Ispitni katalog za dravnu maturu

1
u kolskoj godini 2015./2016.

HRVATSKI
JEZIK

HRVATSKI 2016.indd 1

3.9.2015. 10:35:41

HRVATSKI 2016.indd 2

3.9.2015. 10:35:41

Sadraj
Uvod.................................................................................................5
1. VIA RAZINA ISPITA............................................................6
1.1. Podruja ispitivanja...................................................6
1.2. Struktura ispita............................................................6
1.2.1. kolski esej............................................................6
1.2.2. Knjievnost i jezik...............................................7
1.3. Obrazovni ishodi.........................................................8
1.4. Tehniki opis ispita ................................................. 10

1.4.1. Trajanje ispita.................................................... 10
1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................... 10
1.4.3. Pribor ................................................................. 11
1.5. Opis bodovanja......................................................... 11
1.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej........................................................... 11
1.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik.............................................. 13
1.6. Vrste zadataka .......................................................... 13
1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka........................... 13
1.6.1.1. Interpretativni kolski esej............. 13
1.6.1.2. Usporedna ralamba

dvaju ili vie tekstova...................... 15
1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej............... 18
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora........ 22

HRVATSKI 2016.indd 3

2. OSNOVNA RAZINA ISPITA............................................. 23

2.1. Podruja ispitivanja................................................ 23
2.2. Struktura ispita......................................................... 23
2.2.1. kolski esej......................................................... 23
2.2.2. Knjievnost i jezik............................................ 24
2.3. Obrazovni ishodi...................................................... 25
2.4. Tehniki opis ispita ................................................. 27

2.4.1. Trajanje ispita.................................................... 27
2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja.................... 27
2.4.3. Pribor ................................................................. 27
2.5. Opis bodovanja......................................................... 27
2.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej........................................................... 28
2.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik.............................................. 30
2.6. Vrste zadataka........................................................... 30
2.6.1. Primjeri esejskoga zadatka........................... 30
2.6.1.1. Interpretativni kolski esej............. 30
2.6.1.2. Usporedna ralamba

dvaju ili vie tekstova...................... 32
2.6.1.3. Raspravljaki kolski esej............... 34
2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora........ 36

3. PRIPREMA ZA ISPIT.......................................................... 38

3.9.2015. 10:35:41

HRVATSKI 2016.indd 4

3.9.2015. 10:35:41

Uvod
Hrvatski jezik na dravnoj maturi obvezatan je
predmet. Pristupnik1 moe polagati ispit iz Hrvatskoga
jezika na vioj ili na osnovnoj razini.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Hrvatskoga jezika
temeljni je dokument ispita u kojemu su navedeni
i objanjeni sadraji, kriteriji i naini ispitivanja i
vrednovanja na vioj i osnovnoj razini u kolskoj godini
2015./2016.
Via razina ispita iz Hrvatskoga jezika usklaena je s
Nastavnim planom i programom za gimnazije2. Oni
pristupnici koji su sluali Hrvatski jezik prema ostalim
nastavnim programima trebaju, ako ele polagati
viu razinu, proiriti steeno znanje sadrajima
gimnazijskoga nastavnog programa sluei se
dodatnom odobrenom literaturom.
Osnovna razina ispita odgovara nastavnomu planu i
programu s najmanjom satnicom u etverogodinjim
strukovnim kolama3.
Ispitni katalog podijeljen je u dva dijela od kojih se
svaki odnosi na jednu od navedenih razina.
Svaka je razina ispita opisana u sljedeih est poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Struktura ispita
3. Obrazovni ishodi
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Vrste zadataka.

U prvome se poglavlju (Podruja ispitivanja) openito

navode ispitne cjeline i podruja ispitivanja.
U drugome poglavlju (Struktura ispita) opisana je
okvirna struktura ispita prema ispitnim cjelinama s
obzirom na trajanje, udio pojedine cjeline u ispitu i
polazni sadraj (tekst). U tome su poglavlju ukratko
opisani sadraji ispitivanja, kljuna znanja i vjetine te
struktura svake ispitne cjeline (kolski esej i Knjievnost
i jezik). U treemu je poglavlju (Obrazovni ishodi)
podrobno navedeno koje sadraje pristupnik mora
znati i razumjeti u svakoj ispitnoj cjelini te to mora
moi uiniti kako bi uspjeno rijeio ispit.
U etvrtome poglavlju (Tehniki opis ispita) navedeno
je trajanje svake ispitne cjeline, opisan je izgled ispita i
objanjen je nain njegova rjeavanja.
U petome poglavlju (Opis bodovanja) podrobnije su
opisani kriteriji i kategorije za vrednovanje kolskoga
eseja te su ukratko opisani kriteriji za bodovanje druge
cjeline.
U estome se poglavlju (Vrste zadataka) nalaze upute i
primjeri svih vrsta zadataka koji se nalaze u ispitu.

Termin pristupnik u katalogu ima ope znaenje te se odnosi i na

pristupnice i na pristupnike.
2
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje, broj 2,
kolske novine, Zagreb, 1. kolovoza 1995.
3
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, broj 11,
Zagreb, lipnja 1997.
1

HRVATSKI 2016.indd 5

3.9.2015. 10:35:41

6
1. VIA RAZINA ISPITA
1.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja,
razumijevanje knjievnoga teksta i upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan
zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.

1.2. Struktura ispita

Svaka ispitna cjelina ima 50 % udjela u ukupnome uspjehu u ispitu. Pristupnik mora pristupiti i prvomu i
drugomu dijelu ispita. Ocjena u ispitu dravne mature iz Hrvatskoga jezika izvodi se na temelju zbroja bodova
postignutih u obama dijelovima ispita. U tablici 1. prikazana je struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na vioj razini.
Tablica 1. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na vioj razini
Ispitna
cjelina

Naziv

Trajanje

Udio u ocjeni

1.

kolski esej

160 minuta

50 %

2.

Knjievnost i jezik

80 minuta

50 %

240 minuta

100 %

Ukupno

Pribor
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili
crnom bojom
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili
crnom bojom

Prilozi
ulomak/ulomci teksta/tekstova s
popisa knjievnih ispitnih djela
pitanja uz polazni tekst i bez
polaznoga teksta

1.2.1. kolski esej

Pristupnik treba napisati kolski esej na temelju polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski esej treba imati
najmanje 400 rijei.
Mogue su tri vrste eseja:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Pristupniku e biti zadan jedan od ponuenih vrsta kolskoga eseja.
Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga teksta ili polaznih tekstova i smjernica prema kojima
pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome e kolskom eseju, bez obzira na vrstu, kao polazni
tekst uvijek biti ponuen bar jedan ulomak iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela. Kao drugi polazni tekst
moe biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, idejom i/ili knjievnim

HRVATSKI 2016.indd 6

3.9.2015. 10:35:41

7
kontekstom zadanoga ispitnog djela.
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja
(Tablica 3.). Popis knjievnih ispitnih djela za kolski esej nalazi se na 8. stranici.
Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja nalaze se na stranicama od 14. do 21.
kolski esej moe biti vrednovan s najvie 80 bodova.
1.2.2. Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta,
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U tablici 2. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik.
Tablica 2. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik
Dijelovi druge
ispitne cjeline
1.
1.
2.

Podruje
ispitivanja
Knjievnost
Knjievnost
Jezik

Polazni tekst
sedam polaznih tekstova
zadatci bez polaznoga teksta
zadatci bez polaznoga teksta

Vrsta zadataka

Broj
zadataka

zadatci viestrukoga izbora

zadatci viestrukoga izbora
zadatci viestrukoga izbora

35
20
25

Broj
bodova
35
20
25

Druga ispitna cjelina sastoji se od ukupno 80 zadatka i donosi 80 bodova.

