Professional Documents
Culture Documents
Diplomski Rad VMŠ Cazin PDF
Diplomski Rad VMŠ Cazin PDF
Haris Bei
DIPLOMSKI RAD
DIPLOMSKI RAD
Cazin, 2016.
SADRAJ
1. UVOD..........................................................................................................................................3
2. METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDA....................................4
2.1. Identifikacija vozila.......................................................................................................7
2.2. Kontrola ispravnosti: karoserije, voznog postroja pogonskih ureaja, tokova i
pneumatika.....................................................................................................................................8
2.3. Kontrola izduvnog sistema i sastava izduvnih gasova................................................9
2.4. Kontrola ureaja za upravljanje................................................................................11
2.5. Kontrola konog sistema.............................................................................................12
2.6. Kontrola usmjerenosti prednjih tokova vozila geometrije tokova...................19
2.7. Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila i dimenzije vozila.......23
2.8. Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost, unutranjost vozila i
ureaja za kontrolu i davanje znakova......................................................................................24
2.9. Pregled ureaja za osvjetljavanje puta i vozila i davanje svijetlosnih signala.......26
2.10. Kontrola zvunih signala i spoljne buke..................................................................27
2.11. Kontrola opreme vozila.............................................................................................28
2.12. Pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbjednost saobraaja............29
2.13. Pregled vozila kod kojih je vrena prepravka.........................................................30
2.14. Kontrola vozila za prevoz opasnih materija (ADR vozila).................................30
3. ZAKLJUAK.........................................................................................................................31
LITERATURA.............................................................................................................................32
POPIS SLIKA..............................................................................................................................33
1. UVOD
Vozilo u saobraaju na putu mora da ispunjava propisane tehnike uslove, tehnike propise
i da bude tehniki ispravno. Vozilo je tehniki ispravno ukoliko ima ispravne sve zakonom
propisane ureaje i opremu i ako zadovoljava sve tehnike normative za vozila svoje kategorije i
klase. Pri tom, vozila u saobraaju ne mogu imati ureaje, sklopove i opremu ija upotreba moe
ugroziti, ometati ili izazvati zabunu ostalih uesnika u saobraaju.
Tehniki pregled vozila je skup propisanih radnih operacija pri kojima se odgovarajuim
mjerenjima i poreenjem izmjerenih veliina sa propisanim vrijednostima, kao i vizuelnim
pregledom bez ili uz koritenje odgovarajuih alata, bez bitnih rasklapanja, utvruje tehnika
ispravnost ureaja i opreme, odnosno tehnika ispravnost vozila u cjelini.
Da bi jedno vozilo moglo da se koristi, u smislu prevoza putnika, robe, opasnih materija i
drugo, mora da je tehniki ispravno. To utvruje ovlatena organizacija odnosno, privredno
drutvo koje se bavi tehnikim pregledom vozila.
Razlikujemo redovan, vanredni i kontrolni tehniki pregled. Za sva tri tehnika pregleda,
procedura vrenja je ista, ali se razlikuju uzroci vrenja.1
Sneana Petkovi, Radivoje Pei, Stevan Veinovi, Dijagnostika vozila, Bilten za rad Republike Srpske, 2008.
Identifikacija vozila se vri prema gore navedenim podacima, a upuivanje vozila radi
identifikacije, odnosno utvrivanja tehnikih karakteristika vri mup i carinska sluba. Carinska
sluba upuuje vozila koja su uvezena a da za ista u prateoj tehnikoj dokumentaciji nisu date
tehnike karakteristike vozila potrebne za carinjenje, a kasnije i za registraciju vozila.
