UVOD

U ovom maturskom radu osnovna tema su sazvijea. Pored sazvijea spominju se i neki
drugi pojmovi kao to su svemir,mlijeni put,zvijezde.
Nono nebo moe biti zanimljivo i bez velikih teleskopa ako znamo to gledamo. Tako
sam u svom maturskom radu obradila kako se snalaziti na nebu; koji su uvjeti najpovoljniji za
promatranje; ta su to sazvijea i neke zanimljivosti vezane uz pojedina sazvijea. Osim
zvijezda, na nebu se golim okom moe vidjeti i planete te jo mnogo toga.
Svemir je

itav svijet to nas okruuje. Grane znanosti koje prouavaju svemir

su astronomija (znanost o zvijezdama), zatim kozmogonija i kozmologija. Dio svemira koji

ine Sunce i 8 planeta koji krue oko njega (ukljuujui i Zemlju) zove se Sunev sustav.
Pretpostavlja se da je svemir star oko 13.7 milijardi godina, te da je nastao u Velikom
Prasku.Sastoji se od galaktika(nakupia miliona zvijezda), sazvijea, praznog prostora,
meuzvjezdane tvari, planeta...
Sazvijea ili konstelacije su skupine zvijezda koje su prividno povezane u posebne
zvjezdane skupove. U trodimenzionalnom prostoru veina zvijezda koje vidimo su relativno
povezane, ali se nerijetko grupiu u nebeskoj sferi nonoga neba. Ljudi su kroz historiju
grupisali zvijezde u sazvijea prema tome koliko su daleko jedna od druge. "Neslubeno"
sazvijee je poznato kao asterizam. Zvijezde u sazvijeu ili asterizmu rijetko imaju bilo
kakve veze jedna s drugom, a kad se gledaju sa Zemlje ini se da su vrlo blizu jedna drugoj,
iako su na velikim meusobnim udaljenostima. Grupisanje zvijezda u sazvijea je u biti
proizvoljno, jer su razne kulture na razne naine imenovale sazvijea.

1. SVEMIR
1.1. Pojam svemira i njegov nastanak
Svemir je po teoriji najprije bilo jedno kozmiko jaje. Sadravalo je puno materija. Kad se to
kozmiko jaje naglo poelo iriti, nastala je svemirska kaa (protoni, elektroni, fotoni i neutroni).
Nakon jedne minute poeli su se stvarati jednostavni atomi helija i vodika spajanjem protona i
neutrona i helija. Ti atomi su poeli okupljati slobodna tijela, pa nastaju prva plinovita tijela, koja kad
su postigla kritinu toplotu od 10.000.000 C, nakon ega je zaopela fuzija atoma vodika u helij i
dalje. Tako su nastale prve zvijezde, a zatim i prve galaksije. Ako posmatramo ovo irenje unatrag,
pristupa se gravitacionoj singularnosti, prilino apstraktnom matematikom konceptu, koji moe i
ne mora se podudarati sa kosmologijom danas. Starost Svemira se procjenjuje na oko 13,7 milijardi
godina. Ovo se temelji na pretpostavkama za koje vai osnovni model koriten za analizu podataka.
Ostale metode za procjenjivanje starosti Svemira daju razliite godine starosti.
Fundametalni aspekt Velikog praska moe se danas vidjeti u opservaciji koja se zasniva na injenici da
to su galaktike dalje od nas to bre od nas odmiu. Takoer se moe uoiti pri kosmikom

mikrovalnom pozadinskom zraenju koje je mnogo slabije zraenje od onog skorije nastalog nakon
Velikog praska. Ovo pozadinsko zraenje je znaajno uniformno u svim pravcima, koje su kosmolozi
pokuavali objasniti poetnim periodom brzog irenja uz Veliki prasak.

Svemir moemo podijeliti u nekoliko epoha. Iza epohe kvantne gravitacije slijede redom:

epoha velikog ujedinjenja,

epoha elektroslabe sile,

leptonska epoha,

fotonska epoha,

epoha u kojoj svemir postaje proziran,

epoha formiranja galaksija, nakon koje nastupa sadanja faza razvoja svemira.

