UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
PROIZVODNO MAINSTVO

STUDIJSKI PROGRAM
II ciklusa studija
usmjerenja:

Industrijski inenjering
i
Proizvodne tehnologije
s primjenom od akademske 2015/16 god.

Univerzitetska 4, 75000 Tuzla, +387(0)35 320920, +387(0)35 320921,

mf@untz.ba , www.mf.untz.ba
1

I Opi dio
1. Struni i akademski naziv i stepen koji se stie zavretkom studija I
ciklusa
Zavretkom studija II ciklusa student stie akademsko, odnosno struno
zvanje magistar mainstva.
2. Uslovi za upis na studijski program
Upis na studijski program II ciklusa studija, smjer proizvodno mainstvo
(oba usmjerenja) vri se na osnovu javnog konkursa, kojeg raspisuje Senat,
na prijedlog NNV-a/UNV-a fakulteta/ADU-a. Pravo upisa na II ciklus studija
imaju sva lica koja su zavrila I ciklus studija smjer: proizvodno mainstvo, a
klasifikacija i izbor kandidata za upis vri se na osnovu rezultata postignutih
tokom I ciklusa studija, te drugih kriterija u skladu s procedurama koje utvruje
Senat Univerziteta u Tuzli. Ostali uslovi za upis kandidata i druga pitanja koja
se odnose na II ciklus studija, blie se utvruju Statutom Univerziteta u Tuzli,
Pravilnikom o studiju II ciklusa i studijskim programom.
3. Naziv i ciljevi studijskog programa
Mainstvo je inenjerska disciplina koje primjenjuje znanja baznih
nauka, prvenstveno matematike, fizike, i hemije pri analizi, projektovanju,
izradi i odravanju mehanikih komponenata i sistema. Krajnji cilj tj. svrha
mainstva je proizvodnja nekog uporabnog, korisnog predmeta (konstrukcije)
koji e imati tono odreenu, praktinu primjenu.
Smijer proizvodno mainstvo fokusira se na edukaciju studenata u
ovladavanju osnovnim znanjima o principima mehanike, metarijala, energije, s
posebnim osvrtom na transformaciji materijala (prvenstveno metala) u
odgovarajui oblik, njihovo inkorporiranje u sklopove, te u konanici u
stvaranje gotovih upotrebljivih proizvoda. Osim toga, kao nerazdvojni segment
gore navedenih aktivnosti su saznanja o projektovanju, upravljanju i
odravanju proizvodnih sistemima i njihovih komponenti, radu na raunarima,
organizacijskim konceptima, kao i svih djelatnosti koje osiguravaju nesmetano
odvijanje proizvodnog procesa.
U okviru II ciklusa studija na smjeru proizvodno mainstvo, a u cilju
stjecanja specifinih strunih i naunih saznanja, nastavni proces je realiziran
u okviru dva studijska usmjerenja: industrijski inenjering i proizvodne
tehnologije.
Industrijski inenjering usmjeren je ka educiranju studenata u irokoj
oblasti projektovanja, organizacije, upravljanja, istraivanja i razvoja
proizvodnih procesa i sistemima, te uvoenju novih koncepcija proizvodnje.
Realizacijom planiranog nastavnog plana i programa studenti e se upoznati
sa:
- principima projektovanja, organizacije i upravljanja proizvodnim
procesima i sistemima;
- reinenjeringom postojeih proizvodnih procesa i sistema;
2

- nainima provoenja analize i unapreenje segmenata proizvodnih

aktivnosti ili proizvodnog sistema u cijelosti, osobito sa aspekta
tehnike uinkovitosti;
- principima implementacije novih inenjerskih paradigmi u oblasti
projektovanja, organizacije i upravljanja proizvodnim procesima i
sistemima;
- primjenom suvremenih metoda i pristupa industrijskog inenjeringa u
cilju planiranju i optimiranju procesa ve u fazi projektovanja
proizvodnih sistema;
- istraivanjima i razvojem proizvodnih procesa i sistema, logistikih
procesa i lanaca, sistema osiguranja kvalitete, osobito uvoenjem
novih koncepcija poslovne izvrsnosti: CRM, RCM, SCM, TQM,
CAMS, ERP, BI.
Proizvodne tehnologije imaju za cilj edukaciju studenata iz oblasti
istraivanja i razvoja obradnih procesa, modeliranja, simulacije i optimizacije
obradnih procesa, optimalnog upravljanja obradnim procesima te uvoenja
novih proizvodnih tehnologija. Realizacijom planiranog nastavnog plana i
programa studenti e se upoznati sa:
-

specifinostima pojedinih proizvodnih tehnologija s aspekta promjena

koje izazivaju u materijalu tokom obrade;
metodama ispitivanja obradivosti materijala te mogunostima izbora
optimalne kombinacije materijalproizvodna tehnologija;
znaajem primjene virtualnih analiza obradnih procesa, u prvom redu
FEM analize i CAM analize, u svakodnavnoj inenjerskoj praksi;
procedurama i tehnikama modeliranja i optimizacije kroz njihovu
primjenu na obradnim procesima tipinim za ue privredno okruenje;
znaajem primjene tehnika modeliranja i optimizacije, u svakodnavnoj
inenjerskoj praksi, u cilju podizanja konkurentnosti preduzea kroz
optimalno upravljanje obradnim procesima;
meminovnou primjene novih tehnologija s ciljem podizanja
konkurentnosti preduzea kroz poveanje konkurentnosti proizvoda.

4. Trajanje II ciklusa i ukupan broj ECTS bodova

Trajanje II ciklusa obrazovanja na studijskom odsjeku Proizvodno
mainstvo (oba usmjerenja) je 2 semestara (1 godina), a po zavretku
obrazovanja student ostvaruje ukupno 60 ETCS bodova. (svaki semestar po
30 ECTS).
5. Kompetencije i vjetine koje se stiu kvalifikacijom (diplomom)
Nakon uspjenog zavretka
usmjerenja e biti osposobljeni da:
-

studijskog

programa

studenti

oba

prepoznaju neophodnost cjeloivotnog uenja;

budu profesionalno i etiki odgovorni;
procjenjuju okolina ogranienja i sigurnosne aspekte u inenjeringu;
3

budu svjesni injenice da iznalaenje rjeenja ponekad zahtijeva

poznavanje i razmatranje neienjerskih pristupa, kao npr. ekonomski i
drutveni utjecaji;
imaju zavidan nivo pisane, verbalne i vizualne komunikacije o tehnikim
pitanjima, kako na materinjem tako i na nekom od stranih jezika
(engleski).

Osim navedenih optih osposobljenosti

Industrijski inenjering e biti osposobljeni da:
-

usmjerenja

definiu i razumiju osnovne pojmove iz oblasti industrijskog

inenjeringa;
pravilno interpretiraju znaenje, utjecaj, karakteristike, meuodnose,
pojedinanih segmenata koji ine proizvodni sistem, kao i odnose
proizvodnog sistema sa ostalim poslovnim sistemim;
primjene razliite metode i pristupe koji osiguravaju implementaciju
sistema industrijske logistike u cijelosti ili njegovih pojedinih segmenata
u svakodnevnoj praksi unutar proizvodnog sistema;
osmisle i predloe primjenu mehatronikih sistema u cilju podizanja
tehnolokog nivoa proizvodnog sistema;
analiziraju, osmisle, predloe i implementiraju sisteme upravljanja
proizvodnog sistema potujui suvremene metode i praksu, te
specifinosti pojedinih pristupa;
na osnovu postavljenih zahtjeva izvri izbor odgovarajue proizvodne
tehnologije uz iznalaenje optimalne kombinacije materijal-proizvodna
tehnologija;
analiziraju, osmisle, predloe, projektuju i implementiraju montane
sisteme;
analiziraju postojee stanje, predloe i projektuju naine uvoenja i
koritenja CIM rjeenja u skladu sa konkretnim zahtjevima proizvodnog
preduzea;
prikupljaju i obrauju informacije, modeliraju i simuliraju pojedinane
procese unutar proizvodnog sistema, ali i proizvodni sistem u cijelosti;
donose validne zakljuke u smislu predlaganja rjeenja za unaprjeenje
postojeeg stanja s ciljem podizanja kompetitivnosti proizvodnog
sistema.

