xo)2
Za kv. fje s 'runim' nultokama: f(x) = a[x2 (x1 + x2)x +x1x2]
Dobro ih upamtite (igrajte se i spavajte s njima)
36
Primjer 1. Odredi nultoke, ekstremnu vrijednost, intervale pada i rasta i nacrtajte graf fje
f(x) = 3x2 + 6x + 9
1) Vodei koeficijent a = 3 < 0 znai otvor parabole je prema dolje
2) Nultoke 3x2 + 6x + 9 = 0 /: ( 3)
x2 2x 3 = 0 x1 = 1, x2 = 3
3) Tjeme xo =
x1 + x 2
= 1 i yo = f(xo) = f(1) = 3 + 6 + 9 = 12 T(1, 12)
2
4) Fja raste na intervalu , xo = , 1 , pada na intervalu xo, + = 1, +

5) Nacrtajmo graf fje
Primjer 2. Odredi kvadratnu fju f(x) = ax2 +bx+c za koju vrijedi: f(1) =2, f(0) = 2 i f(2) = 4
f(1) = 2 a b + c = 2
f(0) = 2
c=2
f(2) = 4 4a +2b + c = 4
Uvrstimo c = 2 u 1. i u 2. jednskost pa nakon sreivanja
dobivamo sustav a b = 0
2a + b = 3 ija su rjeenja a = 1 i b = 1 f(x) = x2 x + 2
Vj. 2'. Fja f(x) = ax2 + bx + c ima za x = 1 najveu vrijednost 3, a za x = 1 ima vrijednost 0.
Izraunaj f(5). (Uputa: Poznati su podaci: xo = 1, yo = 3 i f(1) = 0)
2''. Fja f(x) = ax2 + bx + c ima za x = 1 najveu vrijednost 8 a za x = 3 ima vrijednost 0.
Odredi f(x+1). (Uputa: Poznati su podaci: xo = 1, yo = 8 i f(3) = 0)
Primjer 3. Najveu vrijednost yo =4 kv. fja prima za xo = 1. Ako je k tome f(0) =6, odredi tu fju.
1) Kad znamo koordinate tjemena, onda f(x) = a(x xo)2 + yo, koja nakon uvrtavanja koordinata
tjemena dobiva oblik f(x) = a(x +1)2 + 4
2) f(0) = 6 a(0 + 1)2 + 4 = 6 a = 2 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 2(x +1)2 + 4 = 2(x2 + 2x + 1) + 4 = 2x2 + 4x + 6
Primjer 4. Ako su 1 i 3 nultoke kv. fje ija najvea vrijednost iznosi 8. Odredi tu fju.
1) Kad znamo 'lijepe' nultoke onda f(x) = a(x x1)(x x2) i xo =
f(x) = a(x + 1)(x 3)
2) f(xo) = 8 a(1 + 1)(1 3) = 8 a = 2 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 2(x +1)(x 3) = 2(x2 2x 3) = 2x2 + 4x + 6
x1 + x 2
2
i xo = 1
37
Primjer 5. Odredi kv. fju iji graf dira os apscisa u toki s apscisom 3, a prolazi tokom (5, 12).
1) Graf dira os apscisa znai da fja ima dvostruku nul toku x1 = x2 = xo = 3, onda
f(x) = a(x xo)2 = a(x 3)2
2) T(5, 12) znai f(5) = 12 a(5 3)2 = 12 a = 3 uvrstimo u 1)
3) f(x) = 3(x 3)2 = 3(x2 6x + 9) = 3x2 18x + 27
Primjer 6. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 1 5 , a graf prolazi tokom T(1, 15).
1) Neka je x1 = 1 5 onda je x2 = 1 + 5 'rune' su pa je f(x) = a[x2 (x1 + x2)x +x1x2]
2) Uvrstimo nultoke f(x) = a[x2 2x + 1 5] = a(x2 2x 4)
3) T(1, 15) znai f(1) = 15 a(1 2 4) = 15 a = 3 uvrstimo u 2)
4) f(x) = 3(x2 2x 4) = 3x2 + 6x + 12
Vj. 6. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka 1 i, a graf prolazi tokom T(1, 2).
6'. Odredi kv. fju ija je jedna nultoka
3 1, a najvea vrijednost fje je 3/2.
B. Kvadratna fja f(x) = ax2 + bx + c . Definirana je za sve realne brojeve.

Graf je parabola y = ax2 + bx + c.
I. Koju crtamo pomou tjemena i jedne istaknute toke, ako je oblika:
y = ax2, T(0,0); y = ax2 + c, T(0,c);
y = a(x xo)2, T(xo,0); y = a(x xo)2 + yo, T(xo,yo)
Prikaimo grafiki: 1. f(x) = x2 4

Tjeme T(0, 4). Odredimo jo
jednu njezinu toku npr. f(2)=0
pa odredimo njoj simetrinu s
obzirom na os parabole tj. s obzirom
na pravac x = xo. Konkretno x = 0
a = 1 > 0 znai otvor parabole prema gore
3. f(x) = 2x2 4, a = 2 > 0,

T(0, 8), f(2)=0 i os par. x = 0
2. f(x) = x2 + 4 , je elementarna
Tjeme T(0, 4). Odredimo jo
jednu njezinu toku npr.f(2)=0
pa odredimo njoj simetrinu s
obzirom na os parabole tj. s obzirom
na pravac x = xo. Konkretno x = 0
a = 1 < 0 znai otvor prema dolje
4. f(x) = 2x2 + 4, a = 2 < 0,

T(0, 8), F(2)=0 i os par. x = 0
38
5. f(x) = (x 1) ; a = 1 > 0,
T(1,0) ; f(0) = 1 i os par. x = 1
2
6. f(x) = (x + 1) , a = 1 > 0,
T(1,0) ; f(0) = 1 i os par. x = 1
2
7. f(x) = (x 1)2; a = 1 < 0,

T(1,0); f(0) = 1 i os par. x = 1
8. f(x) = (x + 1)2; a = 1 < 0, ;

T(1,0); f(0) = 1 i os par. x = 1
9. f(x) = 2(x 1)2 3,

a = 2 > 0, , T(1, 3)
f(0) = 2(0 1)2 3 = 1
i os par. x = 1 (Vidi sliku)
10. f(x) = 2(x +1)2 + 3, to je

a = 2 < 0, ; T(1,3)
f(0) = 2(0 + 1)2 + 3 = 1
i os par. x = 1 (Vidi sliku)
Kvadratna fja f(x) = ax2 + bx + c graf je parabola y = ax2 + bx + c.

II. Koju crtamo pomou nultoki i tjemena, ako je oblika: f(x) = a(x x1)(x x2), gdje su
x1 i x2 nultoke fje, T(xo,yo). Koord. tjemana raunamo iz x 0 =
11. f(x) = (x 1)(x 3), to je
a = 1 > 0, ; nultoke x1=1, x2 = 3,
apscisa tjemena xo=1/2(x1+x2) = 2
ordinata tjemena yo=f(xo)=f(2)= 1
T(2,1)
x1 + x 2
i yo = f(xo)
2
12. f(x) = 3(x + 1)(x 3), to je

a = 2 < 0, ; x1= 1 i x2 = 3
xo=1/2(1 + 3) = 1
yo=f(xo)=f(1)= 12, T(1,12)
39
Kvadratna fja f(x) = ax2 + bx + c graf je parabola y = ax2 + bx + c.

