t MARTIN JADRIC Urednik, BOZIDAR FRANCIC Prof. dr, se, Zvonko Bentié Recenzenti Prof. dr. sc, Borivoje Rajkovié Prof. dr. sc. Stjepan Stefanko Prof. dr. se. Radenko Wolf Lektor Fotka Rajkovig, prof ‘Naslovna stranica Zeljko Kozarié Mr. se. Miroslav Matasovié Cri ‘on DINAMIKA ELEKTRICNIH STROJEVA Objavifivanje ovog udzbenika odobrio je rektor Sveuilitin u Splitu, reSenjem br. (02-464/1-95 od 21.7.1995, CIP— Katalogizacija u publikaciji ‘Nacionalna i sveutiligna knjiznica ~ Zagreb UDK 621.313 (075.8) JADRIC, Martin Dinamikaelekiriénih strojeva / Martin Jadrié, Boidar Frantié ; . ~ 2. izd. - Zagreb : i Grophis, 2004, - (Uaebenici Sveuilstau Splitu Manualia Universitatis studiorum Spaatensis) Bibliografijaiza svakog poglevija, —Kazalo, ISBN 953-6647-69-9 1. Frantié Bovidar I. Blekarigni strojevi 441018167 Tisak: Dotisak, Zagreb iPredgovor drugom izdanju Predgovor 1 OSNOVE ANALIZE ELEKTRICNIH STROJEVA 1 12 1a, 1s. Uvod “Magnetski spregnuti strujni kragovi — transformatori 121. Naponske jednadsbe inadomjesna shema 122. Korijeni karakterstigne jednad2be, vremenske konstante 123. Operatorsa impedanija w kratkom spoju 123. Simulianje magneski spreguuth stujnib krugova sa zasiSenom jezgrom na digitalnom ragunalu EleKtromehanika pretvorba energije 13.1. Bilanca energie u elektromehaniskom sustava 13.2. Akumutirane magnetska energija 133. Blektromagnetska sil i moment Jednadébe elektriénog stroja u opéem abl Bilanca snage u elektritaom stroju (OPCI MODEL ELEKTRICNOG STROJA 2a. 22. 23. 24. 25. Uvod Struktura, pretpostavke i zanemarenja Induktiv Naponske jednadabe ~ vektorski oblik 24.1. Rezultrajuti veKtori dvofaznh varijabl 242, Jednaddbe ulansenih tokova 2.43. Vektorske naponske jednadabe Elektromagnetski moment i elektromehanike pretvorba energije 2.5.1, Jednadeba elektromagnetskog momenta 252. Uvjet za rajnu elektromehanick pretvorbu energie 46 46 a 3 38 3 6 6 6VE sapezas 3, TRANSFORMACIA KOORDINATA 3. Uvod 3.2. Transformacija medu koordinatnim sustavima razistih brzina vrtnje 33, Transformacija trofaznih varijabli 33.1. Rezultirajuli vektor wofeznih varjali 332. Jednadibe tansformaciia 3.33. Transformaciainaza za naga trofkanog sustava 34. Transformacija simetritnog trofaznog strujnog kruga 34.1. Rada ofport 342. Induktvn’ element 343. Kepacitin’ element 3.5. Transformacija simetriénog trofaznog sinusnog sustava 3.51. Jednadtbe 2a da0 variable 53.52. Definiia fazora pomocu dg varijbli stacionarnom stanju Dodatak 3A Primjona transformacije rotorskih varijabli na jednadzbe za ulanéene tokove opéeg modelaelekvignog stoja 4. DVOOSNA TEORIJA ELEKTRICNIH STROJEVA 41. Uvod 42. Opéi model stransformiranim varijablama 42.1. Transformiranj u statorski Koordnatn susty 42.2, Naponske ednadtbe u statorskom koordinatnom sustave 42.3. _Jednadeba elekiromagnetskog momenta u sttorskom oordinetom sustav 424. Svodenje parametara i nademjesna hema 42.5 Bllicasoage 43. _Elektrigni stro sistaknutim polovima na rotor 43.1, Odredivanjeinduktivitt dvofaznog strojana tema _usporedbe opéim modelom 432, Transfoemiane u rtorski koordinan sustay 43.3, Naponske jednadzbe urotorskom Koordinatnom sustavu 43.4, _Jednadzbe elektromagnetskog momenta rotorskom koordinatnom sustava 44, Blektriéni stroj s konstantnim zratnim rasporom 44.1. Naponskejednadsbe wu proizvolinoreirajuéem koordinatnom sustavu 442, Jednad2ba elektromagnetskog momenta u proizvolino rotiajuéem Koordinatnom sustav 45. Sustav jedinignih vrijednosti 45. Bazine velitine 452. Jednadsbe dvoosnih model usustav jdinignivaijednost 5, ISTOSMJERNI STROIEVI SL. Uvod 5.2. Funkeija kolektora ~ fizicke transformacija varijabl 100 100 loz 103 107 107 108 108 ul a3 us U9 rr rr 124 17 130 132 132 136 136 137 BB 143 103 as sapRzas 53. Naponske jednadzbe i momentna jednadzba 5 54. Osnovne vrste istosmjerih strojeva 54.1. Nezavisno uzbudeniistsmjerl sto} 542. Poredno uzbuden istosmjemi sto} 543. Sexjsk wabudeniistosmjeri sto} ‘544. Kompaundniistosmjeri stro} SS. Dinatnitke karakteristke istosmjernog nezavisnog motora S51. Primjena sustavajedinignihvaijednosti 55.2. Zaletistosmjemog motora 55.3. Skokovta promjena opteesenia. S54. Linearizcijajednadtbi soja 56. Amplidin ‘TEORDA ASINKRONIH STROJEVA, 6.1, Uvod 62. Svodenje simetriénog trofazmog stroja na dvoosni model 62.1. Naponskejednadabe 622. Jednadaba elektromagnetskog momenta 623. Vektorskejednadsbe 63. Stacionama stanja 63.1. Nadomjesnashema 632. Kinicjgramirezaltrajutih vektor 633. Momentn karakterstke 634. Usjea)frekvencie napona napsjania 64, Asinkroni motor napajan iz stryjnog izvora 64.1. Stacionama stanja 642. Karakteristike motora pri konstantmom glavnom tok, 643. Matematicki model za dinamika staja 65. Dvofaani nesimetriéni asinkroni stro} 6.5.1. Jednadabe stojau statorskom koordinatnom sustava 652. Stacionama stanja 65.3. _Jednoftzniesinkroni motor Dodatak 6A Tzvod perametarakruznog dljagrama vektore str statora MODELIRANJE KAVEZNIH ASINKRONIH STROJEVA SIZRAZENIM POTISKIVANIEM STRUJE U ROTORU 71. Uvod 7.2. Naponske jednadzbe kaveznog namota 721. Matréni oblik 722. Vektorski obik 73, Dvokavezni rotor 