Jaanje uloge civilnog

drutva u procesima
socijalnog ukljuivanja
-Analize i preporuke za politike-

Maj, 2016

Sadraj

1. Uvod-drutvena situacija u Bosni i

Hercegovini........................................................3
2. Utjecaj svjetske ekonomske
krize............................................................................3
3. Socijalna iskljuenost u Bosni i
Hercegovini..............................................................4
4. Uloga i mogunosti nevladinog sektora u Bosni i
Hercegovini..................................6
5. Sistem socijalne zatite u Bosni i
Hercegovini...........................................................7
6. Strategija socijalnog
ukljuivanja.........................................................................
..10
7. Fondacija za socijalno
ukljuivanje........................................................................
11
7.1. Misija i vizija Fondacije za socijalno
ukljuivanje.........................................12
7.2. Pristup i metodologija za realizaciju
ciljeva.................................................12
8. Zakljuci i
preporuke............................................................................
..................14
Bibliografija

Uvod
1. Drutvena situacija u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina je jo uvijek i pored znaajnih pomaka koje je
napravila u posljednjem desetljeu, suoena sa mnogobrojnim problemima
od kojih siromatvo i ire socijalno iskljuivanje pripadaju kategoriji
najznaajnijih. Civilno drutvo u BiH, koje bi moglo i treba da bude jedan
od kljunih nosilaca promjena u ovoj oblasti, suoeno je sa velikim
problemima. Na neki nain civilno drutvo se nalazi na raskrsnici, s
potrebom da ue u novu, zreliju fazu razvoja. To je potreba BiH drutva u
cjelini, a posebno njenih graana. Postoji opta saglasnost o slabom
utjecaju civilnog drutva na stvarne drutvene tokove uprkos njegove
relativne, kvantitativno gledane veliine. Osnovno pitanje-kako poveati
utjecaj civilnog drutva-je ono na ta e ova kratka analiza pokuati da da
odgovor i ponudi najbolja mogua rjeenja i preporuke.

2. Utjecaj svjetske ekonomske krize

Prema miljenju nezavisnih analitiara opte posljedice svjetske
ekonomske krize u Bosni i Hercegovini e biti vee nego to se zvanino
procjenjuje. ak i prije spoljnog utjecaja krize BiH je bila u ozbljnoj
strukturalnoj krizi, u posljednjih nekoliko godina stopa nezaposlenosti se
3

kretala izmeu 40-45%, a procenat javnih trookova u BDP-u je mnogo

vei od prosjeka u regionu. Tranzicija i naroito privatizacija uzrokovale su
mnogo drutvenih frikcija zbog neregularnosti. Visok stupanj ovisnosti o
meunarodnoj finansijskoj pomoi i podrci je uzrokovao sindrom
ovisnosti. U 2008.godini stopa rasta BDP-a je bila prepolovljena u odnosu
na 2007.godinu. U narednom periodu se oekuje porast nezaposlenosti i
nedostatak prilika za zaposlenje, to e naroito pogoditi omladinu,
porodice sa nekoliko djece kao i starije osobe i penzionere. Procjene za
2010. godinu su da e broj ukupne populacije koja e biti pogoena
siromatvom ili biti u riziku od siromatva porasti za dodatnih 5-7% u
poreenju sa 2007.godinom ( 41.5% stanovnitva) to e imati za
posljedicu da e pola populacije biti drutevno ranjivo.

3. Socijalna iskljuenost u BiH

Socijana iskljuenost predstavlja relativno nov i mnogima jo uvijek ne ba
sasvim poznat pojam, te stoga i ne postoji vei broj definicija socijalne
iskljuenosti. Openito govorei pod pojmom iskljuen smatra se biti
ostavljen izvan veinskoga, te biti uskraen za socijalna, ekonomska i
politika prava koja drugi posjeduju.
Socijalna iskljuenost opisuje proces kojim se odreene grupe sistematski
stavaljaju u podreeni i nepovoljan poloaj jer ih se diskriminira na osnovu
njihove nacionalne i vjerske pripadnosti, rase, seksualne orijentacije,
kaste, porijekla, spola, dobi, invaliditeta, zaraenosti HIV virusom,
migracijskog statusa i mjesta prebivalita. Diskriminacija se javlja u javnim
institucijama, npr.pravnom ili obrazovnom i zdravstvenom sistemu, ali i u

okvirima drutvenih institucija-domainstvima npr. 1 Na postojanje

socijalne iskljuenosti nailazimo i u kontekstu ekonomije u razvoju ili
tranziciji, koja dovodi do slijedeih pojava:

Uzrokuje siromatvo specifinih grupa ljudi ime dovodi do viih

stopa siromatva meu najiskljuenijim grupama

Umanjuje proizvodne kapacitete i stopu smanjenja siromatva

drutva u cjelini
Oteava postizanje milenijumskih razvojnih ciljeva
Dovodi do sukoba i nesigurnosti

Evropska unija socijalnu iskljuenost opisuje kao poseban oblik siromatva

koji se mjeri dohotkom. Siromatvo nastaje kao rezultat raspodjele, dok je
iskljuenost s tim povezan proces odbijanja sudjelovanja, solidarnosti i
pristupa. Stoga, iskljuenost za jedne predstavlja iri pojam koji ukljuuje i
siromatvo, dok je za druge ona uzrok ili posljedica siromatva. Smatra se
meutim da je uzrono-posljedina veza obostrana.2
Openito gledano moe se rei da je socijalna iskljuenost
viedimenzionalna ili socioekonomska, da obuhvata zajednike jednako
kao i individualne resurse, da je dinamiki proces koji prati putanju izmeu
pune integracije i viestruke iskljuenosti, da podrazumijeva drutvenu
distanciranost ili izolovanost, odbacivanje, poniavanje, nedostatak mree
drutvene podrke i osporavanje sudjelovanja, da je u odreenom smislu
aktivna, odnosno da postoje sile ili agent koji tu iskljuenost pokreu, te

CIVILNO DRUTVO U JAANJU SOCIJALNE UKLJUENOSTI, vicarski ured za saradnju, BiH

Nezavisni biro za humanitarna pitanja (IBHI), Sarajevo, 2007, strana 8.
2

CIVILNO DRUTVO U JAANJU SOCIJALNE UKLJUENOSTI, vicarski ured za saradnju, BiH

Nezavisni biro za humanitarna pitanja (IBHI), Sarajevo, 2007, strana 11.

konano da je specifina u odnosu na kontekst. Nepotivanje,

diskriminacija i degradiranje u tom smislu djeluju jednako kao i siromatvo
definirano finansijskim ogranienjima i stanjem fizike potrebe.
Razmjeri i karakteristike socijalne iskljuenosti analizirani su NDHR 2007

u slijedeim kategorijama:

Postratna diskrimincija i etnika podijeljenost

Ekonomska nesigurnost i ugroenost
Obrazovanje, zdravstvo, socijalna zatita i graanska participacija

Metodologija koritena prilikom izrade NDHR-a 2007 bazirana je na

izraunavanju niza od tri indikatora socijalne iskljuenosti:

Indeks generalne socijalne iskljuenosti (HSEI) se bazira na sedam

glavnih indikatora koji odraavaju standard, zdravlje, obrazovanje,
uestvovanje u drutvu i pristup uslugama. Ovaj indeks pokazuje da
je 50,32% stanovnitva u BiH socijalno iskljueno u barem jednom

od ovih oblika.
Indeks ekstremne socijalne iskljuenosti (HSEI-1) je izraeniji oblik
HSEI-ija i procijenjen je na 21.85%, to znai da je oko 22%

stanovnika u BiH iskljueno od osnovnih procesa i potreba.

Indeks dugorone socijalne iskljuenosti (HSEI-2) se razlikuje od
ostalih u tome to mjeri dio stanovnitva koji ima ograniene izbore
za poboljanje vlastite situacije, to znai da su u riziku od
dugorone socijalne iskljuenosti. Ovaj indeks pokazuje da je 47%
stanovnitva u riziku od dugorone iskljuenosti.

Ibid.