III. Koju crtamo pomou nultoki i tjemena, gdje su x1 i x2 nultoke fje, koje dobivamo
rjeavanjem jednadbe f(x) = 0 odnosno ax2 + bx + c = 0 i T(xo,yo), gdje je
xo =
b
x1 + x 2
ili x o =
2a
2
odnosno
13. f(x) = 2x2 + 4x 6

a = 2 > 0, ; nultoke x1= 3, x2 = 1,
apscisa tjemena xo=1/2(x1+x2) = 1
ordinata tjemena yo=f(xo)=f(1)= 8
T(1, 8)
15. Na slici je graf kvadratne fje

2
f(x) = ax + bx + c
Odredite koef. a, b i c

f(x) = a(x xo)2 + 3
yo = f(xo) ili y o =
4ac b 2
4a
14. f(x) = 3x2 + 6x + 9

a = 2 < 0, ; x1= 1 i x2 = 3
xo=1/2(1 + 3) = 1
yo=f(xo)=f(1)= 12, T(1,12)
Zadatak rjeavamo tako da na grafu odabetemo

tri toke s poznatim koordinatama ps ih uvrstimo
u zadanu fju.
T(2, 1) 1 = 4a + 2b + c
A(0, 5) 5 = 0 a + 0 b + c c = 5
B(4, 5) 5 = 16a + 4b + c. Uvrstimo c u prvu
i treu jednadbu, dobivamo sustav
4a + 2b = 4 / (2)
16a + 4b = 0
pa zbrojimo 8a = 8
odnosno a = 1 b = 4
Dakle a = 1, b = 4 i c = 5 su traeni koef.
Kako je ovdje u igri tjeme uz njega nam je potrebna jo

samo jedna toka.
T(2, 3) f(x) = a(x + 2)2 + 3

A(0, 1) 1 = a(0 + 2)2 + 3 4a = 4
pa je a = 1
Dobiveni a = 1 uvrstimo u
f(x) = (x + 2)2 + 3 ; kvadriramo
f(x) = ( x2 + 4x + 4) + 3 sredimo
f(x) = x2 4x 1.
Dakle a = 1, b = 4 i c = 1 su traeni koef.
40

f(x) = a(x x1)(x x1)
Kako su ovdje u igri nultoke x1 = 1 i x2 = 3, dovoljno

je uz njih uzeti jo jednu istaknutu toku grafa. Neka je
to tjeme T(1, 4).
1. Uvrstimo nultoke u zadanu fju pa imamo
f(x) = a(x + 1)(x 3)
T(1, 4) 4 = a(1 + 1)(1 3)

4 = 4a a = 1
Dobiveni a uvrstimo u
f(x) = (x + 1)(x 3) = (x2 2x 3)
f(x) = x2 + 2x + 3; a = 1; b = 2 i c = 3

f(x) = a(x x1)(x x1)
Vj. 18. Na slici je graf kvadratne fje

f(x) = a(x xo)2 + yo
Vj. 19. Na slici je graf kvadratne fje

f(x) = ax2 + bx + c
Ovdje provedi izraun.
41

f(x) = a(x xo)2 yo

f(x) = a(x xo)2 + 3
42
43
GRAFOVI FJA S | |
Definirane su za sve realne brojeve.
1. Prikai grafiki fje: a) f(x) = | x| ;
b) f(x) = | x|
1) Odredimo toku loma

to je x = 0
2) Izraunamo vrijednost fje
u toki loma i tokama
lijevo i desno od nje. f(0) =
0,
f(1) = 1 i f(1) = 1
3) Nacrtamo sliku
2. Prikai grafiki fje: a) g(x) = | 2x4| =2|x2|;

[2| x| pomaknut za 2 u desno]
b) g(x) = | 2 x| = | x 2|
[ | x| pomaknut za 2 u desno]
1) 2x 4 = 0 tj.
x=2
2) f(2) = 0
f(0) = 3
f(4) = 3
3) Nactramo graf
3. Prikai grafiki fje: a) h(x) = 2| x| + 3;

[2| x| pomaknut za 3 gore]
b) g(x) = 2| x| + 3
[2| x| pomaknut za 3 gore]
Napomena: f(x) = | 2 3x| ne crtaj ve okrei = | 3x 2| sad crtaj. Isto vrijedi i za

g(x) = | 2x 3| ne crtaj ve = | 2x + 3| ili h(x) = 2| x 3| = 2| x+ 3|
4. Prikai grafiki fje: a) f(x) = | x + 1| 2;
[| x| pomaknut za 1 lijevo i 2 dolje]
b) g(x) = | x + 2| 1
[| x| pomaknut za 2 lijevo i 1 dolje]
1) lom je za
x = 1
2) f(1) = 2
f(3) = 0
f(1) = 0
3) Nacrtajmo
sliku
44
5. Na slikama su grafovi fja: f(x) = 3/2| x| + 3; g(x) = 2| x + 1| + 2 ; h(x) = | x 2| ;

k(x) =
1
| x| 1. Pridrui fju grafu.
2
7. Koristei se grafikim postupkom rijei jednadbu: | 3x + 2| = x

Zadatak je najlake rijeiti koristei se
grafovima dviju fja f(x) = | 3x+2|
g(x) = x
Rjeenja su apscise toaka u kojima se
grafovi sijeku.
Vidimo da se grafovi ne sijeku, znai
jednadba nema rjeenja.
45
Eksponencijalna funkcija:
Def. Eksponencijalna fja je fja f(x) = ax, gdje je a pozitivan realni broj razliit od 1.
Naziv E fja stoga to se varijabla pojavljuje u eksponentu
Napomena: Najvanije baze E fje su brojevi 10, 2 i e.
10 zbog toga to raunamo u dekadskom sustavu
2 zbog toga to raunala raunaju u binarnom sustavu
e = 2.718281828 . . . zato to se u prirodi sve stvara po exp. fji f(x) = aebx,
koju stoga zovemo i prirodna exp. fja
Exp. fja je definirana za svaki realni broj x, odnosno: Domena (podruje definicije)
exp. fje je skup realnih brojeva R.
Kodomena (skup vrijednosti, slika) exp. fje je skup pozitivnih realnih br.
GRAF EXP. fje f(x) = ax
a >1
0 < a <1
Os apscisa je asimptota grafa exp. fje f(x) = ax [dobro upamti ove grafove]
za a > 1 fja je rastua. (lijeva slika)
Iz x1 < x2 f(x1) < f(x2)
za 0 < a < 1 fja je padajua.(desna slika) Iz x1 < x2 f(x1) > f(x2)

Grafovi s bazama a i 1/a simetrini su s obzirom na os y. Svi prolaze tokom (0,1)
1

a
ax
Graf fje g(x) = a x

simetrian je grafu fje
f(x) = ax s obzirom na
y os. Fja g(x) = a x
padajua je fje. Pozitivan
dio x osi njezina je
asimptota.
Koristei se gore navedenim grafovima primjetimo da su za sve baze, vrijednosti exp. fje pozitivni
brojevi. Krako exp. fja f(x) = ax prima samo pozitivne vrijednosti.
46
Prikamo grafiki neke vanije eksponencijalne fje.