1.2. Vremenski prostor svemira

Svemir, Kosmos, Vasiona ili Univerzum je beskonano prostranstvo koje nas okruuje. To je ustvari
vremenski prostor u kome plovi mnotvo nebeskih tijela i koji postoji neovisno od ljudskog znanja.
Jo jedna od definicija navodi da je Svemir ukupnost svega to postoji,ukljuujui sav: prostor,
vrijeme, materiju, energiju, planete, zvijezde, galaksije, intergalaktiki prostor i sve iza toga.
Zvijezde su najrasprostranjenija nebeska tijela u Svemiru. To su uarena plinovita tijela slina Suncu.
Golim okom moemo vidjeti oko 5000 zvijezda a teleskopom stotine milijardi. Udaljenosti meu
zvijezdama su ogromne i mjere se svjetlosnim godinama (SG). Svjetlosna godina je put dug oko 9,46
biliona kilometara to ga pree svjetlost za godinu kreui se brzinom od 299 792 458 m/s. Sunce
je Zemlji najblia zvijezda koja se nalazi na udaljenosti od 149 600 000 km ili 8,3 svjetlosne
minute (sm).
Osim Sunca, najblia je Proksima Kentaura (Proxima Centauri ili Alpha Centauri C) koja je
udaljena oko 4,3 SG. Zvijezde se meusobno razlikuju po veliini, boji i sjaju. Najsjajnija zvijezda
u sazvijeu Orion je Betelgez (Betelgeuze ili Alpha Orionis), a Antares (Alpha Scorpii) u
sazvijeu korpion .

Na nebu se vide zvjezdani skupovi koji nas doimaju svojim izgledom i zovu se
sazvijea ili konstelacije. Ima ih 88, a najpoznatija su: Veliki i Mali Medvjed, korpion,
Strijelac i drugi. Meutim, zvijezde se prirodno grupiu u vee zvjezdane skupove poznate
kao zvjezdana jata ili klasteri. Vie takvih zvjezdanih jata ini galaktiku, a galaktike opet
tvore galaktiko jato ili metagalaktiku unutar prostora.
Naa galaksija se zove Mlijeni put ili Kumova slama i spiralnog je oblika. Sunce se nalazi na
samom rubu jednog njenog rukavca, zajedno sa jo nekoliko najbliih zvijezda. Najblie
galaktike naoj su Veliki i Mali Magellanov oblak koji predstavljaju njene prirodne
pratioce. Veliki Magellanov oblak (slika.5) je udaljen 179 000, a Mali Magellanov
oblak (slika.6) 210 000 SG.

2. SAZVIJEA (Konstelacije)
2.1. Pojam sazvijea
Sazvijeda, zvijeda ili konstelacije su skupine zvijezda koje su prividno povezane u posebne
zvjezdane skupove. U trodimenzionalnom prostoru veina zvijezda koje vidimo su relativno
povezane, ali se nerijetko grupiu u nebeskoj sferi nonoga neba. Ljudi su kroz historiju
grupisali zvijezde u sazvijea prema tome koliko su daleko jedna od druge. "Neslubeno"
sazvijee je poznato kao asterizam. Zvijezde u sazvijeu ili asterizmu rijetko imaju bilo
kakve veze jedna s grugom, a kad se gledaju sa Zemlje ini se da su vrlo blizu jedna drugoj,
iako su na velikim meusobnim udaljenostima. Nebeska sfera podijeljena je na 88 podruja
koja nazivamo zvijea. Kada due promatramo nono nebo, poinjemo uoavati veze meu
zvijezdama, neke ine etverokut, neke trokut, kri i razne druge oblike. Spajajui vie takvih
geometrijskih oblika nastane zvijee. 1934. godine meunarodna astronomska unija usvojila
je dananjih 88 zvijea te tono definirala granice koje koristimo i danas. Zvijezde koje ine
zvijee nisu meusobno gravitacijski vezane ve se nalaze u istom smjeru gledanja. Sva
zvijea nisu iste veliine, najvee zvijee zauzima 3,16% nebeske sfere [Vodena zmija
(Hydra)], a najmanje samo 0,17% [Juni kri (Crux)]. Udaljenosti na nebu mjerimo
stupnjevima i tu nam pomae mali trik za koji nam je potrebna samo ruka ispruena u laktu.
Mali prst ispruene ruke prekriva 1 i moe zakloniti Mjesec ili Sunce. Skupljena aka
prekriva 10, a ruka rairenih prstiju prekriva 25 to je dovoljno za prekrivanje Pegazovog
etverokuta.