4. Uloga i mogunosti nevladinog sektora u Bosni i

Hercegovini
Tokom posljednje decenije vea panja se poela posveivati problemu
socijalne iskljuenosti u okviru socijalnih politika EU. Poetnu taku je
predstavljalo uvoenje samog pojma socijalna iskljuenost u preambulu
Evropske socijalne povelje (1989.) i njene izmjene i dopune, kada je u nju
uvrteno i novo pravo pravo na zatitu od siromatva i socijalne
iskljuenosti.
Obzirom na razmjere iskljuenosti pojedinaca i grupa pred BiH stoji veliki
izazov kako da se pristupi poboljanju poloaja velike veine stanovnitva
koja se nalazi u stanju siromatva i socijalne iskljuenosti (oko 50%
stanovnitva je u BiH na neki nain iskljueno). Naroito u kontekstu
Evropskih integracija BiH ima obavezu socijalnog ukljuivanja i kreiranja
javnih politika u skladu sa evropskim procesima u cilju postizanja jednakih
mogunosti, smanjenja marginalizacije na osnovu spola, etnike
pripadnosti, mjesta ivljenja, nivoa obrazovanja i slino. Ovo pitanje je od
izuzetne vanosti kada se radi o stvaranju demokratskog drutva to trai
znaajniju ulogu civilnog sektora. Predpristupni procesi BiH e zahtijevati
vei angaman civilnog sektora jer e BiH na tom putu morati zadovoljiti
ciljeve dobrog upravljanja procesom socijalnog ukljuivanja.
U razmatranju uloge civilnog drutva u procesu socijalnog ukljuivanja
treba istai da sam proces socijalnog ukljuivanja nema dugu istoriju kako
u EU tako i u BiH. Kako je ve spomenuto, u BiH je tema socijalnog
ukljuivanja adresirana 2007.godine u okviru UNDP/IBHI Nacionalnog
7

Izvjetaja o humanom razvoju (NDHR) kada je objavljena analiza stanja

socijalne iskljuenosti u BIH, a koja je zaprepastila javnost iznosei
poraavajue podatke socijalne iskljuenosti bosanskohercegovakog
stanovnitva. S tim u vezi je BiH u okviru pripreme i implementacije
Srednjorone razvojne strategije (PRSP) snano promovisala civilno
drutvo kao partnera koji moe doprijeti do najugroenijih i najsiromanijih
kategorija stanovnitva. Stoga, uloga civilnog drutva kao promotera
procesa, dobrih praksi javnih politika i modela integrisanog upravljanja
politikama socijalnog ukljuivanja moe znatno doprinijeti njegovoj
implementaciji. Pored uloge promotora, civilno drutvo ima mnogo iru
ulogu u osiguranju doprinosa pozitivnih promjena u zajednici.

5. Sistem socijalne zatite u Bosni i Hercegovini

Sistem socijalnog osiguranja u BiH obuhvata socijalno osiguranje koje se
sastoji od slijedeeg:

osiguranje od nezaposlenosti
zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zatitu
penzijsko i invalidsko osiguranje
boraku zatitu

BiH troi 4% BDP na finansijske naknade kroz oblike socijalne zatite koji
nisu bazirani na doprinosima, to je znatno vie nego to je prosjek
zemalja u regiji (oko 1,6% BDP) ili evropskih zemalja. Ovakvo stanje je
fiskalno neodrivo, naroito ako se ima u vidu prijetei uinak globalne
finansijske i ekonomske krize na dravne prihode.
Prema

citiranoj

analizi

Svjetske

banke

uprkos

znatnim

fiskalnim

izdvajanjima na novane naknade za socijalnu zatitu koje se ne

financiraju iz doprinosa, siromani dio stanovnitva je njima vrlo slabo
8

pokriven, to znai da vei udio ukupnih rashoda na ove vrste beneficija

odlazi osobama koje su statistiki gledano, u bogatijoj petini (20%) BiH
populacije. Nasuprot tome, oni iz siromanije petine primaju samo 18% od
ukupnih novanih naknada za socijalnu zatitu koje se ne finansiraju iz
doprinosa - to je manji postotak od njihovog udjela u ukupnom broju
stanovnitva BiH.
Uinak isplate novanih naknada koje se ne finansiraju iz doprinosa na
smanjenje