1. f(x) = 2x
3. f(x) = 2x
2. f(x) =(1/2)x =2x;
4. f(x) = 2x = (1/2)x
6.
Na slici je prikazan graf fje f(x) = ax + b. Za tu fju je
1) 0 < a < 1 , b > 0
2) a > 1 ,
b>0
3) a < 0 ,
b<0
4) a > 1 ,
b<0
Slii 2x 3
6'.
Na slici je prikazan graf fje g(x) = ax+b. Za tu fju je
1) 0 < a < 1 , b < 0
2) a > 1 ,
b 0
3) 0 < a < 1, b > 0
4) a > 1 ,
b < 0 Slii 2x +1 = (1/2)x +1
6''.
47
Na slici je prikazan graf fje

1) f(x) = 2x 1
2) f(x) = 2x + 1
3) f(x) = 2x 1
4) f(x) = 2x + 1
Logaritamska fja je inverzna eksponencijalnoj fji. Ako je f(x) = ax onda je f1(x) = logax
Log fja je definirana za svaki realni broj x > 0, odnosno: Domena (podruje definicije) log fje je
skup pozitivnih realnih brojeva R. Kratko Dlog = R+
Kodomena (skup vrijednosti, slika) log fje je skup realnih brojeva.
Skicirajte si grafove log fje f(x) = logax
za a > 1
za 0 < a < 1
Os ordinata je asimptota grafa log fje f(x) = logax [dobro upamti ove grafove]
Ovisno o bazi za log fju f(x) = logax vrijedi:
1) Za a > 1 fja je rastua. (lijeva slika)
Iz x1 < x2 f(x1) < f(x2)
Za 0 < a < 1 fja je padajua. (desna slika) Iz x1 < x2 f(x1) > f(x2)
2) Zajednika nultoka ovih fja je xo = 1. (to je nultoka fje?)
Nultoka fje je apscisa toke u kojoj graf fje sijee os x.
Grafovi s bazama a i 1/a simetrini su s obzirom na os y. Svi prolaze tokom (1,0)
U jednom koordinatnom sustavu nacrtajmo oba grafa
a>1
Graf fje g(x) =
log 1 x
a
simetrian je grafu fje

f(x) = logax s obzirom na x os.
Fja g(x) =
log 1 x
a
padajua je fja.
Pozitivan dio y osi njezina je

asimptota.
0<a<1 <1<
48
Prikamo grafiki neke vanije logaritamske funkcije

1. f(x) = log x
1'. g(x) = lnx = logex
1''. h(x) = log2x
Koristei se gore navedenim grafovima primjetimo da su za baze > 1, logaritmi brojeva veih od
jedinice pozitivni, a manjih od jedinice negativni. Za baze > 1 log fja raste.
3. f(x) = log2x =
log 1 x
2
4. f(x) = log2(x)
Za baze izmeu 0 i 1 log fja pada.

Koristei se gore navedenim lijevim grafom primjetimo da su za baze izmeu 0 i 1, logaritmi
brojeva veih od jedinice negativni, a manjih od jedinice pozitivni. Za te baze log fja pada.
5. f(x) = log2| x|
8. Na slici je graf fje f(x) = logax.

Odredite a.
Odaberimo toku grafa kojia nije na x osi, a
ima lijepe koordinate. Npr. (4,2) pa je
uvrstimo u danu fju.
2 = loga4 = loga22 = 2 loga2 a = 2
6. g(x) =
log 1 x
2
49
Graf fje
1. f(x) =
(korjenovanja) Definirana je za sve nenegativne realne brojeve.

2. g(x) =
Odredimo barem tri

toke grafa.
(0,0) (1,1) i (4,4)
pa nacrtamo glatku
krivulju kao na lijevoj
slici.
3. h(x) = x
4. f(x) =
Graf racionalne fje f(x) =
3''. h(x) =
4'. f(x) = x
1
Definirana je za sve realne brojeve x 0.
x
Da bismo je nacrtali najbolja je tablica x| 3 | 2 | 1 | 1/2 | 1/3 | 1/3 | 1/2 | 1 | 2 | 3

f(x)| 1/3 | 1/2 | 1 | 2 | 3 | 3 | 2 | 1 | 1/2 | 1/3
Dobro dobro upamti ovaj graf, jer se pomou

njega crtaju svi dalje navedeni.
Primjeujemo da su obje koordinate osi
asimptote grafa ove fje.
50
1
x2
[1/x pomaknut za 2 u desno]
1
x+2
[1/x pomaknut za 2 u lijevo]
1. g(x) =
1
x
[1/x zrcaljen preko x osi]
2. f(x) =
1'. h(x) =
1
x2
[1/x zrcaljen preko x osi,
pa pomaknut za 2 u desno]
2'. g(x) =
1
x+2
[1/x zrcaljen preko x osi,
pa pomaknut za 2 u lijevo]
2''. h(x) =
Graf fje sinx: Definirana je za sve realne brojeve. Periodina je s periodom 2. Zato je dovoljno
poznavati i skicirati njezin graf na intervalu [0, 2].
Omeena je tj. smjetena je unutar pruge c y c
1) f(x) = sinx;
2) g(x) = 2 sinx; [ 2 y 2]
3) h(x) = sinx; [...]
4) f(x) = sin2x;
5) g(x) = 3/2sin2x;
Period za obje je P = 2/2 = . Znai dovoljno je nacrtati grafove na intervalu [0, ]
51
6) f(x) = 3/4sin(x/2); P = 2/(1/2) = 4

7) g(x) = 2sin(/6) x; P = 2/(/6) =12
Dobro gledaj i uoi razlike u grafovima: I.irina pruge, II. nultoke
Prva ima irinu |3/4|, a druga |2|. Nultoke prve su 0, 2, 4, ... a druge 0, 6, 12, ...
8) f(x) = sinx; to bi gori sad je doli
10) f(x) = | sinx| ;
9) g(x) = | sinx| sve iznad osi x
11) g(x) = | sinx| sve ispod osi x
Graf fje kosinus: Definirana je za sve realne brojeve Period 2

1) f(x) = cosx
Vj. 3) f(x) = | cosx| ,
2) g(x) = cosx
4. g(x) = | cosx|
52
5. Koliko rijeenja ima jednadba 2sinx 1 = 0 na intervalu [2, 2] ?

Rj. Napiimo jedn. u obliku sinx = , pa je zadatak najlake rijeiti koristei se grafovima dviju fja
f(x) = sinx i g(x) = .
grafovima dviju fja f(x) = sinx i
g(x) = 1/2
Rjeenja su apscise toaka u kojima se
grafovi sijeku. Ne pitaju nas koje su to
apscise ve samo koliko ih ima.
Sa slike itamo 4 rjeenja
6. Koliko rijeenja ima jednadba 4sinx 1 = 0 na intervalu [2, 2] ?

