08 03 2010 Diplomski Rad PDF

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
DIPLOMSKI RAD
Mentor
Prof. dr. sc. Jurica Sori
Maja Blaevi
Tomislav Jarak, dipl. ing.
Zagreb, 2010.
500
10500
12172
1172
800
9950
Slika 1. Skica spremnika s potrebnim dimenzijama
IZJAVA
Izjavljujem da sam ovaj rad napravila samostalno uz strunu pomo prof. dr. sc
Jurice Soria, na emu mu neizmjerno zahvaljujem. Rad ne bi bio mogu bez pomoi
dipl. ing. Tomislava Jarka koji me vodio kroz virtualni svijet konanih elemenata i
pomogao mi pri pravilnom koritenju programa, na tome mu veliko hvala.
Maja Blaevi
SAETAK
U ovom radu izvrena je analiza naprezanja, unutarnjih sila i pomaka spremnika

za vino volumena 750 m3. Proraun je proveden numeriki primjenom metode konanih
elemenata, pri emu je koriten programski paket MSC Nastran. Proraun spremnika
proveden je uz odreene uvjete vrstoe i krutosti, s ciljem da se smanji koliina
utroenog materijala. Spremnik je do vrha ispunjen tekuinom, a u proraunu se u obzir
uzima i optereenje vlastitom teinom te se za konanu verziju promatra utjecaj vjetra
na konstrukciju. Modeliranje spremnika zapoeto je sa jednolikom stijenkom cijelog
spremnika, zatim se prelazi na dimenzioniranje plata spremnika, uz zanemarivanje
lokalnih naprezanja na spoju ljuski. U sljedeem koraku spremnik je ukruen
dodavanjem krunog prstena na mjestu spoja cilindrinog dijela spremnika i konusnog
krova
te
je
obavljeno
dimenzioniranje
prstena
obzirom
na
kriterij
vrstoe.Dodavanjem prstena nije zadovoljen kriterij krutosti konstrukcije krova pa je

stoga u krajnjem koraku krov spremnika ojaan postavljanjem sustava radijalnih rebara.
Postavljanjem radijalnih rebara u potpunosti je zadovoljen uvjet krutosti za cijeli
spremnik.
ii
SADRAJ
POPIS SLIKA ................................................................................................................ I
POPIS TABLICA ........................................................................................................ VI
Popis oznaka i mjernih jedinica .....................................................................................VII
1. Uvod............................................................................................................................ 1
2.
Metoda konanih elemenata ..................................................................................... 2

Openito o metodi konanih elemenata ........................................................ 2
2.1
2.1.1
2.2
Varijacijska formulacija metode konanih elemenata .................................. 4
2.3
Izoparametarski konani elementi ...................................................................... 6
2.3.1
3.
Osnovne pretpostavke o konanim elementima .......................................... 3
Dvodimenzijski elementi ............................................................................. 7
2.4
Matrica deformacija - pomak ............................................................................. 8
2.5
Degenerirani ljuskasti elementi ........................................................................ 10
2.6
Osnovni elementi iz programskog paketa MSC.Nastran .................................. 13
2.6.1
Jednodimenzijski elementi ........................................................................ 13
2.6.2
Jednostavni gredni elementi CBAR ........................................................ 14
2.6.3
Koordinatni sustav CBAR elemenata ........................................................ 14
2.6.4
Sile i naprezanja CBAR elemenata ............................................................ 18
2.6.5
Dvodimenzijski elementi ........................................................................... 18
2.6.6
etverokutni ploasti elementi (CQUAD4) ............................................. 20
Ispitivanje konvergencije elemenata iz

3.1
programskog paketa MSC.Nastran ..... 23
Cilindrini spremnik optereen hidrostatskim tlakom ...................................... 24
3.1.1
Primjer
zadatka
za
pokazivanje
konvergencije
etverokutnih
elemenata 24
4.
3.1.2
Analitiko rjeenje zadatka ........................................................................ 24
3.1.2
Rjeenje uz pomo metode konanih elemenata ....................................... 28
3.1.3
Konvergencija rjeenja............................................................................... 30
Numerika analiza spremnika ............................................................................... 32

