Zene u kaosu post-PC ere Intel se otvoreno sprema za post-PC eru, a kod nas ljubitelji toboznje rodne ravnopravnosti u IT-u guraju svoje planove rtel je ovih dana objavio da reze broj zaposienih 7a oko 12.000, ili oko 12% ‘samo za sebe, to ne bi bilo alarman- to, da nije popraceno komentarin leako se procesorski div polako spreaa ‘a post PC eru, Necu tvrditi da st jako pametan i gledam u buducnost, a Yee godinama upozorivam kolege u redak ‘Gji da nam se sprema neka takva post PC ‘era, da se popularna IT scena stubokom Iijenja, ali da to | ne treba znaciti nista lose, Cak niti za medije koji su na PCyima ‘drat ‘ec! je problem w tome kako tko gleda na post PC eru, ko uostalom, i na post bilo Sto. Postkapitalizam svatko tumaci razli Cito, ovisno o Sebi najmilijo) ideologifi, 2 isto vrijedi i za postsocijalizam, recimo. Za rncke post PC era jednostavno zaci da ce se buljenje u ekran, umjesto za desktopom, vise obavljati za smattfonima i tabletima, Da je zaista samo ta transformacija u pits ju = bilo bi to tuino, alt u nekom koncep- fialnom smishi = nista posebno, Bojim se da uu pitanju neki Siri pomact i da tablet { smartioni, ma kako zgodni bili, ne mogu preuzeti ulogu PCa na nacin na koji bi to ‘mnogi, pai Intel, Zeljei Neki Komentatori sada glume generale poslie bitke pa najvecu geesku Intela na faze W odhuei, odnosno manjku odhuke, dt se na vrijeme baci u razvo} # proizvodnju Gipova za mobitele j ostale mobilne dide [tu mislim da grijese. Intel je jednostavno strateski pokusavao, i dobrim dijelom us pijevao, maksimizirati dobit u onome sto ‘mt je bia stratekka prednost - procesort za desktope + laptope. Kakvog bi smisla imalo da st. gual razvo} procesora za telefon« time stetili svojoj najacoj divizij Klasieno post festum promisfjanje, koje kolumnisti vole Ameri¢ki Time prisjtio se Kovanice Win. tel, koja je tamo kerajem cevedesetih sijala strah | trepet - kombinacija Microsoftovih, Windows’ na Intelovom desktop PC har- dveru, ¢inila se najmocaijom simbiozom 6d tina Napoleon + Talleyrand, dvjesto: tinjak godina ranije. Wintel je sada samo sjena onog sto je nekada bio, Paradoksaino, 7a mnoge neogekivano, éak bi se reklo da je Microsoft tranzicijski uspjesnija it ma je neuspjesn- polovies tox duopola 10 | BUG svBANs 2016, Ameritki Time prisjetio se kovanice Wintel, kojaje tamo devedesetih 5) 5 sijala strah i trepet mo aaizgled nevezano s problemom post PC ere, nove priopcenje od HAKOM- 2... Svega mi, Coyjek bi mogio pisati redov- ‘ne komentare | kolumne temeljene samo na HAKOM-ovim mudrolijama, Lzbjeyavam to, jet sam pomalo { sam sebi dosadan, ali ne ‘odolijevam bas svaki put. Obavijest glas: HAKOM je i ove godine nositel) projekt obiljezavanja *Meduoarodnog dana djevoja kai Zena w ICT" sad, wopee mi nije jasno -zaSto bi, Cak ‘ako pretpostavimo da je takva inieijativa potrchna, nosite nekog takvog projekta bio HAKOM, Uz tollki vik dria nih agencija, ureda § raznih tijela, eebamo teZiti minimizacii, specijlizacii, e, narav- no, ukidanja svih suvisnih izmisljocina, a rhe tome da postojeca Ujelas vise 1K manje jasno odredenim segmentom djelatnosti Sire pipke posvuda, pa iu sferu spolne pro- miocii, jednakosti, cega li vee. Bizarno je ‘Sto sve guraju nos drzavna tijela, umjesto Ga teze maksimizacijicfikasnostu So uo} specializacii radi koje su izmisljena, Narav no, uranjem nosa u sve i svaita, kasnie je lakSe opravdati i bujanje budzets i izmisije tlh eadnih mjesta No, to je, iz perspektive IT casopisa, Cak i ‘manji problem. Bitnije pitanje od toga koje Ce tijelo biti “nositelj projekta” jest - treba Ik ‘nam ta) projekt uopée i kojl je negow smi ‘suo? Dojma sim dt se ovdje opet izmislia Oleg MASTRUKO problem za svako rjeSenje, 80 bib mistio ak ja ia svega Kao “nositej” ne stoji de ‘ava nego, recimo, privatna Inieijatva - do- due, tada bi me bilo mnogo manje briga jer se ne bi trosio javni (pa tako dijelom i moj) Zene vee desetljecima nemaju nikakve institucionalne prepreke da se bave ¢ime ‘god Fele, pa i informatikom, Da su geekov! vibe nego prijateljski raspolozeni prema ccurama, ne treba nl govorit, Neka Zene uce ‘to Zele, ncka upisuju skole | faksove koje ‘ele Gil ne Zee), niSta im ne sme, nitko ih ne prijeti, Ako im statistickt veca primanja TCT sektora, akSa mogucnost zaposlenja # sve ostale mierjive prednostinisu dovoljan motiv da upisuju informati¢ke skole i bave se ICTem, 2a8to bi ih se onda joS dodatno trebalo terati na to? I gdje fe wopce granica te nametlive kvazbinkluzivnosti? Ako se siatisticki dokaze da postoji prematen broj Dalmatinaca medu, recimo, automehanica ima, moze li neke udruga i tjelo pokre hati projekt da ih se posebno motivira na to, postati “nositelj, @ vjerojatno i dobiti neki budzet od dezave za takvU besmisticu? Cemu to? ‘A modda su Zene i pametnie ili ih bolje sluZi intuicija kad se ne odlucuju, prema necijem misljenju, "dovoljao” za IT karifere, Uostalom, na temelju Cega smo si mt in formaticari umislilt da smo tako zanimlivi { pozeljni (mislim. kxo zanimanje, ne kao osobe, LOLY Mozda se neka cura ili Zena, privudena ovakvim “poticajnim mjerama” bau za informatike, pa se za desetak go dina, vee dehelo u evo} post PC jevskoj eri 0 ojo] govorim w prvom dijelw kolumne, poe: ne hivatati za glavu i prisjecati tog momenta kao najgore odluke u Aivotu. Zastotjerati de na nesto za sto nemamo nilgakva jamstva ‘da ce 2a deset ii dvadeset godina zaista biti trazeno i dobro plaéeno? Svijet je surovo i ‘dinamiéno mjesto. Sjetimo se Wintel - prije petnaestak godina Cinilo se pametnim te rati jude (bez obvira na spol) u ovladavanje ‘wintelovskim znanjima, « pogledaje sad Uopee, veliki sam provivnik drzavnog in tervencionizma w svim sferama. Kako w Bugu nastojimo minimizirati utjecaj politike fa tekstove, 0 tome tglavnom ne govorin kolumnam, iako da krenem, ne 2nam kad bi stao 7