Treba dobro gledati
Sa slike itamo 8 rj.
9. Koliko rijeenja ima jednadba | sin2x| = (1/4) x2 ?

grafovima dviju fja f(x) = | sin2x| i
g(x) = ()x2
10. Koliko rijeenja ima jednadba sin2x = log3x ?
Zadatak je najlake rijeiti koristei se grafovima

dviju fja f(x) = sin2x i
g(x) = log3x
Sa slike itamo samo jedno rj.
53
11. Koliko rijeenja ima jednadba sinx = x/10 ?

Zadatak je najlake rijeiti
koristei se grafovima dviju fja
f(x) = sin2x i
g(x) = x /10
12. Koliko rijeenja ima jednadba sinx = 2x na intervalu [2, 0] ?
Zadatak je najlake rijeiti koristei

se grafovima dviju fja f(x) = sinx i
g(x) = 2x
NULTOKE FJE: su realni brojevi za koje je vrijednost fje jednaka 0.

Dobivamo ih rjeavanjem jednadbe f(x) = 0
1. Odredi nultoku fje f(x) = 3x 2
Linearna jedn. 3x2=0, Rj. je x = 2/3
2. Odredi nultoke fje f(x) = x2 10x + 21
Kvadratna jedn. x2 10x+21=0, Rj. su [3 i 7]
3.Odredi nultoke fje f(x) = 2x2 5x + 2
Kvadratna jedn. 2x2 5x + 2 =0 Rj. su [1/2 i 2]
54
Komplesni brojevi: z = x + yi algebarski ili opi prikaz kompleksnog broja

Rez
Imz
Kako je 1 = i to je
a =i a
Potencije imaginarne jedinice: io =1; i1 = i; i2 = 1; i3 = i; sve ostale se svode na ove etiri

dijeljenjem eksponenta brojem 4 i zapisivanjem potencije s eksponentom ostatak dijeljenja.
14 + 1
Npr. Koliko je i23457 = [Gledaj dvoznamenkasti zavretak eksponenta] = i57 = i4
= i1 = i
55
__
__
z = x yi je kompleksno konjugirani broj broja z = x + yi. Npr. z = 2 + 3i; z = 2 3i
Dobro je znati:
(1+ i)2 =2i; (1 i)2 = 2i; ( 3 + i)3 =8i; ( 3 i)3 = 8i; (1+i 3 )3 = 8; (1i 3 )3 = 8
Zadaci:
1. Odredite realne brojeve x, y ako vrijedi 2(yi + x) + 4y = 4i + 3.
Oslobodimo i, mnoenjem 2x + 4y + 2yi = 3 + 4i
Realni dio jednak realnom 2x + 4y = 3, a imag. imag. 2y = 4 y = 2 uvrstimo ga u prvu
2x + 8 = 3 2x = 5 x = 5/2
Vj. 1'. Odredite realne brojeve x, y ako vrijedi 3y + 2(x + yi) = 3 + 6i.
2. Odredite realne brojeve x i y iz jednakosti (2 3i)x (1 +4i)y = i + 3
2'. Odredite x, yR iz jednakosti
yi
xi (1 + i ) + yi(1 i )
xi
+
= i
= i / 2 Oslobodimo i ...
1 i 1+ i
1+1
y x + (x+y)i = 0 + 2i
yx=0
y + x = 2 Rijeite ovaj sustav . . .
3. Odredite kompleksan broj z ako je: 3iz = 4 2i. Neka je z = x + yi
3i(x+yi) = 4 2i
3xi + 3yi2 = 4 2i
3y + 3xi = 4 2i 3y = 4, a 3x = 2
y = 4/3, x = 2/3, pa je traeni broj z = 2/3 (4/3)i
4. Odredite kompleksan broj z ako je: (2 + 3i)z = 2i. Neka je z = x + yi
(2 + 3i)(x+yi) = 2i
2x + 2yi + 3xi + 3yi2 = 2i
2x 3y +(3x + 2y)i = 0 + 2i 2x 3y = 0 / 2
3x + 2y = 2/ 3
4x 6y = 0 / 2\ +
9x + 6y = 6/ 3
13x = 6; x = 6/13 , y = 4/13 z = 6/13 + (4/13)i
5. Podijelite
6 + 12 + (8 + 9)i 18 + i 18 1
2 + 3i
2 + 3i 3 4i
+ i
=
=
=
=
25
25 25
4i + 3
3 + 4i 3 4i
9 + 16
6. Podijelite
3i 2
2 + 3i 5 2i 10 6 + (4 + 15)i
16 + 19i 16 19
+ i
=
=
=
=
29 29
5 + 2i
5 + 2i 5 2i
25 + 4
29
7. Odredite imaginarni dio kompleksnog broja

Rj.
56
4
.
5+i
4 5 i 20 + 4i 10 2
4 2
=
=
= + i . Dakle Im
5+i 5i
25 + 1 13 13
5 + i 13
8. Koliko je
i2 + i5 + i8 + i11 + i14 + i17 + i20 + i23 + i26 + i29 ?
Najbolje pjeke, svaki
eksponent vei od 4 dijelimo s 4 i zapisujemo iostatak dijeljenja .

i2 + i1 + io + i3 + i2 + i1 + io + i3 + i2 + i1 =
1 + i + 1 i 1 + i + 1 i 1 + i = 1+i
9. Koliko je i i4 i7 i10 i13 i16 i19 i22 i25 i28 ? Najbolje pjeke
i io i3 i2 i1 io i3 i2 i1 io
i 1 (i) (1) i 1 (i) (1) i 1 = i5 = i1 = i
i 111 i 222
10.Izra. 333 444
i + i
555
i3 i2
=
i +1
555
1 i
=
1 + i
555
__
555
2i
=
1 + 1
555
= (i)555 = i3 = i
__
Modul kompleksnog broja | z| = | x+yi| =

Dobro je znati: 1) | z| = z =
1 i 1 i
1 + i 1 i
x 2 + y 2 = | z | = | xyi| pozitivan je realni broj
x 2 + y 2 . Npr. | 3+4i| = 3 4i =
32 + 4 2 =
25 = 5
__
2) z z = | z| 2 = x2 + y2 ; | z1 z2| = | z1| | z2| . Rijeima, modul umnoka jednak je umnoku

modula. Slino modul kvocijenta ; Dok je | zn| = | z| n
1. Koliko je
( 1 + i 3 )
1+ i
(1 + i 3 ) 2 1 + i 3
1+ i
1+ i
)(
Rj.
4
2 4 2
1+ 3
=
=
=2 2
2
2 2
1+1
3
3
(
1 + 2i ) (1 + i )
2. Izraunaj | z| , ako je z =
. Rj. | z| =
(1 + 3i ) 3
3. Izraunaj | z| , ako je z = 1 i 3 1 i
Zadaci:
) (
3
1+ 4 1+1
(
2 )(1 i )(1 + i ) ( 2 + i )(
)
3 + i)
1+ 9
| z| = 1 i 3 1 i 2 1 i 1 + i 2 + i 3 + i
| z| = 1 + 3 1 + 2 1 + 1 1 + 1 2 + 1 3 + 1 = 2 3 2 2 = 24
4. Izraunaj | z| ako je z =
Rj. | z| =
1+ i 2
5 2i
1+ i 2
5 2i
3
33
33
33
1+ 2
= 3 133 = 3
5 + 4
5 2
= 13 = 1
=
10
57
22
5. Izraunaj | z22| ako je z =
1
( 3 4i ) ; | z22| = | z| 22 = 1 (3 4i ) =522
5
5
6. Izraunaj | z44| ako je z =
1
4
7 3i ;
9 + 16
22
= 522 522=1
| z44| = . . . = 1
Vj. Preuzeto iz Moja matura