4.1
Uvjeti vrstoe i krutosti konstrukcije .............................................................. 32
4.2
Modeliranje spremnika ..................................................................................... 33
4.3
Izvedba spremnika sa jednolikom debljinom stijenke ...................................... 37
4.4
Optimiranje debljine stjenke cilindra ................................................................ 46
iii
5.
4.5
Izvedbe modelirane s prstenom za ukrutu na mjestu spoja ljuski...................... 53
4.6
Modeliranje ojaanja na krovu spremnika uz pomo rebara ............................ 62
Prikaz rezultata za odabranu

5.1
6.
konstukciju .......................................................... 65
Optereenje spremnika vjetrom ................................................................ 101
ZAKLJUAK ....................................................................................................... 105

POPIS LITERATURE .......................................................................................... 107
iv
POPIS SLIKA
Slika 2.1 Osnovni tetraedarski konani element .......................................................................................... 4
Slika 2.3 Trodimenzijski ljuskasti element [1] ........................................................................................... 10
Slika 2.4 Ljuskasti elementa sa vorovima na srednjoj plohi [1] ................................................................11
Slika 2.5 Dvije orijentacije iste grede [2] ................................................................................................. 15
Slika 2.6 Definiranje osi x za CBAR elemente [2] .................................................................................... 15
Slika 2.7 Orijentacijski vektor za CBAR element [2] ................................................................................ 16
Slika 2.8 Ravnina izmeu osi x i orijentacijskog vektora [2] .................................................................... 16
Slika 2.9 Formiranje osi z za CBAR element [2]....................................................................................... 17
Slika 2.10 Sile i momenti u CBAR elementu [2] ....................................................................................... 18
Slika 2.11 Koordinatni sustav CQUAD4 elementa [2]............................................................................... 20
Slika 2.11 Unutarnje sile, momenti i naprezanja u CQUAD4 elementu [2] ............................................. 21
Slika 3.1 cilindrina ljuska optereena hidrostatskim tlakom .................................................................... 25
Slika 3.2 poprene sile i momenti ukljetenja ............................................................................................ 26
Slika 3.3 Rubni uvjeti i uvjeti simetrije za cilindrinu ljusku .................................................................... 28
Slika 3.4 Slika modela s mreom iz MSC.Nastran .................................................................................... 28
Slika 3.5 Radijalni pomak cilindrine ljuske optereene hidrostatskim tlakom ........................................ 29
Slika 3.6 Cirkularno naprezanje cilindrine ljuske optereene hidrostatskim tlakom ........................... 30
Slika 3.7 Konvergencija rjeenja za CQUAD4 i CQUAD8 elemente za cilindar optereen hidrostatskim
tlakom na visini od H= 1/5 ........................................................................................................................ 31
tlakom na visini od H= 1/2 ........................................................................................................................ 31
Slika 4.1 Rubni uvjeti proraunskog modela ............................................................................................. 33
Slika 4.2 Optereenje spremnika a) hidrostatskim tlakom, b) vlastitom teinom ...................................... 34
Slika 4.3 Detalj mree modela za krovni dio spremnika............................................................................ 35
Slika 4.4 Detalj mree modela za donji dio cilindrinog dijela spremnika ................................................ 35
Slika 4.5 Deformirani oblik mree za spremnik jednolike stijenke debljine h=7mm ................................ 39
Slika 4.6 Ukupni pomak spremnika jednolike stijenke debljine h=7 mm. Ukupni pomak izraen je u
metrima. ..................................................................................................................................................... 40
Slika 4.7 Detalj spoja ljuski s prikazom raspodjele ukupnog pomaka spremnika za jednoliku stijenku
debljine h=7 mm. Ukupni pomak izraen je u metrima. ........................................................................... 41
Slika 4.8 Detalj ukupnog pomaka spremnika s prikazom raspodjele na dnu cilindra za jednoliku stijenku
debljine h=7 mm. Ukupni pomak izraen je u metrima. ............................................................................ 41
Slika 4.9 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik jednolike debljine
stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2.................................................................................... 42
Slika 4.10 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik jednolike debljine
stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2................................................................................... 43
Slika 4.11 Detalj spoja ljuski s prikazom ekvivalentnih naprezanja po von Misesu na srednjoj plohi za
spremnik jednolike debljine stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2 ..................................... 44
Slika 4.12 Detalj spoja ljuski s prikazom ekvivalentnih naprezanja po von Misesu na vanjskoj plohi za
spremnik jednolike debljine stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2 ..................................... 44
Slika 4.13 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom ekvivalentnih naprezanja po von Misesu
na srednjoj plohi za spremnik jednolike stijenke cilindra h= 7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2 ...... 45
Slika 4.14 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom ekvivalentnih naprezanja po von Misesu
na vanjskoj plohi za spremnik jednolike stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2 ................... 45
Slika 4.15 Skica plata spremnika za odabranu izvedbu ............................................................................ 46
Slika 4.16 Ukupni pomak spremnika sa promjenjivom debljinom stijenke cilindra za izvedbu prikazanu
na slici 4.15. Pomaci su izraeni u metrima ............................................................................................... 47
Slika 4.17 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m 2 ............................ 48
Slika 4.18 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m 2 ............................ 49
Slika 4.19 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika promjenjive debljine stijenke za izvedbu prikazanu na
slici 4.15 s prikazom raspodjele ukupnog pomaka. Ukupni pomak izraen je u metrima ......................... 50
Slika 4.20 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika promjenjive debljine stijenke, za izvedbu prikazanu na
slici 4.15 s prikazom ekvivalentnog naprezanja po von Misesu na srednjoj plohi. Naprezanje je izraeno u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 50
slici 4.15 s prikazom ekvivalentnog naprezanja po von Misesu na vanjskoj plohi. Naprezanje je izraeno u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 51
Slika 4.22 Skica odabranih dimenzija za plat cilindra .............................................................................. 53
Slika 4.23 Detalj mree spremnika ojaane prstenom ............................................................................... 54
Slika 4.24 Skica profila prstena ( BS EN 10219:1997).............................................................................. 55
Slika 4.25 Deformirani oblik mree za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena
prema slici 4.24 .......................................................................................................................................... 56
Slika 4.26 Ukupni pomak spremnika ojaanog prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24. Pomaci su izraeni u metrima ........................................................................................................... 57
Slika 4.27 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24 Naprezanja su izraena u N/m2 ...................................... 58
Slika 4.28 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24. Naprezanja su izraena u N/m 2 ..................................... 59
Slika 4.29 Detalj spoja ljuski za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24 s prikazom raspodjele ukupnog pomaka spremnika. Pomaci su izraeni u metrima. ........................ 60
4.24 s prikazom ekvivalentnog naprezanja prema von Misesu za srednju plohu Naprezanja su izraena u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 60
4.24 s prikazom ekvivalentnog naprezanja prema von Misesu za vanjsku plohu Naprezanja su izraena u
N/m2 ........................................................................................................................................................... 61
II
Slika 4.32 Skica dijela spremnika sa promijenjenim uvjetima simetrije.................................................... 62