Druga ispitna cjelina sastoji se od dvaju dijelova i podijeljen je prema podrujima ispitivanja.
Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjeravaju se razumijevanje knjievnoga teksta te knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja. Prvi dio druge ispitne cjeline sastoji se:
a) od sedam polaznih tekstova uz koje su vezane skupine od pet zadataka viestrukoga izbora
b) od dvadeset zadataka viestrukoga izbora koji nisu vezani uz polazni tekst
Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje
hrvatskoga standardnog jezika.

HRVATSKI 2016.indd 7

3.9.2015. 10:35:41

8
1.3. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi,
odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora
znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno rijeio
ispit.

kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna
znanja te upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
Od pristupnika se oekuje da moe:
sadrajno, smisleno i logino oblikovati vezani tekst
prema ponuenim smjernicama
samostalno primijeniti razliite postupke
oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu,
dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)
napisati kolski esej u zadanome vremenu i sa
zadanim brojem rijei
prepoznati obiljeja polaznoga teksta, navesti
kljune sadrajne podatke te razumjeti i
problematizirati polazni tekst i/ili djelo u cjelini
obrazloiti svoje tvrdnje
pisati esejistiki prikladnim stilom i rjenikom
primjenjivati norme hrvatskoga standardnog jezika
pisati itko i uredno.
Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj
godini 2015./2016. za viu razinu ispita jesu:
1. Andri, Ivo: Prokleta avlija
2. Camus, Albert: Stranac
3. Cihlar Nehajev, Milutin: Bijeg
4. Dostojevski, Fjodor Mihajlovi: Zloin i kazna
5. Dri, Marin: Dundo Maroje

HRVATSKI 2016.indd 8

6. Kafka, Franz: Preobrazba

7. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi
8. Krlea, Miroslav: Povratak Filipa Latinovicza
9. Marinkovi, Ranko: Kiklop
10. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii
11. Salinger, Jerome David: Lovac u itu
12. Shakespeare, William: Hamlet
13. Sofoklo: Antigona
14. imi, Antun Branko: Preobraenja.
Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst s popisa
ispitnih djela moe biti zadan i neknjievni tekst ili
knjievni tekst koji nije naveden u popisu knjievnih
ispitnih djela za kolski esej.

Knjievnost i jezik
Drugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Knjievnost
Od pristupnika se oekuje da moe:
prepoznati i razumjeti knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna obiljeja knjievnih tekstova
razlikovati, analizirati i tumaiti lirske, epske,
dramske, knjievno-znanstvene i publicistike
tekstove te poznavati njihov povijesni razvoj
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
europske (svjetske) i hrvatske knjievnosti
(vremenske odrednice, predstavnike i poetike) u
kronolokome slijedu
razumjeti znaajke stvaralatva pojedinoga autora
prepoznati tekstove, autore i razdoblja hrvatske i
svjetske knjievnosti

3.9.2015. 10:35:41

9
prepoznati, razumjeti i interpretirati sljedea
knjievna djela:
Biblija
Homer, Ilijada, Odiseja; Eshil, Okovani Prometej;
Sofoklo, Antigona, Kralj Edip
Plaut, krtac; Vergilije, Eneida
Baanska ploa
Dante Alighieri, Boanstvena komedija, Pakao;
Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco Petrarca,
Kanconijer
William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes,
Don Quijote
Marko Maruli, Judita; hrvatska petrarkistika lirika
(iko Meneti, Dore Dri, Hanibal Luci); Petar
Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Marin
Dri, Dundo Maroje, Novela od Stanca; Petar Zorani,
Planine
Ivan Gunduli, Suze sina razmetnoga, Dubravka; Ivan
Buni Vui, Plandovanja
Molire, krtac; Voltaire, Candide; Carlo Goldoni,
Gostioniarka Mirandolina
Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera;
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba; Edgar
Allan Poe, Crni maak
Petar Preradovi, pjesme: Ivan Maurani, Smrt
Smail-age engia
August enoa, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro
Honor de Balzac, Otac Goriot; Fjodor Mihajlovi
Dostojevski, Zloin i kazna; Nikolaj Vasiljevi Gogolj,
Kabanica
Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav Novak,
Posljednji Stipanii; Josip Kozarac, Tena
Silvije Strahimir Kranjevi, pjesme

HRVATSKI 2016.indd 9

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Henrik Ibsen, Nora
Janko Leskovar, Misao na vjenost; Antun Gustav
Mato, Cvijet sa raskra, Camao; Vladimir Vidri,
pjesme; Dinko imunovi, Muljika; Milan Begovi, Bez
treega; Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg; Ivan Kozarac,
uka Begovi
Marcel Proust, Combray; Franz Kafka, Preobrazba
Antun Branko imi, pjesme
Miroslav Krlea, Baraka Pet Be, Gospoda Glembajevi,
Povratak Filipa Latinovicza, pjesme
Ivo Andri, Prokleta avlija
Bertol Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
Tin Ujevi, pjesme; Dobria Cesari, pjesme; Dragutin
Tadijanovi, pjesme
Albert Camus, Stranac; J. D. Salinger, Lovac u itu
Jure Katelan, pjesme; Vesna Parun, pjesme; Josip
Pupai, pjesme
Ranko Marinkovi, Ruke (zbirka), Kiklop
Ivan Slamnig, pjesme; Slavko Mihali, pjesme
Antun oljan, Kratki izlet
Ivo Brean, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja
Pavao Pavlii, Koraljna vrata.

3.9.2015. 10:35:41

10
Jezik
Od pristupnika se oekuje da moe:
poznavati i primjenjivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, www.ihjj.hr, 2013.)

razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga

standardnog jezika

poznavati i razlikovati osnovne jezikoslovne

pojmove iz podruja fonetike, fonologije,
morfologije, sintakse i leksikologije
prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga
standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska
i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu
raspodjelu

1.4. Tehniki opis ispita

razumjeti glasovne promjene

prepoznati osnovna obiljeja akavskoga,
kajkavskoga i tokavskoga narjeja
razumjeti vrste morfema i morfemsku analizu
razumjeti gramatike kategorije promjenjivih vrsta
rijei
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama
sintagma
razumjeti gramatiko reenino ustrojstvo
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
reenica
razumjeti leksiko-semantike odnose
razumjeti znaenje frazema u hrvatskome jeziku
razumjeti jezino posuivanje
razumjeti tvorbene naine u hrvatskome jeziku

HRVATSKI 2016.indd 10

razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice

razumjeti i poznavati povijesni razvitak hrvatskoga
jezika.

1.4.1. Trajanje ispita

Ispit iz Hrvatskoga jezika traje ukupno 240 minuta.
Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski
odvojeno od druge ispitne cjeline i traje ukupno
160 minuta.
Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) traje ukupno
80 minuta.
Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e
objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na
mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (www. ncvvo.hr).
1.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
kolski esej
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica, list za kolski esej, list za koncept te dva lista
za ocjenjivae.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute i
upute za pisanje kolskoga eseja.
U ispitnoj je knjiici pristupniku zadan jedan zadatak
za kolski esej. kolski esej pristupnik treba pisati
prema zadanim smjernicama.
Pristupnik se moe koristiti listom za koncept tijekom
pisanja, ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati
na list za kolski esej.

3.9.2015. 10:35:41

11
Knjievnost i jezik
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica Knjievnost i jezik i list za odgovore.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute
i upute za rjeavanje zadataka. Odgovori se moraju
oznaiti znakom X na listu za odgovore.
Primjeri zadataka viestrukoga izbora nalaze se u
poglavlju Vrste zadataka.
1.4.3. Pribor
Obvezatan pribor za pisanje obaju dijelova ispita iz
Hrvatskoga jezika jest kemijska olovka kojom se pie
plavom ili crnom bojom.