7. Broj (1 + i2011)2 zapiite u obliku a + bi. Rj. (1 + i2011)2 = (1 + i3)2 = (1 i)2 = 2i = 0 2i
8. Broj 1 + 3 i 2011
zapiite u obliku a + bi.
Rj. = 2 + 2i 3
9. Broj (1 + 2i)3 zapiite u obliku a + bi. Rj. (1 + 2i)3 = (1 + 6i 6i2 + 8i3) = 5 2i
10. Kompleksan broj

11.
6 4i
jednako je:
1+ i
2 + 3i
jednak je:
3 2i
A . i ; B. i ; C.
2 3
i ;
3 2
A . 1 5i ; B. 5 + i ; C. 1 10i;
D.
2 3
+ i
3 2
D. 10i
__
__
12. Ako je z = a + bi kompleksan broj koji nije 0, a z njemu konjugiran broj, tada je z z :
A . imaginaran broj; B. pozitivan realan broj;
C. nenegativan realan broj;
D. 0
13. Odredite a, b R tako da brojevi z = a 2 + (b + 3)i i w = 0.5a + 3bi budu

konjugirano kompleksni. Rj. a 2 = 0.5a & b + 3 = 3b a = 4 & b = -
14. Svi brojevi koji imaju isti modul kao i broj z = 1 + i 3 u koordinatnom sustavu nalaze se?
Odgovor: Na krunici sa sreditem u ishoditu polumjera | z| = r = 5
15. Apsolutna vrijednost (modul) kompleksnog broja 5 + 2i jednak je: [7, 5,
29 ,
1
k
21 ]
Logaritmi: U slubenim formulama nedostaju ove, a u zadacima ih ima: log a b = log a b ,

k
log n a b = log
1
an
b = n log a b
log 1 b = log a b
a
Zadaci s istim raunanjem 0. logax +
log 1
a
log a k b =
= logax logax = 0
1
log a b
k
58
0'. Odredi vrijednost brojevnog izraza log 1.7 log 0.17 = log(1.7 : 0.17) = log 10 = 1
1. log2(log3(log5125)) jednako je (10,3,2,5,0)
Rj. log2(log3(log5125)) = log2(log3(log553)) = log2(log33) = log21 = 0
2. Ako je a = log5, b = log7, onda log2450 iznosi ?
Rj. log2450 = log(10 5 72) = log10 + log5 + 2log7 = 1 + a + 2b
2'. Ako je a = log2, b = log3, onda log 3 12 iznosi ?
Rj. log 3 12 = (1/3)log(22 3) = 1/3(2log2 + log3) = 1/3(2a + b)
2''. Ako je logx = u, logy3 = v , onda log(x/y) iznosi ?
Rj. Iz logy3 = v 3logy = v logy = v/3. Pa je log(x/y) = logx logy = u v/3
2
4
2'''. Ako je 4log4x = 0, onda je izraz 3x + log2
jednak:
Rj. log4x = 0 = log41 x = 1. Pa je 3x + log2
1; 2; 3; 4; 5
2
= 3 + log2 21 = 3 1 = 2
4
3. Broj log73 log949 napii pomou log3 pa izraunaj.

Rj. log73 log949 =
log 3 49
2 log 3 7 1
1
1
= =1
=
log 3 7 2 log 3 3 1
log 3 7 log 3 9
Broj znamenaka velikih potencija:

1. Koliko znamenki ima broj a) 2100? Rj. Neka je x = 2100/ log
logx = 100log2 [kalkulator log2 = 0.301]
logx = 100 0.301 = 30.1
Traeni broj e imati tono 30 + 1 = 31 znamenku
b) 5200? Neka je x = 5100 / log logx = 100log5 = 100 0.6989 = 69.89 Odgovor 70 znam.
Vj. c) 35000?
[2386]
2. Koliko znamenki ima broj log2 log2 log2 x = 1?

log2 log2 log2 x = 1 = log2 2
log2 log2 x
= 2 = log2 22
= 4 = log2 24 x = 24 = 16 znamenaka
log2 x
Eksponencijalne jednadbe: I. skupina a x = a x x1 = x2. Jednake baze jednaki eksponenti

1
1.
10 52x+1 0.042x1 = 0.4 5 3x+6 Napiimo lijevu i desnu stranu s istom bazom
10 52x+1 52(2x1) = 2 51 5 3x+6 /:2
51+2x +1 4x+2 = 51 3x + 6 4 2x = 5 3x x = 1
59
x
Vj. a) 2 3 2 = 4 3 2 x ....[x = 4]
b) 27 x
+ x 6
9 3 x = 0 27 x
+ x 6
= 9 3 x ....[x1= 2, x2 = 3]
Eksponencijalne nejednadbe: Osnovne: A. S bazom veom od 1.

1. 28 3x 5 > 84 / : 28 3x 5 > 3 x 5 > 1 x > 6
1'. 4 0.4
x2
2
< 25 / :4
5
x 2
25
5
<
. Neka bude baza >1
4
2
2 x
5
< 2x <2 x >0
2
Osnovne B. S bazom izmeu 0 i 1:

2. 0.75x 1 > 0.750. 5 x 1 < 0.5 x < 1.5
Logaritamske jednadbe: I. Skupina logax1 = logax2 x1 = x2. Uz P.u. x1 > 0 i x2 > 0
1. log3x = 1: [P.U. x > 0 i zamjenimo 1 s log33] log3x = log33 x = 3
1'. log5(x + 2) = 1: [P.u. x + 2 > 0 odnosno x > 2]
log5(x + 2) = log551 x + 2 = 51 x = 1/5 2 = 9/5 Zadovoljava P.u. pa je rjeenje
1''. Rjeenje jednadbe log(x 3) = 2 zadovoljava uvjet
x 0 , 0 < x 2,
| 2 < x 4| ,
4< x 6, x > 6
Rj. P.u. x 3 > 0 x > 3 i log(x 3) = log102 x 3 = 0.01 x = 3.01