7.4, Nadomjesne sheme visokog Stapa w utora 74.1. Zamjena Sapa konaénim brojem dionih vodies 742. Metoda ekvivalentnog dvokavecs 743. Priblinorjetene diferencia jednadbe za impedanciju Sapa vu as Ise 12 153 155 sr 138 138 160 167 1m m4 19 7 180 180 184 186, 189 189 191 195 198 206 206 208 aut 24 24 216 220 23 226 226 21 27 9 22 235 2s 241 246VIE sapezas 7.3, Matematitki modeli - 15.1. Model strojasn-kavezaim rotorom 715.2. Model zasnovan na priliznom retenju diferencijalne {ednadtbe za impedancju tape Dodatak 7A Induktiviteti kaveznog stojs Dodatek 7B Svodeaje velitina kaveznog namota a tofaani stator PRIIELAZNE POIAVE U ASINKRONOM STROJU ‘S KONSTANTNOM BRZINOM VRTNJE 8.1. Uvod 8.2, Slobodne komponente rezultrajusih vektorastruja ‘iulanéeni tokova 82.1, Analitékaretenia 822. Analiza korijena karakterstdnejednadsbe 83. _Uklspanje motora sa zako¢enim rotorom na mreZu 83.1. Poteine vijednostislobodnih kemponenate 83.2. Odzivi sruja i analiza elektromagnetskog momenta 8.4. Trofazni kratki spoj na stezaljkama asinkronog stroja, 84.1. Ulanden tokovii stuje 842. Elektromagnetski moment TIPICNI NELINEARNI DINAMICKI REZIMI KOD ASINKRONIH STROJEVA 9.1. Uved 9.2. Simuliranje asinkronog stroja na digitalnom raéunalu 92.1. Prositeni matematcki model 9.2.2. Simuliranj raltitinuvjeta napajanja 9.3. Zalet asinkronog motora 93:1. Analiza slobodaih kemponenata 9.3.2. Analizadinamiske momentne karakteristike Energetsa blanca lekiromehani8heoscilcje na kraj zaleta Usecaj velogni straje uw rotora na dinamitke karakteristike pri zaletu kaveznog motora 9.3.6. Ujecajparametara rotora na dinamithi pretsetai moment 9.4. Reverziranje i ponovno uklapanje asinkronog motora 9.4.1. Isklapanje motora s meae 9.4.2. Pospak simuliranja 9.43, Analiza rezulata simuliranja 9.5. Skokovita promjena napona napajanja 9.5.1. _Analtgko rjeSenje pri konstantnojbrzinirotora 915.2. Analiza rezultatasimulirenja 250 250 254 259 263 267 267 268 268, 270 276 276 285, 22 22 21 300 300 301 301 309 310 315 3I8 319 as 329 333 333 334 337 33 343 34s sane 10, ASINKRONI STROJ KAO LINEARIZIRANI DINAMICKI SUSTAYT 10.1. Uvod 10.2. Linearizacija matematiskog modela 102.1. Steoj bee potskivanja steuje w rotora 1022. Sto sizradenim potiskivanjem stra urotont 10.3, Proratun i analiza vlastiih vrijednosti 103.1, Asinkzoni stro] bez potskivana stuje 103.2. Utjecsj vrlozah seyjau otora 104, Formuliranje prionosnih funkcija 10.5. Analiza stabilnosti 105.1, Normiranje varijabli 105.2 Karta stabilnost 1053, Opti uvjetstabilnost 10.6, Analiza dinamike asinkronog stroja uz zanemarenje otpore stator 10.6.1. Pojednostavjenjelinearziranog matematiskog modela 10.62. Pojednostavjene prjenosne funkeje 10.63. ‘Skokovia promjena momenta optereanja 10.64, Odaiv na sinasni moment opteeéenja— prisine osilaciie 10.6.5. Skokovita promjena napona i frekvencije. ‘TEORIIA SINKRONIH STROJEVA IL. Uvod 11.2. Svodenje trofaznog stroja sistaknutim polovima na rotoru za dvoosni model 112.1. Mati induktivtets 11.2.2 Jeduadtbe soja bez priguinog namota 11.3, Sinkronistroj sistaknutim polovima i priguinim namotom na rotors 11.3.1. Naponske jednadzbe 1132. Prijelazni i poten induktivted —reaktanclie 1133. Operatorske impedancije i vremenske konstante 113.4. Jednadebe strojau obiku prikladnom za simuliranje 1135, Kutoptereéenja 11.4. Stacionarna stanja 11.4.1, Vektorekd diagram 1142. Hodografirezultirajutih vektora stuje 1143, Momentna karalderistika 1144, Odeedivanje varjablistanja ustacionarnoj tok 11.5. Jednadabe sinkronih motora s permanentnim magnetims 118.1. Rotors prigutnim namotom 115.2. Rotor bez priguinog namota Dodstak 11A _ Induktvite sinkronog soja sstaknutim polovima na rotary Dodatak IIB Jednadabe i vektorski diagram sinkronog stro prema IBC preporukama IK 349 249 350 351 352 383 354 360 302 368 368, 300 373 315 375 377 381 387 393 307 307 398 398 403 403 406 410 415 418 3 4B 424 431 435, 439 439 41x n, 13. 4 sana ANALIZA UDARNIH KRATKIH SPOJEVA KOD SINKRONIH ‘STROIEVA UZ KONSTANTNU BRZINU ROTORA 12.1. Uvod 12.2. Tropoini kratki spoj kod sinkronog stroja bez priguénog namota 122.1. Ulanéeni tokovi, pojednostaviene anliigharedenia 122.2. Strjeuebudnog {armaturmog namota 12.23. Blektromagnetsi moment 12.3. Utes priguinog namota na karakteristike stroja pri tropolnom uudarnom kratkom spoju 12.3.1, Analiza ulanéenihfokova 1232. Stryje armatumog namo 12.33. Napon ia subtanzijente reaktancije 12.3.4. Stryje uzbucnog i priguinog namota 123.5. Blektromagnetski moment 12.4, Dvopolni kratki spoj 12.4.1, Primjena metode simetsigsih komponenaia 12.42. Harmonic ustruji stator 12.43. Napon otvorene fize 1244. Dvopotni trad spoj na stezalfkama sinkronog soja prikljuSenog na Jrutu mez TIPICNI NELINEARNI DINAMICKI REZIM? KOD SINKRONIH STROJEVA 1B. Uvod 15.2. Simuliranje sinkronih strojeva na digitalnom raéunalu 132.1, Simulirane votorskom koordinatnom sustayy 1322. Simulirane simettinih i nesimetrignihretima rada 132.3. Simuirane zasicenja 13.3. Analiza prijelazne stabilnosti 133.1. Kite jednakih povefina 133.2. Usporedbastvame ipriblzne prijelazne momentne karakteristke pri skokovitoj