1.5. Opis bodovanja

Pristupnik moe ostvariti ukupno 160 bodova.
1.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej
kolski esej donosi najvie 80 bodova jer se najvii broj
bodova (40) zbog psihometrijskih razloga mnoi s dva
(postupak ponderiranja).
kolske eseje vrednuju ocjenjivai prema jasno
utvrenim mjerilima.
U svakome se kolskom eseju vrednuje:
poznavanje i razumijevanje teksta
povezanost teksta
upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
U tablici 3. prikazano je to podrazumijeva svaka od
navedenih sastavnica vrednovanja te je naveden
najvii broj bodova i njihov postotni udio.

HRVATSKI 2016.indd 11

3.9.2015. 10:35:41

12
Tablica 3. Temeljne sastavnice vrednovanja kolskoga eseja na vioj razini

Oznaka

UKUPNO

HRVATSKI 2016.indd 12

Sastavnica
vrednovanja

Poznavanje i
razumijevanje teksta

Povezanost teksta

Upotreba hrvatskoga
standardnog jezika

Opisivai

Broj bodova

A1

prepoznati obiljeja polaznoga

teksta/tekstova

A2

navesti kljune sadrajne podatke i

strukturu

A3

razumjeti i problematizirati polazni

tekst/djelo u cjelini

A4

potkrijepiti tvrdnje

A5

sintetizirati argumente, stavove i

itateljsko iskustvo

B1

sadrajno oblikovanje

B2

smislenost i loginost

B3

prikladan stil

C1

sintaktika tonost

C2

pravopisna tonost

C3

morfoloka tonost

C4

leksika tonost

Postotni udio
sastavnice u
ukupnome broju
bodova

50 %

40

15 %

35 %

100 %

3.9.2015. 10:35:42

13
Posebne situacije u vrednovanju
kolski esej nee se vrednovati:
ako se pristupnik nepristojno izraava
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga
eseja
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej
ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak
(promaena tema)
ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je
odstupanje 10 % od donje granice broja rijei)
ako je rukopis potpuno neitak
ako je napisan velikim tiskanim slovima.
1.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti
najvie 80 bodova.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.

1.6. Vrste zadataka

1. interpretativni kolski esej

2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su
primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih
djela navedenih za kolsku godinu 2015./2016. Esejski
zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu
knjievnih ispitnih djela na 8. stranici.
1.6.1.1. Interpretativni kolski esej
U interpretativnome kolskom eseju polazni je tekst
ulomak iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela
navedenih na 8. stranici.
Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je
potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
polazni tekst.
Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte polazni tekst nakon kojega slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki

primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor i
obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora.
1.6.1. Primjeri esejskoga zadatka
Esejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan
nain rjeavanja zadatka, naveden je broj rijei i
sl.), polaznoga teksta ili tekstova te smjernica za
pisanje kolskoga eseja.
U ovome poglavlju ponueni su primjeri za sve
tri vrste kolskoga eseja koje mogu biti zadane na
dravnoj maturi, a to su:

HRVATSKI 2016.indd 13

3.9.2015. 10:35:42

14

Marin Dri, Dundo Maroje

POMET: () Ma se je trijeba s bremenom akomodavat1; trijeba je bit vjertuozu2 tko hoe renjat3 na svijetu.
Kralj je ovjek od ljudi, kad se umije vladat. Nije ga imat dinr, er vidim mnoge s dinarmi potitene; nije ga bit
doktur, er vidim mnoge te brigate4 fantastike5; nije ga bit junak s maem u ruci, er su ti veekrat ali ubijeni ali
ih su pune tamnice; nije ga bit poeta ni komedije umjet init, er tizijem svak ore i na svaki ga pijer6 hoe
operat7, kao bastaha8, a umjesto zahvaljenja da mu reku: Ne valja nita, ideni9!, i da mu neprijatelji ostanu;
nije ga bit muik, er tizijeh druzi ine pjet kad veu volju plakat imaju.
Trijeba je bit pacijent10 i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uiva. Svakijem kami!11 Maro mi prijeti,
a ja mu se s baretom12 u ruci klanjam; Tudeak me, moj idol, dvie s trpeze, s delicija! Srcem muno idem
ijerom volentijero13. I tko k meni doe: Pomete, opravi mi, opravljam; Po za mene, idem; konselj14 mi
pita, umijem mu ga dat; psuje me, podnosim; ruga se mnom, za dobro uzimljem. Ovaki ljudi renjaju. A
merita15 moj profumani16 trbuh da mu vjerno sluim. Sve sam ove galantarije za njega nauio, er me nigda ne
izdava na dobru obroku; vazda je bio pripravljen, dispos17 ponijet.
s bremenom se akomodavat prilagoditi se vremenu
vjertuoz obdaren vrlinom, sposoban razumno i odluno djelovati radi postizanja cilja svladavanjem fortune, ovjek nazbilj
3
renjati vladati
4
brigata druina
5
fantastik udan, nastran, neobian
6
pijer gozba, svadba
7
operati upotrijebiti
8
bastah nosa
9
ideniti silom odagnati, otjerati
10
pacijent strpljiv
11
Svakijem kami! sa svakim se snai
12
bareta kapa
13
ijerom volentijero licem dobrohotnim, radosnim
14
konselj savjet
15
meritati zasluiti
16
profuman namirisan
17
dispos spreman
1
2

HRVATSKI 2016.indd 14

3.9.2015. 10:35:42

15
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.

Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je

potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
polazni tekst.
Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambe
Pozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga eseja

Smjestite dramu Dundo Maroje u kontekst hrvatske
knjievnosti.
Predstavite temu, nositelje dramskih sukoba, mjesto i
vrijeme radnje u drami Dundo Maroje. Objasnite ulogu
Prologa Dugoga Nosa.
Odredite temu Pometova monologa. Objasnite tko je,
prema Pometovu miljenju, kralj od ljudi. Prikaite lik
Pometa Trpeze, njegovu ivotnu filozofiju i njegov
odnos prema drugim likovima.
Objasnite koje se Pometove osobine i danas smatraju
poeljnima za drutveni uspjeh. Obrazloite tko bi,
prema Vaemu miljenju, mogao biti kralj od ljudi.
Potkrijepite svoje tvrdnje citatima i/ili parafrazama iz
polaznoga teksta te primjerima
iz djela u cjelini.
1.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie
tekstova
U ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva
teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice,
tematika, ideja, glavni motiv, problematika, knjievna
vrsta, stilsko razdoblje itd.
Od pristupnika se oekuje da usporedi polazne
tekstove.

HRVATSKI 2016.indd 15

3.9.2015. 10:35:42

16
Pred Vama se u okvirima nalaze ulomak iz romana Stranac Alberta Camusja i ulomak iz romana Zloin i kazna
Fjodora Mihajlovia Dostojevskoga.
Pozorno ih proitajte.
Slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja. Pozorno ih proitajte.
Prvi tekst
Albert Camus, Stranac
Nakon kraeg vremena u prostoriji zazvoni zvonce. Skinue mi lisice, otvorie vrata i odvedoe me do
optuenike klupe. Dvorana je bila dupkom puna. Usprkos zastorima, sunce je
ovdje-ondje prodiralo u dvoranu i bilo je ve zaguljivo. Prozori su bili zatvoreni. Sjedoh, a uza me andari.
U taj as spazih pred sobom niz lica. Svi me gledahu shvatih da su to porotnici. Ali ne bih mogao rei po
emu su se razlikovali jedan od drugoga. Imao sam samo dojam da sam pred klupom u tramvaju i da svi ti
neznani putnici motre pridolicu ne bi li otkrili na njemu to smijeno. Dobro znam da je to bila blesava
pomisao, jer oni nisu traili nita smijeno nego zloin. Meutim, razlika nije bila velika, a kako bilo da bilo,
ta mi je misao pala na um.
Bio sam i malko oamuen od sveg tog svijeta u zatvorenoj sudnici. Ponovo sam promotrio sudnicu, ali
nisam prepoznao nijedno lice. Rekao bih da u prvi mah nisam ni pojmio da se sav taj svijet tu tiska da
mene vidi. Obino se ljudi nisu obazirali na mene. Morao sam se upeti da shvatim da sam ja uzrok svom
tom komeanju. Rekoh andaru do sebe: Koliko svijeta! Odgovori mi da je to zbog novina, i pokaza mi
skupinu ljudi koji su stajali oko stola podno klupe za porotnike. Ree mi: Eno ih. Pripitah: Tko? a on
mi ponovi: Novinari.