Logaritamske nejednadbe: Osnovne:
1. log5(x + 3) > 1 = log55 i P.u. x + 3 > 0 x > 3
Rj. x + 3 > 5 x > 2 to presjeeno s P.u. daje konano rj. x > 2
1'. Sva rjeenja nejedn. log2(x1)3 6 ine interval: 1, ; ,1.25]; 1, 2]; 1, 1.25];
Rj. 1) P.u. x 1 > 0 x > 1
2) 3log2(x 1) 6 / : 3 log2(x 1) 2 = log2 22 x 1 x 1.25
1''. Rjeenje nejedn. 2log(2x 3) >
1
je : x > 1,35; x > 1,45;
2
x > 1,75; x > 1,55; x > 1,65
Rj. P.u. 2x 3 > 0 x > 3/2; Rj. 2log(2x 3) > 21 log(2x 3) > 1 = log10 1
2x 3 > 0.1 2x > 3.1 x > 1.55
to zajedno s P.u. daje x > 1.55
15'. Skup svih rjeenja nejednadbe log(2x 3) < 0 je:

{x R: x>2};
{x R: x>3/2};
{ x R: x>3}; [2,3];
{ x R: 3/2< x< 2}
Rj. P.u. x > 3/2 i log(2x 3) < 0 = log1 2x 3 < 1 2x < 4 x < 2
2.
log 1 (3 x 1) > 0 = log 1 1

2
i P.u. 3x 1 > 0 3x > 1 x > 1/3
Rj. PAZI baza logaritma je manja od 1 zato se nakon skidanja logaritama mijenja znak
nejednakosti 3x 1 < 1
x < 2/3
P.u. x > 1/3 daje rj. x 1/3 , 2/3
60
Vektori: Iz A(xA, yA) i B(xB, yB) AB = ( x B x A ) i + ( y B y A ) j
2
2
Bilo koji vektor dan svojim koordinatama: v = v x i + v y j ; duljina v = v x + v y
Skalarni umnoak dvaju vektora dan je izrazom
a b = a b cos

Skalarni umnoak vektora a i b danih koordinatama: a b = a x b x + a y b y

a x bx + a y b y
Kut meu vektorima danih koordinatama cos =
a x2 + a 2y b y2 + b y2
Za okomite vektore a i b vrijedi: a b akko je a b = a x b x + a y b y = 0
Jedinini vektor vektora v = v x i + y y j dan je formulom v 0 =
vx i + v y j
v x2 + v 2y
ZADATAK 1. Zadane su toke A(1, 2); B(3,5). Odredite vektor a = AB
Rj. a = AB = (3 1) i + (5 2) j = 2 i + 3 j
2
2
Rj. a = a x + a y = 16 + 9 = 5
2. Odredi duljinu vektora a = 4 i + 3 j
3. Odredi skalarni umnoak vektora a i b ako je a = 5 , b = 4 i kut = 60o.

Rj.
a b = a b cos = 5 4 cos60o = 20 0.5 = 10
4. Odredite (2 i + 3 j ) ( i 4 j ). Ovo je skalarni umnoak vektora danih svojim

koordinatama: Rj. 2 1 + 3 ( 4) = 2 12 = 10
3. Vektori a = 3 i + j i b = i + 2 j zatvaraju kut?

Rj. cos =
a x bx + a y b y
a +a b +b
2
x
2
y
2
y
2
y
3 1 + 2 1
9 +1 1+ 4
5
5 2
2
=
4
2
61
62
TRIGONOMETRIJA Pravokutnog trokuta

sin =
na sup rotna..kateta
;
hipotenuza
cos =
prileeca..kateta
;
hipotenuza
tg =
na sup rotna..kateta
prileeca..kateta
Vrijednosti trig. fja za neke kutove iz I. kvadranta

0
sin
0
1
cos
tg
6
1
2
3
2
3
3
2
2
2
2
3
2
1
2
2
1
Koristei se ovom tablicom lako je odrediti

vrijednosti svih kutova koji su viekratnici ovih
kao npr.
5 7 11
,
,
,... Ako ne ide napamet
6 6 6
3 5 7
,
,
,...
4 4 4
nacrtaj si trigonom
2 4 5
,
,
,...
3 3 3
krunicu.
Sinus je neparna fja tj. sin( ) = sin, kosinus je parna fja tj. cos( ) = cos
Zadaci: 1. U pravokutnom trokutu jedna kateta je dva puta dulja od druge. Koliki je manji iljasti
kut tog trokuta? Rj. Neka je a = 2b, onda je tg =
b b 1
=
= = 26o 33' 54''
a 2b 2
63
2. U pravokutnom trokutu hipotenuza je tri puta dulja od jedne katete. Koliki je iljasti nasuprotne
katete tog trokuta? Rj. Neka je c = 3a, onda je sin =
a a 1
=
= =19o 28' 16''
c 3a 3
3. U pravokutnom trokutu hipotenuza je 2.5 puta dulja od jedne katete. Koliki je iljasti uz tu katetu
b
c
tog trokuta? Rj. Neka je c = 2,5b, onda je cos = =
b
1
=
= 66o 25' 19''
2.5b 2.5
Trigonometrijske jednadbe: U treem razredu smo ih uili. Za maturu ponovite i dobro nauite
rjeavati osnovne na int. [0, 2] i sve one koje se svode na osnovne. Zadaci: 5.1./1.2.
. Sl. Rj. x1 = + 2k ili x2 =

2
6
2
1'. Rijei jednadbu sin x =
na intervalu [0, 2]. Sl. Rj. x1 =
ili
4
2
1. Odredi sva rjeenja jednadbe sin x =
+ 2k.
6
3
x2 =
.
4
x
3
1''. Rijei jednadbu 2sin x = 3 na intervalu [0, 2]
x
3
Rj. sin x =
2
3
. Sl. za x1 ... x = + 2k x1 =
+ 2k
3
3
3
2
x
ili za x2 ... x = + 2k x2 = + 2k = (2k + 1)

3
3
za k = 0 x1 =
2
ili x2 = oba zadovoljavaju P. u.
3
za k = 1 x3 =
8
ili x4 = 3 oba nisu iz zadanog intervala tj. nisu rjeenja GOTOVO
3
2. Odredi sva rijeenja jednadbe cos x =

Rj. x =
2
. Sl.
2
+ 2k, k Z
4
3. Rijei jednadbu tg 2 x
= tg
na intervalu [0, ] .
4
4
Pazi TRIK jedn. mi smo uili jedn. tg(2x
) = 1. Sl.
4
Rj. 2x
3
= + k x = +
, k Z x1 =
ili x2 =
4
4
4
2
4
4
64
16. 3. 2011.
x
= 1 na intervalu [0, ]. Sl.
4 3
3'. Rijei jednadbu 3 tg

Rj. tg(
x
3
)=
=
4
3
3
3
= + k =
+ k / 3 x =
+ 3k = + 3k, k Z
4
3
6
3
4
6
4
2
4
65
66
MEUSOBNI POLOAJ PRAVCA I PARABOLE odreujemo na dva naina.

