UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA PSIHOLOGIJA

REFERAT
PREDMET: HISTORIJA PEDAGOGIJA

MENTOR: Prof. dr. Adnan Tufeki

STUDENT: Almedin Rizvi

Tuzla, 2008. g.

Srednjovjekovna pedagogija (od Vdo XVI stoljea)

Od 476. g. padom Rimske Imperije poinje razdoblje, uvjetno, nazvano srednjim vijekom. U
toku toga razdoblja razvijaju se feudalni odnosi. Epoha feudalizma od Rimske Imperije
preuzela je kransku religiju, a na zapadu od 1054. g. katolicizam. Kranska crkva postala
je glavni ideoloki oslonac evropskom feudalizmu u svim sferama ivota. Zbog uticaja crkve
latinski jezik je postao evropskim jer su crkvena djela bila pisana latinskim jezikom. Crkva je
imala nadlenost i u kolstvu te je ona otvarala i izdravala kole. Bilo je nekoliko tipova tih
kola:
- Samostanske i katedralne kole, koje su se otvarale pri samostanima, takve kole su primale
svjetovnjake, posjeivala se ih djeca od 7 do 15 godine i u njima su uila itati, pisati, raunati
i crkveno pjevanje.
- U internim kolama sadraj obrazovanja je bio neto iri. Tu su djeca savladivala gramatiku,
retoriku i dijalektiku, a u veim kolama ovog tipa uila se jo aritmetrika, geometrija,
astronomija i glazba. Ciklus ovih predmeta bio je poznat pod nazivom sedam slobodnih
nauka, iji je dirigent bila crkva.
- Katdralne ili saborne kole (djelile su se na za budue sveenike i kole za svjetovnjake).
- upne kole, koje su se izdravale uz upne urede.
Nastava u srednjovjekovnim kolama temeljila se na pamenju tekstova i komentara i u
crkvenih knjiga, a kasnije i poznavanje Aristotela univertalne linosti starog svijeta, koju je
opet crkva priznavala.
irenjem trgovakih veza, a isto tako i uticajem razvijene arapske kulture, u drugoj polovini
srednjeg vijeka, poela se iriti u evropskim zemljama matematika, astronomija, geografija,
medicina i druge znanosti.
U XII i XIII stoljeu javljau se prvi univerziteti, novisni u odnosu na crkvu, feudalni i gradski
magistrati. Od samog njihovog osnivanja crkva je teila da njima zavlada i stavi ih pod svoje
pokroviteljstvo i da nastvu provode crkveni dostajenstvenici. S druge strane uenjacibogoslovi, nastojali su da izmire nauku i religiju, pa na taj nain svjetovna znanja potine
vjerskim.
U vezi s rastom gradova i jaanjem trgovine u X XI stoljeu razvija se novi stale,
buroazija. Da bi se zadovoljile potrebe u obrazovanju javlja se novi tip prosvjetnih zavoda
gradske kole (magistratske, cehovske i gildijske). U tim kolama djeca su se prvi put poela
obuavati na maternjem jeziku a u isto vrijeme u njima se poinje pridavati znaenje

sadrajima koji e im koristiti u ivotu. Sadraj tog odgajanja bilo je sedam vitekih vjetina:
jahanje, plivanje, bacanje koplja, maevanje, lov, igranje dame (jedna vrsta aha) i pravljenje
stihova. Viteko odgajanje bilo je uglavnom u vanjskoj uglaenosti, umjesnosti ponaanja u
drutvu viih i ravnih sebi. itanje i pisanje sve do XII stoljea nije bilo obavezno.
Crkva je bila neprijatljski raspoloena, kao to smo to ve rekli, prema svemu to je novo
prema njenom uenju ali poslije dugog zastoja, skolastika, na kraju prve polovine prvog
vijeka je bila prvi koraku obnovi intelektualnog ivota i buenja znanstvenih interesa.
Skolastika kao metoda istraivanja i nastaveu prvo vrijem svoga postojanja razvijala je umne
sposobnosti, izortavala se miljenje, uila metodinosti. Na taj nain ona je bila znaajan
preokret s obzirom na rani srednji vijek (do XII stoljea) kada je sve stagniralo.
U XIV i XV stoljeu tanati i trgovina se razvijaju brim tempom. Ovaj razvitak proizvodnje
znai poetak raspananja feudalizma a ujedno utie na procvat znanosti, knjievnosti i drugih
grana umjetnosti. Nova drutvena klasa, buroazija, dolazi sa novom idejom, istakla je kult
zdravog, aktivnog ovjeka. To je bila afirmacija ovozemaljskog ivota, posebno shvaanje
svijeta koje je dobilo nazim humanizam (ovjeiji, ljudski). Ovo uenje je bilo suprotno
srednjovjekovnom crkvenom uenju koja je uila: tijelo je tamnica due. Stoga je sasvim
prirodno to je pedagogija epohe renesanse obratila veliku panju fizikom odgajanju koje je
u srednjovjekovnim crkvenim kolama bilo potpuno zanemareno.
Crkva je bila i protiv umjetnosti, ali poto nije mogla unititi umjetnost ona je uovom periodu,
umjetnost prilagodila svojim potrebama. U XV i XVI stoljeu umjetnost je dostigla nevieni
procvat kao nikad do tad. To je doba plejade najveih pisaca, umjetnika, slikara, kipara,
pjesnika... To je doba Petrarka, Bokaija, Leonarda. Da Vinija i dr. koji su razvili umjenost
na idejnim osnovama novog shvaanja svijeta.
I u znanosti je izvren pravi revolucionarni prevrat. To je doba Kopernika, Keplera... U toku
XIV i XV stoljea doloje dovelikih otkria i pronalazaka: usvren je kompas (1302. g.),
depni sat (1500. g.), objanjen je sistem svijeta (1543. g.), mikroskop (1590. g.), teleskop
(1600. g.) itd.
Sve do sad kazano odredilo je karakter pedagokih ideja. Pedagogija renesanse je zbog toga
istakla zahtjev: razvijanje aktivnosti i samorada djeteta, pridavala je veliko znaenje
intelektualnom razvitku. Veina padagoga humanista naglaava iroke nastavne planove u
kojima se nalaze mnogi predmeti. U doba renesanse sadraj obrazovanja i nastave znatno se
proiruje elementima novih znanja iz prirodnih znanosti fizike, geometrije, povijesti,
geografije. Naglaava se zahtjev da uenje treba privlano djelovati na dijete i uzimati u obzir