siromatva

je

dosta

ogranien

ispod

regionalnih

meunarodnih normi. Gotovo je zanemarljiv uinak tih isplata na

smanjenje siromatva stanovnitva u BiH. Uistinu, stopa siromatva je
prema izvjetaju 2007 APD procjenjuje na oko 18,6 % stanovnitva koji
prima naknade i koje ulaze u ukupnu potronju (prihode) tih domainstava.
Kada bi te naknade bile ukinute, stopa siromatva bi se samo neznatno
poveala na 19.8% (tako da novane naknade umanjuju uinak siromatva
za samo 1.2 procentnog poena, odnosno za 6%). Nadalje, ciljanost
finansijskih transfera socijalne zatite u BiH pokazuje slabu usmjerenost
prema potrebama korisnika. Najsiromanijih 20% od ukupnog broja
stanovnika u BiH, prima svega 16,9% ukupih beneficija socijalne zatite u
BiH.

Sistem socijalne zatite u oba entiteta u BiH je u velikim tekoama, jer se

suoava s veoma poveanim potrebama za raznim vidovima socijalne
pomoi, koje i dalje rastu. Funkcionisanje ovog sistema oteano je
neadekvatnim zakonima, koji propisuju mnogo iri opseg socijalne zatite
nego to su mogunosti budeta. Ovaj problem je dodatno komplikovan
razdvojenou nadlenosti izmeu nivoa vlasti (posebno u FBiH), gdje
entitet propisuje nivo socijalne zatite, a nii nivoi vlasti su obavezni da
osiguraju sredstva za njenu realizaciju. Tekou predstavlja i nepostojanje
aurnih i potpunih baza podataka o korisnicima socijalne zatite.

STRATEGIJA SOCIJALNOG UKLJUIVANJA BIH, Vijee Ministara, Direkcija za ekonomsko

planiranje, Sarajevo, 2009, strana 32-42.

Ovako visok nivo izdvajanja na programe socijalne zatite koji samo

manjim dijelom doseu do korisnika kojima je socijalna pomo neophodna
odnosno do najsiromanijih dijelova stanovnitva, optereuje razvoj
privatnog sektora, ne dozvoljava razvoj politika usmjerenih na stvaranje
povoljnijeg poslovnog okruenja i destimulie zapoljavanje, to ukazuje na
nunost reforme.
Osnovni cilj reforme sistema socijalne zatite se mora postaviti u pravcu
unapreenja upravljanja i finansiranja sistema socijalne zatite, zasnovano
na boljem ciljanju korisnika sa stvarnim potrebama. Takoer je potrebno
postii ravnoteu korisnika socijalne zatite, to e zahtijevati postepeno
poveanje u pruanju pomoi na osnovu uvida u finansijsku situaciju i
potrebe potencijalnih korisnika, ime e se jaati mree socijalne sigurnosti
za one koji su u riziku od siromatva i iskljueni iz drutva.
Razvojni prioriteti koji podravaju ostvarivanje cilja da se poboljanim
politikama zapoljavanja i socijalne zatite povea ekonomska i socijalna
integracija ranjivih ciljnih grupa su slijedei:

Poveati bolju ciljanost socijalnih transfera prema siromanim i

ugroenim kategorijama stanovnitva

Obezbjediti ukljuivanje socijalno iskljuenih kategorija u aktivno

trite rada
Obezbijediti pristup svim dobrima, uslugama, resursima i pravima

koje e poboljati njihovo aktivno uee na tritu rada

Jaati mehanizme socijalnog dijaloga i razviti partnerstva

participaciju svih relevantnih aktera na razliitim nivoima 5

Ispunjenje navedenih prioriteta reforme postojeeg sistema socijalne

zatite imalo bi za rezultat slijedee:

Manji teret za javne resurse

Poboljanje efikasnosti
Bolje usmjeravanje naknade ka siromanima

Ibid.