promjeni ulaznog momenta 133, Tranzijentna stabilnost pri topolnom udarnom, satkom spojukritigno vejemeilljucenja 133.4, Primjona matematiskog modela neg reda 13.4, Zalet sinkronog motora 134.1. Karaktristike kvazistacionarog asinkronog zaleta 1342. Dinamithi zat sinkronizacja 1343, Motors permanentaim magnetin, SINKRONI STROI KAO LINEARIZIRANI DINAMICKI SUSTAV 14.1. Uvod 14.2. Linearizacija matematiékog modela 14.3. Proragun i analiza vlastith veijednosti 450 450 454 451 458, 40 464 464 470 415 an 480 4a 483 486 491 42 498 498 499 499 499 502 508 508 310 313 317 52 320 528 sa 50 542 5a sas 144, Formuliranje prijenosnih funkeija—- 145. Stabilnost u maior 146. Analiza dinamike sinkronog stroja uz zanemarenje otpora ‘uzbudnog i armaturnog namota 146.1, Pojednostavjenje linearizranog matematitkog models 146.2, Pojednostavjene prijenosne funkcije 1463, Prisilneoscilaije saoezar xI 549 552 354 554 558 561PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU Prvo iadanje ove knjige koje je iio iz tiska prije gotovo sedam godina bilo je ‘tlo brzo rasprodano. To svjedoti o zanimanju s kojim je knjiga dogekena w naSoj struénojjavnosti. ito, knjiga nije poslutila samo kao nastavno pomagalo studenti- rma pa elektrotchnikim fakultetima, vet i ingenjerime raziiith specijalnosti koji u svojoj praksi rjeSavaju sloZene zadaée povezane s elektrinim strojevima. Preméa je, nakon Sto je rasprodano prvo izdanje, potainja za knjigom i dalje postojale, to nije bio dovoljan poticaj da se odmah rska drugo izdanje, i to zbog komercijalnih razloga. Name, radi se o strugnoj knjizi s potencijalno malim brojem titatelj, ‘posebno kada se ima na. unu sve manji brojstudenate koji posliednih godin upisu- ju nastavne programe w kojima je zstupljeno gradivo knjige. Razumljiv je stoga i copter indacata i odlagane tiskanja drugog izdane. ‘Prema iskustvu ie proteklih sedam godina, jig je dobro posiula studentima Aodiplomskog i pesijediplomskog studija da jednostavnije bee savladaju gradivo ;poopéene teorie elekriénih strojeva i metode proraduna i analize dirami8kih re¥i- ma rada elektrinin strojeva simuliranjem na rabunalu, Opazanja i sugestie, ali pc _mana Ztatelja koji suse Kors knjigom u svoj inzenjerskojpraksi patrdili su ‘ogekivanja Koja su u tom pogledu iznesena u predgovoru prvom izdanju. Knjiga se ppokazala i kao dobra osnova 2a neke suvremene izazove kao Sto su, primjerice, pro- blemi identifkacije parametaraelektriénihstrojeva tijekom pogona, U readoblu od pojave prvog izdana, nije se osjetila eke potrebs za dopunama ili izmjenama gradiva, Sto je i razumijivo kada se ima na umu da je vieme burnog razvoja elektriénih strojeva iza nas. Dakle, drugo je izdanje knjige nepromijenjeno, sim Sto su u najveéoj moguéoj meri otklonjene tskarske pogreske iz prvog izds- nj, uz manje leksitke i sintakti¢keintervencije koje su iavrSene na nekim mjestima radi poboljSenja razumljivostigradiva ‘Na kraju, zraZavam posebnu zahvalnost donatorima koji su novéanom pot- pporom omoguéili objavijvanje ove knjige, a to su: Ministarstvo znanosti i tehnolo- Bije Republike Hrvatske, Konéar ~ Elektroindustrija Zagreb, Hrvatska elektro-XIV pxocovor oaucow 1z0aNsu privreda, Kondar ~ Elektritni uredaji Split, Dalekovod Zagreb, Elektroprojekt indenjering Zagreb, Omial Omif, Kontar ~ Institut za elektrotehniku Zagreb, Kontar ~ Inzenjering 2a energetiku i transport Zagreb, Novi izgled Sinj, Ekonerg - Institut za energetiku i zaititu okoli8a Zagreb i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Split, ulipnju 2004. godine Martin Jadrié PREDGOVOR, Okolnosti Primjena digitalnh raéunala u rjeavanju problema elektrignih strojeva poSela je u svijet krajem pedesetih godina. To je dalo snazan poticj i razvoju meto- da proraGuna i otvorilo nove moguénosti analize u svim segmentima istrazivanja clektritnih strojeva, posebno kada je rijeé o nestacionarnim rezimima rada. Moguc- ost numeritkog reSavanja sustava nelineamih diferencijalnih jednadsbi dovodi w prvi plan metode poopéene teorije elektritnib strajeva koja do tada gotovo da nije imala izgleda u konkurencijis klasitnim metodama analize. Ves w drugoj polovici ‘Seadesetih godina pokojni prof. dr. sc. Bo2idar Frantié uvodi poopéenu teoriju elek- ‘itaih strojeva u nastavu na Elektrotehniskom fakultetu u Splitu. Uz nabavku talnog ragunala, koje je u to vrijeme bilo drugo u zemlji, to je dalo snazan potica) razvoju istrativanja prielaznih pojava u elektrgnim strojevima na tome fakultetu Poslije gotovo dvadesetogodiSnjeg iskustva u nastavnom i istrativakom radu zaziv- {ela je ideje o pisanju ove knjige. NaZalost, smréu profesora Franéiéa poremeseni su pprvobitni planovi tako da je rad na pripremi rukopise trajao znatno dulje nego Sto se tou potetku predvidalo, Glavnina gradiva obraduje metode proratuna i analize karakteristika elektrinih sirojeva u nestacionarnim rezimima rada, a stacionarna su stanja obradena u meri koliko je to bilo potrebno, Napomenimo da naslov knjige pokriva i stacionama sta- aja kada se pojam dinamike elektrignih strojeva uzme u njegova Sirem znaéenju Gradivo je