FEMINISTICKA TEOLOGIJA ILI »SMRT PATRIJARHALNOGA BOGA?« Anna-Maria GRUENFELDER, Zagreb Konfrontacija izmedu Crkve i suvremenoga svijeta — osnovna problematika II. yatikanskog koncila (Hans Kung’) obiljeZava i postkoncilsku Crkvu. Konvencional- no kr8anstvo biva provocirano budenjem i glasom onih koji su u kri¢anskim druStvima Evrope i Zapada do tada igrali ulogu nijemih slugatelja i primalaca. U vi- sokorazvijenim demokratskim zemljama bile su i jesu Zene jo uvijek one koje sa svojim protestima diskreditiraju opéevazeée uvjerenje da su u drugtvu ostvarena na- dela jednakih prava i jednakog dostojanstva sviju, bez obzira na nacionalnu pripad- nost, politizko opredjeljenje, vjeru i spol. Svakodnevna iskustva izigravanja tih prin- cipa u svijetu rada, na radnome mijestu, u polititkom Zivotu, pa i u obitelji, mnogostruki oblici nasilja muSkaraca nad Zenama i djecom, name¢u analize temelja vazece kulture i postojeceg drustva, historijat njihovog nastanka. Socijalistitki teoretiéari — John Stuart Mill, »The Subjection of Women« (1861), August Bebel »Die Frau und der Sozialismus« (1883), Friedrich Engels »Der Ursprung der Fa- milie, des Privateigentums und des Staates« (1884) — otkrili su povezanost izmedu bioloskih uloga spolova i socijalnockonomskog polozaja pojedinca. Nadovezujuci se na tu teoriju, Kate Millet u »Sexual Politics« (1969 — U njematkom pryevodu »Sexus und Herrschaft« 1971) zakljutuje kako su odnosi izmedu spolova u tijeku povijesti obiljeZavani »vladavinom«. Ta vladavina se zasniva na povlastici i pripad- nosti muskom spolu...« Politika je mo¢: ta spoznaja ima presudno znacenje... sek- sualnost je polititka kategorija pomocu koje se jednoj polovini Zovjeéanstva dodje- Ijuje zadatak da se pokori drugoj...«¢ Egzistencijalisti¢ki pristup socioekonomskom polozaju Zena pruza Simone de Beauvoir U »Le Deuxieme Sexe« (1949, Paris. Prijevod »Drugi spol«). Njezina analiza egzistencije zene definira Zenu kao antipod muskarca. Zena kao posve druk- ‘Hans Kiing: »Theologie im Aufbruch. Eine dkumenische Grundlegung.« Manchen- Zarich, 1987, str. 130 2 Hilke Schlaeger. »Ausgelesen.« (Kriti¢ki pregled feministicke literature i analize dru- Stva.) u Zasopisu: »Frauen. War das wirklich alles>« Specijalno izdanje serije: »Psychologie heute.« Berzheim, 1987, str. 90 i dalje. 29éija, u prvom je redu »folijac pred kojom se muskarac definira i ograduje od nje, koja nema viastitog znatenje. Osnovna znatajka humanuma, sposobnost transcendenci- je, poistovjecuje se s definicijom muskarca, dok se Zena osuduje na neprevladivu imanentnost. Ona poprima ulogu objekta da bi kao takav u muSkoj perspektivi ne- stala s vidika. Funkcija kao »potpuno druktija« povezana je s povijesno uvjetova- nom raspodjelom poslova izmedu spolova koja se »ontologizirala«. Time je Simone de Beauvoir raskrinkala mehanizam koji je uvjetovao marginalni poloZaj zene u drugtvu, jezgro koje je stvoreno od muskaraca.« On ne nait comme femme, on le de- vient« (»ne radamo se kao Zene, vec postajemo Zene«) — time Simone de Beauvoir upozorava na ulogu konvencija, povijesti — koja Zenama namec¢e uzorke ponaganja i razraduje sankcije za »nepridrzavanje«: gubitak priznanja i paZnje sredine. Napo- re koje Zene same poduzimaju da se prilagode i udovolje stereotipima spolnih uloga, gré kojim se odvija internaliziranje tih ofekivanja i posljedice za Zensku samosvijest opisala je Betty Friedan u »The Feminine Mystique« (1963 (njem. prijevod »Der Weiblichkeitswahn oder die Selbstbefreiung der Frau« (1966). Spoznaja da je najdublji uzrok socioekonomskoga polozaja Zene, njihovog teSkog probijanja u javni Zivot i njihove podredene uloge u obitelji unatoé svim naprednim zakonskim uredenjima, internalizirana predodzba o Zenskosti, objaSnjava otpor sa- mih Zena prema istinskim i bitnim promjenama njihovog poloZaja. Neostvarivanje zakonom zajaméene ravnopravnosti zene u javnom, drugtvenom, polititkom i ekonomskom Zivotu moralo bi se analizirat: ne samo sa strane zakonodavca i odgo- vornih drustvenih i inih struktura, ve¢ i sa stanovista podsvjesnih procesa. Prema sadasnjem stanju znanja moZemo prihvatiti, kao provjerenu ¢injenicu, spoznaju da splet unutrainjih zapreka i vanjskih cimbenika oncmogucavaju Zeni ostvarivanje éak i onih prava koja joj dru8tvo daje, ali i borbu za ono &to joj se uskracuje.? 