1. Grafiki, tako da u istom koordinatnom sustavu nacrtamo i pravac i parabolu, pa ...
2. Raunski, tako da rijeimo sustav linearne (jedn. pravca) i kvadratne (jedn. parabole). Taj sustav
rjeava se tako da se iz linearne jednadbe izrazi jedna nepoznanica pomou druge, pa se uvrsti u
kvadratnu. Koja tada postaje kvadratna s jednom nepoznanicom. Ako tako dobivena kvadratna
jednadba nema realnih rjeenja, tj. njezina diskriminanta D = b2 4ac je < 0, pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka. Ako pak kvadratna jedn. ima jedno realno rjeenje, tj. D = b2 4ac je =
0, pravac i parabola imaju jednu toku zajedniku, tj. pravac dodiruje parabolu u tom sluaju pravac
je tangenta parabole. Ako pak kvadratna jedn. ima dva razliita realna rjeenja, tj. D = b2 4ac je >
0, pravac i parabola imaju dvije zajednike toke, tj. pravac sijee parabolu u dvije toke u tom
sluaju pravac je sekanta parabole.
Zadaci: 1. Odredimo meusobni poloaj pravca x + y 5 = 0 i parabole y = x2 + 2x + 1

II. Raunski: Rijeimo sustav
I. Grafiki: Vidi sliku. Pravac i parabola
x + y 5 = 0 i y = x2 + 2x + 1
nemaju zajednikih toaka. Vidi sl.
y=5x
5 x = x2 + 2x + 1
x2 3x + 6 = 0
ispitujemo diskriminantu
D = b2 4ac
D = 9 24 = 15 < 0
znai pravac i parabola
nemaju zajednikih toaka
67
2. Odredimo meusobni poloaj pravca 2x y 4 i parabole y = x2 4x + 5

I. Grafiki: Vidi sl. Pravac dodiruje parabolu
2x y 4 = 0 i y = x2 4x + 5
y = 2x 4
2x 4 = x2 4x + 5
2
uvrstimo
x 6x + 9 = 0
dobiveni
x=3
D=b2 4ac = 3636 = 0
y=2
(x 3)2 = 0 x = 3
Znai pravac i parabola se dodiruju u
toki T(3, 2)
3. Odredimo meusobni poloaj pravca x + y = 1 i parabole y = x2 2x 1

I. Grafiki: Vidi sl. Pravac sijee parabolu
u dvije toke

x+y=1
i
y = x2 2x 1
y=1x
1 x = x2 2x 1
uvrstimo
x2 x 2 = 0
dobivene
x = 1 y = 2
D=b2 4ac = 1+8 = 9 > 0
x = 2 y = 1 Rj. ove jedn. su x1= 2, x2=1
Znai pravac i parabola se sijeku u
tokama T1(1, 2) i T2(2, 1)
MEUSOBNI POLOAJ PRAVCA I KRUNICE, ELIPSE, HIPERB. i PARAB.

Odreuje se na isti nain kao i meusobni poloaj pravca i parabole.
Ax + By + C = 0 i x2 + y2 = r2
Npr. 2x + 3y 5 = 0 i x2 + y2 = 9
ili 3x 2y + 4 = 0 i (x 2)2 + (y 3)2 = 4
68

Ax + By + C = 0 i b2x2 + a2y2 = a2b2
Npr. x 2y + 3 = 0 i 4x2 + 9y2 = 36
ili
2x + y 4 = 0 i
x2 y2
+
=1
10
6

Ax + By + C = 0 i b2x2 a2y2 = a2b2
Npr. 4x 3y 5 = 0 i 9x2 16y2 = 144
ili
5x + 2y + 5 = 0 i
x2 y2
=1
9
3

Ax + By + C = 0 i y2 = 2px
Npr. 2x 3y 4 = 0 i y2 = 8x
ili
5x + 3y + 2 = 0 i y2 = 6x
Zahtjevniji zadaci
1. Nogometni golman ispucava loptu sa zemlje. Putanja lopte opisana je funkcijom
h(x) = 0.005x2 + 0.4x , gdje je h visina lopte iznad zemlje , a x horizontalna udaljenos od mjesta
ispucavanja. Veliine h i x izraene su u metrima.
a) Na kojoj je visini lopta kada je njezina horizontalna udaljenost od mjesta ispucavanja 25 m?
b) Odredimo najveu visinu lopte.
c) Na kojoj e udaljenosti od gola lopta pasti na zemlju? Nacrtajmo skicu.
69
Rj. a) h(25) = 0.0050 252 + 0.4 25 = 6.87m
4ac b 2 0.020 0.16
=
=9
b) yo =
4a
0.020
c) To je druga nulto. fje h =0.005x2+0.4x

Tj. drugo rjeenje jednadbe
0.005x2 + 0.4x = 0
x(0.005x + 0.4) = 0 x2 = 80 m
2. Srednji 15. red sportske dvorane moe primiti 400 gledatelja. Svaki prethodni red prima 10
gledatelja manje, a svaki sljedbeni 10 gledatelja vie.
2.1. Koliko redova ima dvorana? Ovdje se radi o rastuem aritmetikom nizu.
Ako je srednji red 15 onda svih redova ima 29.
2.2. Koliko gledatelja moe primiti prvi red?
Poznati su nam podaci: n = 15, a15 = 400 i d = 10. Trai se a1.
Iz an = a1 + (n 1)d a1 = a15 14d = 400 140 = 260 sjedala
2.3. Koliko je gledatelja u dvorani, ako su sva mjesta popunjena?
Iz Sn = n/2(a1 + an) = n/2(2a1 + (n 1)d) S29 = 29/2(2 260 + 28 10) = 11 600 gladatelja.
2.4. Sveana loa moe primiti 78 gledatelja, a smjetena je unutar podruja od
5. do 10. reda. Svaki njezin red poevi od najnieg ima dva sjedala vie od
prethodnog. Koliko je sjedala u 1. redu loe?
Poznati su nam podaci n = 6, S6 = 78, d = 2. Trai se a1.
Iz Sn = n/2(2a1 + (n 1)d 78 = 3(2a1 + 5 2) = 6a1 + 30 6a1 = 78 30 a1 = 8
3. Trkai: Prvi trka prolaskom kroz cilj dobiva nagradu od 4500 kn, a svaki
sljedei 250 kn manje.
3.1. Koliku nagradu je dobio deseti trka? Ovdje se radi o padajuem aritmetikom nizu.
Poznati su nam podaci: a1 = 4 500 i d = 250 . Trai se a10.
Iz an = a1 + (n 1)d a10 = a1 9d = 4 500 2250 = 2 250 kn
3.2. Odredite formulu C(n) za nagradu (u kunama) koju je dobio n ti trka.
Iz Cn = n/2(a1 + an) = n/2(2a1 + (n 1)d) Cn =
n
[9 000 250(n 1)]
2
3.3. Koji je po redu trka koji je dobio 1000 kn?