raspodijeljeno u Getrnaest poglavija, premda bi se glede sadrZaja knjiga mogla podijliti na Getiridijela: poopéenu teoriju, istosmjeme strojeve, asinkrone strojeve i sinkrone strojeve. (© sadréaju knjige. Poopéena teorja izloZena je u prva éetiri poglavlja, a gradivo, temeljeno na predavanjima koja je postavio profesor Franti, prilagodeno je koncep- cifieijele knjige. Pritom su kombinirani postupci koji se temelje na matri s posebnom vektorskom metodom, dime se nastojalo iskoristiti prednosti jednog i drugog pristupa, kako bi se gradivo Sto zomije izlotilo, Transformacija koordinata,XVI paspcovor koja predstavia sré poopéene teorije i pripada joj centralno mjesto w analizi elek- tritnih strojeva, obradena je u posebnom, treéem poglavlju. To je omoguéilo dvije vvaine stvari Prvo, da se u Zetvrtom poglaviju izvede dvoosna teorija na nadin koji Zini transparentnom vezu izmedu elektromagnetske konfiguracije stroje i transfor ‘macije varijabli koju treba primjenit. I drugo, da se na temelju dvoosaih modela za i karakteristitne konfiguracije zraénog raspora, u kasnijim poglevijima, na rela- tivno jednostavan nagin moze postaviti osnovna teorija pojedinit vrsa strojeva. U tom je pogledu istosmijern stroj uoliko specifitan ito je kod njega prethodno treba- to objasniti funkeiju kolektora kao naprave pomotu koje se ostvaruje fizicka trans- formacija koordinata. Ina se, primjerice, na temeljuistog dvoosnog modela izvode jednadabe nezavisnog istosmjemog i jednofaznog asinkronog stroje. Utjeca} zasi- Genja ivrtloznih struja moze se uzeti uw obzir, Sto je pokazano u sedmom odnosno ti- naestom poglaviju, U potonjem je poglavlju obradeno modeliranje kaverni asin~ Izonih strojeva s ura¢unatim ujecajem vitlonih strujau rotorskim Stapovime, bez Sega nije mogués valjane analiza dinamickih karakteristika kod strojeva vesih snaga. U analizi elektritnih strojeva koja se temelji na primjeni raéunala glavni pro- blem postae fzikalno tumaéenje rezultata numerickog proraéuna, sto je posebno osjtljivo u obrazovnom procesu. Simuliranjem pomoéu ragunala student je u priict da promatra kompletne dinamigke karakteristike elektrignog stroja u bilo kojem dinamitkom rezimu rada, Medutim, problem nastaje kada treba ste vlastiti uvid u fenomene koji, pogotovo kod izmjenignih strojeva, uzrokyju vrlo zamrsene prije- lame procese. U ovo) kajizi taj se problem nastoji sviadati kombiniranom prim- jjenom analitigkih i numeriékih postupaka,tako da sew analizisimulacijskih rezlta- ta koristespoznaje dobivene na temelju pojednostavljenih analitikih postupaka. U tu su svrhu nestacionama stanja kod asinkronih i sinkronih strojeva, ovisno 0 pris- ‘upu u analizi, podijeljena u tri karakteristiéne skupine: (1) prijelazne pojave pri kon- stantnoj brzini vine, (2) tipigni nelineani dinamicki rezimi i (3) dinamicki rezimi w ‘okoliiu rane totke, fj. u reéimu malih pomaka. Pritom je u analizi nestacionarnih stanja_ iz prve skupine, a dijelom i iz tree skupine, moguée primjeniti analiticke postupke, dok u drugu skupinu spadaju oni rezimi koji se mogu uspjeino analizirati samo simuliranjem na ragunalu, Sve su analize radene uz pretpostavku sinusnog napona na stezalikama izmjenignih strojeva, odnosno glatkog istosmjemnog.napona kod istosmjerih strojeva, Takvim je pristupom znatno olakiana analiza dinami¢kih kearakteristka stroja na koje vremenski harmonici ionako imaju neznatan utjeca ‘sim u nekim posebnim slutajevima. Vremenski harmonictizazivaju odredene pars- atske efekte u stoju koji dolaze do izraajav stacionamnim rezimima rada ‘Namjena knjige, Prijelazne pojave u elektridnim strojevima predstavljaju dobru ‘emu za primjenu raéunala kao obrazovnog alata u nastavnom procesu, o Gemu se pri konecipiranju sadraja knjige takoder vodilo raguna. Opisani su postupei simoliranja clektrignih strojeva na raéunalu, ukljuéujuci zasiéenje i nesimetriéne uvjete napaja- ‘ja, a svi prikazani rezultati dobiveni su na temelju parametara stvamih strojeva Postupci pomoéu kojih su dobiveni rezultatiopisani su na naGin koji omoguéava nji- raeocovor XVI hhovo ponavijane. U analizistacionamih stanj naglasak je stevjen na variable sta 1a, t, na problem odredivanja poéetnih uyjeta Kajige e prvenstveno namijenjena studentima elektrotchike na dodiplomskom i posiedipiomskom stuiju, pri emu se podrazumijeva da oni veé posjeduju ode- eno manje 0 elektritnim stojevima. U programu dodiplomskog stdija vobigajeno je da student saviadaju poopéenu teow i metodepromauna dinamiskih ezima rada elektriéain stuojeva simuliranjem na raGunalu. Autor se nada da ée kajiga pobuditi pozomosti biti od Kors inZenjerima elektrotehnikerezigith spcijlnost koji w praks jeSavaju probleme povezane selektrinim strojevima, te dae dobro poslu- 2 svima koji Zee print svoje manjeo temama koje su njoj obradene. Poseb- no mote bit korisna projektantimaelekrigni strojeva i elektromotomih pogona, ali i inzenjerima koji se baveelektronergetskim sustavima i elektvinim industriskim i transportnim postrojenjima. Za praéenje gradiva potrebna su i odredena znanja iz matematike, Sto se prije sveya odnosi