10

U isto vrijeme, vano je unaprijediti pruanje usluga unapreenjem

saradnje izmeu Centara za socijalni rad i nevladinih organizacija.
Usmjeravanjem ka pristupu koji je orijentisan prema korisniku, i sa jasno
odreenom

ulogom

javnih

institucija,

organizacija

civilnog

drutva,

privatnog sektora i volontera. Bitan segment reforme socijalne zatite je

fokusiranje na lokalnu zajednicu (optine) i razvoj mjeovitog sistema
zatite koji bi ukljuivao centre za socijalni rad, nevladine organizacije,
privatni sektor i druge javne institucije. Angaman lokalnih uesnika je
posebno bitan za kreiranje mree socijalne zatite, ime bi se pokrenuli
dodatni resursi izvan finansiranja iz javnih sredstava. To e pomoi i u
kreiranju novog kvalitetnog socijalnog rada koji se fokusira na usluge i
korisnike.6

6. Strategija socijalnog ukljuivanja

U cilju poboljanja trenutne situacije, BiH je poela sa pripremom
stratekih razvojnih dokumenata za srednjeroni period, koji ukljuuju
strategiju socijalnog ukljuivanja (SSU) i Dravnu razvojnu strategiju
(DRS). Strategija socijalnog ukljuivanja e biti osnova za razvoj politika
socijalnog ukljuivanja i za pripremu ostalih dokumenata koji e biti uslov u
slijedeim fazama procesa Evropskih integracija. est osnovnih ciljeva
Strategije socijalnog ukljuivanja su:

Socijalna politika u funkciji zapoljavanja

Poboljanje poloaja porodica sa djecom
Poboljanje obrazovanja
Poboljanje zdravstvene zatite
Poboljanje penzione politike
Poboljanje poloaja osoba sa invaliditetom

Ibid.

11

Uzimajui u obzir karakter samog koncepta socijalnog ukljuivanja, jasno je

da SSU ne moe biti uspjeno implementirana ako u njenu implementaciju
nije ukljuen i nevladin sektor. U ovom kontekstu vanost Fondacije za
socijalno ukljuivanje, kao mehanizma za ukljuivanje NVO sektora u
implementaciju SSU-a dolazi do punog izraaja jer je njen cilj upravo da
doprinosi prevenciji i smanjenju uzorka i posljedica socijalne iskljuenosti i
siromatva u BiH i istovremeno jaa kapacitet i ulogu nevladinog sektora u
jaanju socijalne inkluzije. Cilj Fondacije, o emu se detaljno govori u
narednom poglavlju, se svodi na strateku intervenciju koja se fokusira na
dugorono i odrivo jaanje uloge NVO sektora u rjeavanju glavnih
drutvenih problema u BiH.

7. Fondacija za socijalno ukljuivanje

Jedan od znaajnih problema funkcionisanja i razvoja velikog broja NVO-a
je samoodrivost i mogunost kontinuirane podrke srednjoronim
reformskim procesima. Pored toga, donatorkse organizacije, koje su
najznaajnija finansijska i ekspertska podrka aktivnostima NVO sektora u
BiH takoer mijenjaju svoj strateki pristup u kojem prema novom pristupu
ele udruiti sredstva kako bi finansirali projekte nevladinog sektora koji
trebaju da podre ovu fazu razvoja BiH. FSU e stoga objedinjavati
donatorska sredstva i putem odabira najkvalitetnijih projekata NVO-a e
podravati implementaciju SSU-a. Vaan aspekt ovog pristupa je
transparentnost implementacije procesa podranih od strane donatorske
zajednice kao i podjela odgovornosti izmeu svih uesnika, meunarodnih
i domaih za koritenje sve tee dostupnih finansijkih sredstava iz ovih
12

izvora. Ovaj pristup bi trebao podrati uee NVO-a iz malih sredina u

kojima su informacije o mogunostima za apliciranje esto manje
dostupne. Pored ove, znaajna uloga Fondacije je i u podrci razvoja i
jaanja uloge nevladinog sektora u adresiranju socijalne inkluzije i
partnerstva izmeu javnog i nevladinog sektora.