Osim navedenih optih osposobljenosti

Proizvodne tehnologije e biti osposobljeni da:
-

studenti

studenti

usmjerenja

na osnovu dostupnih informacija o materijalu procijene njegovu

obradivost pojedim proizvodnim tehnologijama, te na bazi dobijenih
rezultata izaberu najadekvatniju tehnologiju;
odrede metodologiju poboljanja obradivosti materijala odreenom
proizvodnom tehnologjiom;
analiziraju mogunosti primjene virtualnih analiza u skladu sa
konkretnim zahtjevima, te kroz njihovu aplikaciju omogui realizaciju
postavljenog cilja;
uspjeno koriste dostupne softverske pakete za 2D i 3D virtualne
analize obradnih procesa;
4

na osnovu konkretnih zadataka analiziraju rezultate provedenih analiza

te u to kraem vremenskom periodu predloe eventualne korekcije
procesnih parametara ili putanje alata, s ciljem unaprijeenija obradnog
procesa i poboljanja kvalitativnih karakteristika proizvedenih dijelova;
analiziraju mogunost primjene eksperimentalnog istraivanja u
rjeavanju praktinih problemam te izaberu odgovarajui tip
eksperimentalnog plana za realizaciju postavljenog cilja;
uspjeno koriste dostupne alate za statistiku analizu i simulaciju
obradnih procesa;
analiziraju mogunosti primjene novih proizvodnih tehnologija u skladu
sa konkretnim zahtjevima, te preferiraju odgovarajuu tehnologiju za
realizaciju postavljenog cilja;
uspjeno primjenjuju steena znanja dostupnih tehnologija u bliem
privrednom okruenju iz grupe obraenih tehnologija.

6. Uslovi prelaska sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih

oblasti studija
Uslovi prelaska izmeu studijskih odsjeka i usmjerenja II ciklusa
obrazovanja na Mainskom fakultetu Univerziteta u Tuzli u okviru istih ili
srodnih oblasti studija definirani su Pravilnikom o organizovanju II ciklusa
studija. Ukoliko student prelazi sa druge VU (srodna oblast studija) uslov je
da se Komisijski izvri ekvivalencija (usporedba nastavnih planova i
programa), ime se utvruje broj ostvarenih ETCS bodova, broj predmeta koji
se mogu priznati i broj predmeta koje student mora dodatno polagati.
7. Lista predmeta i broj sati potreban za njihovu realizaciju, te pripadajui
broj ECTS bodova
7.1. Usmjerenje: INDUSTRIJSKI INENJERING
II ciklus

Zimski semestar

Ljetni semestar

Predmet

ECTS

Industrijska logistika
Kompjuterski podrana
proizvodnja
Montani sistemi
Upravljanje proizvodnjom
Studija rada i vremena
Modeliranje obradnih procesa

2
2
2
2

1
1
1
0

0
1
0
1

5
6
4
4

Zavrni rad magistarski

UKUPNO

7.2.

ECTS

30
12

Usmjerenje: Proizvodne tehnologije

5

30

30

II ciklus
Predmet
Nove proizvodne tehnologije
Tehnologinost materijala
Brza izrada prototipa
Konstrukcija deformacionih i
obradnih maina
Virtualne analize obradnih
procesa
Modeliranje i optimizacija
obradnih procesa

Zimski semestar

Ljetni semestar

ECTS

2
2
2
2

1
0
0
1

1
1
1
0

5
5
5
5

Zavrni rad magistarski

UKUPNO

ECTS

30
12

30

30

8. Uslovi upisa u sljedei semestar, odnosno narednu godinu studija, te

nain zavretka studija
Student koji je izvrio sve obaveze utvrene nastavnim planom i
nastavnim programom, Statutom i drugim optim aktima, nakon ovjerenog I
semestra II ciklusa studija, te poloenih predmeta moe ostvariti 30 ETCS
bodova. U II semestru II ciklusa studija student pored samostalnog
istraivakog rada pristupa izradi i odbrani zavrnog rada i na taj nain moe
ostvariti dodatnih 30 ETSC bodova. Uslovi upisa u II semestar, te nain
zavretka studija utvreni su Zakonom, Statutom i Pravilima studiranja II
ciklusa studija na Univerzitetu u Tuzli. Zavretkom II ciklusa obrazovanja
student stjee ukupno 60 ECTS bodova.
9. Nain izvoenja studija
Studij je organizovan kao redovni studij.
10. Uslovi nastavka studija
Nakon zavrenog studijskog programa odsjeka proizvodno mainstvo,
oba usmjerenja, mogue je nastaviti III ciklus studija. Upis na studij vri se na
osnovu javnog konkursa kojeg raspisuje i njegov sadraj utvruje Senat, na
prijedlog NNV-a fakulteta. Konkurs se raspisuje u pravilu tri mjeseca prije
poetka nastave.
11. Druga pitanja od znaaja za izvoenje studijskog programa.

Nastavni programi za usmjerenje

INDUSTRIJSKI INENJERING

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Industrijska logistika

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: Ciljevi predmeta:

Upoznati studente sa osnovnim pojmovima iz oblasti industrijske logistike;
Predstaviti studentima pojedinane segmente logistikog sistema proizvodnog
preduzea, njihove pojedinane karakteristike i specifinosti, te primjere dobre
prakse pri implementaciji istih;
Prikazati razliite pristupe, metode i naine implementacije sistema
industrijske logistike u svakodnevnoj praksi proizvodnog preduzea kao i
procedure implementacije pojedinih logistikih segmenata u svakodnevno
poslovanje preduzea;
Ukazati studentima na potrebu i znaaj implementacije suvremenih logistikih
koncepata u radu preduzea s ciljem izgradnje i podizanja nivoa konkurentske
prednosti preduzea.
Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:

Definie osnovne pojmove iz oblasti industrijske logistike;

Pravilno interpretira znaenje, utjecaj, karakteristike, meuodnose,
pojedinanih segmenta sistem industrijske logistike, ali i odnosa ovoga
sistema sa ostalim sistemima koji funkcioniu unutar proizvodnog preduzea;
8

Primjeni razliite metode i pristupe pri implementaciji sistema industrijske

logistike u cijelosti ili njegovih pojedinih segmenata u svakodnavnoj praksi;
Uspjeno analizira rezultate provedenih aktivnosti na implementaciji sistema
industrijske logistike ili pojedinih njegovih segmenata u proizvodnom
preduzeu;
Sumira postojee rezultate, te predloi mjere za poboljanje rada postojeeg
sistema industrijske logistike u cijelosti ili njegovih pojedinih segmenata s
ciljem podizanja nivoa konkurentnosti proizvodnog preduzea;
Evaluira stanje nakon implementacije predloenih mjera, te da ocjenu
realizacije provedenih aktivnosti.

Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Osnovni pojmovi i definicija logistike;

Logistiki sistemi;
Logistika unutar poslovnih funkcija preduzea;
Odnos logistike i drugih funkcija u preduzeu;
Logistiki podsistemi preduzea;
Lanci snabdijevanja;
Logistika usluga;
Sistemi transporta u logistici;
Upravljanje zalihama;
Sistemi pakovanja;
Sistemi skladitenja;
Logistika povrata;
Upravljanje kvalitetom u logistici;
Strateko upravljanje industrijskom logistikom;
Informatika podrka industrijskoj logistici.

Nain realizacije nastave

Predavanja teorijska predavanja, aktivna dvosmjerna komunikacija student

profesor, koritenje popratnih multimedijalnih sredstava, te tehnika aktivnog
uenja, obavezno prisustvo studenata;
Auditorne vjebe rjeavanje problema sa zadatcima vezanim za tematiku
izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student asistent;
Laboratorijske vjebe radu laboratoriji, stjecanje praktinih vjetina vezanih
za tematiku izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student
asistent;
Testovi iz teorije rjeavanje testova;
Testovi sa zadatcima rjeavanje testova;
Seminarski/grafiki radovi samostalan rad studenta na rjeavanju
postavljenog problema;
Konsultacije pojanjavanje eventualnih nejasnoa vezanih za tematiku
izuavanog predmeta.