na algebra kompleksnih brojeva, matriéna algebra i Laplaceova transformaciju Zahvale, Autor duguje zahvalnost svima koji su na bilo koji nagin pomogli stvara- nju ove knjige. Osobito sam zahvalan recenzentima prof. dr. sc. Radenku Wolf, prof. dr. se Borivoju Rajkoviéu i prof. dr. sc. Stepanu Stefanku na pozomom éitanju rakopisa i ‘siti¢kim raspravama o mnogim struénim i pedagoskim pitanjima koja se tt gradi- va knjige. Prof. dr. sc. Borivoju Rajkoviéu zahvaljujem i na svestranoj potpori Koju ‘mi je pruZaotijekom rada na rukopisu. Zahvalan sam i bivSim studentima dodiplom- skog studija koji su u svojim izbomim i diplomskim radovima obradivali mnoge teme vezane uz sadraj kjige, gospodi Ivanki Bonadi za strpljivo tipkanje rukopisa, a indenjera Zelku Gladini za umjenost i entuzijazam u radu na pripremi cteza Tijekom dugog razdoblja rada na pripremi rukopisa moja pokojna supruga mr. c, Ana Jadrié bila mij stalniievor snage i davala mi je svaku moguéu podrSko. Meu ostalim, pritala e celokupni rukopis{ izadila vie raCunalni programa po- ‘moéa kojih su dobiveni mnogi simulacijski revulati prikazani u knjizi Posveéujuéi {oj ovu kajigu izrwavam samo djlié moje beskrajne zahvalnost J08 jednom Zelim istaknuti da pokojni prof. dr. sc. Botidar Franti¢ ima velikih zasluga za ukupan razvoj istrazivanja elektriénih strojeva kod nas, pa tako i za pojava ove knjige. Kao moj profesor i mentor magistarske radnje i doktorske di- sertacije bitno je utfecao na moj zanstveni i struéni razvoj na éemu sam mu trajno i duboko zahvalan. "Na kraj, izrazavam posebnu zahvalnost donatorima koji su novéanom potporom ‘omogueili cbjavljivanje ove knjige, ato su: Ministarstvo znanosti i tehnologije Re- publike Hrvatske, Kontar ~ Elekiroindustija Zagreb, Hrvatska elektroprivreda, Konéar — Elektritni uredaji Spit, Dalekovod Zagreb, Elektroprojekt inzenjering Zagreb i Omial Omi Split, u svibnju 1996. Martin Jadrié1. OSNOVE ANALIZE ELEKTRICNIH STROJEVA 141, UVOD ‘Suvremena analiza elektriénih strojeva temelji se na poopéenoj teoriji elektriénih. stroeva prinyjen elektroniGki raéunala. U poopéenoj tori elektrién esto} svodi na sustav magnetkispregnuti strunih krugova,u prvi sjedaim stupnjem slobode sfbanje, amet kojih se ostvanyjeeleltromehanigka pretvorba energj. Stoga sv 23 fnalizw elektieih stojeva od posebne vaznost maéeloelektromehanitke pretvorbe energie i torja magneski spregnuth srjnih kragova, Naelo elektromehanicke pretvorbe omoguéava dest elekitomagnetski moment iarezi kao funkja varjabli Stanja koje neste i landen tokovi, i mehanicki pomak rotor, Na taj se nin naponske jednadzbe, koje se postvlau na osnov teorije magnets spregmuth sj nih kragova, i jednadzba ravnotede momenata na osovini stroja (jednad3ba gibenja) povezuju u jedintveni gusty jednadZbi koji opisuje ladanjeelektriénog soja U ovor se poglaviju rzmata dvonsmotntranaformator kao naijednostavnit primjer magnetskispeegnatitstrajuih kragova.Zatim se na osnovi naa elekio- _eharigke pretvorbe enerije izvodiopéiiaraz za elektromagnetski moment. Na Iaje se defnira opi oblikjednadabi eekritnog sto na temelju th jednadibi, izvodi se blanca snageuelektriénom strojv. 1.2, MAGNETSKI SPREGNUTI STRUJNE KRUGOVI-TRANSFORMATORI ‘Magnetski spregnuti stryni krugovi ine osnovu rada transformatora i elek- twignih (rotacjskih) strojeva. U sludaju transformatora magnetska sprega mirujuéit21, OSNOVE ANALIZE ELEKTRUCNT STROIEVA sfrujnih krugova omoguéava promjenu naponske i strujne razine, a kod elektrignih strojeva magnetski spregnuti svici koji su medusobno pomimi omoguéavaju elek- tromehanitku pretvorbu energije. Buduéi da magnetski spregauti stujni krugovi ‘graju tako van ulogu u prijenosu i pretvorbi energije, vaino je utvediti jednadzbe koje opisuju njihovo pona8ane i izraziti ih u obliku koji je pogodan za analizu nesta- cionamih stanja. To se mode postigi ako se pode od dva miryjuéa strujna kruga koji su magnetski spregnuti kao u sluéaju dvonamotnog transformatora(s1. 1.2-1). Dva Ont 4M SL.1.2-1. Magnetiki spregnat strujni krugovi svitka s brojem zavoja N; iN; namotana su na zajednitku jezgra od magnetsko raterijala visoke permeabilnost = 1s. Permeabilnost 2raka ig izmosi 4- 10°", dok se, 2a transformatorske limove u praviu kreée w intervalu 2000 = x, 4 000. Opéenito se magnetski tok koji stvara bilo Koj svitak moze podijeliti na dvije kom- Ponente, rasipni koji se oznagava indeksom o i glavni (magnetizirajui) koji se oznaéava indeksom m. Svaka od ovih komponenata oznaéena je na stici 1.2-1 ertkanom linijor, « poztiva je smjer odreden pomoéu pravila desne ruke. Na slici 1.2-1. su kao pozitivne odsbranestruje koje ulaze u gomje stezaljkesvitka |i svitka 2. Medutim, treba spomenuti da sew anali2 transformatora kao pozitivna éesto bira struja koja izlei iz gomje stezaljkesvitke (namota) 2 prema trofiu, 1.2.1. Naponske jednadzbe i nadomjesna shema 'Na temelju slike 1.2-1, za magnetski tok koji ulantuje bilo koji zavoj svitke 1, ili svitka 2, moze se napisat (2) 22y Resipni tok gy stvara(uzbuduje) straja Koja tte kroz svitak 1 i on ulanéuje samo zavoje svitk 1. Sligno vrijedi za rasipni tok ga; njega uzbuduje struja koja teée kroz svitak 2 ion ulanduje samo zavoje toga svitka. Glavni tok gy tkoder je uebuden strujom ja glavni tok qa stujom a, lise oni razlkuju of rasipih tko- 12. MAGNETSKL SOREGNUTI STRUT KRUGOVI - TRANSFORNATOR! 