Slika 4.33 Model spremnika sa ukrutama prstena i rebara ........................................................................ 64
Slika 4.34 skica rasporeda rebara za odabranu izvedbu spremnika ........................................................... 64
Slika 5.1 Raspored rebara za odabranu izvedbu spremnika ....................................................................... 65
Slika 5.2 Skica presjeka spremnika s dimenzijama ljuski cilindra i krova te dimenzijama ukruta ............ 66
Slika 5.3 Deformirani oblik mree za konanu verziju spremnika ............................................................ 69
Slika 5.4 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2. ................................................................................................................ 70
Slika 5.5 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2. ................................................................................................................ 71
Slika 5.6 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za unutarnju plohu plohu konane verzije
spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ............................................................................................... 72
Slika 5.7 Detalj krova spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu za
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2 ................................................................................................................. 73
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2 .................................................................................................................................... 73
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2 .................................................................................................................................... 74
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara.
Slika 5.13 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele ekvivalentnog naprezanje
prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ........... 76
prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ........... 76
prema von Misesu za unutarnju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2 ........ 77
Slika 5.16 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele cirkularne normalne
komponente naprezanje za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m277
Slika 5.17 Cirkularna normalna komponenta naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju
spremnika. Naprezanje je izraeno u N/m2 ............................................................................................... 78
III
Slika 5.18 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu izmeu
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2 ...................................................................................................... 79
Slika 5.19 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu ispod
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2 ...................................................................................................... 79
Slika 5.20 Meridijalna komponenta naprezanje
na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika.
Naprezanje je izraeno u N/m2 .................................................................................................................. 80

