Starinske sorte povra

Starinske sorte povra su varijeteti koji su u nepromijenjenom obliku postojali prije 1951. godine kada je
poeo masovni rad na razvoju hibridnih sorti.
Veina hibridnih i modificiranih sorti razvijene su s namjerom ranije sadnje i ranijeg dolaska u rod kada su
cijene ovakvog povra na tritu najvie, uz primjenu veih koliina zatitnih sredstava i umjetnih hranjiva
pri uzgoju, a nautrb kvalitete, okusa i zdravlja plodova.
Starinske sorte nisu prilagoene ranijoj sadnji i znatno su osjetljivije na niske none temperature i niske
temperature tla u razini korijenovog sustava. Osim toga veina ovih sorti su biljke dugog dana, potrebno im
je 10-12 sati dnevnog svjetla (sijanja Sunca) za razvoj. Ovakve se sorte u pravilu se sade dva do tri tjedna
kasnije od hibridnih sorti koje se nalaze u masovnoj prodaji na tritu.
Sadnja starinskih sorti termofilnih vrsta (rajica, paprika, patlidan, krastavci...) u kontinentalnom dijelu
Hrvatske ne preporuuje se prije prestanka opasnosti od kasnih nonih mrazeva, i openito niskih nonih
temperatura, odnosno prije Ledene Sofije, posljednjeg ledenog sveca.

Ledeni sveci
Ledeni su sveci niz od nekoliko dana kada se po kranskim kalendarima obiljeavaju odreeni sveci,
poevi od Svetog Mamericija 11. svibnja do Svete Sofije 15. svibnja (Sv. Sofija u naem se narodu
obiljeava kao Ledena Sofija). Iako je ovo meteoroloka singularnost (pojava koja nema uporite u znanosti
ali se pukom predajom i dugogodinjim iskustvom pokazala tonom), smatra se da je opasnost od hladnog
vremena prola nakon Ledene Sofije, to naravno ne znai da se ponekad provale hladnog vremena s
mrazom ne mogu javiti i nakon 15. svibnja.

Prerana sadnja
Ponekad nam se zbog visokih dnevnih temperatura ini da je dolo vrijeme za sadnju. Ali za termofilne
biljke vanija je temperatura tla i razlika izmeu dnevne i najnie none temperature.
Prerana sadnja, odnosno sadnja kada temperatura tla u dubini (kod nekih sorti rajica korijen moe sezati i
70 cm u dubinu) nisu zadovoljavajue za pojedinu vrstu, rezultirat e nejednolikim razvojem nadzemnog i
podzemnog dijela biljke to u konanici dovodi do neotpornosti na bolesti, smanjenog prinosa i znatno
loijeg okusa ploda. est uzrok pojave plamenjae je neotpornost biljaka uzrokovana preranom sadnjom. Iz
iskustva znamo da kasnije posaene biljke, u optimalnim temperaturama, ranije dolaze u rod od onih
posaenih i nekoliko tjedana ranije u loijim temperaturnim uvjetima.

Temperature za sadnju i tumaenje meteorolokih podataka

Najnie none temperature u proteklom tjednu prema Agrometeorolokom tjednom biltenu Slube za
agrometeorologiju Dravnog hidrometeorolokog zavoda iznosile su od -2,4C u Varadinu do 5,5C uzdu
Jadrana, uz oko 9 sati sijanja Sunca, to jo uvijek predstavlja nepovoljne agrometeoroloke prilike za
sadnju starinskih sorti povra.
Rajica je vrlo osjetljiva na niske temperature:
- potrebna temperatura za rast i razvoj: dnevna 20-25C, najnia nona 13-17C
- ispod 10C u potpunosti prestaje rast i razvoj
- biljka propada na -1C
Paprika:
- potrebna temperatura za rast i razvoj: dnevna 22-25C, najnia nona 16C
- ispod 15C prestaje rast i razvoj i biljka krlja
- biljka propada ve na 0C
Patlidan:

- kod dnevnih temperatura ispod 15C ili nonih ispod 11C dolazi do deformacije cvjetova, plodovi se
slabo zameu, i ako se razvijaju, deformirani su i neujednaene boje, te dolazi do odbacivanja cvjetova,
pupova i ve zametnutih plodova.
Krastavac je jo osjetljiviji na niske temperature:
- potrebna temperatura za rast i razvoj: dnevna 25-30C, nona 20C
- pri temperaturi 12C zaustavlja se cvatnja, na 10C biljka odbacuje cvjetove, na 6C prestaje s rastom.
Meteorolozi iskazuju jutarnju i dnevnu temperaturu, ali pod jutarnjom ne misle na najhladniji dio noi
(najnie none temperature su izmeu 3:00 i 5:00 sati) nego na jutarnje temperature kada se veina ljudi
ustaje ili ide na posao, dakle u 6:00 ili 7:00 sati.
Iskazane temperature u opim prognozama vremena mjerene su na 1 m od tla, samo specijalistiki
izvjetaji o vremenu Slube za agrometeorologiju Dravnog hidrometeorolokog zavoda iskazuju
temperature u razini tla, a ti podaci obino se ne objavljuju u medijima. Ove podatke moete pratiti na linku
Sluba za agrometeorologiju Dravnog hidrometeorolokog zavoda (link:http://klima.hr/agro.php?
id=agro_bilten ).
Kada se govori o iznadprosjeno toplom vremenu misli se na temperaturne sume, a ne na temperature u
najhladnijem dijelu perioda.
I kada strunjaci slube za agrometeorologiju u izgledima vremena navedu da e prevladavati povoljni uvjeti
za poljoprivredne radove na otvorenom pri tome openito u ovom dijelu godine ne misle na sadnju
termofilnih biljaka u vrtovima nego na radove u polju.
Nadamo se da su vam ovi podaci korisni i elim vam uspjenu uzgojnu sezonu.