Slika.1:Uglovi

Za priblino odreivanje granine magnitude nonog neba pomau nam poznata zvijea.
Cijelu godinu graninu magnitudu mogue je odrediti pomou Malog medvjeda. Osim Malog
medvjeda jo nekoliko zvijea moe nam pomoi u odreivanju granine magnitude.
U proljee je to mogue pomou zvijea Lava, ljeti pomou Labuda, na jesen pomou
zvijea Andromeda dok zimi graninu magnitudu moemo pronai pomou zvijea
Blizanaca. Od 88 zvijea nonog neba, s naeg poloaja na Zemlji vidimo 53 zvijea, to
znai da su 35 anticirkumpolarna zvijea. Zvijezde i drugi objekti koji su za odreenog
promatraa uvijek iznad horizonta nazivaju se cirkumpolarnim, dok su anticirkumpolarni oni
koji nikad ne izlaze iznad obzora. Zvijea koja mi vidimo kao cirkumpolarna su: Veliki i
Mali medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, irafa i Ris.Od 53 zvijea koja moemo vidjeti, 7 su
cirkumpolarna zvijea, a ostalih 46 zvijea podijelili smo po godinjim dobima na:
Ljetno nebo -juni, juli i august
Zimsko nebo - decembar, januar i februar
Jesenje nebo -septembar, oktobar i novembar
Proljetno nebo .mart, april, maj
2.2. Nastanak sazvijea
Grupisanje zvijezda u sazvijea je u biti proizvoljno, jer su razne kulture na razne naine
imenovale sazvijea, mada njih nekoliko oitijih tee da se esto vrate u upotrebu, kao npr.
Orion i Scorpius (korpion). U najstarijim ljudskim nastambama, u piljama,naeni su crtei
koji prikazuju Sunce, Mjesec i zvijezde.

Slika.2
Crtei su stari desetke hiljada godina. Od davnina najsjajnije zvijezde su imenovane i
meusobno su povezivane crtama u zamiljene likove da bi se lake snalazilo na nebu.
Tako su nastala sazvijea. Stvorene su legende o sazvijeima od kojih su neke sauvane.
Najpoznatije legende su iz grke mitologije.

2.3. Imenovanje sazvijea

Imena nekih sazvijea i zvijezda su nam razumljiva jer su prevedena s latinskog , grkog ili
arapskog jezika. Neka su ostala u izvornom obliku ( Denab,Rigel,Merak,Dubhe,...). Veina
naziva su preuzeta iz antike grke tradicije i tako prelo u upotrebu i u srednjem vijeku.
Dvanaest sazvijea iz june nebeske hemisfere Grci nisu bili u stanju promatrati, te su
njihove nazive u upotrebu uveli holandski moreplovci Pieter Dirkszoon Keyser (Piter Dirkson
Kejser) i Frederik de Houtman (Frederik de Hautman) u XVI stoljeu, a prvi ih je
katalogizirao Johann Bayer (Johan Bajer) u svom dijelu pod nazivom Uranometria. Prvih
dvanaest su takozvani znakovi zodijaka. Astronom Ptolomej je oko 150. godine uredio
katalog zvijezda vidljivih sa sjeverne Zemljine polulopte.Opisao je 48 sazvijea. 1922.
godine na svjetskom kongresu astronoma dogovoren je nain kako e se zvijezde i zvijea
oznaavati i nazivati .

3. MALI MEDVJED
3.1. Ime i mitologija Malog medvjeda
Mali medvjed,mala kola ili Ursa Minor (slika.3) jedno je od sjevernih sazvijea. U tom je
sazvijeu sedam velikih zvijezda od kojih je i zvijezda Sjevernjaa. Nalazi se na kraju
>>medvjedova repa<<. Ona oznaava sjeverni nebeski pol, spada u promjenljive zvijezde
Cefeida a ima i najvei sjaj u sazvijeu s prividnom magnitudom od 2.02. Mali medvjed je
gotovo potpuno okruen sazvijeem Zmaj.

Slika.3:Mali Medvijed

Po starogrkoj mitologiji je Zeus silovao Kallisto, koja je nakon toga rodila sina Arkasa, ali je
Zeusova partnerica Hera iz ljubomore pretvorila Kallisto u medvjeda. Kasnije je odrasli
Arkas u lovu htio ubiti vlastitu majku u medvjedjem liku. Zeus je to sprieio time, to je i
Arkasa pretvorio u manjeg medvjedia. Nakon toga je Zeus majku Kallisto (= Veliki
Medvjed) i sina Arkasa (= Mali Medvjed) uzdigao kao sazvijea na nebeski svod.