Metode provjere znanja:

Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima

tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju:

Odbrana
seminarskih/grafikih
radova

student
brani
pred
profesorom/asistentom svoj rad odgovara na postavljena pitanja;
Testovi (iz teorijskog dijela i sa zadatcima) student rjeava postavljenja
pitanja/zadatke u zadanom vremenskom periodu vezanih za tematiku
izuavanja;
Izvjetaj sa laboratorijskih vjebi podnoenje izvjetaja o aktivnostima
vezanim za realizaciju odreenih laboratorijskih vjebi, odgovaranje na
postavljena pitanja asistenta;
Zavrni ispit usmeni odgovor na postavljena pitanja profesora;
Popravni ispit (pismeni) rjeavanje postavljenih pitanja/zadataka u zadanom
vremenskom periodu vezanih za tematiku izuavanja.
Popravni ispit (usmeni) - usmeni odgovor na postavljena pitanja.

Nain ocjenjivanja:
Na osnovu prikupljenih bodova student studentu se upisuje ocjena u indeks.
Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70%
predavanja i vjebi.
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:
Aktivno uee tokom izvoenja nastave
15 bodova
Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit
55 bodova
ukupno
100 bodova

Preporuena literatura:
1. Vasiljevi D., Jovanovi B., Menadment logistike i lanca snabdevanja,
Univerzitet u Beogradu, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 2008.
2. M.J. Kilibarda, S.M. Zeevi, Upravljanje kvalitetom u logistici, Univerzitet u
Beogradu, Saobraajni fakultet, Beograd, 2008.
3. Bloomberg J.D., LeMay S., Hanna J.B., Logistika, Biblioteka Gospodarska
misao, MATE, Zagreb, 2006.
4. Segetlija Z., Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,
2002.
5. Zelenika R., Prometni sustavi, Tehnologija-organizacija-ekonomika-logistikamenadment, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.
6. Johnson J.C., Wood. D.F., Wardlow D.I., Marphy P.R., Contemporary
Logistic, Prentice Hall, New Jersy, 1999.

10

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Montani sistemi

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa:

Ciljevi predmeta:
Osnovni ciljevi kursa su:
-Ovladati postupcima stacionarne montae
-Uvesti pojam ekonomskih tolerancija
-Ovladati metodama ralanjivanja rada
-Ovladati metodama studije rada
-Izjednaavanje takta montae
-Optimizacija razmjetaja opreme kao vie predmetnih montanih linija
-kod stacionarne montae ovladati organizaciom metodama pripreme rada
Imajui u vidu da se montaa obavlja runo, mehaniki i automatizovano studenti
trebaju znati odrediti granicu primjene pojedinih postupaka.
Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:
-

Izvre reinenjering postojeih montanih sistema

odrede granicu uvoenja mehanizovanog ili automatizovanog naina
montae
projektovanje tehnolokih postupaka montae
ovladati ivotnim ciklusom proizvoda
11

Ovladati postupcima montae

optimizirati tehnoloki proces montae

Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Pojam procesa montae

Metode procesa montae
Organizacioni oblici postupka montae
Projektovanje procesa montae
Uticaj konstrukcije proizvoda na proces montae
Osnove programiranja robotiziranih montanih sistema
Projektovanje raunarski integrisanih procesa montae

Nain realizacije nastave:

Da bi studenti stekli oekivane kompetencije i bili osposobljeni za rad bez dodatne
edukacije koriste se sljedei oblici nastave:
- Predavanja
- Teorijske vjebe
- Laboratorijske vjebe
- Timski projekti
- Oigledna nastava
Metode provjere znanja:
Tokom semestra student ima mogunost interaktivnog uea u nastavi
(predavanje P, teorijske/auditorne vjebe TV/AV , laboratorijske vjebe LV i
oigledna nastava ON) Prisustvo nastavi je obavezno i vri se evidencija na
posebno pripremljenom obrazcu. Prema pravilima studiranja na prvom ciklusu
student moe izostati ukupno tri (3) puta sa predavanja i tri (3) puta sa vjebi, dok
programske zadatke i laboratorijske vjebe i oiglednu nastavu mora izvriti. U
sluaju bolesti ili izostanka do 3 puta studentu se preporuuje nadoknada a za
sluaj dueg odsustva zbog bolesti ili drugih razloga student gubi pravo potpisa
( regulisano pravilnikom o studiranju). Metode koje se koriste su:
iva rije kontakt uz vizualizaciju tematike uz pomo krede i table,
projekcije pomou grafoskopa, video projektora ili kod
oigledne nastave
vizuelizacija realnog procesa.
Projekti koje studenti rade grupno (radi osjeaja za kolektivni timski rad
oslikavanju algoritma kojeg treba ispotovati u svim fazama razvoja i realizaciji
proizvoda. Projekti objedinjavaju znanja iz konstrukcija, tehnologija, tehnolokih
postupaka, obradnih sistema, alata, transporta, sistema kvaliteta, optimiranja po
trokovnom koliinskom i vremenskom principu.
Nain ocjenjivanja:
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:

Aktivno uee tokom izvoenja nastave

12

15 bodova

Seminarski rad

Pismeni/usmeni ispit.............................................55 bodova

30 bodova

ukupno

100 bodova

Preporuena literatura:
1. Milan Jurkovi, Demo Tufeki-Tehnoloki procesi-projektiranje i modeliranje,
Tuzla, 2000.
2. Ilija osi,Dragan Mili-Montani sistemi, Beograd, 2000.
3. J.Weller-Montage Sistem, Berlin Verlog, 1990.

13

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Modeliranje obradnih procesa

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: Ciljevi predmeta:

Upoznati studente sa osnovama proizvodnih tehnologija;

Upoznati studente sa metodologijom izbora materijala za poznatu proizvodnu

tehnologiju;
Za svaku grupu tehnologija, napraviti komparaciju novih sa konvencionalnim
tehnologijama, te ukazati na prednosti primjene;
Predstaviti studentima oblasti primjene novih tehnologija.

Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:

Definie osnovne pojmove iz oblasti proizvodnih tehnologija;

iznae optimalnu kombinaciju material proizvodna tehnologija;
Steknu osnove neophodne za projektovanje i analizu proizvodne tehnologije;
Na osnovu postavljenih zahtjeva izvri izbor odgovarajue proizvodne
tehnologije.

Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Proizvodne tehnologije - opti pojmovi i klasifikacija;

14

Izbor materijala;
Rezanje velikim brzinama;
Rezanje vodenim mlazom;
Elektroeroziona obrada;
Ultrazvuna obrada;
Tehnologija rezanja mikro-dijelova;
Uvod u tehnologije prakastih materijala;
Injekciono presanje metala i keramike (PIM);
Sinterovanje metala i keramike;
Fino razdvajanje presovanjem;
Superplastino deformisanje;
Hidrodeformisanje;
Termike i termohemijske obrade materijala;
Tehnologije povrinske zatite.

Nain realizacije nastave:

Predavanja se izvode na klasini nain, koritenjem multimedijalnih resursa te
tehnikama aktivnog uenja i uea studenata.
Metode provjere znanja:
Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima
tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju: ocjenu kako individualnih tako i
grupnih aktivnosti u toku semestra, izradu seminarskog rada kao i finalnu ocjenu
znanja u pismenom I/ili usmenom obliku. Time se svim studentima koji imaju razliite
afinitete omoguava jednak tretman (pismena i/ili usmena provjera znanja).
Nain ocjenjivanja:
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:

Aktivno uee tokom izvoenja nastave

Seminarski rad

Pismeni/usmeni ispit.............................................55 bodova

15 bodova
30 bodova

ukupno

100 bodova

Preporuena literatura:
1. Rajiv Asthana, Ashok Kumar, Narendra B. Dahotre: Materials Processing
and Manufacturing Science
2. Ahmet Aran, Manufacturing properties of engeneering materials, Lecture
Notes, 2007.godine.
15

3. Serope Kalpakijan. Steven R.Schmid: Manufacturing processes and

engineering materials, Ilinois Institute of Technology, Prentice Hall, 2003.
4. Powder metal technologies and aplication, ASM Handbook Committee,
1998
5. M. Oru, R. Sunulahpai: Savremeni metalni materijali, Zenica, 2005
6. F. V. Lenel, Powder Metallurgy: Principles and Applications, Princeton, NJ
Randall M. German; Animesh Bose: Injection Molding Metals and
Ceramics
7. Peter R. Brewin, Olivier Coube, Pierre Doremus, James H. Tweed:
Modelling of Powder Die Compaction