Iz an = a1 + (n 1)d 1 000 = 4 500 250(n 1) 250(n 1) = 3 500 n = 15
3.4. Koliki je najvei mogui broj trkaa koji su dobili nagradu?
70
Iz an = 0 4 500 250(n 1) = 0 250(n 1) = 4500 n 1 = 18 n = 19

4. Kola: Kad je penica ukljuena 5 minuta dosei e temperaturu od 60o. Kad je ukljuena 10
min. temp. e biti 95o. Pretpostavimo da temp. penice linearno ovisi o vremenu.
a) Odredite linearnu fju koja opisuje kako temp. penice ovisi o vremenu. Iz f(x) = ax + b i uvjeta
zadatka imamo sustav f(5) = 5a + b = 60 \
f(10) = 10a + b = 95 / oduzmemo
5a = 35 a = 7 b = 25 f(x) = 7x + 25
b) Kolika je temperatura penice nakon 25 min? f(25) = 7 25 + 25 = 200o
c) Kola treba staviti u penicu kada je u njoj temperatura 186o. Nakon koliko minuta kad ukljuimo
penicu to treba uiniti? Iz f(x) = 7x + 25 = 186 7x = 161 x = 23 min
VANO! Rjeavajui zadatke iz do sada provedenih matura doao sam do zakljuka.
Kod rjeavanja zahtjevnijih zadataka meurezultate ne zaokruujte, jer ete samo tako dobiti
tona rjeenja, odnosno rjeenja koja e biti slubeno objavljena.
Molim korisnike ove skripte, da mi dojave svaku primjedbu, bilo da je naelne prirode, bilo da je
rije o pogreci u tisku, ili je pak pogreka u samom zadatku ili rjeenju.
Napomena: Iako je ovo moje intelektualno vlasnitvo, koje je poput svakog drugog vlasnitva,
neotuivo, zakonom zatieno i mora se potivati. Dozvoljavam da se ova skripta umnoava bez
mog doputenja.
Za sada od mene toliko.

Puno uspjeha na maturi eli Vam autor skripte,
Milivoj Smoljak, prof. matematike.

Milivoj Smoljak SKRIPTA MATEMATIKA Osnovna Razina PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Milivoj Smoljak SKRIPTA MATEMATIKA Osnovna Razina PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

@ Milivoj Smoljak, prof. mat.

SKRIPTA ZA DRAVNU MATURU

Matematika formule osnovna razina (moje obrazloenja formula)

I2 II2 = (I II) (I + II)

Kvadratna jednadba ax2 + bx + c = 0, a 0: a, b i c su koeficijenti kv. jednadbe.

Povrina paralelograma: P = a v: Formula za Pkad nam je poznata str. i njezina visina

B povrina osnovke (baze)

Ovo su osnovni elementi geometrijskih

Oploje piramide: O = B + P. Oploje svih piramida i svih stoaca rauna se po formuli

Obujam (volumen) kugle: V =

Udaljenost toaka T1, T2: d(T1, T2) =

( x 2 x1 ) 2 + ( y 2 y1 ) 2 . Ovo je formula za udaljenost

modul, odnosno duljina vektora kome je poetak u T1 i kraj u T2; T1T2

Pitanje: Kako prepoznati iracionalni broj?

22 i brojevni izrazi s njima

II. Transcedentni brojevi , e i algebarski izrazi s njima

6. Svaki iracionalni broj moemo zapisati kao:

9. Za n > 4 koji je od sljedeih brojeva najvei: | A.|

11. Koja je tvrdnja istinita ako znamo da je b cijeli broj?

12. Koji od sljedeih izraza ne daje racionalan broj A .

13. Za koji je prirodni broj k razlomak

14. Koji od sljedeih skupova sadri samo racionalne brojeve?

17. Meu navedenim brojevima jedan je uljez. Koji?

28. Koliko je prirodnih brojeva u intervalu 3,

30. Kojem od navedenih intervala pripadaju brojevi 0.75 i 1

0.61; 0.62; 0.622

34. Odredi nejednadbu kojoj je rjeenje [1.5 , + .

Redoslijed raunskih operacija: Zbrajanje i oduzimanje su ra. operacije I. stupnja,

Elementarno raunanje: Uz navedeno, treba znati odreivati

x, za..x < 0; ; ; ; 5 = (5) = 5

Zadaci: Izraunaj : 1. 15 + 27 3 11 + 2 + 7 7 + 6 3 1 = ... = [2]

9. 2 2 + 4 + = ... = 10. : + : : + : = ...=

RAUN DIOBE 1. Ako se kutovi odnose kao 8 : 13 : 15 tada su kutovi ?

ili 5 80 + 15 84 = (5 + 15) p p = 83%

1.2.1. POSTOTNI RAUN za DR. MATURU

b) Koliki je broj meeva u kojima je pobijedio? S = 120, p = 70%, P = ?

S = 100P/p = 100 4.25/5 = 85

3) Nakon istovara traeni % dobivamo iz

tj. 21 = S 1.05 S = 21 : 1.05 = 20 cm3

2. a) Marija je visoka m cm, a Nives n cm. Izrazom n = m + 0.15m je opisano?

1.2.2. Apsolutna vrijednost (modul) realnog broja r =

6. Odredite vrijednost izraza | 3 0.75x| | 0.75x 2| , za x = 4

7. Za x 2, 1 odredite vrijednost izraza | x 1| + | 2 + x.| . A. 2x +1;

1.2.3. Rastavljanje na faktore Dijelimo na nekoliko dijelova

1. Svi lanovi imaju zajedniki faktor

c) x4 2x3 + 2x 1 = (x2 1)(x2 + 1) 2x(x2 1) = (x2 1)(x2 + 1 2x) = (x1)(x+1)(x 1)2

1(x 2)(x 3) = (x 2)(x 3) GOTOVO

2(x + 1/2)(x 3) = [mnoimo samo prvu zagradu] = (2x + 1)(x 3) GOTOVO

3(x 1/3)(x 2) = [minus ostavljamo ispred] = (3x 1)(x 2) GOTOVO

1.2.4. Algebarski razlomci I. Skraivanje razlomaka: Rastavimo na faktore posebno brojnik

posebno nazivnik pa skratimo.

II. Raunanje s algebarskim razlomcima: 1.

JEDNAKOSTI 1. Jednakost 9a2 + ma + 4 = (3a 2)2 ispunjena je za koji m?

2. Polinom x3 ax2 + 12x + 8 je kub binoma samo ako je a = (2; 4; | 6| ; 8)

5. Ako je x + y = 5 koliko je 4x + 4y + 4 ? 4(x + y) + 4 = 4 5 + 4 = 24

8. Ako je x y = 4 , x2 y2 = 104, onda je x + y = ?

9. Pojednostavni: (a2 + b2) (a2 b2) = ... = 2b2

10. Ako je (x + 1)(x 1) = 3, koliko je (x2 x)(x2 + x) ? x2 (x 1)(x + 1) = x2 3 = 4 3 = 12

2. Za koji p jedn. 2px 2p + 3x 3 = 0 ima: a) jedno rj. b) ima rj.

| C.| (5) (x) = 10,

[Zadatak se najjednost. rjeava tako da se umjesto x uvrsti 2 i provjeri brojevna jednakost.]

6. Rjeenje jedn. (5x 2)2 (7x +2)(1x) =2(4x 3)2 + 7 je: A. 3;