3 ‘va po tome Sto ulanéuju zavoje obgju svitake. $ obzirom na odabrani smijer struja i natin namatanja svitaka na slic 1.2-1, tokOvi pi Ga S€ Zbrajaju, ako struje fy if imaju ist predznak. Drugim rijetima, ako su stvame struje j,i i istoga predznake, sviei 112 magnetizirju jezaru wistom smjera. Na temelju Il. Maxwellove jednadzbe (za kvazistacionarno stanje) mogu se postaviti naponske jednadsbe svitaka 1 i2 u matrignom obliku: w=Ris®, 023) dt ‘adje je R= dijag [R, R,)dijagonalna matrica otpora, a za vektore varijabli u ‘ransponiranom obliku mozemo napisati: or =[AA} 24) pri Somu f predstavijanapon, struju, ili ulanéeni tok. Otpori R, i Ri ulanéeni tokovi '¥) Vz Pripadaju svicima 1 i 2, redom. Ako se pretpostavi da ekvivalentni tok $, Ulanuje N; zavoja svitka 1, a tok, ulancuje N; zavoja svitka 2, za ulantene tokove mode se napisai We Mor 2s) Va = Nabe 12-6) ‘Ako se zanemari zasienje, magnetski je sustav linearan pa se 2a tokove na Aesnoj strani (1.21) i (1.22) mode napisati ot = Milos = Oot 27) mt = Miky = Om 12-8) G02 = Nabrhor = P2hor (12-9) 12 = Naish = Osh (2419) Adje su 2p, {Ag magnetske vodljvost rasipnih puteva, a, magnetska vodljivost Blavnog magnetskog puta. Za velitinu @= Ni, koja predstavija magnetomotormu sil uobitajen je i nazi projecanje koji emo ovdje upotebjavati. Magnets vod- {vost rasipnh putevaeiko se raguna, a nemoguée jue mjeiti. Naime, nije moguée ‘a temelju mjerenja odredit pojedine rasipne induktivitete. oaljvostglavmog magnetskog kruga, za jezgra na slic 2-1, move se odredi- tis dovoljnom toénoséu pomoéu dobro poznate formule: HS T° aay adie je / srednja ulna magnetskog puta, S presjek jezgre, a1 permeabilnost4 1 ossove ANALIZE BLEKTRICN STROIEVA ‘Uvedtavanjem (1.2-7)—(1.2-10) u (.2-1) i (1.2-2) dobiva se O1= Nido: + Mtn + Naish (12-42) 2 = Nabhan + Nalaty + Mihm (2413) ‘akon mnozenja (1.2-12) sa Nj i (1.2-13) sa Ny dobivaju se izrazi za ulantene tokove koji se mogu napisati u sljedeéem obliku: v= hit hab (244) v= hb +Lath (12-15) Samoinduktivitet ££, ase: 1 = Nig + Nig = Let + Dn 1.2416 Ly = Nilay + NB = bea + bn 2 ae $0 Loy Ly asipn aL {Lga lave induktvteti svitaka 12, redom, Meduin- dulsivitet LiL, medusebno su jednaki pa se moze napsat by = a= MNahe (1249 Ako se meduindultvitet ixaze pomoéu gavaih induktvitet: =, =, = Lam qpl tam yblans (249) ‘anton’ tokov mogu se izazitw obi ws = foie am i] (12-29) My 5 My 2 Gomje relacije upuéuju na dobro poznatu nadomjesnu shemu transformatora ili bilo koja dva magnetski spregnuta strujna kruga, U tu svrhu vala izviti supstituci- [ju varijabli, za Sto postoje dvije moguénosti. Mode se odabrati i; (N2/Ni)ip ili (N,/N2)i,, Razmotrit éemo prvu moguénost: ™ M AG (2-22) koja daje Ni Nai, Sto fizikalno znaéi da se uvodi nova varijabla if koja, kada tote kroz svitak 1, stvara isto protjecanje kao stvarna struja i, kada tede kroz svitak 2. 12. MAGNETSR SPREGNUTI STRUIME KRUGOVE = TRANSFORMATOR 5 Kate Seda je suja svitka 2 sveden (reduirans) na evita 1 Koj postje referent svi Na temelu (1 2-22) i jednakosti snag (ugfy= ui) dobiva se: (12-23) (2-24) UUvestavanjem (1.2-22) u jednadébe za ulandene tokove, te maaéenjem (1.2-21) 5 Mi/Ni supsttwiom Lp = Ly Lyn = (N2/Ni)PLy bv se: Vem Lot + hall +8) 225 Wi = Loa + Lm +B), (1.2-26) adje je: azz Naponskejedndahe (12-3) sada glse any fh = Ri (1.228) = By + 2, 12-29) a = Rei de” (1.2-29) ese : Be (&) Ry. (1230) Rg Len da “ j Lm uh Sl, 12-2, Nadomjesna shema dvosamotnog transformatora,6 OSNOVE ANALIZE ELECTINENIH STROIEVA ‘Naponske jednadibe (1.228) i (1.229) zajedno s jednadzbama za ulansene tokove (1.2-25) i (1.2-26) daju nadomjesnu shemn prikazanu na sl. 1.2-2. U nared- nim razmatranjima svedene veligine negemo posebno oznatavati. Pojava zajed- nitkog glavaog induktiviteta Ly, umjesto Ly i Zima. pouzdan je anak da su odnosne Jjednadbe napisane sa svedenim veliSinama, Treba spomentti da se prikazani postu- pak moze protrititako da se ukijuéi bilo koji bro) svitaka namotanih na istu jezeru. 1.2.2. Korijeni karakteristiéne jednaddbe, vremenske konstante Korijeni karakteristiéne jednadébe linearnog fizikalnog sustava sadr3e bitne informacije o njegovu viadanju u nestacionarnim stanjima. Pored toga, u konkret- ‘nom sluaju, analiza korijena karakteristigne jednadibe dvonamotnog transformato- +a daje moguénost da se veé sada objasne neki pojmovi koji se javljaju kod mnogo slogenijih straktura kakvi su rotacijskielektritn strojevi ‘Nakon svodenja, ako se po dogovoru izostavi posebno oznaéavanje svedenih veligina, naponske jednadabe (I.2-3) ostaju nepromijenjene i u razvijenom oblika BLE Taf) gaa ‘Veza izmedu struja i ulantenih tokova odredena je matricom induktiviteta Wek, (2-32) an a (12-33) \Nakon svodenja varijabli, pri tema kao referentni moze biti odabran primami ili sekundarni namo, induktvitet Ly i glase: y= Loy tly 1234) koja asi Ly = Lea + ln (12-35) Tz matrigne relacie (2-32) mogu se eksplicitno irazii struje: i=(L'y, (12-36) ade je (LJ inverzna matrica induktiviteta. U postupku odredivanja( drediti determinant matrce (1.2-33). Ta determinanta glasi: D koeficijent rasipanja: * prvo treba Lyla BAe je o 2-37) 12, MAGNETSKI SPREGNUTESTRUINT KRUGOVI = TRANSFORMATOR! 