HRVATSKI 2016.indd 16

3.9.2015. 10:35:42

17
Drugi tekst
Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
U prvi as pomisli da e enuti pameu. Obuzme ga strana studen; ali mu je hladno bilo i od groznice
koja ga je ve odavno u snu bila spopala. A sad ga iznenada podie takva jeza da zacvokota zubima i sve u
njemu uzdrhti. Otvori vrata i osluhne: u kui je sve ivo spavalo. U udu je gledao sam sebe i sve oko sebe i
nije mu bilo jasno kako nije sino, kad se vratio, zakraunao vrata, nego se izvalio na divan, ne samo
obuen nego i sa eirom na glavi: eir mu se bio skotrljao i leao na podu, do uzglavlja. Da je tko naiao,
to bi pomislio? Da sam pijan, ali Jurne do prozora. Bilo je prilino svijetlo te pone bre-bolje ogledavati sama sebe, itava, od glave do pete, svu svoju odjeu: nema li kakvih tragova? Ali nije mu valjao
posao: drui od jeze, pone skidati sve sa sebe i ponovno pomno razgledati. Sve je isprevrtao, do
posljednje niti i krpice i, ne vjerujui sam sebi, tri puta ponovio pregled. Ali se inilo da nema niega,
nikakvih tragova; samo dolje na hlaama, gdje su se otrcale pa su niti visjele kao rese, na tim resama bilo
je gustih tragova od zgruane krvi. Zgrabi velik depni no i obree rese. Niega drugog nije, ini se, bilo.
()
Poelo ga je nesnosno muiti uvjerenje da ga sve izdaje, ak i pamenje, pa i obina mo prosuivanja.
to, zar ve zbilja poinje, zar ve zbilja dolazi kazna? ()
Noge su mu klecale. Od straha, promrsi u sebi. Vrtjelo mu se u glavi i boljela ga je glava od vruice. To je
njihova lukavtina! Hoe da me lukavtinom namame pa da me onda najednom zaskoe, nastavio je u
sebi izlazei na stubite. Najgore je to sam tako rei u bunilu mogao bih izvaliti kakvu glupost

HRVATSKI 2016.indd 17

3.9.2015. 10:35:42

18
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.

stavova koja se temelji na osobnome i itateljskome

iskustvu.
Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte polazne tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga eseja

Predstavite romane Stranac i Zloin i kazna u kontekstu
razdoblja u kojima su nastali.
Smjestite polazne tekstove u kontekst romana.
Portretirajte likove Mersaulta i Raskoljnikova u
kontekstu romana.
Usporedite i opiite kako, prema polaznim tekstovima,
Mersault i Raskoljnikov doivljavaju svoju situaciju.
Objasnite uzrok njihova doivljaja i potkrijepite
primjerima iz polaznih tekstova. Objasnite povezanost
tema i ideja u polaznim tekstovima i romanima.
Protumaite u kakvu su odnosu, prema Vaemu
miljenju, sloboda i ljudska odgovornost na temelju
proitanih romana Zloin i kazna i Stranac. Potkrijepite
itateljskim iskustvom i primjerima iz romana.
1.6.1.3. Raspravljaki kolski esej
U raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst
zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa
knjievnih ispitnih djela navedenih na 8. stranici.
U toj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost
raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi ili problemu
koji proizlaze iz konteksta zadanoga knjievnog djela.
Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje
i analiziranje zadane teme te argumentacija tvrdnja i

HRVATSKI 2016.indd 18

3.9.2015. 10:35:42

19
Prvi tekst
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Prostite, sjeni, lutaju tihe na Letinu alu,
to u pozajmit klasinu strofu!
Majica Gaea neto je druka, neg li je bila,
Drukiji danas treba Apolo.

Bah il je udo: s vremena duhom pooste naprijed.

Sve je uzlud: odlina kua,
Gdje vas je asna predala nekad na svijet majka,
Ne da se tako lako zatajit.

Prostite i vi, Kastore dragi, gospodski psiu!

Drijemajte samo mekom na sagu.
Vani je zima (ne znam vam toga rei na pasju,
Al vi ste uvijek istoga mnijenja!),

I kad su ljuske pale sa vaeg slijepoga vida,

eljeli nijeste pogledat u zrak;
Prvi vam korak bjee da svojoj gospoi bajnoj
Laznete skromno gospodsku petu.

Sipa po vraku! Kako li samo mirkate vano!

Oito, da se udite neto,
Kud li se trgom vucare trome, prostake psine
Podvita repa, kime ko britva.

Zlatna metoda! Cjelovom tijem shvatiste ivot!

Meka vas ruka uze u krilo;
Cijela obitelj, odlina kua i ekcelenca
U vas je slavne vidjela dare.

Skitnice jedne! gotove uvijek eljno zavirit

Poganom njukom u svaku tricu!
Pee vas, reko bih, ta zaboravnost, ali izvinte,
Kastore dragi. Tempora! Mores!

Kad vas je koji majin miljenik razmien neto

Obijesnim prstom epo za uho,
Vi ste mu odmah, psiu vanredni, gotovo njeno,
Pruili drugo, repi podvinuv!

Glete, na primjer, toga se nae ba i u ljudi;

to su to ljudi sigurno znate;
Vidi se, vidi; uope psi ste moderan posve,
Sve vam je jasno, nain korektan.

Zato ste tako legnuli meko, zato vam danas

Prolazi starost kao u loju,
U kut iz kuta, kako vam reknu, ali se zato
Ne prua vaa apa badava!

HRVATSKI 2016.indd 19

3.9.2015. 10:35:42

20
Drugi tekst
Eto, to znai biti psetancem odlina gazde!
Najlake k cilju podvita repa!
Pitoma njuko, cjeluje petu, al se i za te
Mirisno pee masna kobasa!
I ja sam, evo, kreposti vaoj savio pjesmu,
Polaem lovor preda vas;
Slab je to darak, jestive vie volite stvari,
Odlike vie praktine vrsti!
Ipak vam ne ht uditi daljem napretku vaem
U uho neto apnuti moram:
Sve mi se ini, da ste uglavnom svojom
metodom,
Kastore, malko slijedili ljude!

HRVATSKI 2016.indd 20

La Fontaine, Vuk i pas

Vuk od gladi kost i koa posta,

Pasja straa jest mu nije dala.
Jednom srete dogu, to negdje zaosta,
Punu, situ, lijepu, sva se sjala.

Rado bi je vuk napao,

Na komade rastrgao,

Al to ne bi bilo lako,

Jer je pseto bilo jako;

Tko zna, tko bi rtvom pao.
Zato je dobru veer psetu nazivao,

Drugarski se s njime u razgovor dao,

Divio se njegovoj debljini.

