Professional Documents
Culture Documents
Otac Goriot
Otac Goriot
Gospoica Michonneau
Umorne oi, tupi
pogled
Mrava, kao kostur
Piskavi glas
Na koi izvjesni
tragovi bjeline i
finoe
Otac
Starac Poiret
Nosio tap, klecave
noge
smeuran
Izgleda kao
magarac drutva
Gospodin Vautrin
Oko 40 godina
Nosi crnu vlasulju
Boji zaliske
iroka ramena i prsa
Zarastao dlakama
rie boje
Lice-bore i grubost
aljiv glas
Odluan pogled
Gospoa Couture
Gospoa Vauquer
Starako u punako
lice
Oko 50 godina
Nos koji lii na kljun
papagaja
Debelo tijelo,
lelujave grudi
Oi okruene
borama
Goriot
69 godina
Stariji ovjek
Nabrekli noni listovi
Dobroduno lice
Nisko elo
Eugene de
Rastignac
Junjako lice,
bijela koa
Crna kosa,
plave oi
Skromno
dranje
Stara odjea
Victorine Taillefer
Blijeda put
Sirotinjski i slabunjavi
izgled
ivahni pokreti i glas
ukasto-ria kosa
Tanak struk
Grahoraste oi
Kiseli osmijeh
Poderana odjea
Goriot
- Ne pria sa stanarima, oni ga ismijavaju i izruguju, no on za to ne mari
- Bitna mu je jedino ljubav i srea njegovih keri, on ivi u bijedu samo kako
bi njima omoguio bogat ivot (plesovi, haljine, itd.)
- Keri ga ne prihvaaju te ih on jedino via kad sazna gdje e one biti, a te
informacije dobiva od njihovih slukinja
- Jedino ga se sjete kada im je potreban novac, zbog toga Goriot ima sve
manje novaca i ivi sve bijednije, no njegova ljubav ga ini slijepim i ne
shvaa kako se njegove keri ponaaju prema njemu
- Primjer njegove neizmjerne ljubavi: posue svoje preminule ene je
prodao samo kako bi njima mogao dati novac
- Primjer je tipine roditeljske ljubavi koja nikada ne umire, nego samo
raste. Uz njegove keri ide citat to je ovjek prema tebi bolji, ti si prema
njemu gori, dakle on je je htio pruiti sve, ne videi od svoje slijepe
ljubavi da je to bilo isto iskoritavanje
Delfine de Nucingen
- Plavua koja ima lou u Operi,
odlazi u Veselo kazalite kako
bi bila primijeena
- Udana za bankara de
Nucingena
-
Anastasie de Restaud
- Udana za gospodina de
Traillesa
- Visoka i lijepo razvijena
- ena s najljepim stasom u
Parizu
- Krupne crne oi, divne ruke
-
Eugene de Rastignac
- Iz okoline Angoulemea doao u Pariz studirati pravo
Vautrin
- Jacques Collin ili Lai-Smrt
- Bivi robija, skupljao i uvao novac od kriminalaca i dao ga na
raspolaganje njima ili njihovim obiteljima
- Poznaje sr francuskog drutva i pokuava pomoi Rastignacu da uspije
- Rekao mu je da ima dvije opcije kako uspijeti; dugotrajan i nimalo lak
studij ili udaja za koju bogatu Parianku
- Smatra da se potenjem nita ne postie, da se treba postaviti i biti
pokvaren
- Nije to nimalo ljepe od kuhinje, zaudara kao ona, i tko hoe dobro jesti i
piti, mora uprljati ruke; nauite samo da ih poslije lijepo operete: u tome je
sav moral naeg doba.
- Da mora loviti novac, poput lovca; raznim spletkama Onoga koji se vraa
iz lova s punom torbom pozdravljaju, slave, primaju u dobra drutva.