7 Sada se za inverenu matricu matrice (1.233) moze napisati wy (12-38) je su L L, yale Ja 12-39) tT 4 (12-39) Yeoh y=, (12-40) Gomnje veligine imaju odredeno fizikalno znaéenje, Kako je to uobiéajeno kod (otacijskit) elektrini stojeva, ki ky zovu se faktori ulancenja, a Li £5 prijelazni (Ccanzijentni) induktvitey, U inverznu matricu induktviteta uvedeni su faktori Uulanéenja,radije nego koefcijent rasipanjaprimara i sekundara 0, # Lg, /Lyp 03 = = Lay/Ly jt Se tako dobivaju Krai izes Fizikalno znaéenje prijeaznih induktiviteta (odnosno prijelaznih reaktancija) bit 6 podrobnije objainjeno kod asinkzonih i sinkronih strojeva u poglaviima 6. i 11. Ovdje éemo samo pokazati de se prakti¢ki radi o zbroju rasipnih induktiviteta primara i sekundara. Za induktivitet Lj, na temelju (1.2-34),(1.2-37) i (12-40), smote se napisati: £) 2, ~L2 la = Igy + Lygly /Lqs#hakon wvodenjafaktora wlan eenja ky Y= Le +haben (24n Za Lsotito vied 1h = by + hyLgt (12-42) U pravilu je glavni induktivitet mnogo veti od rasipnog (Lp, La) pa se moze tzeti dda je ky = ky = 1, odnosno L} = L = Loy Lag U daljnjem postupku potrebno je iz naponskih jednadzbi (1.2-31) eliminiratt ulangene tokove pomotu (1.2-32) i (1.2-33). il sire pomoéu (1.236) i (1.2-38). Ovelje 6emo primijenitipotonja moguénost jer daje odzedene prednosti pri razma- ‘ranju magnetski spregnutih strujaih krugova u nestacionarnim stanjima, premda to nije uobigajeno kod transformatora, Pomoéu (1.236), i uzimajuéi u obzir (1.238), dobiva se: i= E-bay) (2-43) 2=2W.-4n). (12-44)1, OSNOVE ANALIZE ELEKTRICNI STROIEVA tako da naponske jednadabe nakon eliminiranja stryja iz (1.231) glase By, + 17a a (12-45) yt emote gdje su 7} i 7} vremenske konstante namota 1 i namota 2, redom. U elektriénim stro- jevima one su peznate pod nazivom prijelazne ((ranzijentne) vremenske konstante: (12-46) 247 Primjenom Laplaceove transformacije na sustav (1.245) dobiva se: 1) ky 1 Fev =m + V0) (o+ Eh qv2 =m vO) (12-48) a 1) = tay [przhamnt¥.00, gdje su y(0) i p,(0) vrijednost varijablistanj u totki t= 0 (poéetn uvjet). Ako se determinanta sustava (12-48) izjednagi s nulom, dobiva se karaktersténa jednad- ba koje asi 2-49) ade je wzet0 u obzie 0° ae eae na=—alptg]* U slugaju kada su (nakon svodenja) parametri namota 2 jednaki parametrima ramota 1 (Ris Ry R, Lia Lai= Lp) moke se napisati T)= T5 T'ky= kam f,tako da se (1.2-50) jako pojednostavijuje i elas: (12-50) a2sy Sada se prijelazni indulaivitet mode izraziti kao laznu vremensku konstantu dobiva: Lf +8), tako da se 2a prie- 12, MAGNETSKI SPREGNUT! STRUM KRUGOVI --TRANSFORMATOR! 9 r=20+8 (12-82) Uveitavanjem te relacije u (I.2-50) dobiva se: (12-53) 12-54) ‘ odgovarajuée vremenske konstante glase: A bg t2ly ces a % (12-56) Za vremenske konstante odabrani su indeksi a i 6, radije nego 1 i 2, dase izbjegne ‘mijeSanje s indeksima primara i sekundara Za opéi slutaj, ij. kada je 7} + Ty ik, # ka, mogu se na temele ([,2-S0) defini- rat priblizne formule za Korijene p; ip, koje omogucavajy boli uvid u njihovu ovisnost o pojedinim parametrima namota primara i sekundara, U tu svrhu valja preurediti drugi Slaa na desnoj strani (1.2-S0)tako da glasi i(1,1)_@ afta 4o0Ty Bf Aye AL 1) fA sy lel z] Te AG z] Geng “*? i primijeniti pojednostavijenje tipa I= ~ 1-x/2, x<1. Buduéi da je ATE, AT HT €1, + dobrom totnoSeu mode se napisati 2ofiT i 2-98) 2aportvn’ prank deagoge ann ugorjj resi dobiva se aaa 2s)10 OsNOVE ANALIZE ELEKTRICNE STRONEVA Odgovarajuéa vremenska konstanta gla: R+G io Tae + (12-60) ‘edie su T,, i 7,, vremenske konstante namota | i 2 pri emu se podrazumijeva da je ddrugi namot otvoren, te je 2a njih uobiéajen naziv vremenske konstante otvorenog Jeruga: = Let hn 4 T= R (12-61) Lag t hing The ® (12-6) ee ‘Ako se vane negatvn predanak drugoga Sana u (12-56), dobiva se: Lt \+—2 (12-6) camer) eer Drugi se dlan na desnoj strani moZe zanemariti, jer u pravilu ne prelazi 2% vrijed= :na, pa Se 2a vremensku konstantu T, dobiva: Ti hme (1.2-64) Pomoéu (1.2-41)i (1.2-42), uz pojednostavijenjek,~ ky ~ 1, gomja relacija prelaziu Sa + baa y= tthe (12-65) RAR Vana je uotiti da je Ty,“ Tf znati da ée se u prijelaznim stanjima javiti dvije aperiodigne korponente, jeda sa sporim i druga s brzim priguSenjem. Prije- lazne pojave uz kratko spojeni sekundarni namot prikladan su primjer 2a analizu tin komponenata, U tu surhu prethodno Gemo definirati operatorsku impedanciju, 1.2.3. Operatorska impedancija u kratkom spoju Jednaddbe transformatora s kratko spojenim namotom 2 dabivaju se uvrstava- rnjem uz = 0 u (1.2-48), Ako su i potetni uvjeti jednaki nuli, naponske jednadzbe clase: (12-66) 12, MAGNETSK SPREONUTLSTRUINI KRUGOVI - TRANSFORMATOR 11 RieSenja y,(p) i ya(p) mogu se odrediti metatiom