16

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Studij rada i vremena

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Status predmeta

(obavezni./izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: Ciljevi predmeta:

Upoznati studente sa osnovnim pojmovima iz oblasti studije rada i vremena;
Predstaviti studentima pojedinane segmente naina sprovoenja studije rada
i vremena, te primjere dobre prakse pri implementaciji istih;
Prikazati razliite pristupe, metode i naine primjene studije rada u
svakodnevnoj praksi proizvodnog preduzea kao i procedure implementacije
naina normiranja postupka rada;
Ukazati studentima na potrebu i znaaj implementacije suvremenih koncepata
u radu preduzea s ciljem izgradnje i podizanja nivoa konkurentske prednosti
preduzea kroz svakodnevnu primjenu studije rada i vremena.
Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:

Definie osnovne pojmove iz oblasti studije rada i vremena;

Pravilno interpretira znaenje, utjecaj, karakteristike, meuodnose, sastava
pojedinanih vremena tokom realizacije procesa rada;
Primjeni razliite metode i pristupe pri implementaciji studija rada i vremena u
svakodnavnoj praksi;
Uspjeno analizira rezultate provedenih aktivnosti na implementaciji studija
rada i vremena u proizvodnom preduzeu;
Sumira postojee rezultate, te predloi mjere za poboljanje rada postojeeg
sistema rada s ciljem podizanja nivoa konkurentnosti proizvodnog preduzea;
17

Utvrdi normu rada za posmatrani proces proizvodnje;

Evaluira stanje nakon implementacije predloenih mjera, te da ocjenu
realizacije provedenih aktivnosti.

Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Osnovni pojmovi i definicija studije rada i vremena;

Studija sluaja;
Studij i analiza vremena rada (MTM, WF, BMT, DMT, MTA, MCD);
Nain utvrivanja vremena;
Statistika obrada vremena;
Projektovanje, terminiranje i normiranje postupaka rada u proizvodnji i
montai;
Faktori proizvodnje i gubitaka;
Analiza gubitaka u radu;
Uticajni faktori proizvodne opreme na koritenje kapaciteta proizvodnog
sistema;

Nain realizacije nastave

Predavanja teorijska predavanja, aktivna dvosmjerna komunikacija student

profesor, koritenje popratnih multimedijalnih sredstava, te tehnika aktivnog
uenja, obavezno prisustvo studenata;
Auditorne vjebe rjeavanje problema sa zadatcima vezanim za tematiku
izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student asistent;
Laboratorijske vjebe radu laboratoriji, stjecanje praktinih vjetina vezanih
za tematiku izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student
asistent;
Testovi iz teorije rjeavanje testova;
Testovi sa zadatcima rjeavanje testova;
Seminarski/grafiki radovi samostalan rad studenta na rjeavanju
postavljenog problema;
Konsultacije pojanjavanje eventualnih nejasnoa vezanih za tematiku
izuavanog predmeta.

Metode provjere znanja:

Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima
tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju:

Odbrana
seminarskih/grafikih
radova

student
brani
pred
profesorom/asistentom svoj rad odgovara na postavljena pitanja;
Testovi (iz teorijskog dijela i sa zadatcima) student rjeava postavljenja
pitanja/zadatke u zadanom vremenskom periodu vezanih za tematiku
izuavanja;
Izvjetaj sa laboratorijskih vjebi podnoenje izvjetaja o aktivnostima
vezanim za realizaciju odreenih laboratorijskih vjebi, odgovaranje na
postavljena pitanja asistenta;
18

Zavrni ispit usmeni odgovor na postavljena pitanja profesora;

Popravni ispit (pismeni) rjeavanje postavljenih pitanja/zadataka u zadanom
vremenskom periodu vezanih za tematiku izuavanja.
Popravni ispit (usmeni) - usmeni odgovor na postavljena pitanja.

Nain ocjenjivanja:
Na osnovu prikupljenih bodova student studentu se upisuje ocjena u indeks.
Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70%
predavanja i vjebi.
Sistem bodovanja:
Bodovi
0 do 54 bodova
55 do 63 bodova
64 do 72 bodova
73 do 81 bodova
82 do 90 bodova
91 do 100 bodova

Ocjena
5 (pet)
6 (est)
7 (sedam)
8 (osam)
9 (devet)
10 (deset)

Aktivnosti:
Aktivnost
Prisustvo predavanjima
Seminarski rad (1 seminarski)
Prisustvo na auditornim vjebama
Test sa zadatcima (1 Test)
Grafiki rad
Zavrni ispit (usmeni)
UKUPNO:

Bodova
15
15
7,5
12,5
25
25
100

Preporuena literatura:
7. D. Toboak, . Buchberger: Studij rada, Zavod za unapreenje
produktivnosti rada Zagreb, Zagreb, 1966. godine;
8. T.C. Paradopoulos, E.J.M. OKelly, J.M. Vidalis, D. Spinellis: "Analysis and
Design of Discrete Part Production Lines", Springer Science+Business
Media, ISSN: 1931-6828, ISBN: 978-0-387-89493-5, e-ISBN: 978-0-38789494-2, New York, USA, 2009. godine;
9. W. Khn: "Digitale Fabrik: Fabriksimulation fr Produktionsplaner", Carl
Hanser Verlag, ISBN 10: 3-446-40619-0, ISBN 13: 978-3-446-40619-3,
Munchen, Njemaka, 2006. godine;
10. M. Jurkovi: Matematiko modeliranje inenjerskih procesa i sistema,
Mainski fakultet Biha, ISBN 9958-624-04-4, Biha, BiH, 1999. godine;
11. J. Stani: Uvod u teoriju tehnoekonomske optimizacije Mainski fakultet
Univerzitet u Beograd, YU ISBN 86-7083-081-7, Beograd, 1998. godina; 7.
Z. Michalowicz: Genetic Algorithms+Data Structures = Evolution Programs,
Springer Verlag, Berlin Heidelberg, 1994.
12. 8. V. eri: "Simulacijsko modeliranje", Sveuilite u Zagrebu, kolska knjiga
Zagreb, Zagreb, Hrvatska,1993. godine;
19

13. Klarin M.: "Industrijski inenjerstvo Knjiga I Organizacija i planiranje

proizvodnih procesa"; Univerzitet u Beogradu, Mainski fakultet, Beograd,
Srbija i Crna gora, 1996. godine;

20

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Kompjuterski podrana proizvodnja

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa:

Ciljevi predmeta:

Upoznati studente sa osnovnim pojmovima i definicija iz oblasti kompjuterski

integrirane proizvodnje, te kompjuterskim integriranim inenjerstvom;;
Predstaviti studentima koncepte integracije proizvodnih i poslovnih procesa
unutar preduzea kroz primjenu informacionih tehnologije;
Prikazati i upoznati studente sa pojedinanim segmente CIM sistema, te
mogunosti njihove primjene i integracije u postojei organizacionu strukturu
preduzea;
Ukazati studentima na karakteristike i mogunosti pojedinih softverskih
rjeenja namijenjenih za integraciju proizvodnje;

Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:

Definie osnovne pojmove iz oblasti kompjuterski integrirane proizvodnje,

objasni osnovne faze primjene kompjutera u okviru proizvodnih procesa, te
definira strukturu i principe projektovanja integriranog informacionog sistema
unutar preduzea;
Pravilno interpretira i opie organizacionu strukturu, tokove informacije i
implementirane sistema upravljanja unutar preduzea;
21

Razumije veze izmeu implementiranih kompjuterskih podranih (CA) sistema

i postojeih softverskih rjeenja za CAPP, te uspjeno povee integralno
planiranje i upravljanje proizvodnjom;
Analizira postojee stanje i predloiti nain uvoenja i koritenja CIM rjeenja
u skladu sa konkretnim zahtjevima proizvodnog preduzea;
Evaluira implementirani CIM sistem ili pojedine njegove komponente, da
ocjenu implementiranog rjeenja i eventualno predloi unaprijeenija sistema.

Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Osnovne definicije i pojmovi;

Primjena kompjutera u okviru proizvodnog procesa;
Organizacija preduzea i tokovi informacija;
Integrirano planiranje i upravljanje proizvodnjom;
Pojam, struktura i naela projektovanja integralnog informatikog sistema;
Struktura i segmenti CIMa (CAx podrani sistemi);
Prednost primjene CIM sistema;
Uvoenje i koritenje CIM rjeenja;
Upravljanje CIM sistemima
Trendovi i budui razvoj - tvornice budunosti;
Primjeri izvedenih CIM sistema.

Nain realizacije nastave

Predavanja teorijska predavanja, aktivna dvosmjerna komunikacija student

profesor, koritenje popratnih multimedijalnih sredstava, te tehnika aktivnog
uenja, obavezno prisustvo studenata;
Auditorne vjebe rjeavanje problema sa zadatcima vezanim za tematiku
izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student asistent;
Laboratorijske vjebe radu laboratoriji, stjecanje praktinih vjetina vezanih
za tematiku izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student
asistent;
Testovi iz teorije rjeavanje testova;
Testovi sa zadatcima rjeavanje testova;
Seminarski/grafiki radovi samostalan rad studenta na rjeavanju
postavljenog problema;
Konsultacije pojanjavanje eventualnih nejasnoa vezanih za tematiku
izuavanog predmeta.

Metode provjere znanja:

Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima tokom
semestra. Metode provjere znanja ukljuuju:

Odbrana
seminarskih/grafikih
radova

student
brani
pred
profesorom/asistentom svoj rad odgovara na postavljena pitanja;
Testovi (iz teorijskog dijela i sa zadatcima) student rjeava postavljenja
pitanja/zadatke u zadanom vremenskom periodu vezanih za tematiku
izuavanja;
22

Izvjetaj sa laboratorijskih vjebi podnoenje izvjetaja o aktivnostima

vezanim za realizaciju odreenih laboratorijskih vjebi, odgovaranje na
postavljena pitanja asistenta;
Zavrni ispit usmeni odgovor na postavljena pitanja profesora;
Popravni ispit (pismeni) rjeavanje postavljenih pitanja/zadataka u zadanom
vremenskom periodu vezanih za tematiku izuavanja.
Popravni ispit (usmeni) - usmeni odgovor na postavljena pitanja.

Nain ocjenjivanja:
Na osnovu prikupljenih bodova student studentu se upisuje ocjena u indeks.
Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70%
predavanja i vjebi.
Na osnovu prikupljenih bodova student studentu se upisuje ocjena u indeks.
Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70%
predavanja i vjebi.
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:
Aktivno uee tokom izvoenja nastave
15 bodova
Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit
55 bodova
ukupno
100 bodova

Preporuena literatura:
1. Doru Talaba, Angelos Amditis : Product Engineering: Tools and Methods
Based on Virtual Reality (Intelligent Systems, Control and Automation:
Science and Engineering), Springer, 2008.
2. Leondes T. Cornelius: Computer Aided and Integrated Manufacturing
Systems: Manufacturing Processes, World Scientific Publishing Company,
2003.
3. Patrick Chedmail, Grard Cognet, Clment Fortin: Integrated Design and
Manufacturing in Mechanical Engineering, Spriner, 2002.
4. Biekert, R.: CIM technology: fundamentals and applications/answer key,
Goodheart-Willcox, 2000.
5. Mikell P. Groover: Automation production systems and computer integrated
manufacturing, Prentice Hall, 2000.
6. Hannam, R.: Computer integrated manufacturing: From concepts to
realization, Addison-Wesley, 1997.
7. Jean-Baptiste Waldner: Principles of Computer-Integrated Manufacturing,
John Wiley & Sons, 1992.

23

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Upravljanje proizvodnjom

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa:

Ciljevi predmeta:
Imajui u vidu da studenti sluaju predmete:Proizvodni sistemi I, Proizvodni
sistemi II, Montani sistemi, predmet upravljanje proizvodnim sistemima svojim
sadrajem nadopunjuje djelatnost proizvodnje funkcijom upravljanja kako bi
studenti na osnovu prethodno steenih znanja koristei proizvodni sistem
metodama upravljanja pojedinim segmentima postigli konkurentnost putem
ekonominosti i racionalnim koritenjem potencijala i resursa. Studenti e
ovladati raznim strategijama upravljanja, upravljanje proizvodnjom i proizvodnim
sistemima i postupcima planiranja proizvodnje, lansiranjem proizvodnje na
osnovu raspoloivog kapaciteta, terminiranjem i praenjem proizvodnje i na kraju
informacionim sistemima proizvodnih sistema.
Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:

Odrediti strategiju upravljanja kako segmentirane tako i integralne

proizvodnje
Projektirati logistiku proizvodnje
Upravljati materijalima , skladitima, alatima, i transportnim sredstvima,
kvalitetom i otpremom
Planiranje proizvodnjom
24

Lansiranje
proizvodnje,odreivanje,
proizvodnje
Rjeavanje uskih grla
Uvoenja informacionih sistema

odreivanje

prioriteta,

praenje

Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

-

Metode i strategija upravljanja, klasina teorija organizacije rada, moderna

teorija organizacije rada, teorija sistema, logistika proizvodnje
Upravljanje proizvodnjom i proizvodnim sistemom, upravljanje pojedinanom
i serijskom proizvodnjom, upravljanje materijalom,
upravljanje alatima,
upravljanje dokumentacijom.
Metode i postupci planiranja proizvodnje i usluga, linijski dijagram, Gantoff-ov
dijagram, Gray-Kiddore metoda
metoda mrenog
planiranja,CPM,
PERT,MPM, metoda simulacije Petrijeve mree, umjetna inteligencija,
optimizacija trajanja projekta.
Lansiranje proizvodnje, modeli prioriteta,proraun raspoloivih kapaciteta
Terminiranje, praenje projekta,praenje proizvodnje
Informacioni sistemi proizvodnih preduzea, paketi programa, MS-projekt,
Micro Planner Manager, integrirani i informacioni sistemi, automatizirani
informacioni sistemi, baza zajednikih podataka.

Nain realizacije nastave:

Da bi studenti stekli oekivane kompetencije i bili osposobljeni za rad bez dodatne
edukacije koriste se sljedei oblici nastave:
- Predavanja
- Teorijske vjebe
- Laboratorijske vjebe
- Timski projekti
- Praktina nastava (oigledna nastava) u firmama metalopreraivake
industrije.
Metode provjere znanja:
Tokom semestra student ima mogunost interaktivnog uea u nastavi
(predavanje P, teorijske/auditorne vjebe TV/AV , laboratorijske vjebe LV i
oigledna nastava ON) Prisustvo nastavi je obavezno i vri se evidencija na
posebno pripremljenom obrazcu. Prema pravilima studiranja na prvom ciklusu
student moe izostati ukupno tri (3) puta sa predavanja i tri (3) puta sa vjebi, dok
programske zadatke i laboratorijske vjebe i oiglednu nastavu mora izvriti. U
sluaju bolesti ili izostanka do 3 puta studentu se preporuuje nadoknada a za
sluaj dueg odsustva zbog bolesti ili drugih razloga student gubi pravo potpisa
( regulisano pravilnikom o studiranju). Metode koje se koriste su:
iva rije kontakt uz vizualizaciju tematike uz pomo krede i table,
projekcije pomou grafoskopa, video projektora ili kod
oigledne nastave
vizuelizacija realnog procesa.

25

Projekti koje studenti rade grupno (radi osjeaja za kolektivni timski rad
oslikavanju algoritma kojeg treba ispotovati u svim fazama razvoja i realizaciji
proizvoda. Projekti objedinjavaju znanja iz konstrukcija, tehnologija, tehnolokih
postupaka, obradnih sistema, alata, transporta, sistema kvaliteta, optimiranja po
trokovnom koliinskom i vremenskom principu.
Nain ocjenjivanja:
Provjera
znanja
studenata
radi monitornog zakljuivanja kod odreivanja
kompetencije sastoji se iz sljedeeg:
Aktivnosti studenata u toku svih oblika nastave, interaktivno uenje
Kvalitet navedenih obaveza (teorijske vjebe, laboratorijske, praktina oigledna
nastava, projekti)
Provjera se vri u pismenoj i praktinoj formi i odbranom projektnog zadatka u
prisustvu asistenta i nastavnika. Znai nema odbrane projekta kao preduslova za
ismeni. Usmmeni ispit je odbrana projekta gdje studenti brane sve elemente iz
projektnog zadatka. Prisustvo nastavi je preduslov za ispit.
Preporuena literatura:
1. N. Majdandi: Upravljanje proizvodnjom, Slavonski Brod 2001
2. D. Tufeki, M. Jurkovi: Fleksibilni proizvodni sistemi, Mainski fakultet,
Tuzla, 1999.
3. .Ramiz, D.Tufeki:Proizvodni sistemi, Mainski fakultet Tuzla 2007.
4. F. Kekez: Proizvodni sustavi, Slavonski Brod, 2002.
5. M.Radovi: Proizvodni sistemi, projektovanje, analiza i upravljanje, KulturaBeograd, 1999.