3.2. Glavne zvijezde Malog medvjeda

Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike koliine plina, veinom vodika,ona
isijava svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u sreditu zvijezde. Pod
zvijezdom se podrazumijeva bilo koje masivno gasovito tijelo u Svemiru. Vide se kao
svijetlee takice na nonom nebu koje sjaje zbog efekta Zemljine atmosfere i njihove
udaljenosti od nas.
Sunce je izuzetak: ono je jedina zvijezda dovoljno bliska Zemlji tako da se moe vidjeti kao
disk i osigurati joj dnevnu svjetlost.U svakodnevnom ljudskom govoru i astronomiji postoji
razlika u upotrebi termina "zvijezda". Obino se pod pojmom zvijezda ne podrazumijeva
Sunce, a ponekad se odnosi na vidljive planete, pa ak i meteore.Najblia zvijezda Zemlji,
osim Sunca, je Proksima Kentauri (Proxima Centauri) koja je udaljena oko 40 Pm
(petametara), odnosno 4,3 SG (svjetlosne godine) ili 1,3 pc (parseka). To znai da svjetlosti
trebaju 4,3 godine da stigne do Zemlje sa ove zvijezde.

Glavne zvijezde u Malom Medvjedu su :

I.

Sjevernjaa (Polaris)

Glavna i najsjajnija zvijezda u Malom Medvjedu je Sjevernjaa ili meunarodno

latin. Polaris (slika.4).
Sjevernjaa je od Sunca udaljena oko 430 svjetlosnih godina, izgleda kao nepomina na
sjevernom nebeskom polu i ima prividnu magnitudu 1,9. Promjenjivi sjaj Sjevernjae se
mijenja u ciklusima oko 4 naih dana.

Slika,4:Sjevernjaa A,Ab,B

Oko nje krue jo etiri zvijezde: dvije najblie zvijezde su na udaljenosti od 18 SG (UMi Ab)
i 2400 SG (UMi B). UMi B, poznata jo kao Polaris B, lako je vidljiva i malim amaterskim
teleskopom. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje priblino 430 svjetlosnih godina.
Sjevernjaa Aa (slika.10) uti je div tipa cefeida mase oko 6 puta vee od Suneve, oko 46
puta veega promjera, 2200 puta veega sjaja i povrinske temperature oko 7.200 K
(6.927C). Sjevernjaa B (slika.10) moe se uoiti i s pomou manjega teleskopa, a
Sjevernjaa Ab (slika.2) prvi je puta snimljena 2006. godine s pomou Hubbleova svemirskog
teleskopa.

II.

Kochab (Mieklo)

Nakon najsvjetlije poznate Polare, druga jaa zvijezda na suprotnoj junijoj strani u Malom
Medvjedu jo je Kochab (slika 5). Slubeni meunarodni naziv ove zvijezde je semitskog
porijekla u znaenju zvijezda.

Slika.5:Kochab

Zbog prividnog pomicanja nebeskog pola, prije Sjevernjae to jeste u antiko doba oko Krista
je Kochab bila najsjevernija polarna zvijezda. Kochab ima prividnu magnitudu 2,08 i od
Sunca je udaljena oko 131 svjetlosnih godina. Kochab je inae divovska narandasta zvijezda,
po sjaju 130 puta jaa od naeg Sunca i obsegom 42 puta vea. Oko Kochaba krui divovski
planet 6 puta vei od Jupitera. Od zvijezda u Malom Medvjedu su jo znaajne npr. dvojne
zvijezde Gamma UMi i 5 UMi, te takoer promjenljive zvijezde Alpha UMi i Epsilon UMi,
itd.

III.

Meteorski rojevi

Iz sazviedja Malog Medvjeda nonim nebom povremeno jo izlijeu i meteorski rojevi,

poznati pod nazivima Ursidi i Leonidi.

4. VELIKI MEDVJED

Veliki Medvjed (slika.6) vjerovatno je najpoznatiji od svih sazvijea gdje zauzima 1.280
kvadratnih stupnjeva. Ovo sazvijee je na naem podruju cirkumpolarno to jeste cijele
godine ne zalazi za obzorje zbog svoje blizine sjevernom nebeskom polu. Veliki Medvjed
obuhvata golim okom 149 vidljivih zvijezda. Najsjajnija (alfa) zvijezda je Dubhe.

10

Slika 6:Veliki Medvjed

Od sedam najsjajnijih zvijezda, koje tvore glavni dio pet njih se nalaze na zajednikom
zvjezdanom pravcu: beta (Merak), gama (Phekda), delta (Megrez), epsilon (Alioth) i
zeta (Mizar). Veliki Medvjed obuhvata jo vei broj onih nebeskih objekata, npr. poznatu
planetnu maglicu M97.(slika.7) U kasno proljee vide se medvjee ape. ape se sastoje od tri
para zvijezda iza kojih postoji pria o tri skoka jedne gazele. Pria je to o lavu koji je
prestraio gazelu, gazela je odjurila preko celestijalne sfere ostavljajui iza sebe par zvijezda
za svaki od tri skoka.

