Matkica by Ana Celjak

SUD- izjava za koju se jednoznano moe odrediti da li je istinita ili lana.

OPERACIJE SA SUDOVIMA
NEGACIJA-Negacija suda a je sud "ne a" koji je istinit jedino kad je sud a laan.
KONJUNKCIJA- sudova a i b je sud "a i b" koji je istinit jedino ako su sudovi a i b istiniti.
DISJUNKCIJA-sudova a i b je sud "a i b" koji je laan jedino ako su sudovi a i b lani.
IMPLIKACIJA-sudova a i b je sud "a implicira b", koji je laan jedino ako je sud a istinit, a sud b
laan.
5. EKVIVALENCIJA-Za sudove a i b kaemo da su logiki ekvivalentni i itamo "a je ekvivalentno b"
ako istovremeno vrijede implikacije "a implicira b" i "b implicira a".
1.
2.
3.
4.

SVOJSTVA OSNOVNIH OPERACIJA ALGEBRE SUDOVA:

1. a ^ b= b^ a.komutativnost
2. a v b = b v a komtativnost
3. (a ^ b) ^ c = a ^ ( b ^ c) asocijativnost
4. (a v b) v c = a v (b v c). Asocijativnost
5. (a ^ b) = a v b De Morganov zakon
6. ( a v b)= a ^ b.. De morganov zakon
7. a v ( b ^ c)=(a v b) ^ ( a v c) distributivnost
8. a ^ (b v c) = ( a ^ b ) v ( a ^ c) distributovnost
9. a ^ a= a.. idempotentnost za konjunkciju
10. a v a= a idempotentnost za disjunkciju
11. ( a) = a zakon involucija
12. a ^ 0=0, a ^ 1=a
13. a v1=1, a v a= a, a v 0= a
Teorem(uobiajen naziv za implikaciju), obrat teorema b->a, suprotan teorem a -> b, obrat
suprotnog theorems (kontrapozicija) b-> a
FORMULA ALGEBRE SUDOVA-je svaki niz znakova varijabli algebre sudova, konstanti algebre sudova
(0,1) i operacija algebre sudova pri ijem formiranju su ispunjena sljedea pravila
1. znakovi za varijable algebre sudova su formule,
2. ako su x i y formule tada su formule i ne x, ne y, x i y, x ili y, x implicira y, y implicira x, x je
ekvivalentno y,
3. svaka formula moe se dobiti konanim brojem primjena prethodnih pravila.
za dvije formule kaemo das u semantiki ili logiki ekvivalentne ako im se podudaraju logike
vrijednosti u semantikim tablicama.
TAUTOLOGIJA-Formula koje uvijek daje istinitu, bez obzira na logiku vrijednost sudova koje sadri
KONTRADIKCIJA-Formula koja uvijek daje la, bez obzira na logiku vrijednost sudova koje sadri
FUKCIJA ALGEBRE SUDOVA-je pridruivanje koje svakom lanu domene (konstantama algebre
sudova (0i1) i sudovima) pridrui vrijednost 0 ili 1.
MINIMIZACIJA-je postupak pretvaranja dane formule u ekvivalentnu formulu koja je zapisana samo
pomou osnovnih operacija (konjunkcije, disjunkcije, negacije), a moe se provesti na dva naina:

Matkica by Ana Celjak

1. analitiki - postupak se temelji na primjeni svojstava operacija algebre sudova,

2. grafiki (Veitchova metoda, Karnoughov graf) - temelji se na korespondenciji skupovskih i logikih
operacija.
BAZINA KONJUNKCIJA-Neka je F(x,y,z,...) funkcija algebre sudova. Svaka
konjunkcija
sudova ili njihovih negacija koja ima svojstvo F(...)=1 kada je k i(...)=1
zove se bazina konjunkcija zadane funkcije F.
BAZINA DISJUNKCIJA-Neka je F(x,y,z,...) funkcija algebre sudova. Svaka
disjunkcija
sudova ili njihovih negacija koja ima svojstvo F(.)=0 kada je k i(.)=0
zove se bazina disjunkcija zadane funkcije F.
DISJUNKTIVNA NORMALNA FORMA-neke funkcije algebre sudova je disjunkcija svih njezinih
bazinih konjunkcija.
KONJUNKTIVNA NORMALNA FORMA-neke funkcije algebre sudova je konjunkcija svih njezinih
bazinih disjunkcija.
UNIVERZUM RAZMATRANJA- je skup svih elemenata na koje se odnosi zadani predikat.
UNIVERZALNI KVATIFIKATOR-ud "za svaki x P(x)" je istinit onda i sao onda ako P(x) vrijedi u
univerzumu razmatranja.
EGZISTENCIJALNI KVANTIFIKATOR-Sud "postoji x P(x)" je istinit onda i samo onda ako je P(x)
zadovoljiv u univerzumu razmatranja. Postoji I varijacija ovog kvantifikatora kojom se izraava tvrdnja
da P(x) vrijedi samo za jednu vrijednost od x.