26

Nastavni programi za usmjerenje

PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
S primjenom od akademske 2015/16 god.

27

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Nove proizvodne tehnologije

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta:
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: -

Ciljevi predmeta:
Upoznati studente sa osnovnim pojmovima i mogunostima primjene novih
proizvodnih tehnologija;
Za svaku grupu tehnologija, napraviti komparaciju novih tehnologija sa
konvencionalnim tehnologijama te ukazati na prednosti primjene novih
tehnologija ;
Ukazati studentima na oblasti primjene novih tehnologija, kako u uem tako i u
irem privrednom okruenju;
Ukazati studentima na potrebu primjene novih tehnologija u svakodnavnoj
inenjerskoj praksi s ciljem podizanja konkurentnosti preduzea kroz
poveanje konkurentnosti proizvoda.
Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:
Definie osnovne pojmove iz oblasti novih proizvodnih tehnologija;

28

 Analizira mogunosti primjene novih proizvodnih tehnologija u skladu sa

konkretnim zahtjevima, te izabere odgovarajuu tehnologiju za realizaciju
postavljenog cilja;
Bude sposoban da uspjeno primjenjuje dostupne tehnologije iz ove grupe;
Da na osnovu konkretnih zadataka analizira rezultate provedenih aktivnosti te
predloi eventualne korekcije procesnih parametara s ciljem unaprijeenija
primjenjene tehnologije i poboljanja kvalitativnih karakteristika proizvedenih
dijelova;
Evaluira stanje nakon implementacije predloenih mjera te da ocjenu o
provedenim aktivnostima.
Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Nove proizvodne tehnologije - opti pojmovi i klasifikacija;

Tehnologija rezanja struganjem - glodanjem;
Tehnologija rezanja teko obradljivih materijala;
Tehnologija rezanja velikim brzinama;
Tehnologija rezanja vodenim mlazom;
Tehnologija rezanja mikro-dijelova;
Hidrodeformisanje cijevi i limova;
Superplastino deformisanje;
Profilirano valjanje limova;
Fino razdvajanje presovanjem;
Mehaniko legiranje;
Savremene tehnologije spajanja materijala;
Termomehanike obrade elika;
Tehnike navarivanja;
Mikro PIM;
PVD i CVD tehnologije.

Nain realizacije nastave:

Predavanja se izvode na klasini nain, koritenjem multimedijalnih resursa te
tehnikama aktivnog uenja i uea studenata.
Metode provjere znanja:
Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima
tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju: ocjenu kako individualnih tako i
grupnih aktivnosti u toku semestra, izradu seminarskog rada kao i finalnu ocjenu
znanja u pismenom I/ili usmenom obliku. Time se svim studentima koji imaju razliite
afinitete omoguava jednak tretman (pismena i/ili usmena provjera znanja).
Nain ocjenjivanja:
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:

Aktivno uee tokom izvoenja nastave

29

15 bodova

Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit............................................55 bodova
ukupno
100 bodova

Preporuena literatura:
1. Rajiv Asthana, Ashok Kumar, Narendra B. Dahotre: Materials Processing
and Manufacturing Science
2. Ahmet Aran, Manufacturing properties of engeneering materials, Lecture
Notes, 2007.godine.
3. Serope Kalpakijan. Steven R.Schmid: Manufacturing processes and
engineering materials, Ilinois Institute of Technology, Prentice Hall, 2003.
4. Mikell P. Groover: Fundamentals of Modern Manufacturing Materials,
Processes and Systems, John Wiley and Sons Inc. 2007
5. Jack M. Walker: Handbook of Manufacturing Engineering
6. S. Ekinovi.: Postupci obrade rezanjem, Univerzitet u Sarajevu, 2003,
Zenica.
7. W. Grzesik: Advanced Machining Processes of Metallic Materials,
Technical University of Opole, 2008, Poland

30

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Tehnologinost materijala

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta:
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: Ciljevi predmeta:

Upoznati studente sa specifinim osobinama materijala koje odreuju njegovu

pogodnost oblikovanja (prerade) odreenom proizvodnom tehnologijom;
Upoznati student sa specifinostima pojedinih proizvodnih tehnologija s
aspekta promjena koje izazivaju u materijalu tokom obrade;
Upoznati studente sa metodama ispitivanja obradivosti materijala pojedinim
proizvodnim tehnologijama;
Ukazati studentima na mogunost izbora optimalne kombinacije materijal
proizvodna tehnologija.

Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:
Definie osnovne pojmove iz oblasti tehnologinosti materijala;
Na osnovu dostupnih informacija o materijalu procijeni njegovu obradivost
pojedim proizvodnim tehnologijama;
Odredi metodologiju ispitivanja materijala s ciljem odreivanja njegove
obradivosti pojednim tehnologijama;
Iznae optimalnu kombinaciju materijal-proizvodna tehnologija;
Odredi metodologiju poboljanja obradivosti materijala odreenom
proizvodnom tehnologjiom.
31

Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Uvod u tehnologinost materijala;

Mehanike i fizike osobine materijala;
Fazne transformacije u metalima i legurama;
Difuzije u metalima i legurama;
Termika i termohemijska obradivost materijala;
Termika obradivost i legirajui elementi;
Mehanizmi plastine deformacije materijala;
Deformabilnost u OMD-Ispitivanje deformabilnosti;
Rekristalizacija;
Obradivost materijala tehnologijom rezanja;
Obradivost materijala tehnologijama prekaste metalurgije;
Osnovi metalurgije zavarivanja;
Zavarljivost materijala;
Ispitivanje zavarljivosti;
Obradivost materijala tehnologijama livenja;
Metodologija izbora materijala.

Nain realizacije nastave:

Predavanja se izvode na klasini nain, koritenjem multimedijalnih resursa te
tehnikama aktivnog uenja i uea studenata.
Metode provjere znanja:
Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima
tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju: ocjenu kako individualnih tako i
grupnih aktivnosti u toku semestra, izradu seminarskog rada kao i finalnu ocjenu
znanja u pismenom I/ili usmenom obliku. Time se svim studentima koji imaju razliite
afinitete omoguava jednak tretman (pismena i/ili usmena provjera znanja).
Nain ocjenjivanja:
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:

Aktivno uee tokom izvoenja nastave

15 bodova
Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit.............................................55 bodova
ukupno
100 bodova
Preporuena literatura:
1. I.Vitez, M.Oru , R.Sunulahpai, Ispitivanje metalnih materijala, Fakultet
za metalurgiju i materijale, Univerzitet u Zenici, 2006.godine.
2. Ahmet Aran, Manufacturing properties of engeneering materials, Lecture
Notes, 2007.godine.
3. Serope Kalpakijan. Steven R.Schmid: Manufacturing processes and
engineering materials, Ilinois Institute of Technology, Prentice Hall, 2003.
32

4. Vitomir orevi, Mainski materijali, Beograd, 2000.godine.

5. Wole Soboyejo: Mechanical Properties of Engineered Materials, New
York,2002.
6. Klark,P. Samal: Powder Metallurgy Stainless Steels, ASM International,
June 2007.
7. Dragia Nikoli: Metalurgija praha, Beograd, 1998.
8. George E.Totten, Steel heat treatment, Portland, Oregon USA,
2007.godina

33

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Brza izrada proizvoda

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni./izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: -

Ciljevi predmeta:

Upoznati studente sa osnovnim pojmovima, mogunostima primjene i

specifinostima sistema za brzu izradu prototipa, te 3D digitalzaciju i
reverzibilni inenjering;
Prikazati razliite pristupe i primjere najbolje prakse koji se koriste za
proizvodnju prototipa, alata i gotovih upotrebljivih dijelova primjenom sistema
za brzu izradu prototipa;
Ukazati studentima na potrebu primjene novih metoda i pristupa zasnovanih
na brzoj izradi portotipa i 3D digitalizaciji u svakodnavnoj inenjerskoj proaksi
s ciljem podizanja konkurentnosti preduzea kroz skraenje vremena razvoja i
proizvodnje proizvoda.

Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:
Definie osnovne pojmove iz oblasti brze izrade prototipa, 3D digitalizacije, te
reverzibilnog inenjeringa ;
Pravilno interpretira steena znanja iz oblasti prouavanja predmeta;

34

 Analizira mogunosti primjene pojedinanih sistema za brzu izradu prototipa u

skladu sa konkretnim zahtjevima, te izabere odgovarajui pristup za realizaciju
postavljenog cilja;
Bude sposoban da uspjeno koristi dostupne sisteme za brzu izradu prototipa
i trodimenzionalnu digitalizaciju;
Da na osnovu konkretnih zadataka analizira rezultate provedenih aktivnosti na
proizvodnji prototipa, alata, gotovih upotrebljivih dijelova na sistemima za brzu
izradu prototipa, te predloi eventualne korekcije procesnih parametara s
ciljem unaprijeenija proizvodnog procesa i poboljanja kvalitativnih
karakteristika proizvedenih dijelova;
Evaluira stanje nakon implementacije predloenih mjera te da ocjenu o
provedenim aktivnostima.
Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Uvod u brza izrada prototipa;

Principi rada sistema za brzu izradu prototipa;
Priprema podataka za sisteme za brzu izradu prototipa;
Postprocesuiranje proizvedenih dijelova;
Stereolitografija - SLA;
Selektivno lasersko sinterovanje - SLS;
Trodimenzionalno printanje 3DP;
Nanoenje materijala topljenjem FDM proces;
Brza izrada proizvoda;
Brza izrada alata;
3D digitalizacija i reverzibilni inenjering;
Brza izrada prototipa i reverzibilni inenjering.

Nain realizacije nastave:

Predavanja teorijska predavanja, aktivna dvosmjerna komunikacija student

profesor, koritenje popratnih multimedijalnih sredstava, te tehnika aktivnog
uenja, obavezno prisustvo studenata;
Laboratorijske vjebe radu laboratoriji, stjecanje praktinih vjetina vezanih
za tematiku izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student
asistent;
Testovi iz teorije rjeavanje testova;
Seminarski/grafiki radovi samostalan rad studenta na rjeavanju
postavljenog problema;
Konsultacije pojanjavanje eventualnih nejasnoa vezanih za tematiku
izuavanog predmeta.

Metode provjere znanja:

Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima tokom
semestra. Metode provjere znanja ukljuuju:

35

Odbrana
seminarskih/grafikih
radova

student
brani
pred
profesorom/asistentom svoj rad odgovara na postavljena pitanja;
Testovi (iz teorijskog dijela) student rjeava postavljenja pitanja/zadatke u
zadanom vremenskom periodu vezanih za tematiku izuavanja;
Izvjetaj sa laboratorijskih vjebi podnoenje izvjetaja o aktivnostima
vezanim za realizaciju odreenih laboratorijskih vjebi, odgovaranje na
postavljena pitanja asistenta;
Zavrni ispit usmeni odgovor na postavljena pitanja profesora;
Popravni ispit (pismeni) rjeavanje postavljenih pitanja/zadataka u zadanom
vremenskom periodu vezanih za tematiku izuavanja.
Popravni ispit (usmeni) - usmeni odgovor na postavljena pitanja.

Nain ocjenjivanja:
Na osnovu prikupljenih bodova student studentu se upisuje ocjena u indeks.
Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70%
predavanja i vjebi.
Na osnovu prikupljenih bodova student studentu se upisuje ocjena u indeks.
Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70%
predavanja i vjebi.
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:
Aktivno uee tokom izvoenja nastave
15 bodova
Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit
55 bodova
ukupno
100 bodova
Preporuena literatura:
1. Terry T. Wohlers, Wohlers Report 2010: Rapid Prototyping and
Manufacturing State of the Industry, Annual Worldwide Progress Report,
Wohlers Associates, Inc., 2010.
2. N. Hopkinson, R. Hague, P. Dickens: Rapid Manufacturing: An Industrial
Revolution for the Digital Age, Wiley, 2006.
3. M. Planak, Brza izrada prototipova, modela i alata-Rapid Prototyping and
Rapid Tooling, Univerzitet u Novom sadu, Fakultet tehnikih nauka Novi
sad, 2004.
4. T. Grimm: User's Guide to Rapid Prototyping , Society of Manufacturing
Engineers, Michigan, 2004.
5. Chua C. K., Leong K. F., and Lim C. S.: Rapid Prototyping: Principles and
Applications, 2nd Edition, World Scientific, London, 2003.
6. P. D. Hilton, P. F. Jacobs: Rapid tooling-Technologies and Industrial
Applica tions Marcel Dekker, Inc., New York, 2000.
7. D.T. Pham, S.S. Dimov: Rapid manufacturing -The technologies and
applications of rapid prototyping and rapid tooling, Springer, London, 2001.

36

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Konstrukcije deformacionih i obradnih maina

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni./izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: -

Ciljevi predmeta

Upoznati studente sa principima razvoja konstrukcija deformacionih i obradnih

maina u savremenim sistemima i omoguiti im usvajanja novih znanja iz
navedene oblasti;
Prikazati principe projektovanja komponeti i modula za integrisano i optimalno
konstruiranje deformacionih i obradnih maina;
Dati osnovne informacije o procesu dizajna konstrukcija deformacionih i
obradnih maina;
Upoznati studente sa deterministikim i stohastikim konceptom projektovanja
i razvoja konstrukcija deformacionih i obradnih maina u savremenim
sistemima.

Ishodi uenja
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:
Definie osnovne pojmove vezane
deformacionih i obradnih maina;
37

za

dizajn

razvoj

konstrukcija

 Samostalno, uz primjenu savremenih softverskih alata konstruie osnovne

mehanike i savremene konstrukcije deformacionih i obradnih maina;
Savremenim tehnikama i alatima vri optimiziranje parametara koji definiu
komponente mehanike i savremene konstrukcije deformacionih i obradnih
maina;
Sa stanovita konstruktora interpretira i analizira konstruktivne prednosti i
nedostatke konkretnih komponenti.
Sadraj predmeta (nastavne jedinice) :
Osnovne tehnoloki ispravnog konstruktivnog oblikovanja mainskih dijelova
kod konstrukcija deformacionih i obradnih maina;
Tehnoloki ispravno konstruktivno oblikovanje dijelova kod konstrukcija
deformacionih i obradnih maina;
Ljevaki ispravno konstruktivno oblikovanje odljevaka,
Zavarivaki ispravno konstruktivno oblikovanje zavarenih dijelova konstrukcija
kod deformacionih i obradnih maina;
Kovaki ispravno konstruktivno oblikovanje slobodno kovanih , kovanih u
ukovnju i ekstrudiranih dijelova konstrukcija deformacionih i obradnih maina;
Tehnoloki spravno konstruktivno oblikovanje dijelova od lima kod konstrukcija
deformacionih i obradnih maina;
Tehnoloki ispravno konstruktovano oblikovanje konstrukcija deformacionih i
obradnih maina u odnosu na montau;

Konstruktivno oblikovanje konstrukcija deformacionih i obradnih maina u

odnosu prema vrsti i veliini optereenja.
Nain realizacije nastave:
Predavanja se izvode na klasini nain, koritenjem multimedijalnih resursa, te
tehnikama aktivnog uenja i interaktcije nastavnik-student.
Metode provjere znanja:
Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima
tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju: ocjenu kako individualnih tako i
grupnih aktivnosti u toku semestra, izradu seminarskog rada kao i finalnu ocjenu
znanja u pismenom I/ili usmenom obliku. Time se svim studentima koji imaju razliite
afinitete omoguava jednak tretman (pismena i/ili usmena provjera znanja).
Nain ocjenjivanja:
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:

Aktivno uee tokom izvoenja nastave

15 bodova
Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit.............................................55 bodova
ukupno
100 bodova
38

Preporuena literatura:
1. Hanche, R. Decker.K.H
Neue Festigkeitsberechnong fur den
Maschinenebau.Minchen; Hanser Verlag 1967.
2. Tochtermann,
W.
Boden
slein,f.
;Konstruktionselemente
des
maschinenbaus..Springer WerlagBerlin 1969.
3. Eugen Obermit; Tehnoloki ispravno konstruktivno oblikovanje strojnih
dijelova konstrukcija, Fakultet strojarstva i brodogradnje 1983.