7.1. Misija i vizija Fondacije za socijalno ukljuivanje

Fondacija za socijalno ukljuivanje e svoj rad na jaanju kapaciteta i uloge
nevladinih organizacija u smanjenju siromatva i jaanju socijalne inkluzije
i implementacije SSU-a realizovati putem finansiranja projekata u
partnerstvu aktera iz nevladinog, vladinog i privatnog sektora na lokalnom
i sektorskom nivou sa ciljem neposredne pomoi ugroenim kategorijama
stanovnitva, kao i akumulacije znanja, iskustva i ekspertize za djelovanje
na prevenciji i smanjenju posljedica socijalne iskljuenosti.
Uzimajui u obzir da se socijalna situacija u BiH nije popravila u posljednjih
nekoliko godina, kao i mogue negativne posljedice trenutne ekonomske
krize u svijetu po ekonomiju i drutveni razvoj, prevencija mogueg
porasta socijalne iskljuenosti i siromatva dobija na vanosti.

7.2. Pristup i metodologija za realizaciju ciljeva

Osnovni princip Fondacije za socijalno ukljuivanje predstavlja vanost
partnerstva i pristup baziran na potrebama korisnika kao glavnog koncepta
u svim svojim aktivnostima. Kada je rije o partnerstvu glavna ideja je da
se razvijanjem saradnje izmeu razliitih sektora- nevladinog, vladinog i
7

Vidi www.sif.ba

13

privatnog moe ostvariti bolje ukljuenje koje je potrebno kako bi se

ostvario istinski napredak u sferi socijalne inkluzije i smanjenja siromatva.
FSU e podsticati i podravati partnerstva unutar zajednice relevantnih
aktera u cilju utvrivanja potreba, planiranja aktivnosti i provoenja
socijalnih usluga i to na nain da se raspoloiva sredstva racionalno koriste
i da postoji odgovornost svih uesnika (naroito iz vladinog i nevladinog
sektora) koji su ukljueni u procese socijalne inkluzije. FSU e nastojati da
da svoj doprinos da navedeni akteri razvijaju partnerstva kao oblik
svakodnevnog rada definiui standarde kvaliteta za usluge, procedure za
saradnju, funkcije i odgovornosti. Podrka konkretnim projektima koji se
baziraju na partnerstvu, bit e uslovljena udruivanjem fondova ( iz
vladinog i FSU-ovog donatorskog dijela budeta). Ovaj koncept predstavlja
vaan finansijski mehanizam za razvoj partnerstava.
Posebna panja u projektima e biti posveena invalidima i osobama sa
posebnim potrebama koji su u riziku od viesturke iskljuenosti-manjinske
grupe, ene, starije osobe itd. Jedan od inovativnih pristupa se ogleda i u
tome to e panja biti posveena samoinkluziji iskljuenih grupa putem
praktinih treninga za mlade, pomoi pri uenju za odrasle, sticanja
vjetina putem volonterskih angamana i mjera za podrku pri
zapoljavanju. Vano je napomenuti da su jaanje kapaciteta i
profesionalnosti NVO-a u procesima socijalne inkluzije u potpunosti u
skladu sa ciljevima SSU-a. Takoer e biti razvijane politike koje osnauju
ulogu NVO sektora kao i politike za poveanje dostupnosti fondova
namijenjenih smanjenju siromatva i socijalne inkluzije iz budeta lokalne

14

vlade. Prethodno opisani nain ukljuivanja omoguuje izravnu podrku

pristupa baziranom na potrebama klijenata kao jednom od kljunih naina
u cilju pruanja podrke i ostvarivanju konsultantske uloge.
Glavni uzork neefikasnosti sistema socijalne zatite u BiH je u loem
odreivanju stvarnih potreba korisnika, odnosno u nedostatku pristupa
baziranog na potrebama klijenata. Aktivnosti FSU-a bazirane upravo na
ovom pristupu mogu posluiti kao korektiv i impuls za reformu sistema
socijalne zatite.