Pri upuivanju vozila od strane carinske slube treba obratiti panju na sljedee:
- na uvezenim vozilima nije doputena nikakva prepravka nakon uvoza, odnosno u vremenu od
uvoza carinjenja ispitivanja i registracije vozila;
- uvezena, odnosno strana vozila, se ne mogu prevoditi iz deklarisanog tipa u bilo koji tip istog
proizvoaa. Praktino po uputu carine ovlatene organizacije samo vre identifikaciju tehnikih
karakteristika vozila na osnovu originalnih kataloga proizvoaa. Vozilo koje je kupljeno na
otpadu, carinarnici ili od sabirnog centra sa naznakom vozilo nije za registraciju podlijee
ispitivanju pri emu se vri pregled i ispitivanje svih ureaja na vozilu uz zahtjev za ispitivanje
ovakvih vozila a kasnije i za registraciju vozila, vlasnik vozila je duan da priloi dokaz o
porijeklu zamjenjenih dotrajalih ili oteenih elemenata i sklopova vozila.
2.2. Kontrola ispravnosti: karoserije, voznog postroja pogonskih ureaja, tokova i
pneumatika
Kontrolu karoserije i voznog postroja ine:
- mehaniko oteenje karoserije i rama;
- veza tokova i opruga sa okvirom (karoserijom);
- obojenost vozila;
- oteenje limenih povrina;
- prepust na motornom vozilu;
- stanje blatobrana i branika;
- prepravljanje u okviru rama ili noseeg dijela konstrukcije radi poveanja ili smanjenja teretnog
prostora ili iz bilo kojeg drugog razloga;
- deformisanje oblika.
10
- postolje.
Princip rada ovog ureaja je sljedei:
- aktivira se glavni prekida i tog trenutka e se ukljuiti ekran tampaa, a zatim saekati 2 3
minuta da se ureaj stabilizuje;
- pritiskom dugmadi brojane tastature upisujemo datum i registarski broj vozila, a uz aktiviranje
dugmeta slovne tastature broj ureaj ispisuje te podatke na traci tampaa;
- aktiviranjem dugmeta podeavanje izlazi slovo R na ekranu i traci, to znai da je ureaj
podeen;
- pritiskom dugmeta mjerenja zapoinjemo ciklus kontrole izduvnih gasova i tada e se na
ekranu pojaviti 0000, a na traci slovo M;
- prije nego to ponemo mjerenje prikljuujemo sondu na izduvnu cijev preko gumenog crijeva
uvrivaem;
- poslije svakog mjerenja od est mjerenja (kada se prekine sa davanjem gasa), aktiviramo
dugme ciklus, koje omoguava da se izmjerena vrijednost pojavi na ekranu i istovremeno
upie na traci, pojedinano svaka vrijednost. Aktiviranjem dugmeta srednja vrijednost dobija
se prosjena vrijednost svih est mjerenja koeficijenta apsorpcije u procentima.
2.4. Kontrola ureaja za upravljanje
Pri pregledu ureaja za upravljanje provjerava se da li je mogue lako, brzo i na siguran
nain mjenjati pravac kretanja vozila, a naroito se provjerava sljedee:
- slobodan hod (zazor) toka upravljaa. Taj zazor se javlja kao posljedica zazora u glavini
toka (rukavca), sponama i kuitu upravljaa;
- prenoenje okretanja toka upravljaa na prednje tokove, potrebna sila za okretanje toka
upravljaa i privrenost nepokretnih spojeva;
11
12
13
15
b) na osnovu razlike sile koenja na tokovima iste osovine koji mora da bude manji od 20%.
Propisano je da pri upotrebi radne i pomone konice, razlika sile koenja na tokovima iste
osovine ne smije biti vea od 20%.
c) na osnovu dijagrama karakteristinih sluajeva.
Slika 5. Postoji razlika sile koenja na tokovima iste osovine, ali je ona manja od 20 %, oba
toka koe istovremeno. Konice su ispravne.
Slika 6. Razlika sile koenja na tokovima iste osovine je vea od 20%. Bez obzira to oba toka
koe istovremeno. Konice su neispravne.
16
Slika 7. Sile koenja lijevog i desnog toka su jednake, ali lijevi toak dostie maksimalnu silu
ranije. Konice su neispravne.