39

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Virtualne analize obradnih procesa

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta:
(obavezni/izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: -

Ciljevi predmeta:
Upoznati studente sa osnovama virtualnih analiza obradnih procesa ;
Prikazati razliite pristupe koji se koriste za virtualne analize obradnih procesa;
Ukazati studentima na potrebu primjene virtualnih analiza obradnih procesa, u
prvom redu FEM analize i CAM analize, u svakodnavnoj inenjerskoj praksi s
ciljem podizanja konkurentnosti preduzea kroz skraenje vremena od
projektovanja obradnog procesa do izrade gotovog proizvoda.
Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:
Definie osnovne pojmove iz oblasti virtualnih analiza obradnih procesa ;
Pravilno interpretira steena znanja iz oblasti prouavanja predmeta;
Analizira mogunosti primjene virtualnih analiza u skladu sa konkretnim
zahtjevima, te kroz njihovu aplikaciju omogui realizaciju postavljenog cilja;
Bude sposoban da uspjeno koristi dostupne softverske pakete za 2D i 3D
virtualne analize obradnih procesa;
40

 Da na osnovu konkretnih zadataka analizira rezultate provedenih analiza te u

to kraem vremenskom periodu predloi eventualne korekcije procesnih
parametara ili putanje alata, s ciljem unaprijeenija obradnog procesa i
poboljanja kvalitativnih karakteristika proizvedenih dijelova;
Evaluira stanje nakon implementacije predloenih mjera te da ocjenu o
provedenim aktivnostima.
Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Virtualne analize obranih procesa definicije i opti pojmovi;

Metoda konanih elemenata - Linerana i nelinearna analiza;
Primjena FE analiza u obradi deformisanjem;
FE analiza procesa savijanja;
FE analiza procesa vuenja;
FE analiza dubokog izvlaenja;
Primjena FE analize u tehnologiji zavarivanja;
Modeli toplotnih izvora kod zavarivanja;
Analiza temperaturnih polja kod zavarivanja;
Analiza naponskih stanja tokom zavarivanja;
Analiza strukturnih simulacija tokom zavarivanja;
Primjena FE analize u tehnologiji rezanja;
Kompjutersko generisanje NC koda za izradu dijelova na CNC mainama;
CAM osnosimetrinih dijelova na CNC strugovima;
CAM obrade prizmatinih dijalova na CNC glodalici;
CAM obrade 3D povrina na CNC glodalici.

Nain realizacije nastave:

Predavanja se izvode na klasini nain, koritenjem multimedijalnih resursa te
tehnikama aktivnog uenja i uea studenata.
Metode provjere znanja:
Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima
tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju: ocjenu kako individualnih tako i
grupnih aktivnosti u toku semestra, izradu seminarskog rada kao i finalnu ocjenu
znanja u pismenom I/ili usmenom obliku. Time se svim studentima koji imaju razliite
afinitete omoguava jednak tretman (pismena i/ili usmena provjera znanaj).
Nain ocjenjivanja:
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:

Aktivno uee tokom izvoenja nastave

15 bodova
Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit.............................................55 bodova
41

ukupno

100 bodova

Preporuena literatura:
1. M. Jurkovi.: Matematiko modeliranje inenjerskih procesa i sistema,
Univerzitet u Bihau, 1999, Biha.
2. J. N. Reddy: Introduction to the Finite Element Method, 2010
3. J. Paulo Davim: Finite Element Method in Manufacturing Processes, ISTE
Ltd and John Wiley & Sons Inc, 2011

42

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA

Puni naziv predmeta:

Modeliranje i optimizacija obradnih procesa

Oznaka predmeta:

Nivo:

2. ciklus

ECTS :

Trajanje:

jedan semestar

Nosilac predmeta:

E-mail:

Status predmeta
(obavezni./izborni):

obavezni predmet

Preduslovi:

nema

Ocjena:

Datum usvajanja programa: -

Ciljevi predmeta:

Upoznati studente sa osnovnim pojmovima i mogunostima primjene

modeliranja i simulacije obradnih procesa;
Upoznati studente sa procedurom i tehnikama modeliranja i simulacije kroz
njihovu primjenu na obradnim procesima tipinim za ue privredno okruenje;
Ukazati studentima na neophodnost primjene tehnika modeliranja i simulacije
u svakodnavnoj inenjerskoj praksi, s ciljem podizanja konkurentnosti
preduzea kroz optimalno upravljanje obradnim procesima.

Ishodi uenja:
Nakon uspjenog zavretka ovog predmeta, student e biti u stanju da:
Definie osnovne pojmove iz oblasti modeliranja i simulacije obradnih procesa;
Pravilno interpretira steena znanja te pravilno definie model analiziranog
procesa;
Analizira mogunosti primjene eksperimentalnog istraivanja u rjeavanju
praktinih problemam te izabere odgovarajui tip eksperimentalnog plana za
realizaciju postavljenog cilja;

43

 Bude sposoban da uspjeno koristi dostupne alate za statistiku analizu i

simulaciju obradnih procesa;
Da na osnovu kritikog osvrta analizira rezultate provedenih aktivnosti te
predloi eventualne korekcije procesnih parametara s ciljem unaprijeenija
proizvodnog procesa i poboljanja kvalitativnih karakteristika proizvedenih
dijelova;
Evaluira stanje nakon implementacije predloenih mjera te da ocjenu o
provedenim aktivnostima.
Sadraj predmeta (nastavne jedinice):

Modeliranje i simulacija - opti pojmovi;

Tehnike modeliranja i simulacije obradnih procesa;
Planiranje eksperimenta;
Selekcioni planovi;
Full-Factorial plan;
Fractional Factorial planovi;
Optimizacioni planovi;
Taguchi metoda;
Modeliranje i simulacija u tehnologiji rezanja;
Modeliranje procesa uzdunog struganja;
Modeliranje i simulacija u tehnologiji deformisanja;
Modeliranje procesa valjanja, savijanja, dubokog izvlaenja;
Modeliranje i simulacija u tehnologiji zavarivanja;
Modeliranje procesa navarivanja;
Modeliranje procesa sinterovanja.

Nain realizacije nastave

Predavanja se izvode na klasini nain, koritenjem multimedijalnih resursa te
tehnikama aktivnog uenja i uea studenata.
Metode provjere znanja:
Koncept provjere znanja je zasnovan na kontinuiranom radu sa studentima
tokom semestra. Metode provjere znanja ukljuuju: ocjenu kako individualnih tako i
grupnih aktivnosti u toku semestra, izradu seminarskog rada kao i finalnu ocjenu
znanja u pismenom I/ili usmenom obliku. Time se svim studentima koji imaju razliite
afinitete omoguava jednak tretman (pismena i/ili usmena provjera znanja).
Nain ocjenjivanja:
Ocjenjivanje e biti vreno na osnovu sljedeih aktivnosti:
Aktivno uee tokom izvoenja nastave
15 bodova
Seminarski rad
30 bodova
Pismeni/usmeni ispit.............................................55 bodova
ukupno
100 bodova
Preporuena literatura:

44

1. M. Jurkovi.: Matematiko modeliranje inenjerskih procesa i sistema,

Univerzitet u Bihau, 1999, Biha.
2. J. Stani: Matematska teorija inenjerskih mjerenja, Univerzitet u
Beogradu, , Beograd.
3. S. Ekinovi: Metode statistike analize u Microsoft Excel-u, Univerzitet u
Sarajevu, 1997, Zenica.
4. 3. K. Yang; B.El-Haik, Design for Six Sigma, McGraw-Hill, 2003

45