Ako ti se lijepim ini,
Moj gosparu, bit debeo ree pseto

A ti pusti umu, eto,

Tvoja braa sva su jadna,

Skitnice i eljad gladna;
Svi u bijedi tamo skapavate;
Bez brige za hranu nikad ne mo lei,

I sve borbom mora stei.
Moj primjer ti slijedi, bit e bolje za te.

3.9.2015. 10:35:42

21

Vuk e: A to za to treba uiniti?
Skoro nita pas e osim paske jake

I lavea na prosjake;
Treba laskat domarima, gazdi sluga biti,

Pa e onda imat i ti
Kao plau pune ostataka zube,

I pilie i golube;
esto e te i pogladit za to.
Vuk se, ganut, misle na blaenstva taka,

Rasplakao skoro nato.
Usput vidje, gdje psu na vratu fali dlaka.
to ti je to? Ah nita! Kako?
Malo pa nita.

Ali ipak? Trag od lanca bit e,

Uz koji sam vezan sred dvorita.

Vezan? vuk e. Zar ne moe ii,
Kamo hoe? Uvijek ne, al to to mari?
I te kako mari! Sve te lijepe stvari

to mi vrijede, kad ih ropstvo kvari.
Nema li slobode, vuk e radije da strada.
I pobjegav trkom, tri jo i sada.

HRVATSKI 2016.indd 21

Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Usporedite polazne tekstove i napiite to im je
zajedniko s obzirom na strukturu.
Odredite alegorinost.
Iznesite i obrazloite svoje miljenje o ponaanju likova
u La Fontaineovu tekstu te o Kastorovu ponaanju u
Kranjevievu tekstu. Obrazloite koji je pisac kritiniji
prema ljudskim karakternim osobinama te oprimjerite
svoje miljenje.
Protumaite smisao latinske izreke: O tempora,
o mores! (O vremena, o obiaji!). Iznesite svoje miljenje
o pojavi dodvoravanja.
Iznesite svoj stav o liku vuka.
Obrazloite svoje tvrdnje.

3.9.2015. 10:35:42

22
1.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.
Koja je od navedenih stilskih figura upotrijebljena u
sljedeim stihovima?
Jer prava je samoa samo zbog sree
Jer prava je samoa samo zbog ljubavi
Jer prava je samoa eljna smrti
A. anadiploza
B. anafora
C. epifora
D. simploka

Kojim je tvorbenim nainom nastala rije primorje?

A. istim slaganjem
B. prefiksalnom tvorbom
C. prefiksalno-sufiksalnom tvorbom
D. sufiksalnom tvorbom
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: razumjeti tvorbene naine u
hrvatskome jeziku
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora

TOAN ODGOVOR: B
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnoteorijska i knjievnopovijesna obiljeja
knjievnih tekstova
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora

HRVATSKI 2016.indd 22

3.9.2015. 10:35:42

23
2. OSNOVNA RAZINA ISPITA
2.1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Hrvatskoga jezika ispituju se knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja,
razumijevanje knjievnoga teksta i upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Prva je ispitna cjelina kolski esej i ini ju jedan
zadatak otvorenoga tipa. Druga je ispitna cjelina Knjievnost i jezik i ine ju skupine zadataka zatvorenoga tipa.

2.2. Struktura ispita

Svaka ispitna cjelina ima 50 % udjela u ukupnome uspjehu u ispitu. Pristupnik mora pristupiti i prvomu i
drugomu dijelu ispita. Ocjena u ispitu dravne mature iz Hrvatskoga jezika izvodi se na temelju zbroja bodova
postignutih u obama dijelovima ispita. U tablici 4. prikazana je struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj
razini.
Tablica 4. Struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini
Ispitna
cjelina

Naziv

1.

kolski esej

2.

Knjievnost i jezik

UKUPNO

Trajanje

Udio u
ocjeni

160 minuta

50 %

80 minuta

50 %

240 minuta

100 %

Pribor
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili crnom
bojom
kemijska olovka kojom
se pie plavom ili crnom
bojom

Prilozi
ulomak/ulomci teksta/tekstova s
popisa knjievnih ispitnih djela
pitanja uz polazni tekst i bez
polaznoga teksta

2.2.1. kolski esej

Pristupnik treba napisati kolski esej na temelju polaznoga teksta ili polaznih tekstova. kolski esej treba imati
najmanje 350 rijei.
Mogue su tri vrste eseja:
1. interpretativni kolski esej
2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova
3. raspravljaki kolski esej.
Pristupniku e biti zadan jedan od ponuenih vrsta kolskoga eseja.
Zadatak za kolski esej sastoji se od upute, polaznoga teksta ili polaznih tekstova i smjernica prema kojima
pristupnik treba oblikovati svoj kolski esej. U svakome e kolskome eseju, bez obzira na vrstu, kao polazni tekst

HRVATSKI 2016.indd 23

3.9.2015. 10:35:42

24
uvijek biti ponuen bar jedan ulomak iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela. Kao drugi polazni tekst moe
biti zadan i knjievni ili neknjievni tekst koji je povezan sa sadrajem, strukturom, tematikom i/ili knjievnim
kontekstom zadanoga ispitnog djela.
U poglavlju Opis bodovanja navedene su i opisane sastavnice ljestvice za vrednovanje kolskoga eseja
(tablica 6.). Popis knjievnih ispitnih djela nalazi se na 25. stranici.
Primjeri zadataka za sve tri vrste kolskoga eseja nalaze se na stranicama od 31. do 35.
kolski esej moe biti vrednovan s najvie 80 bodova.
2.2.2. Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta,
knjievnoteorijska, knjievnopovijesna i jezina znanja. U tablici 5. prikazana je struktura druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik.
Tablica 5. Struktura ispitne cjeline Knjievnost i jezik
Dijelovi druge
ispitne cjeline
1.
1.
2.

Podruje
ispitivanja
Knjievnost
Knjievnost
Jezik

Polazni tekst
sedam polaznih tekstova
zadatci bez polaznoga teksta
zadatci bez polaznoga teksta

Vrsta zadataka

Broj
zadataka

zadatci viestrukoga izbora

zadatci viestrukoga izbora
zadatci viestrukoga izbora

35
20
25

Broj
bodova
35
20
25

Druga ispitna cjelina sastoji se od ukupno 80 zadatka i donosi 80 bodova.

Druga ispitna cjelina sastoji se od dvaju dijelova i podijeljena je prema podrujima ispitivanja.
Prvim dijelom druge ispitne cjeline provjeravaju se razumijevanje knjievnoga teksta te knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna znanja. Prvi dio druge ispitne cjeline sastoji se:
a) od sedam polaznih tekstova uz koje su vezane skupine od pet zadataka viestrukoga izbora
b) od dvadeset zadataka viestrukoga izbora koji nisu vezani uz polazni tekst.
Drugi dio druge ispitne cjeline ini dvadeset pet zadataka viestrukoga izbora kojima se ispituje znanje
hrvatskoga standardnog jezika.

HRVATSKI 2016.indd 24

3.9.2015. 10:35:42

25
2.3. Obrazovni ishodi
Za svaku ispitnu cjelinu odreeni su posebni ciljevi,
odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora
znati, razumjeti i moi uiniti kako bi uspjeno rijeio
ispit.
kolski esej
Prvom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
teksta, knjievnoteorijska i knjievnopovijesna
znanja te upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
Od pristupnika se oekuje da moe:
sadrajno, smisleno i logino oblikovati vezani tekst
prema ponuenim smjernicama
samostalno primijeniti razliite postupke
oblikovanja teksta (interpretaciju, analizu, sintezu,
dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)
napisati kolski esej u zadanome vremenu i sa
zadanim brojem rijei
prepoznati obiljeja polaznoga teksta, navesti
kljune sadrajne podatke te razumjeti i
problematizirati polazni tekst i/ili djelo u cjelini
obrazloiti svoje tvrdnje
pisati esejistiki prikladnim stilom i rjenikom
primjenjivati norme hrvatskoga standardnog jezika
pisati itko i uredno.