Slika 9. Lijevi i desni toak koe ravnomjerno, ali sile koenja su male, tako da koni koeficijent
ne zadovoljava zakonsku propisanu vrijednost. Konice su neispravne.
17
18
koja se javlja pri koenju vozila. Ova vozila ne mogu da ostvare silu koenja na zadnjim
tokovima na ureajima za ispitivanje na valjcima, bez obzira to se vozilo optereti. Ustvari sila
koenja na zadnjim tokovima je veoma mala, to se odraava na veliinu konog koeficijenta
koji predstavlja odnos zbira sile koenja i sopstvene mase vozila raunajui i masu vozaa i
opreme.
Antiblokirajui sistem (ABS) je dio radnog koenja koji automatski regulie proklizavanje
tokova, u pravcu obrtanja, za vrijeme koenja. U sluaju otkaza ABS, radno koenje mora
obezbjediti propisane funkcije i zadovoljiti propisane normative koenja. Motorno vozilo sa
ABS-om, koje je predvieno da vue prikljuno vozilo, mora da bude opremljeno i optikim
indikatorom, koji se nalazi u vidnom polju vozaa za kontrolu ispravnosti sistema ABS
prikljunog vozila.
2.6. Kontrola usmjerenosti prednjih tokova vozila geometrije tokova
Mjerenje geometrije tokova vozila vri se pomou:
- mjerne letve i
- nagazne ploe.
Kod mjerenja geometrije mjernom letvom potrebno je da motorno vozilo stoji na ravnom
terenu, da je pritisak u svim gumama bude isti kao i veliina svih guma moraju biti jednaki
propisima. Takoer je potrebno ureaj postaviti tano u pravcu vonje.3
19
20
21
22
23
24
25
Slika 18. Mehaniki tahograf Slika 19. Elektronski tahograf Slika 20. Elektronski tahograf
namjenjen za ugradnju unutar instrument ploe
2.9. Pregled ureaja za osvjetljavanje puta i vozila i davanje svjetlosnih signala
Pod ureajem za osvjetljavanje puta i za davanje svjetlosnih znakova na motornim i
prikljunim vozilima podrazumjevaju se:
- ureaji za osvjetljavanje puta;
- ureaji za oznaavanje vozila i
- ureaji za davanje svjetlosnih znakova. 6
Ureaji za osvjetljavanje puta i za davanje svjetlosnih znakova su postavljeni na prednjoj
strani vozila i ne smiju davati svjetlost crvene boje niti svjetlost bijele boje postavljenih na
zadnjoj strani vozila. Takoer ovi ureaji koji su udvojeni na motornom vozilu na tri ili vie
tokova moraju biti postavljeni u istoj horizontalnoj ravni i simetrini u odnosu na uzdunu
vertikalnu ravan vozila i moraju biti iste veliine i boje i dejstvovati istovremeno jednakim
svjetlosnim intenzitetom. Kod pregleda ovih ureaja provjerava se ugradnja i povezivanje
ureaja za propisano ukljuivanje u rad, a posebno se vodi rauna na sljedee stavke:
- da li su ugraeni svi ureaji propisani za vozilo;
- postojanje ureaja ije postavljanje ili ugradnja nisu dozvoljeni;
- boja, broj i poloaj pojedinih katadioptera;
26
27
Slika 22. Izgled i raspored vozila i ureaja za mjerenje zvunih znakova i kontrole buke
28
29
30
3. ZAKLJUAK
Danas je jako teko zamisliti ivot bez prevoznih sredstava, naravno, na prvom mjestu su
upravo vozila za prevoz putnika. Upravo iz tog razloga je neophodno da postoji vrsta zakonska
regulativa, koja se sprovodi realno i u skladu sa uslovima u kojim ivimo. Tehniki pregled
predstavlja osnov stvaranja tih regulativa, kao i osnov za bezbjedno funkcionisanje saobraaja.