Slika 5.21 Maksimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2 ......................................................................................................................................... 81
Slika 5.22 Maksimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2 ......................................................................................................................................... 82
Slika 5.23 Maksimalno glavno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja
su izraena u N/m2 .................................................................................................................................... 83
Slika 5.24 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 ................. 84
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2 .................... 84
Slika 5.26 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za srednju
Slika 5.28 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele maksimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
Slika 5.30 Minimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2 ......................................................................................................................................... 87
Slika 5.31 Minimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2 ......................................................................................................................................... 88
Slika 5.32 Minimalno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2 ......................................................................................................................................... 89
Slika 5.33 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za vanjsku
Slika 5.35 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za srednju
Slika 5.37 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele minimalnog glavnog naprezanja za unutarnju
IV
Slika 5.39 Ekvivalentno naprezanje prema vom Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
optereenog vlastitom teinom. Naprezanja su izraena u N/m2 .............................................................. 93
Slika 5.40 Ukupni pomak spremnika. Pomak je izraen u metrima .......................................................... 94
Slika 5.41 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu izmeu rebara.
Pomak je izraen u metrima ....................................................................................................................... 95
Slika 5.42 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu ispod rebara.
Pomak je izraen u metrima ....................................................................................................................... 95
Slika 5.43 Raspodjela unutranjih normalnih cirkularnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su ...... 96
izraene u N/m ........................................................................................................................................... 96
Slika 5.44 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su
izraene u N/m ........................................................................................................................................... 97
Slika 5.45 Raspodjela unutranjih cirkularnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N ............................................................................................................................................... 98
Slika 5.46 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N ............................................................................................................................................... 99
Slika 5.47 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Sile su izraene u N/m ........................................................................ 100
Slika 5.48 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Momenti su izraene u N .................................................................... 100
Slika 5.49 Raspodjela povrinskog optereenja vjetrom za plat spremnika ........................................... 102
Slika 5.50 Puni spremnik optereen vjetrom ........................................................................................... 103
5.51 Prazni spremnik optereen vjertom.................................................................................................. 104
POPIS TABLICA
Tablica 4.1 Svojstva elika . 4572 ........................................................................................................... 32

Tablica 4.2 Usporedba rezultata za spremnik jednolike debljine stijenke .................................................. 37
Tablica 4.3 Usporedba dimenzija i rezultata za modeliranje stijenke cilindra ........................................... 52
Tablica 4.4 Prikaz razliitih dimenzija prstenova koritenih pri modeliranju ojaanja na spoju ljuski i
priradajuih rezultata ................................................................................................................................. 55
Tablica 4.5 Usporedba dimenzija i rezultata za razliine izvedbe spremnika ojaanog prstenom i rebrima
................................................................................................................................................................... 63
VI
POPIS OZNAKA I MJERNIH JEDINICA
ai
Koeficijent interpolacijskih polinoma
Matrica meusobne ovisnosti deformacije

u elementu i pomaka u vorovima,
operator rubnih veliina
Matrica elastinosti
Youngov modul elastinosti, N/mm2
Vektor koncentriranih sila u vorovima konanog elementa
FS
Vektor vornih sila poradi vanjskog povrinskog optereenja
F 0
Vektor vornih sila koje su posljedica poetnih deformacija

u elementu
Jacobijeva matrica
Matrice krutosti konanog elementa
Ni
Matrica funkcija oblika za i-ti vor, submatrica u matrici N
Matrica funkcija oblika
Ni
Funkcija oblika za i-ti vor konanog elementa
Vektor volumenskih sila, poznata funkcija neovisnih varijabli
qb
Vektor povrinskog optereenja
Globalni vektor ukupnih vornih sila, matrica ostatka ili reziduala
Ru
Operator rubnih pomaka
Vektor ukupnih vornih sila konanog elementa, vektor poloaja
Sq
Povrina na kojoj je zadano optereenje
Vektor pomaka, vektor zavisnih varijabli
us
Vektor pomaka na plohi povrine S
u, v, w
u, v, w
ui, vi, wi
V1i ,V2i ,V3i
Vi
Komponente pomaka u Kartezijevu koordinatnom sustavu,

Komponente pomaka srednje plohe ljuskastog kontinuuma u pravcu
jedininih vektora e1, e2, en
Komponente pomaka u pravcu lokalnih Kartezijevih koordinata x, y, z
Komponente pomaka i-tog vora konanog elementa
Vektori u i-tom voru degeneriranog ljuskastog elementa
Globalni stupnjevi slobode
VII
Vektor stupnjeva slobode konanog elementa
Vi
Vektor stupnjeva slobode i-tog vora
Volumen
xi, yi, zi
Kartezijeve koordinate i-tog vora konanog elementa
Matrica funkcija u interpolacijskim polinomima
Kut,
i, i
x, y, z
Rotacije u i-tom voru degeneriranog ljuskastog elementa,