Slika 7: planeta maglica M97

4.1. Ime i tradicija Velikog medvjeda

Razliiti narodi davali su mu razliita imena. Mnogim Englezima Veliki Medvjed je ime
dobio Plug, Skandinavci ga zovu Torova Kola, dok ga Velani i Irci zovu Kola Kralja Artura.
11

Rimljanima su to bila Boetijeva Kola, a Indijanci iz plemena Poni vide u njemu bolesna
ovjeka na nosilima. Dosta je udno da su mnogi ljudi koji ive daleko jedni od drugih u
ovom sazvijeu vidjeli sliku medvjeda.
U Velikom Medvjedu nema zvijezde prve veliine, ali postoji nekoliko zvijezda druge
veliine. est zvijezda druge veliine, zajedno s jednom ili dvije slabije zvijezde ini oblik
kutljae, pa ih esto nazivaju Velika Kutljaa. Dvije zvijezde Kutljae u istom su pravcu sa
Svjevernjaom. esto ih nazivaju >>Pokazivai<<.

4.2. Mitologija Velikog medvjeda

Shodno Ovidiju koji je to opisao u preobraajima postoji sljedea predaja:

Zeus glavni bog na Olimpu bezuspjeno je pokuavao da zavede nimfu Kalisto. Kalisto je bila
jedna od djevica Dijane, boginje lova. Da bi joj lake priao Kalisto Zeus se pojavljuje u
Dijaninom liku te je napada i siluje. Kalisto je bila odbaena od Dijane im je tokom kupanja
otkriveno da je zatrudnila. Hera Zeusova supruga je iz ljubomore, nakon to je Kalisto rodila
sina Arkada, pretvorila je u medvjeda. Godine kasnije Kalisto susree (jo u liku medvjeda)
svog sina Arkada koji je ne prepoznaje. Arkad je pokuao da ubije medvjeda, no Zeus je to na
vrijeme zapazio i majku i sina podigao na nebo meu zvijezde. Dok Kalisto simbolizira
Velikog medvjeda njen sin Arkad je Volar (po Eratostenu Mali medvjed). Ovo je jo vie
razbjesnilo Heru koja se obraa Okeanu (bogu mora) i Teji (boginji neba) za pomo. Zamolila
ih je da medvjed nikada ne smije prii vodi. I doista na sjevernoj hemisferi Veliki medvjed
nikada (prividno) ne dodiruje more

12

5. ORION (lovac)

Orion je najsjajnije sazvijee na nebu. Moe se lako prepoznati po tri sjajne zvijezde koje
ine lovev pojas. U tom su sazvijeu i dvije do dvadeset zvijezda prve veliine. Betelgez,
jedan od crvenih divova, oznaava lovevo desno rame. Rigel , plavobijela zvijezda, udaljena
ak i od Antaresa, oznauje njegovo lijevo stopalo.

Slika 8:Orion

Nedaleko od Oriona nalaze se sazvijea Veliki Pasi , Mali Pas, Sirijus, najsjajnija zvijezda na
cijelom nebu, nalazi se u Velikom Psu. Ona je gotovo u pravcu sa tri zvijezde Orionova
Pojasa. U sazvijee Mali Pas spada i Procion ukastobijela zvijezda prve veliine.
Pozicionirano je u visini nebeskog ekvatora, to ga ini vidljim u cijelom svijetu, izmeu
sazvijea Bika, Eridana, Velikog psa, Malog psa i Zeca. Zbog svog karakteristinog oblika,
sjajnih zvijezda koje ga sainjavaju i vidljivosti na skoro cijeloj planeti, sazvijee Orion
(slika.) se smatra jednim od najpoznatijih sazvijea. Njegov najupeatljiviji dio je tzv.
Orionov pojas (koji sainjavaju 3 zvijezde u istoj liniji) sa maem. Tri zvijezde koje
sainjavaju ovaj pojas esto se nazivaju Tri kralja po linostima iz Biblije. Na sjevernoj
hemisferi, Orion je sazvijee zimskog neba, vidljivo tokom jeseni i zime.

13

6. SAZVIJEA ZODIJAKA

Zodijak (ivotinjski krug) je pojas sazvijea na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8 sjeverno i
8 juno od ekliptike, a po njemu se prividno kreu Sunce, Mjesec i veina planeta Sunevog
sistema. Pojas zodijaka se sastoji od 13 sazvijea: 12 sazvijea po kojima su
nazvani horoskopski znakovi i trinaesto sazvijee Zmijonoa. Sunce provodi razliito
vrijeme u svakom od ovih 13 sazvjea tokom kalendarske godine. U astrologiji su u upotrebi
samo 12 sazvjea zodijaka, bez sazvjea Zmijonoe.