1.2, FEMINIZAM I FEMINISTICKA KRITIKA POLOZAJA ZENE U CRKVI Feminizam, »dijete« prosvjetitelistva, rodio se u 2. polovini pro’loga stolje¢a. Taj se stariji feminizam borio protiv podredenog polozaja Zene na svim podrugjima 2ivota i protiv iskljutenja Zene iz javnosti. Ono &to je taj feminizam konaéno izborio — pravo Zena na Skolovanje, sve do sveudilignog obrazovanja, profesionalne kvalifi- kacije i jednake moguénosti i uvjete zaposljavanja, ali prije svega pravo na polititko suodlucivanje i glasanje* danas je sastavni i neosporni dio svakoga demokratskog drustva, a na¢elo ravnopravnosti spolova spada u osnovna ljudska prava. Ali 90 godina kasnije ta netala su jos uvijek bila mrtvo slovo na papiru, Ono za Sto se zalagao stariji feminizam bila su prava, koja su povukla za sobom reformu pravnih poredaka. Pravo medutim ne mijenja mentalitete i ukoStane natine pona’a- nja. A upravo u tome lezi kljué za razumijevanje odnosa spolova, kako u privatno- me, tako i u javnome Zivotu: mjerilo Zovjeénosti je muSkarac, koji oblikuje svijet i > Zbog bilogistitkih stavova Freudove skole feminizam je do u najnovije vrijeme odbijao psihoanalizu, — Usp. Rosemary Radford-Ruether: »New Women-New Earth.« Izd. Muen- chen, 1985, str. 149 i dalje. “Olive Banks: »Faces of Feminism. A Study of Feminism as a Social Movement.« New- York 1981, sir. 11 — Maren Lockwood-Carden: »The New Feminist Movement, New York 4974, str, 19—47. 30vlada njime‘. »Ravnopravnost« u tom svijetu pretpostavlja da Zena prihvati ta mje- rila i prilagodi se njima ato je moguée bolje. Ali ujedno se i u javnosti i u privatnom Zivotu polariziraju spolovi, i to tim viSe Sto Zene postaju svjesnijim svoje osebujnosti kao osoba, a nezavisnosti u ekonomskom Zivotu. Zena-vjernica, uvjerena u svoju jednakost i jednako dostojanstvo, pak mora se suoéavati s dubokim proturjetnostima u izvorima svoje vjere, uoziti i nejednakost svog polozaja u institucionaliziranim crkvenim zajednicama. Suprotmosti protu- rjecnosti u pogledu lika Zene u biblijskim knjigama u crkvenom utenju i u Zivot Crkve primjecivale su mnoge Zene; ono sto se pak pokuSa izgladiti time, 3to se iskon- struira antagonizam izmedu zemaljskog polozaja i eshatoloSkog obe¢anja, druge enc smatraju nesnosivim sukobom. Kritiku vjere kao »opijum puka« primjenile su teologinje na »teologiju odozdo«, koja apstrahira od iskustvenog obzorja ovjeka zato, Sto legitimira zemaljske nepravde time, ili se smatra nekompetentnom za sta- nje ovoga svijeta. Otkriée znagenja iskustva kao »kijué teologije« doduse nije zasluga feministi¢ke kritike klasitne teologije. Heinz Zahrndt je ustanovio, kako su iz obzorja svoje egzi- stencije teologizirali svi velikani teologije i filozofije, od Izaije i Joba do Nietzscheai Marxa. Protiv teologije koja otuduje Covjeka i lisava ga odgovornosti za svijet, her- meneutitka teologija ukljucuje u sebi obvezu da se promjene ne samo pojedinci, nego prilike, ostvaruju novi drugtveni odnosi.‘ Nov, dakle, nije »natin teologiziranja«, kako tvrdi feministitki ustrojena teologi- nja Catharina Halkes’, nego epitet »feministitki«. Ali feministitki natin teologizira- nja opet nije izolirana pojava. Feministi¢ka problematika — zasnivanje novog iden- titeta suvremene Zene, aktivne, smisaone Zene, koja Zeli autonomno isplanirati svoj Zivot i Zivjeti njime’ — neofeminizam je unio u gotovo sve znanstvene discipline. Svjesno pristrano istradivanje uvjeta Zenskoga Zivota i »iskustvenog obzorja Zene« nastupa s postulatom specifitne »Zenske hermeneutike« u znanstvenim discipli- nama. 1.3. »ZENSKO ISTRAZIVANJE« — »WOMEN STUDIES« I TEOLOGIJA Problematici »Zenske hermeneutike« ne pripada samo akademsko znatenje. Po- Jaziste je naime oscbujno »Zensko doZivljavanje i spoznavanje« svijeta, Ta osebuj- nost uvjetuje i metodologiju, te zasniva predmete istrazivanja. »Zensko dotivijava- njc svijeta« podrazumijeva se kao antiteza »musko}«, tj. vazeéoj znanstvenoj praksi, muskim modelima i kalkilima. U aktualnoj znanstvenoteoretskoj diskusiji vaZe po- stulati objektivnosti, intersubjektivnosti i racionalnost spoznaja — ideale koje su humanisti¢ke znanosti prihvatile od prirodoslovnih znanosti, mada sveopéa vainost *Irma Philipp-Pierson: »Frauenforschung an deutschen Hochschulen«, U dnevniku »Neue Ziricher Zeitung, 29/30. 11. 1987, str. 27, © Heinz Zahrndt: »Gott kann nicht sterben. Wider die falschen Alternativen in der Ge- sellschaft.« Minchen, 1970, str. 9 i dalje. 7 Catharina Halkes Gott hat nicht nur starke Sohne. Grundziige cine feministischen Theologic.« Gaterslob, 1980, str. 32 i dalje. * Irma Philipp-Pierson: »Freuenforschung...« 31