HRVATSKI 2016.indd 25

Knjievna ispitna djela za kolski esej u kolskoj

godini 2015./2016. za osnovnu razinu ispita jesu:
1. Andri, Ivo: Prokleta avlija
2. Goethe, Johann Wolfgang: Patnje mladoga Werthera
3. Ibsen, Henrik: Nora
4. Krlea, Miroslav: Gospoda Glembajevi
5. Mato, Antun Gustav: Pjesme
6. Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipanii
7. Shakespeare, William: Hamlet
8. Sofoklo: Antigona.
Bez obzira na vrstu eseja uz polazni tekst s popisa
ispitnih djela u ispitu moe biti zadan i neknjievni
tekst ili knjievni tekst koji nije naveden u popisu
knjievnih ispitnih djela za kolski esej.

Knjievnost i jezik
Drugom ispitnom cjelinom ispituju se razumijevanje
knjievnoga teksta, knjievnoteorijska,
knjievnopovijesna i jezina znanja.
Knjievnost
Od pristupnika se oekuje da moe:
prepoznati i razumjeti knjievnoteorijska i
knjievnopovijesna obiljeja knjievnih tekstova
razlikovati, analizirati i tumaiti lirske, epske,
dramske, knjievno-znanstvene i publicistike
tekstove te poznavati njihov povijesni razvoj
prepoznati i razumjeti knjievnopovijesna razdoblja
europske (svjetske) i hrvatske knjievnosti
(vremenske odrednice, predstavnike i poetike) u
kronolokome slijedu
razumjeti znaajke stvaralatva pojedinoga autora

3.9.2015. 10:35:42

26
prepoznati tekstove, autore i razdoblja hrvatske i
svjetske knjievnosti
prepoznati, razumjeti i interpretirati sljedea
knjievna djela:
Biblija
Homer, Ilijada; Eshil, Okovani Prometej; Sofoklo,
Antigona
Plaut, krtac
Baanska ploa
Dante Alighieri, Boanstvena komedija, Pakao;
Giovanni Boccaccio, Dekameron; Francesco Petrarca,
Kanconijer
William Shakespeare, Hamlet; Miguel de Cervantes,
Don Quijote
Marko Maruli, Judita; hrvatska petrarkistika lirika
(iko Meneti, Dore Dri i Hanibal Luci); Marin
Dri, Dundo Maroje
Ivan Gunduli, Suze sina razmetnoga, Dubravka; Ivan
Buni Vui, Plandovanja
Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera
Petar Preradovi, pjesme; Ivan Maurani, Smrt
Smail-age engia
August enoa, Zlatarovo zlato
Honor de Balzac, Otac Goriot; Fjodor Mihajlovi
Dostojevski, Zloin i kazna
Ante Kovai, U registraturi; Vjenceslav Novak,
Posljednji Stipanii
Silvije Strahimir Kranjevi, pjesme
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Henrik Ibsen, Nora
Janko Leskovar, Misao na vjenost; Antun Gustav
Mato, pjesme; Vladimir Vidri, pjesme; Dinko
imunovi, Duga; Ivan Kozarac, uka Begovi

HRVATSKI 2016.indd 26

Marcel Proust, Combray

Antun Branko imi, pjesme
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa
Latinovicza, pjesme
Ivo Andri, Prokleta avlija
Bertolt Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca
Tin Ujevi, pjesme; Dobria Cesari, pjesme; Dragutin
Tadijanovi, pjesme
Ranko Marinkovi, Kiklop
Jure Katelan, pjesme; Vesna Parun, pjesme; Josip
Pupai, pjesme
Ivan Slamnig, pjesme; Slavko Mihali, pjesme
Ivo Brean, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja.

Jezik
Od pristupnika se oekuje da moe:
poznavati i primjenjivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnog jezika (prema Hrvatskome
pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
www.ihjj.hr, 2013.)
poznavati i razlikovati osnovne jezikoslovne
pojmove iz podruja fonetike, fonologije,
morfologije, sintakse i leksikologije
prepoznati fonetske i fonoloke jedinice hrvatskoga
standardnog jezika, tj. glasove (njihova artikulacijska
i akustika obiljeja), slogove i prozodiju te njihovu
raspodjelu
razumjeti glasovne promjene
prepoznati osnovna obiljeja akavskoga,
kajkavskoga i tokavskoga narjeja
razumjeti vrste morfema i morfemsku analizu

3.9.2015. 10:35:42

27
razumjeti gramatike kategorije promjenjivih vrsta
rijei
poznavati i razlikovati nepromjenjive vrste rijei
razumjeti tipove odnosa meu sastavnicama
sintagma
razumjeti gramatiko reenino ustrojstvo
razumjeti vrste nezavisnosloenih i zavisnosloenih
reenica
razumjeti leksiko-semantike odnose
razumjeti znaenje frazema u hrvatskome jeziku
razumjeti jezino posuivanje
razumjeti funkcionalne stilove hrvatskoga
standardnog jezika
razumjeti strukturu rjenika i leksikografske jedinice
razumjeti i poznavati povijesni razvitak hrvatskoga
jezika.

2.4. Tehniki opis ispita

2.4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Hrvatskoga jezika traje ukupno 240 minuta.
Prva ispitna cjelina (kolski esej) provodi se vremenski
odvojeno od druge ispitne cjeline i traje ukupno
160 minuta.
Druga ispitna cjelina (Knjievnost i jezik) traje ukupno
80 minuta.
Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e
objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na
mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

HRVATSKI 2016.indd 27

2.4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja

kolski esej
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica, list za kolski esej, list za koncept te dva lista
za ocjenjivae.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute i
upute za pisanje kolskoga eseja.
U ispitnoj je knjiici pristupniku zadan jedan zadatak
za kolski esej. kolski esej pristupnik treba pisati
prema zadanim smjernicama.
Pristupnik se moe koristiti listom za koncept tijekom
pisanja, ali na kraju mora svoj kolski esej itko napisati
na list za kolski esej.
Knjievnost i jezik
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj je ispitna
knjiica Knjievnost i jezik i list za odgovore.
Pristupnik treba pozorno proitati tekst ope upute i
upute za rjeavanje zadataka.
Primjeri zadataka viestrukoga izbora nalaze se u
poglavlju Vrste zadataka.
2.4.3. Pribor
Obvezatan pribor za pisanje obaju dijelova ispita iz
Hrvatskoga jezika jest kemijska olovka kojom se pie
plavom ili crnom bojom.

2.5. Opis bodovanja

Pristupnik moe ostvariti najvie 160 bodova.

3.9.2015. 10:35:42

28
2.5.1. Vrednovanje prve ispitne cjeline
kolski esej
kolski esej donosi najvie 80 bodova jer se najvii broj
bodova (40) zbog psihometrijskih razloga mnoi s dva
(postupak ponderiranja).
kolske eseje vrednuju ocjenjivai prema jasno
utvrenim mjerilima.
U svakome se kolskome eseju vrednuje:
poznavanje i razumijevanje teksta
povezanost teksta
upotreba hrvatskoga standardnog jezika.
U tablici 6. prikazano je to podrazumijeva svaka od
navedenih sastavnica vrednovanja te je naveden
najvii broj bodova i njihov postotni udio.