6.1.Blizanci

Blizanci (lat. Gemini) je jedno od sazvijea zodijaka. Konstelacija sjeverne polulopte

vidljiva

za

vrijeme

zime,

pozicionirana

izmeu Bika, Raka, Koijaa, Risa, Jednoroga i Malog Psa.U sazvijeu Blizanci jedna je
zvijezda prve veliine, Poluks i jo jedna koja zamalo nije uvrtena u skupinu 20 najsjajnijih
zvijezda, to je Kastor.
Smatra se da je Kastor nekad davno bio sjajniji ili bar isto tako sjajan kao Poluks. Sada nije
tako sjajan kao njegov blizanac. Kastor je mnogostruka zvijezda nije jedinstveno sunce nego
sustav od est sunaca. Pokraj Kastorovih nogu nalazi se otvoreni skup M35. Udaljen je 3000
svjetlosnih godina. (zeta) Blizanaca je Cefeida s periodom od 10 dana.
1930. godine, Clyde Tombaugh, otkrio je planet Pluton u granicama zvijea Blizanci. Pokraj
Blizanaca nalaze se tri zvijezde koje ine trokut. Pogledom kroz teleskop vidimo mrljicu.

14

Mrljica je poznata pod nazivom Eskimo maglica. To je jo jedna planetarna maglica s bijelim
patuljkom u sredini.
Najsvjetlije zvijezde ovoga sazvijea zovu se Kastor i Poluks ( i Geminorum), po
istoimenim boanskim blizancima iz grke mitologije. Nazivani su jo i Dioskuri, a bili su
sinovi boga Zeusa i Lede, te braa Helene i Klitemnestre. Rimska mitologija odaje mnogo
vee potovanje Kastoru. Latinsko Polideukovo ime glasi Poluks (Pollux). Njihov se dan
slavio 15. jula, a hram im je stajao na rimskom forumu. Drevni ih izvori veu i uz jutarnju i
veernju zvijezdu.

6.2.Bik

Bik (lat: Taurus) jedno je od sazvijea zodijaka. Jedna od najveih konstelacija sjeverne
polulopte

vidljiva

za

vrijeme

zime,

pozicionirana

izmeu Ovna i Blizanaca na

istoku, Perzeja i Koijaa na sjeveru, Oriona na jugoistoku i Eridana i Kita na jugozapadu.

Najsjajnija zvijezda sazvijea je Aldebaran. Iza Aldebarana se nalaze Hijade, udaljen 130
svjetlosnih godina, one ine lice Bika. Aldebaran nije dio skupa i udaljen je od nas 65
svjetlosnih godina. Otvoreni zvjezdani skupovi su inae mutne mrljice na nebu, no Hijade su
velike i razluive jer su blizu. Skup se sastoji od oko 400 zvijezdi roenih u istom oblaku
plina i praine te se pomiu istom brzinom u istom smjeru. Odmiu se od nas putujui prema
Betelgezu najbliem uoljivom otvorenom skupu. Zvijezde su poredane u oblik slova "V" i
ine bikovu glavu.
Na bikovom ramenu nalazi se skup zvijezda, sedam sestrica ili Plejade koje se mogu vidjeti
golim okom. Dalekozorom ili teleskopom vidimo da se tamo nalazi mnogo vie od sedam
zvijezda. Plejade su skup zvijezda roenih iz istog oblaka plina i praine, jo imaju malo
praine koja daje plaviastu svjetlost oko zvijezda. Sazvijee bika najpoznatije je otvorenom
skupu Plejade ili Vlaii. To je mladi otvoreni skup, udaljen tek 450 SG od nas i stare 100
milijuna godina. Skup je predivan prizor u dvogledu ili manjem teleskopu.

15

Najpoznatija i najuvjerljivija od svih legendi posveenih mitu Bika je ona o Minotauru. Prema
toj legendi, nekad davno u Grkoj je vladao kralj Agenor koji je imao tri sina: Kilika, Feneja i
Kadma, i kerku Europu. Za Europu se govorilo da je najljepa djevojka na svijetu, pa se
moglo oekivati da e je zapaziti i vrhovni bog Zeus.
Kako je on bio po prirodi veliki pustolov, nije mu bilo teko da sie na Zemlju i potrai
djevojku. Ipak, kako je ne bi preplaio, on se pretvori u snjenobijelog bika i tako joj prie.
Ona ga prvo pomilova, a onda se popne na njegova lea i uhvati za rogove. Zeus(bik) tada
pojuri prema moru i preplivavi ga brzinom munje stie na otok Krit. Tamo je ponovo uzeo
svoje oblije pa se Europa odmah zaljubi u njega. Provela je s njim nekoliko lijepih godina i
rodila mu tri sina: Minoja, Radamanta i Sardegona.
Europu su svi voljeli i u znak te ljubavi prema njoj je nazvan i na kontinent. A Posejdon bika
kojeg su mu Zeus i Europa rtvovali u znak zahvalnosti postavi na nebo i posveti mu jedno
sazvijee.