Stupnjevi slobode degeneriranog ljuskastog elementa
Tenzor deformacije
Duljinske deformacije u Kartezijevom koordinatnom sustavu
Poissonov faktor
, ,
Bezdimenzijske prirodne koordinate
i, i, i
Prirodne koordinate i-tog vora konanog elementa
Ukupna potencijalna energija
Gustoa, kg/m3
Fleksijska krutost ploe ili ljuske
NX, N, N Membranske sile, N

f
Naprezanje uslijed savijanja, N/mm2
Membransko naprezanje, N/mm2
Ns
Matrica funkcije oblika za pomake na povrini elementa
Ekvivalentno naprezanje po van Misesovoj teoriji, N/mm2
Ekvivalentna deformacija po van Misesovoj teoriji
Debljina stijenke ljuske, mm
Polumjer ljuske, mm
Visina ljuske, mm
Specifina teina tekuine
Ubrzanje Zemljine sile tee, m/s2
M0
Moment na mjestu ukljetenja, Nm
Q0
Poprene sile na mjestu ukljetenja, Nm
ef
Fleksijski pomak
wm
Membranski pomak, mm
VIII
m
f1 ,f2, f3,
f4
Membranski kut zakreta

Eksponencijalno-trigonometrijske funkcije
IX
1. UVOD
U ovom radu izvrena je analiza naprezanja, unutarnjih sila i pomaka spremnika
za vino volumena 750 m3 uz zadovoljavanje uvjeta vrstoe i krutosti, te optimiranje
konstrukcije spremnika s obzirom na utroak materijala. Proraun je proveden metodom
konanih elemenata uz pomo raunalnog programskog paketa MSC.Nastran.
U drugom poglavlju pokazane su osnovne jednadbe varijacijske formulacije
metode konanih elemenata. Nakon toga ukratko je izloena formulacija degeneriranih
ljuskastih elemenata koritenih u ovom radu za modeliranje ljuskastih dijelova
konstrukcije. Navedena su i svojstva etverokutnih osnovnih ljuskastih elemenata
CQUAD 4, kao i osnovnih grednih elemenata CBAR 2, koritenih za modeliranje
ukruta.
Tree poglavlje ukratko prikazuje problematiku konvergencije elemenata.
Konvergencija etverokutnih izoparametarskih elemenata koji se upotrebljavaju pri
diskretizaciji spremnika, pokazana je na primjeru cilindrine ljuske optereene
hidrostatskim tlakom za koju je poznato analitiko rjeenje.
Dimenzioniranje i optimiranje spremnika pokazano je u etvrtom poglavlju. U
prvom koraku koriten je najjednostavniji nain modeliranja spremnika gdje je debljina
stijenke na cijelom podruju spremnika jednaka. Za spremnik koji je modeliran na ovaj
nain, a zadovoljio je potrebne kriterije vrstoe i krutosti, masa je prevelika. Smanjenje
mase spremnika bilo je mogue jedino smanjenjem debljine stijenke pa se pristupilo
optimiranju debljine stijenke cilindrinog dijela spremnika. Smanjenjem debljine
stijenke javila su se velika naprezanja uslijed lokalnog savijanja na spoju konstrukcije
plata spremnika i krova. Da bi se smanjila ova nepovoljna naprezanja, mjesto spoja
cilindrinog dijela i krova ukrueno je dodavanjem krunog prstena po obodu cilindra te
je obavljeno dimenzioniranje prstena s obzirom na kriterij vrstoe. Primjenom ukrute
prstenom jo uvijek nije bio zadovoljen uvjet krutosti za krovni dio konstrukcije. U
krajnjem koraku ovaj problem rijeen je dodavanjem ojaanja sustavom radijalnih
rebara na krov konstrukcije.
Rezultati dobiveni analizom odabrane konstrukcije prikazani su u petom
poglavlju koje sadri i neke teorijske osnove potrebne za proraun ljuskastih
konstrukcija optereenih vjetrom. Utjecaj vjetra pokazan je na konanoj verziji
spremnika. Privitak rada sadri sklopni crte spremnika.
2.
METODA KONANIH ELEMENATA
2.1
Openito o metodi konanih elemenata
Metoda konanih elemenata je metoda koja se temelji na fizikoj diskretizaciji