8. Zakljuci i preporuke
Stvaranje jednog ovakvog institucionalnog mehanizma saradnje vlade i
civilnog drutva u funkciji je kontinuiteta i odrivosti ove saradnje, njime se
osnauje partnerstvo vlade i civilnog drutva i jaaju njegovi kapaciteti.
Razliiti strateki dokumenti, nastali kao rezultat napora dravnih organa
na stratekom osmiljavanju razvoja BiH8 sadre i eksplicitno izreene
zahtjeve za integracijom kapaciteta organizacija civilnog drutva u
razvojne i reformske procese. Meutim, est je sluaj da navedeni zahtjevi
ne nalaze svoj izraz u operativnim i akcionim dokumentima proisteklim iz
ovih strategija. Razloga za ovakvu praksu ima vie, pri emu jedan od
vanijih lei u nedostatku znanja o metodolokom povezivanju partnera sa
razliitim kapacitetima, nainom rada, principijelnom uslovljenou i
motivacijom, a bez formalizovane povezanosti zajednikom hijerarhijom.
Za vladu je uspostavljanje partnerstva i jaanje civilnog drutva vano iz
slijedeih razloga:
8

Vidi www.sif.ba

15

Uloge civilnog drutva u modernim demokratijama i Evropskoj

uniji, gdje organizacije civilnog drutva omoguavaju graanima
da stalno artikuliu, brane i zagovaraju svoje legitimne interese u

javnom i politikom ivotu, a ne samo u vrijeme izbora

Rastereenja dravnog aparata u smislu pruanja socijalnih i
drugih usluga od strane organizacija civilnog drutva, sa ciljem
stvaranja jeftinijeg i kvalitetnijeg sistema socijalne zatite, te
znaajne uloge organizacija civilnog drutva u gotovo svim

drutvenim oblastima
Uloge civilnog drutva u procesu evropskih integracija

S obzirom da prethodno navedeno u velikoj mjeri nedostaje potrebno je

definiranje specifinih mehanizama za poticanje partnerstava i uspostavu
modela saradnje. U ovom kontekstu je Fondacija od velikog znaaja jer po
svojoj ulozi predstavlja odreeni institucionalni mehanizam, koji treba
barem u inicijalnoj fazi da stvori uslove za saradnju vladinog i nevladinog
sektora i osnai budue kreiranje institucionalnih mehanizama saradnje
ova dva sektora. S obzirom da e FSU biti jedan od kljunih aktera u
podravanju implementacije SSU-a, ona e biti znaajan faktor podrke
reformskih procesa u toj oblasti kroz implementaciju projekata i program
za prevazilaenje i ublaavanje problema socijalne iskljuenosti u BiH.
Nadalje, imajui u vidu oekivanja koja se u procesu stabilizacije i
pridruivanja postavljaju pred BiH, vanost Fondacije e znaajno rasti.

16

Bibliografija:
1. CIVILNO DRUTVO U JAANJU SOCIJALNE UKLJUENOSTI,
vicarski ured za saradnju, BiH i Nezavisni biro za humanitarna
pitanja (IBHI), Sarajevo, 2007.
2. ANALIZA NVO SEKTORA IZ PERSPEKTIVE SOCIJALNOG
UKLJUIVANJA, Nezavisni biro za humanitarna pitanja (IBHI),
Sarajevo, 2009
3. JAANJE PROFESIONALNIH KAPACITETA NEVLADINIH
ORGANIZACIJA, vicarska agencija za razvoj i saradnju i Fond
otvoreno drutvo, Sarajevo 2009.
4. IZVJETAJ O HUMANOM RAZVOJU 2007, Socijalna ukljuenost u
BiH, UNDP i Nezavisni biro za humanitarna pitanja (IBHI), Sarajevo,
2007.
5. STRATEGIJA SOCIJALNOG UKLJUIVANJA BIH, Vijee Ministara,
Direkcija za ekonomsko planiranje, Sarajevo, 2009.

6. TA DA SE RADI? Socijalna ukljuenost i civilno drutvopraktini koraci, Nezavisni biro za humanitarna pitanja (IBHI),
Sarajevo,2009.
17

7. http://www.sif.ba
8. http://www.civilnodrustvo.ba
9. http://www.soros.org.ba/civilno_drustvo.asp
10.

http://www.oecd.org

11.

http://web.worldbank.org

18