7. SAZVIJEA I ZVIJEZDE(POJAM,RAZLIKE)

Treba prouiti kartu neba. Prvo moramo pronai Sjevernjau. Pronaimo sedam zvijezda koje
su navali Velika kola. Te zvijezde su dio sazvijea Veliki medvjed, i te zvijezde nije teko
pronai. U svako doba noi su nad horizontom. U proljee kola stoje naglavake , ljeti stoje
uspravno na zadnjim kotaima , u jesen voze nisko nad horizontom , a zimi stoje s rubom
usmjerenim prema obzoru. etiri zvijezde Velikih kola imaju oblik kola , a tri ruda .
Zadnje dvije zvijezde u kolima su Merak i Dubhe . Razmak od Meraka do Duphe na
njihovom pravcu uzmemo 5 puta i dolazimo do Sjevernjae .

16

Slika 9

Sjevernjaa je prva zvijezda u rudu Malih kola ( sazvijee Mali Medvjed ) . Zvijezde Malih
kola su slabijeg sjaja od zvijezda Velikih kola .Kad se od Meraka i Dubhe doe do
Sjevernjae i nastavi tim pravcem po nebeskom svodu doe se do zvijea Cefej.Sazvijee
ima oblik kuice. Vrh krova pokazuje Sjevernjau. Srednja zvijezda u rubu Velikih kola je
Mizar. Moda netko blizu nje vidi i zvjezdicu Alkor. Teleskopom se to jasno moe potvrditi.
Ako se ide od Mizara prema Sjevernjai pa dalje dolazi se do sazvijea Kasiopeja. Kasiopeja
ima oblik slova W ili M . Sazvijea Zmaj, irafa i Ris je tee pronai.S jedne strane
Kasiopeje je sazvijee Perzej. U njemu je zanimljiva zvijezda Algol ili Vraja zvijezda .S
periodom od 3 dana mijenja sjaj .U nastavku od Kasipeje preko Perzeja doi e se do sjajne
ukaste zvijezde Kapela ( u sazvijeu Koijaa). Podruje sazvijea Perzej, Kasiopeja,
Cefej, Labud prepuno je zvijezdica nae galaksije Kumove slame .to se od sazvijea vidi
kad se okrene prema jugu ovisi o godinjem dobu.
8. NAJVEA SAZVIJEA

8.1. Vodena zmija

Vodena

zmija (lat. Hydra)

je

najvee

od

modernih

88

jedno

od

izvornih

48 Ptolomejevih zvijea. U grkoj mitologiji je vodena zmija Hydra sprijeila gavrana da

pije vodu s izvora. Ta voda je bila namijenjena Apolonu. Postoji i druga verzija. Prema njoj
17

Apolon

je

dao

gavranu pehar da

donese

vode.

Gavran

je

letei

do

izvora

ugledao drvo sa smokvama koje su jo bile nezrele. Uprkos Apolonovom nareenju da ne

smije gubiti vrijeme, gavran je saekao da smokve sazriju i najeo se. Kada se je vratio
Apolonu, ponio je sa sobom vodenu zmiju i optuio da mu je zaprijeila put. Apolon znajui
da gavran lae uzdigao je gavrana, pehar i vodenu zmiju na nebo. Povrina Vodene zmije je
1302.844

8.2. Djevica
Djevica (lat. Virgo) je jedno od zvijea zodijaka. Jedna od najveih konstelacija na nebu,
pozicionirana izmeu Lava i Vage. Predstavlja enski lik koji je u veini mitova simbol
plodnosti ili penice. Najsjajnije su zvijezde Spika ( Vir), Zavijava (Zavidava) ( Vir)...
Zvijezda 70 Djevice (70 Virginis) jedna je od prvih poznatih zvijezda za koje se otkrilo da
imaju planetarni sustav, a oko zvijezde 61 Djevice (61 Virginis) krue najmanje tri planeta.
Sazvijee sadri bogat skup galaktika na udaljenosti od priblino 50 milijuna svjetlosnih
godina: eliptine galaktike M49, M59, M60 i M87, spiralne galaktike M58, M61, M90 i
M104

te

leaste

galaktike

M84

i M86,

prvi

otkriveni kvazar 3C 273,

udaljen

2,5 109 svjetlosnih godina. Najsjajnija zvijezda Djevice je Spika. Jato u Djevici je veliki
skup galaksija, 100 sjajnijih i preko 2000 blijeih. Povrina Djevice je 1294.428