kontinuuma. Razmatrani kontinuum s beskonano stupnjeva slobode gibanja zamjenjuje
se s diskretnim modelom meusobno povezanih elemenata s ogranienim brojem
stupnjeva slobode. Drugim rijeima, podruje kontinuuma dijeli se na konaan broj
podpodruja koja se nazivaju konani elementi, pa se razmatrani kontinuum prikazuje
kao mrea konanih elemenata. Konani elementi meusobno su povezani u tokama na
konturi elementa koje se nazivaju vorovi. Stanje u svakom elementu, kao to je npr.
polje pomaka, deformacije, naprezanja, temperature te ostalih veliina, opisuje se
pomou interpolacijskih funkcija. Te funkcije moraju zadovoljavati odgovarajue uvjete
da bi se diskretizirani model to vie pribliio ponaanju kontinuiranog sustava. Uz
pravilnu formulaciju konanih elemenata, pribliavanje tonom rjeenju raste s
poveanjem broja elemenata. Prilikom izvoenja algebarskih jednadbi polazi se od
definicije jednadbi koje opisuju stanje u elementu ili se rabi varijacijska formulacija.
Nakon izvoenja jednadbi za konani element, gdje su nepoznanice neovisne varijable
u vorovima, odgovarajuim postupcima izvode se globalne jednadbe za diskretizirani
model. Pomou izraunatih vornih veliina mogue je, primjenom poznatih teorijskih
relacija, odrediti sve veliine potrebne za analizu opisanoga kontinuiranog sustava.
Razvoj raunala omoguio je uvoenje metode konanih elemenata u
svakodnevnu inenjersku praksu te izbjegavanje mukotrpnoga runog raunanja.
Metoda konanih elemenata ne bi se mogla primjenjivati bez dananjih raunala koja
omoguavaju rjeavanje velikih sustava jednadbi ije je rjeavanje neophodno prilikom
primjene metode konanih elemenata. Osim skraivanja vremena potrebnog za izradu
prorauna, primjenom metode konanih elemenata mogue je u vrlo kratkom roku
napraviti i veliki broj eksperimenata, to omoguuje dodatnu utedu vremena, ali i
izradu bolje optimiranih konstrukcija.
U vremenu kad se koliina prirodnih resursa svakim danom smanjuje, od velike
je vanosti i optimiranje koliine materijala potrebnog za izradu konstrukcije.
Veina onoga to prosjeni inenjer korisnik mora znati o konanim elementima
jest da je to skup elemenata povezanih u prostoru odreenim brojem toaka, koji mogu
opisati razne oblike. U odreenim tokama zadani su uvjeti pomaka i sila. U veini
sluajeva posao inenjera korisnika svodi se na odabir pogodnog elementa i navoenje
raunala ili automatskog umreivaa da odabrane elemente spoji u suvislu simulaciju.
Prilikom rada inenjer mora moi prepoznati koje detalje je potrebno ukljuiti u
simulaciju, a koje je mogue sa sigurnou zanemariti (kao npr. rupe, spone, ukrute i sl.)
Dizajn elemenata utjee na tijek prorauna na posredan nain, preko svog utjecaja na
troak analize i na tonost rezultata. S obzirom da svi elementi nemaju jednaka svojstva,
njihov utjecaj na tonost rezultata je razliit. Isto tako isti elementi nemaju jednaku
tonost za razliite probleme.
2.1.1
Osnovne pretpostavke o konanim elementima
Najjednostavniji
nain
za
definiranje
pojma
"konani
elementi"
je
predstavljanjem skupa odreenih pravila koje taj pojam mora zadovoljiti.

Pretpostavke, odnosno pravila koje konani elementi moraju zadovoljiti su sljedee:
1. Svaki konani element popunjava pravilno definirano mjesto u prostoru i
predstavlja sve relevantne zakone fizike unutar toga prostora. Svaki element koji
zadovoljava ovaj uvjet je nezavisan.
2. Dva konana elementa djeluju jedan na drugi samo preko zajednikih vrijednosti
konanog skupa varijabli definiranih na zajednikim granicama.
3. U unutranjosti konanog elementa, odzivne varijable
(kao to su pomak,
naprezanje i deformacije) variraju s obzirom na funkciju koja je odabrana od