SKUPOVI BROJEVA
Skup prirodnih brojeva - N ={1,2,3,,n,} Z Q R
Skup cijelih brojeva - Z = {, -n, -(n-1),, -1, 0, 1,, n-1, n,} Q R
Skup racionalnih brojeva - Q = { m/n | m Z, n N } R
Skup kompleksnih brojeva- C= {x+yi|x,y R, i=-1}
RELACIJE MEU SKUPOVIMA
RELACIJA SADRAVANJA-Skup A je podskup skupa B ukoliko su svi elementi skupa A ujedno i
elementi skupa B, tj.
JEDNAKOST SKUPOVA-Za dva skupa kaemo da su jednaka ukoliko sadre iste elemente, tj.

PRAVI PODSKUP-kup A je pravi podskup od B ako je A podskup od B i B sadri barem jedan element
koji nije sadran u A, tj.

Matkica by Ana Celjak

PARTITATIVNI SKUP- je skup svih podskupova zadanog skupa. P(A)= {X:X A}

OPERACIJE SA SKUPOVIMAUNIJA-Unija skupova A i B je skup svih elemenata koji pripadaju skupu A ili skupu B, tj.

PRESJEK-Presjek skupova A i B je skup svih elemenata koji pripadaju skupu A i skupu B, tj.

RAZLIKA-Razlika skupova A i B je skup u kojemu se nalaze svi elementi skupa A koji nisu istovremeno
u B, tj.
elemenata

za skuppove kaemo das u disjunktni ako nemaju zajednikih

KOMPLEMENT-

SVOJSTVA SKUPOVSKIH OPERACIJA

1. ZAKON IDEMPOTENCIJE2. KOMUTATIVNOST3. ASOCIJATIVNOSTI4. DISTRIBUTIVNOST

5. DE MORGANOVI ZAKONI6. ZAKON INVOLUCIJE-dvolani skup zove se par

KARTEZIJEV PRODUKT-Kartezijev produkt nepraznih skupova A i B je skup ureenih
parova (a,b) takvih da je a element od A, a b element od B, tj.
SIMETRINA RAZLIKA-imetrinu razliku skupova A i B definiramo na dva nainA
ILI

Matkica by Ana Celjak

KARDINALNI BROJ-Kardinalni broj je klasa ekvivalencije kojoj skup pripada s obzirom na relaciju tj.
zajedniko svojstvo svih ekvipotentnih skupova. Stoga za ekvipotentne skupove govorimo da imaju
isti kardinalni broj.
SVOJSTVA RELACIJA
1. OBRAT RELACIJE

2. KOMPLEMENT-

3. DUALNA RELACIJA-Relaciji
Dualna relacija
relacije
nije element relacije , tj.

moe se pridruiti dualna relacija

je skup svih ureenih parova (a,b) za koje vrijedi da ureeni par (b,a)

SVOJSTVA BINARNIH RELACIJA

Matkica by Ana Celjak

PARTICIJA SKUPA- neka je A skup. Particijom skupa A

zovemo skup {Ai : i I) nepraznih podskupova od A

RELACIJA EKVIVALENCIJE-

RELACIJA PARCIJALNOG UREAJA-

RELACIJA KAO FUKCIJA

INJEKCIJA- Funkcija

je injekcija ako

takve da je
slijedi da je

SURJEKCIJABIJEKCIJA-Funkcija koja je istovremeno injekcija i surjekcija je bijekcija

Matkica by Ana Celjak

PERMUTACIJA-Permutacija je bijekcija na nekom skupu.