determinant. Determinanta sustava (1.266), koja je dana na ijevoj strani (1.2-49) mode se izrazti u obliku: D(p)=(p~ PMP Pr) (12-67) ‘adje su p; i py korijeni karakteristine jednad2be (1.2-49). Determinante D, i D; alase if) Deanletz] (12-68) De st, (2-69) r pase jeSenja za ulantene tokove u donjem podrudju mogu izrazti u obliku: 1 pte 1 E 1.2-10) P= 4 Dep : eet pag hol a7 wut Ty am) Ya temelju (12-43) (1.2-48 efenja za sje u donjem pod gles: Lap A 127 i" Dw ae bp = L279 eet DUD) as Risen a str jy mode naps olka 4(P) (12-74) Alp)” ‘adie Z(p)predstavja operstorsku impedaneiju transformatora kada je sekundarni ramot kzatko spon: 2 (p= 42D. Ho ote») aes qu +P me P ‘Ako se pretpostavi da je kratko spojen primamni namot,slitno bi se mogla definirai impedancija Z,(p). Pomoéu (1.2-53) i (1.2-4), 2a slutaj kada su parametri pri- ‘marog i seckundamog namota (nakon svodenja) medusobno jednaki, dobiva se:121 0sN0ve ANALIZE ELEKTRIONH STROIEVA (R+ pL MR+ ply +2Ly)] (12-76) RH ply + Ly) Alp) = Za) Rls plea Re SI. 12-3, Operstorska nadomyjesnasheme ansformatoraskratko spojenim sekundarom, ‘Na temelju (1.2-74) i (1.2-76) mote se konstruirati operatorska nadomjesna shema transformatora prikazana na slici 1.23, Pritom je uzeto u obzir da se struktu- ra nadomjesne sheme ne mijenja ako se parametr prinara i sekundara razlikuju Za ilustaciju ponafanja magnetski spregnutihstrujih krugova u nestacionarnim stanjima pouino je razmotriti odziv wransformatora s kratko spojenim sekundarom na ‘skokovitupojavu istosmjemog napona na stezalkama primara, Jednostavnosti radi, pret- ppostavja se da su paramet primar i sekundara (nakon svodenjs) medusobno jednaki ‘Ulezna dara funkcija napona preslikava se kao: uy, : ay) pase ma temeju (1.2-74 (1.276) 2a str dive: Rt plls thn) (A a preslikavanje gomieg izraza u vremensko podrutje mode se primijeniti Heavisideov 1azvo) koji gsi [7]: Gas) ‘gdje su p, (k= 1,2... m)korijeni jednadabe DXp) = 0. Ako je m stupanj polinoma u broj- nik, B(p), mora bitin = Primjena (1A~3) na (1A-2) daje: B(p)= ply + Lg) +R (a4) 12 MAGNETSRI SPREONUT STRUIMI KRUGOMI - TRANSFORMATON 13 DLP)= (Phe + RU Ply + 2g) + RY (1A) Di(p)= Lal P(Ly + 2Lq)+ R}+ (Ply + Ril + bm) (1A6) Korijeni karakterstiéne jecnadbe dani su u (12-53) i (1.2-S4) tako da se ne temelju Bp) = — Palm 2g D(P:) = 2Rg + Fla thy a7 Pored stacioname struje /)= Ui/R, javljaju se jo8 dvije aperiodiéne komponente (sl 1A=1). One imaju jednake potetne vijednosi[/,(0) = fg(0)= —U;/2R) ali su im vre- smenske konstante bitno razlifte (7, > T,) 4b, o \ Sl, 1A-L. Odeiv sre primara kratko spojenog transformatora na udaru fankeiju napons, [Na temelju nadomjesne sheme na slci 1.2-3. moze se postavti jednadzb: (+h) pla + R+ ply) =0, (a8)141, OSNOVE ANALIZE ELEKTRICN STROIEVA cadakle se pomoéu (1A~2) dobivarjeSenje 2a sry i Pe (A-9) PRE PLMR+ Dl, FPL) [Nakon rimjone (1A-3) na dest stra game rela vemenskom se pod dbive ee el rtie — T e af on Grafik prikaz gornjeg rjeenja dan jena s. LA~2. a 2 ‘ ° 2" fae inp = ul 7 Ee ‘Si. 14-2, Odziv struje sekundara koji odgovara slic 1A Za stroju magnetizianja, ig i+ i, zbrajanjem (1-7) i(1A~10) dobiva se aay aki, tok u jezgri rast w skladu s vremenskom konstantom T= (L* 2iy)/R, dok je slugaju otvorenog sekundare 2a to mjorodavns vremenska konstanta Ti, (Loy + Lq)/Ri ‘Buduei da je. sluéaju transformatora sa feljeznom jezgrom L,, » Ly, bitée 7, = 9T,.. Na primame stealjketansformatra iz prijs 1A utente £= 0 prijs se iamjenit napon: = ¥2U sina), Treba odd vemensk oda prime stuj uz pretpostav das poeta uel jedan ‘Rad! primjeneLaplaceovetasfonmaie pogodno je izmjnisinagon iit w Xomplesoom oli, uve tenutatnu Kompletsn wijednst oj gla 12. MAGMETSKI SPREGNUT! STRURI KAUGOVI - TRANSFORMATOR! 1S Biuyelousey = V2 [eos (wr+a,)+ fsin(wyt+a,)) BA) Za trenvtatnu vrijednost mote se uzet reali il, kao u promatranom sluéau, imaginami io kompleksnog izraza. Buduéi da je fe" = 1/(p~ jo), preslkavanjem se dobive: 1 4(p)= 20,2" a B2) Pie; pa na eeu (12-74 (.2-76 rede uu las ave 2a faye HOD ans) C= EPP) Omjer Dip)/B(p) predstavije operatorsku impedanciju koja je definirana u (1.2-75), cdnosno u (1.2-26) 2a sluéaj kada su parametri primara i sekundara medusobno jednaki “Trebs napomenuti da (1B-3) predstavl odziv bilo koje pasivne mreBe s R, L parametri- ‘ma na uklspanje sinusnog napona ako je D(p)/B(p) operatorska impedancija te mrede, ‘Budi daje B() = pB(P), mora biti (0) = 0, pa se primjenom (1A-3) na (1B-3) u vremenskom podruéju dabiva: $ Bee) i = Vie 3 Be ie Date nde je py = ja, 8 pz Jesu Korijeni karakteristitne jednadsbe D(p) 0, koji su za dvo- ‘namotni transformator dani u (1.2~58). Na temelju iraza za derivaciju nazivnika: d(p)= D(p)+(p~jw)D(P), (1B-5) Pd) (1B-4) dobiva se: jen), (Pe JO)D (pp), R12 ap a ‘Sada se (1B-4) mote iraziti kao: ja] BLO) oe 4S Ble) = Buyer ett 4 SPU) os aa ae 2D ed Iarez D(jo)/B(jo) predstavlja impedanciju kratkospojenog transformatora, Z,. U daljnjem postupke taj se fez mote pojednostavnitijerje R-*w,(Ly* ,,). Uame lise to ww obzir, na temelu (1.2~16) za p = jen, dobiva se: = (FER jal.) = 2YR + KRM, «By