8.3. Veliki Medvjed

Veliki

medvjed (lat: Ursa

major)

je

sazvijee

vidljivo

sa

sjeverne

zemaljske

polutke.Asterizam koji ini 7 najsjajnijih zvijezda. Povrina Velikog medvjeda je 1279.660

8.4. Kit

18

Kit (lat. Cetus) je sazvijee vidljivo na sjevernoj polutci za vrijeme zime. Pozicionirano je
zajedno za ostalim vodenim konstelacijama: Vodenjakom, Ribama, i Eridanom. Sazvijee
sadri spiralnu galaktiku M77, daleko je od galaktike ravnine pa se u njemu vide mnoge
udaljene galaktike i najudaljeniji dosad otkriveni skup galaktika JKCS 041. Povrina bika je
1231.411

8.5. Herkul
Herkul (lat: Hercules) je peto najvee od 88 modernih sazvijea. Herkul je bio i jedno od
originalnih Ptolomejevih 48 sazvijea. Ime je dobilo po rimskoj verziji imena grkog
mitolokog heroja Herakla. Herkul ne sadri niti jednu zvijezdu prve magnitude. Zvijezda Mu
Herculis nalazi se 27.4 SG od Zemlje. Sunev apeks je taka na nebu prema kojoj se Sunce
prividno giba, nalazi se u Herkulu, blizu zvijezde Vega u susjednoj Liri. Povrina Herkula je
1225.148

ZAKLJUAK

19

Tema mog maturskog rada bila su Sazvijea. Odabir teme je vrlo jednostavan jer od malena
sam volela gledati nebo. Fasciniralo me raspored zvijezda, spajanjem vie zvijezda dobijala
sam razne oblike. Upravo zbog toga sam odabrala ovu temu za maturski rad.
Sazvijea su dio astronomije koja je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru.U
Vasioni se nalazi materija u raznovrsnim fizikim uslovima, nezamislivim u laboratoriji, tako
da je ona za fiziare svojevrsna ogromna laboratorija u kojoj mogu da realizuju i istrae neka
od poetnih otkria. Upravo su fiziari doprinjeli razvoju i ekspanziji astronomije kao nauke.
Nikola Kopernik je uspostavio heliocentrini sistem - ime se odbacuje geocentrini sistem po
kome je Zemlja centar nebeske sfere, a sunce i planete krue oko nje.Kopernikov
heliocentrini sistem prepravio je Johanes Kepler, koji je predvidio sistem koji u detalje
opisuje kretanje planeta oko Sunca kao sredita, ali po eliptinim a ne krunim putanjama.
Konano objanjenje kretanja planeta dao je Isak Njutn pronalaskom nebeske dinamike i
njegovim zakonom gravitacije. On je pretpostavio da se sva tijela privlae meusobno silama
srazmjerno njihovim masama, a obrnuto kvadratima njihovog rastojanja.
Galileo Galilei je ispitivao ubrzanje tijela baenih sa krivog tornja u Pizi, kojom prilikom je
doao do zakljuka da na sva tijela djeluje privlana sila zemljine tee, na osnovu ega je
Njutn razradio svoj opti zakon univerzalne granitacije.
Razvojem fizike, a prije svega optike kao njene grane, od pronalaska Galilejevog durbina
1609. godine konstruisani su brojni teleskopi, tako da danas pored optikih postoje i radio
teleskopi, teleskopi za zrake. Teleskop je jedan od najvanijih astronomskih optikih
instrumenata, koji je razvijen i usavren upravo zahvaljujui fizici i njenim dostignuima.

LITERATURA
Enciklopedije:
Bertha Morris Parker Riznica prirode
Linkovi:
20

https://bs.wikipedia.org/wiki/Svemir#cite_note-4

https://bs.wikipedia.org/wiki/Sazvije%C5%BE%C4%91e

https://bs.wikipedia.org/wiki/Veliki_prasak

http://hr.metapedia.org/wiki/Mali_Medvjed_(Mala_Kola)

http://hr.metapedia.org/wiki/Veliki_Medvjed

https://bs.wikipedia.org/wiki/Orion_(sazvije%C5%BE%C4%91e)

https://bs.wikipedia.org/wiki/Bik_(sazvije%C5%BE%C4%91e)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bik_(zvije%C5%BE%C4%91e)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Blizanci_(zvije%C5%BE%C4%91e)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_zvije%C5%BE%C4%91a_po_povr
%C5%A1ini#cite_note-1

21