HRVATSKI 2016.indd 28

3.9.2015. 10:35:42

29
Tablica 6. Temeljne sastavnice vrednovanja kolskoga eseja na osnovnoj razini
Sastavnica
vrednovanja

Oznaka

Poznavanje i
razumijevanje teksta

Povezanost teksta

Opisivai

Broj bodova

A1

prepoznati obiljeja polaznoga

teksta/tekstova

A2

navesti kljune sadrajne podatke

i strukturu

A3

razumjeti i problematizirati
polazni tekst/djelo u cjelini

A4

potkrijepiti tvrdnje

A5

sintetizirati argumente, stavove i

itateljsko iskustvo

B1

sadrajno oblikovanje

B2

smislenost i loginost

B3

prikladan stil

C1

sintaktika tonost

C2

pravopisna tonost

Upotreba hrvatskoga
standardnog jezika

UKUPNO

HRVATSKI 2016.indd 29

Postotni udio sastavnice

u ukupnome broju
bodova

50 %

15 %

35 %
C3

morfoloka tonost

C4

leksika tonost

2
40

100 %

3.9.2015. 10:35:42

30
Posebne situacije u vrednovanju
kolski esej nee se vrednovati:
ako se pristupnik nepristojno izraava
ako pristupnik nije napisao tekst u obliku kolskoga
eseja
ako pristupnik crta, ilustrira na listu za kolski esej
ako pristupnik nije odgovorio na zadani zadatak
(promaena tema)
ako ima nedovoljan broj rijei (doputeno je
odstupanje 10 % od donje granice broja rijei)
ako je rukopis potpuno neitak
ako je napisan velikim tiskanim slovima.
2.5.2. Vrednovanje druge ispitne cjeline
Knjievnost i jezik
U drugoj ispitnoj cjelini pristupnik moe ostvariti
najvie 80 bodova.
Svaki toan odgovor donosi jedan bod.

2. usporedna ralamba dvaju ili vie tekstova

3. raspravljaki kolski esej.
Ponueni esejski zadatci u ovome katalogu samo su
primjeri i ne polaze uvijek od popisa knjievnih ispitnih
djela navedenih za kolsku godinu 2015./2016. Esejski
zadatci na dravnoj maturi uvijek se temelje na popisu
knjievnih ispitnih djela navedenih na 25. stranici.
2.6.1.1. Interpretativni kolski esej
U interpretativnome kolskome eseju polazni je tekst
ulomak iz djela s popisa knjievnih ispitnih djela
navedenih na 25. stranici.
Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je
potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
polazni tekst.
Primjer zadatka za pisanje interpretativnoga
kolskog eseja
Pozorno proitajte polazni tekst nakon kojega slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

2.6. Vrste zadataka

U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor i
obrazovni ishod za zadatke viestrukoga izbora.
2.6.1. Primjeri esejskoga zadatka
Esejski zadatak sastoji se od upute (u kojoj je opisan
nain rjeavanja zadatka, naveden je broj rijei i
sl.), polaznoga teksta ili tekstova te smjernica za
pisanje kolskoga eseja.
U ovome poglavlju ponueni su primjeri za sve
tri vrste kolskoga eseja koje mogu biti zadane na
dravnoj maturi, a to su:
1. interpretativni kolski esej

HRVATSKI 2016.indd 30

3.9.2015. 10:35:43

31
Sofoklo, Antigona
Kreont:
U srcu, sinko, tako treba suditi:
Sve volji svoga oca podreivati.
()
Stog nikad, sinko, nemoj svoje pameti
Za ljubav ene gubiti, ve dobro znaj
Da grozan to je zagrljaj kad supruga
U kui bude ena zla. Ta moe li
Bit gore rane no to lo je prijatelj?
Ko neprijatelja odbaci curu tu:
U Hadu nek se udaje za nekoga!
Ta ja zatkoh je gdje oevidno mi
Od svega grada samo ona prkosi;
A lacem gradu neu se pokazati,
Ve smaknut u je. Stog nek Zeusa, roda svog
uvara, zove! Ako budem neposluh
Doputao u rodu, izvan roda e
Porasti jae.
(...)
Stog uvijek treba vrst poredak braniti,
A nipoto podlei eni; ako ve
To moramo, mukarac nek nas protjera
No da se kae: slabiji od ena smo.
Zbor:
Da, ini nam se, ne vara li starost nas,
Da mudro zbori to o emu govori.

HRVATSKI 2016.indd 31

Hemon:
Moj oe, bozi daju pamet ljudima
Od svih dobara kao dobro najvee.
A da ti sada ispravno ne govori,
To rei nit bih mogao nit umio.
Al tota mudro zna i drugom sinuti.
Od tebe vidim bolje sve to kae tko
Il radi ili opet zna prekoriti.
Tvog oka puanin se plai: nee on
Izrei to ti uhu ne bi godilo.
A ja iz prikrajka to mogu sluati,
Tu djevu kako ali grad, to najgorom
Sad smru gine sve zbog ina predivnog,
A od svih ena najmanje zavreuje:
()
Pa nije l za t zlatnu ast zavrijedila?
Ba takav tajni potiho se iri glas.
A z me, oe, nema blaga veega
Na svijetu nego to je tvoja dobrobit.
Od dobra glasa oca sretna ima li
Za djecu vee sree il od djejega
za oca? Stog ne pmiljaj da pravo je
Tek to to kae ti, a drugo nikada.
Tko z se misli da je mudar jedini
A takav jezik ili um u drugoga
Da nema, kad se otkrije, pokazat e
Prazninu pustu. Al ni mudru nije ba
Sramota uiti i skroman ostati:
()
Ba tako tko na lai konop jedreni
Pritegnuv vrsto, nimalo ne popusti,
Taj izvrnute dalje plovi palube.
Stog srcu popusti, preinai to!

3.9.2015. 10:35:43

32
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Smjestite djelo Antigona u knjievno razdoblje u
kojemu je nastalo i odredite kojemu
knjievnomu rodu i vrsti pripada.
Opiite situaciju u kojoj su se nali Kreont i Hemon.
Objasnite to Hemon naziva zlatnom au koju je
zavrijedila njegova zarunica.
Odredite razloge sukoba Kreonta i Hemona.
Usporedite njihov dijalog s obzirom na obiteljske
odnose i odnose prema narodu. Objasnite smisao
Hemonove usporedbe na kraju polaznoga teksta.
Objasnite kako se u djelu Antigona razrjeava sukob
morala i zakona.
Iznesite svoje miljenje o odnosu morala i zakona na
temelju djela Antigona.
Potkrijepite svoje tvrdnje citatima i/ili parafrazama iz
polaznoga teksta te primjerima
iz djela u cjelini.

HRVATSKI 2016.indd 32

2.6.1.2. Usporedna ralamba dvaju ili vie

tekstova
U ovome tipu zadatka ponuena su najmanje dva
teksta koja povezuje neko obiljeje, primjerice,
tematika, ideja, glavni motiv, problematika, knjievna
vrsta, stilsko razdoblje itd.
Od pristupnika se oekuje da usporedi polazne
tekstove.
Navedeni su naslov i autor polaznoga teksta i, ako je
potrebno, kontekstualne napomene koje upotpunjuju
polazni tekst.
Primjer zadatka za pisanje usporedne ralambe
Pozorno proitajte navedene tekstove nakon kojih
slijede upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