MATRICE

JEDNAKOST MATRICA-

SPECIJALNE MATRICE
1. KVADRATNA MATRICA- Kvadratna matrica je tipa (n,n), pri emu je n prirodan broj.
2. DIJAGONALNA MATRICA

Matkica by Ana Celjak

3. TROKUTASTA MATRICA

3. JEDININA MATRICA

4. NULL MATRICA-Nulmatrica je matrica iji su svi elementi jednaki nula.

OPERACIJE S MATRICAMA
1. TRANSPONIRANJE

2. ZBRAJANJE

Matkica by Ana Celjak

SVOJSTVA MATRICA.. (KOJE SU ISTOG TIPA)

a)komutativnost A+B=B+A
b)asocijativnost (A+b)+C=A+(B+C)
c)za zbrajanje matrica postoji neutralni element I to je nulmatrica. Naime, za matricu A tipa (m,n) I
nulmatricu O tipa (m,n), vrijedi, A+0=0+A=A
3. MNOENJE MATRICA REALNIM BROJEM

SVOJSTVA MNOENJA MATRICA REALNIM BROJEM

a)
b)
c)
d)

kvaziasocijativnost k(lA)= (kl) A

posjedovanje jedinice 1A=A
distributivnost u odnosu na zbrajanje skalara (k+l)A= kA+lA
distributivnosz u odnosu na zbrajanje matrica k( A+ B)= k A+ lB

4. MNOENJE MATRICA

Mnoenje matrica openito nije komutativno AB nije isto to I BA

SVOJSTVA MNOENJA MATRIVA
a)
b)
c)
d)
e)
f)

A(BC)=(AB)C
(A+B)C=AC+BC
A(B+C)=AB+AC
k(AB)=(kA)B
AI=A,IA=A (A je kvadratna matrica, I je jedininamatrica reda jednakog redu matrice A)
(AB)T=BT AT

Matkica by Ana Celjak

SVOJSTVA INVERZNE MATRICE

DETERMINANTE

SARRUSOVO PRAVILO

SVOJSTVA DETERMINANTI

Matkica by Ana Celjak

REGULARNA MATRICA-Kvadratnu matricu ija je determinanta razliita od nule

nazivamo regularna matrica.
SINGULARNA MATRICA- Kvadratnu matricu ija je detrminanta jednaka nuli
nazivamo singulrna matrica.

MINORA-

KOFAKTOR-

LAPLACEOV RAZVOJ DETERMINANTE

Matkica by Ana Celjak

MATRINE JEDNADBE

RJEAVANJE SUSTAVA LINEARNIJ JEDNADBI

LINEARNA JEDNADBA S n NEPOZNANICA

SUSTAV m LINEARNIJ JEDADZBI S n NEPOZNANICA

S OBZIROM NA RJEENJE SUSTAV MOE BITI: ODREEN(ukoliko ima jedno rjeenje),

neodreen(ukoliko ima beskonano rjeenja), kontradiktoran (ukoliko nema rjeenje)
RJEAVANJE SUSTAVA POMOU INVERZNE MATRICE
Rjeivost sustava pomou inverzne matrice

Matkica by Ana Celjak

:
Sustav jednadbi moemo rijeiti pomou inverzne matrice, ako je:
matrica sustava kvadratna tj. broj jednadbi jednak je broju nepoznanica,
matrica sustava regularna,

matrica slobodnih koeficijenata nije jednaka nulmatrici (u tom sluaju imamo homogeni sustav koji
ima samo trivijalno rjeenje.

RJEAVANJE POMOU DETERMINANTI

RANG MATRICE-

KRONECKER-CAPELLIJEV TEOREM- Sustav linearnih jednadbi ima rjeenje ako i samo ako
je rang matrice sustava jednak rangu proirene matrice sustava.
(Napomena: proirenu matricu sustava dobijemo tako da matrici sustava dopiemo jednostupanu matricu
slobodnih koeficijenata.)
RAUCHEOV TEOREM-Homogeni sustav u kojem je broj jednadbi jednak broju nepoznanica ima i
netrivijalnih rjeenja ako i samo ako je determinanta sustava jednaka nuli.