njegove interese. Pedagogija renesanse karakterizira interes za dijete koje je razvija.

Odgajanju se postavlja zadatak razvijanja linosti.
Najradikalnije pedagoke ideje u doba renesanse javljaju se u pregledima engleskog
humaniste Thomasa Morusa. Morus je prvi iskazao znaajne zahtjeve kao to su: ope
obrazovanje na maternjem jeziku, jednako obrazovanje mukaraca i ena i pvezivanje nastave
s radom.
Rezime svega kazanog, u toku humanizma i renesanse do izraaja dolazi novi pogled na
ovjeka, znanost, umjetnost i politika. To je rezultat snanog razvoja trgovine i manufakture.
Jednom rijeju renesansa Evrope stupa na put kapitalizma. Sve se vie dakle osjea slabljenje
feudalizma kao drutveno-ekonomskog poretka.
Znanost sve vie izbija u prvi plan a posebno se to odnosi na matematiku i znanja o prirodi. U
znanosti se uvode nove metode, empirizam i nacionalizam, to predstavlja znaajno sredstvo
u procesu savlaivanja prirodnih sila. Formalistiko uenje gramatike i opnaanje stila, su
osnove sadraja rada humanistike kole XVI stoljea.
Napredne pedagoke ideje epohe humanizma neto kasnije srest emo kod Jana Amosa
Komenskog, Dona Loka i an aka Rusoa.

Thomas Morus
Thomas Morus napisao je roman o idelanom uredjenju drzave pod naslovom O najboljem
uredjenju drzave i o novom otoku Utopiji.Rijec utopija grckog je porijekla a ozynacava mjesto
koga nema,koje ne postoji,dakle imaginarno.Danasnji pojam rijeci utopija vuce porujeklo od
Morusa i njegovog djela.On prikazuje idealnu zemlju u kojoj nema privatnog vlasnistva nema
onih koji tlace i onih koji su potlaceni,nema bogatih ni siromasnih,svi ljudi su jednaki svi
zajedno rade i svi imaju zajednicku kasu i svi imaju jednaka prava na nju.Ono sto je posebno
interesantno u ovom Morusovom utopistickom shvatanju i pogledu na svijet je u tome sto
princip opce kulturne tolerancije vlada u Utopiji,pa je ocrtan ideal slobode znanstvenog
istrazivanja i uvijerenja,tu nema ratova,a i ako se desi koji rat razlog je zastita pravicnosti.
Morus govori i o novom odgoju,pa se u njegovom idealnom drustvu sva djeca odgajaju,svi
imaju jenaka prava na odgoj za razliku od sparatanskog dijeljenja odgoja na bogate koji imaju
pravo da se odgajaju dok siromasni nemaju,kako smo to ve vidjeli u ranijim izlaganjima.Svi
stanovnici Utopije sudionici su nauke i umjetnosti.Ucenje se sprovodi na maternjem jeziku.
Po meni licno Morusov najveci doprinos je u tome sto se on zalagao za nacelo pravicnosti u
obrazovanju.Tezio je da znanost ucini opcim dobrom,sto po meni i treba tako da se
shvata.Ukazivao je na stetnost razdvajanja umnog i tjelesnog rada. Borio se protiv skolasticke
nastave,isticao vaznost realnih znanja i posebno se zalagao za nastavu na maternjem jeziku.