3.9.2015. 10:35:43

Prvi tekst

33

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii

Lucija gledae asak strogim pogledom u lice slike.
No gledaj mi u oi! ree ona tiho; gledaj vrsto, ravno, da vidim ve jednom jasno to je istina.
Oprosti ti, ovjek kavalir uen, ugledan i bogat, kako bi ti mogao varati sirotu osamljenu djevojku? No
gledaj mi vrsto u oi! Zar bi tvoje oi mogle varati i onda uj, Alfrede! Ja sumnjam: Ta reci jasno, otvoreno:
Kad e to biti, da me doe osloboditi iz ovih uza? Ja sjedim u onom starom naslonjau med njegovim mrkim
drugovima i esto mi bude kao da se ova tijesna etiri zida sve steu i da se niski strop nada mnom sve sputa k
momu tjemenu, i biva mi da viem: Uguit u se pomozite, uguit u se! Pa onda plaem i sakrivam oi da ne
vidim ovaj grob ivih! Najvoljela bih da je sve gotovo, da me mrtvu nose odovuda gdje propada moja mladost:
jo mogu samo da vidim tebe da ti pruim ruku, moda me izvede tamo gdje je iroki svijet, gdje je svjetlo,
gdje se giblju pravi, ivi ljudi! Da nijesam jo zdrava? Ako nijesam, pa ti mi donesi zdravlje! Zar bih ovdje mogla
ozdraviti? Nu pogledaj mi otvoreno, iskreno u oi. Zato, ako me ljubi, i ne doe po me?
Drugi tekst
August enoa, Zlatarovo zlato
Gospodine Pavle, ako Boga znate, idite! apnu Dora otimljui mu ruku.
Hou. Al sluaj me. Samo rije. Moram. Danas mi se u srce zarinuo krvav no, htio sam da prokunem dan
na koji me majka rodila. Tmina mi pade na oi, kamen na srce, bilo mi je da se iv zakopam. Al neviena ruka
trgnu me iz ame, ponese me pred tebe, djevojko. Da mi je put do tebe zakrio roeni brat, bio bih ga ubio.
Karaj me da sam uao kao zlotvor amo, karaj! Istina je. Htjedoh ti vidjeti samo kuu, opazih tebe. Srce me
srvalo. Srce, Doro moja koje uva u sebi predragi zapis ime tvoje. to mi je volja ta snaga ta pamet?
Sve si samo ti, djevojko moja! Kad sam dozivao u pamet onaj blagi as gdjeno ti suze ljubavi potekoe niz moje
elo, miljah da je samo bio san o raju, o Bogu. Al sad sam kod tebe. Ovo je tvoja ruka. Sad mi je dobro. Oj
djevojko, nemoj da sve to i snom bude, reci, po Boga ivoga, da me voli. Vjeri mi se da me iznevjeriti nee, ma
kako nas raskidali. I evo ti nevjeren plemiku podajem ruku da neu biti nego tvoj i ne ugledao lica bojega
ako nijesam poten i ist.
Ne govori, ne govori, Pavle odvrati djevojka drui kroz suze da, da, tvoja sam, al ne govori, previe
sam sretna!
I baci mu se u naruje, i trgnu mu se iz naruja, pa zavapi:
Zbogom, Pavle! Evo me, kumo!
Prosti nam grijehe, oj milosrdni Boe! zamrmlja stara i ode sa Dorom u kuu.
urno pohiti Pavle na konju u svoje noite.

HRVATSKI 2016.indd 33

3.9.2015. 10:35:43

34
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.

Primjer zadatka za pisanje raspravljakoga

kolskog eseja
Pozorno proitajte polazni tekst nakon kojega slijede
upute i smjernice za pisanje kolskoga eseja.

Smjernice za pisanje kolskoga eseja

Autore polaznih tekstova smjestite u
knjievnopovijesna razdoblja u kojima su stvarali.
Smjestite polazne tekstove u sadrajni kontekst djela
kojima pripadaju.
Usporedite Luciju i Doru na temelju djela u cjelini.
Objasnite prirodu odnosa Dore i Pavla. Usporedite
Alfreda i Pavla.
Iznesite svoje miljenje o tvrdnji da se na putu
ostvarenja velike ljubavi pojavljuju mnoge tekoe.
Obrazloite svoje tvrdnje.
2.6.1.3. Raspravljaki kolski esej
U raspravljakome kolskom eseju kao polazni tekst
zadan je ulomak ili su zadani ulomci iz djela s popisa
knjievnih ispitnih djela navedenih na 25. stranici.
U toj vrsti eseja pristupnik pokazuje sposobnost
raspravljanja o knjievnoj ili drugoj temi ili problemu
koji proizlaze iz konteksta zadanoga knjievnog djela.
Od pristupnika se oekuje poznavanje, razumijevanje
i analiziranje zadane teme te argumentacija tvrdnja i
stavova koja se temelji na osobnome i itateljskome
iskustvu.

HRVATSKI 2016.indd 34

3.9.2015. 10:35:43

35

Charles Baudelaire, Albatros

esto za zabavu mornari na brodu
Love albatrose, bijele morske ptice
to prate brodove uz duboku vodu
Kao ravnodune, tihe suputnice.
Tek to ih uhvate i na daske stave,
Vladarice neba nespretno i bijedno
Spuste svoja krila i, pognute glave,
Dre ih ko vesla postieno, edno.
O, kako je mlohav taj putnik krilati!
Nedavno prekrasan, kako li je ruan!
Netko mu kljun drai onim to dohvati,
Drugi oponaa hod mu tako tuan.
Pjesnik je nalik tom gospodaru neba
to ivi u buri i carskog je roda,
U zemaljskoj hajci nema to mu treba
I silna mu krila ne daju da hoda.

HRVATSKI 2016.indd 35

3.9.2015. 10:35:43

36
Upute
Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu s
uvodom, razradom i zakljukom.
Pazite da Va kolski esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj kolski esej.
Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u
oblikovanju kolskoga eseja.
Smjernice za pisanje kolskoga eseja
Odredite temeljni problem pjesme Albatros. Objasnite
ivot Baudelaireova pjesnika u pjesmi Albatros.
Opiite kako se okolina odnosi prema pjesniku i kako
se on osjea u tome okruenju.
Iznesite svoje miljenje o ulozi i poloaju pjesnika/
umjetnika u suvremenome svijetu.
Obrazloite svoje tvrdnje.
2.6.2. Primjeri zadatka viestrukoga izbora
U sljedeim zadatcima od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore.

HRVATSKI 2016.indd 36

Koja je od navedenih stilskih figura upotrijebljena u

sljedeim stihovima?
Volio sam je
kao travu
i kao jasenje
ko trsku i kanarinca
ko uspavanku
i majino buenje.
A. gradacija
B. metafora
C. poredba
D. simbol
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i razumjeti
knjievnoteorijska i knjievnopovijesna obiljeja
knjievnih tekstova
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora

3.9.2015. 10:35:43

37
Koji je toan vokativ imenice spasilac?
A. spasile
B. spasiocu
C. spasioe
D. spasilac
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: razumjeti gramatike kategorije
promjenjivih vrsta rijei
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, odgovor nije oznaen ili
je oznaeno vie odgovora

HRVATSKI 2016.indd 37

3.9.2015. 10:35:43

38
3. PRIPREMA ZA ISPIT
Upute pristupnicima jednake su i za viu i za osnovnu
razinu ispita.
Literaturu za pripremu ispita iz Hrvatskoga jezika
ine svi udbenici koje je odobrilo Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta za rad u gimnazijama i
strukovnim kolama u proteklome etverogodinjem
razdoblju.
Obrazovnim ishodima odreeno je to e se
ispitivati na dravnoj maturi.
Ishodi za obje ispitne cjeline odreeni su prema
slubenim planovima i programima za gimnazije i
strukovne kole.
Za postizanje uspjeha na ispitu pristupnicima se
savjetuje:
poznavanje Ispitnoga kataloga
poznavanje ispitnih cjelina te primjera zadataka
poznavanje ispitnih djela
poznavanje materijala koje je objavio Nacionalni
centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
rjeavanje oglednoga primjera ispita.

HRVATSKI 2016.indd 38

3.9.2015. 10:35:43

39

HRVATSKI 2016.indd 39

3.9.2015. 10:35:43

40

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

HRVATSKI 2016.indd 40

3.9.2015. 10:35:43