Takoer, provlai se kroz sve aspekte saobraaja, jer ukoliko je vozilo neispravno, svi su u
opasnosti: voza, putnici, pjeaci, druga vozila. Tehniki neispravna vozila dovode do nezgoda, a
to pored nepotrebnih finansijskih izdataka moe dovesti i do ljudskih rtava. Iz navedenih
razloga, neophodno je da svi vlasnici vozila vode rauna o tehnikoj ispravnosti svojih vozila i u
tom smislu potuju propise kako bi se razvila svijest o bezbjednijem uestvovanju u saobraaju,
da bi zatitili, kako sebe, tako i ostale uesnike u saobraaju. Zakonom o bezbjednosti saobraaja
je odreeno da se redovni tehniki pregled vozila vri jednom godinje, izuzetno, ako je vozilo
starije od 15 godina, tehniki pregled se vri na est mjeseci. Takoe, vozila na motorni pogon i
prikljuna vozila, kojim se vri javni prevoz putnika ili prevoz opasnih materija, kao i vozila
kojima se vri obuavanje kandidata za vozae, podvrgavaju se tehnikom pregledu svakih 6
mjeseci.
31
LITERATURA
1. Boidar Krsti: Tehnika eksploatacija motornih i vozila i motora, Mainski fakultet u
Kragujevcu, Kragujevac, 2009.
2. Marko Kouti, Tehniki pregled vozila, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2010.
3. Sneana Petkovi, Radivoje Pei, Stevan Veinovi, Dijagnostika vozila, Bilten za rad
Republike Srpske, 2008.
4. Pravilnik o tehnikom pregledu vozila, ("Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj 6/06)
5. Pravilnik o programu i nainu strunog usavravanja, (Slubene novine Federacije BiH, broj
51/06)
6. http://magazin.auti.hr/propisi-i-kazne/tehnicki-pregled-vozila-korak-po-korak/4726
7.
http://www.automehanika.com.hr/stanica-za-tehnicki-pregled/tehni%C4%8Dki-pregled
vozila.html
8. http://www.cvh.hr/tehnicki-pregled/sve-o-tehnickom-pregledu/
9. http://www.hak.hr/vozila/tehnicki-pregledi/
32
POPIS SLIKA:
Slika 1. Raspored ureaja na tehnikom pregledu prema utvrenoj tehnologiji
Slika 2. Ureaj za kontrolu konog sistema
Slika 3. Provjera konog sistema kod motocikla
Slika 4. Provjera konog sistema kod automobila
Slika 5. Postoji razlika sile koenja na tokovima iste osovine, ali je ona manja od 20 %, oba
toka koe istovremeno. Konice su ispravne.
Slika 6. Razlika sile koenja na tokovima iste osovine je vea od 20%. Bez obzira to oba toka
koe istovremeno. Konice su neispravne.
Slika 7. Sile koenja lijevog i desnog toka su jednake, ali lijevi toak dostie maksimalnu silu
ranije. Konice su neispravne.
Slika 8. Konica lijevog toka blokira. Konice su neispravne.
Slika 9. Lijevi i desni toak koe ravnomjerno, ali sile koenja su male, tako da koni koeficijent
ne zadovoljava zakonsku propisanu vrijednost. Konice su neispravne.
Slika 10. Mjerna letva duine 1540 mm.
Slika 11. Kontrola zatura toka kod putnikog vozila
Slika 12. Kontrola zatura toka kod teretnog vozila
Slika 13. Prednji obrtni tanjir
Slika 14. Zadnji podmeta
Slika 15 i 16. Dodatak za mjerenje prikolice
Slika 17. Nagazna ploa
Slika 18. Mehaniki tahograf
Slika 19. Elektronski tahograf
Slika 20. Elektronski tahograf namjenjen za ugradnju unutar instrument ploe
Slika 21. Regloskop ureaj za kontrolu svjetla
Slika 22. Izgled i raspored vozila i ureaja za mjerenje zvunih znakova i kontrole buke
Slika 23. Ureaj za mjerenje jaine buke
33