strane dizajnera konanog elementa za odreenu varijablu.
2.2
Varijacijska formulacija metode konanih elemenata
F1z
F1y
1
F1x
qb
z
y
w2
v2
q
2
u2
Sq
V
3
Slika 2.1 Osnovni tetraedarski konani element
Element je po volumenu V optereen silama koje su opisane vektorom q. Na

povrini Sq djeluje optereenje qb , a u vorovima djeluju koncentrirane sile prikazane
vektorom F. Pretpostavlja se da u elementu vlada poetno stanje deformacije 0. ukupna
potencijalna energija za prikazani element dana je relacijom :
1 T
D d V u T q d V u TS q b d S v T F
2V
V
Sq
gdje prvi lan izraza opisuje potencijalnu energiju elastinog deformiranja u sluaju
linearno-elastinog materijala, drugi lan opisuje potencijalnu energiju vanjskih
volumenskih sila, a trei lan potencijalnu energiju zadanih povrinskih sila q b .
Potencijalnu energiju koncentriranih sila koje djeluju u vorovima elemenata opisuje
posljednji lan vTF.
Element je u ravnotei kad je varijacija ukupne potencijalne energije jednaka nuli
T D d V u T q d V u TS q b d S v T F 0 ,
V
Sq
pri emu pomaci u elementu moraju biti jednoznane i kontinuirane funkcije koje
zadovoljavaju kinematike relacije
4
Dk u ,
te rubni uvjet pomaka za optereenu povrinu Sq
uS Ruu ,
gdje je D matrica elastinosti, Dk kinematiki diferencijalni operator, R globalni vektor

ukupnih vornih sila, a u vektor pomaka.
Raspodjela pomaka u elementu opisana je pomou funkcija oblika
u Nv .
Uvrtavanjem funkcije oblika u rubne uvjete us dobivaju se pomaci na rubu u ovisnosti

o pomacima u vorovima
u S R u Nv N s v ,
gdje je
NS Ru N
matrica funkcija oblika za pomake na povrini elementa. Raspodjela deformacije u

elementu izraunava se prema formuli
D k Nv Bv .
Jednadba konanog elementa

kvr
moemo napisati u obliku

k v F 0 Fv FS F ,
gdje je matrica krutosti
k B T DB d V .
V
F 0
je
vektor
sila
koje
su
posljedica
poetnih
deformacija
elementu
F 0 B T D 0 d V , FV i FS ,
V
FV su vanjske sile poradi vanjskog volumena i povrinskog optereenja
FV N T q d V ,
V
FS N TS q b d S .
Sq
Iz toga se lako zakljuuje da je

r F 0 FV FS F.
2.3
Izoparametarski konani elementi
Kako su prilikom rjeavanja diplomskog zadatka koriteni izoparametarski

ljuskasti etverokutni elementi, u nastavku teksta bit e ukratko prikazani neki
zajedniki principi na kojima se temelje svi izoparametarski elementi [1] i [2].
Kako se u praksi esto javljaju sluajevi da su povrine zakrivljenog i
nepravilnog oblika, pokazala se potreba za uvoenjem elemenata nepravilnog oblika
koji omoguuju znatno bolje modeliranje sloenih geometrija u odnosu na elemente
pravilnih geometrijskih oblika. Naime, elementi izrazito pravilnog oblika (trokut,
pravokutnik, prizma, tetraedar), nisu pogodni za tono opisivanje zakrivljenih
geometrija, tj. potreban je veliki broj ovakvih elemenata da bi se nepravilna geometrija
opisala sa dovoljnom tonou. Poveanjem broja elemenata poveava se i broj
jednadbi, to produljuje vrijeme prorauna.
Elemente osnovnih geometrijskih oblika mogue je preslikati, iz lokalnog
koordinatnog sustava u razliite nepravilne geometrijske oblike s ravnim ili
zakrivljenim stranicama u globalnom Kartezijevu koordinatnom sustavu. Osnovni
elementi najee su opisani u lokalnim prirodnim koordinatama koje se nakon
preslikavanja u opem sluaju iskrivljuju, tj. vie nisu meusobno okomite ili prelaze u
krivocrtne koordinate. Pritom je geometrija elementa u globalnom Kartezijevu
koordinatnom sustavu opisana pomou interpolacijskih funkcija u prirodnim
koordinatama. Ako je polje pomaka u elementu opisano pomou istih interpolacijskih
funkcija kao i geometrija elementa, elemente nazivamo izoparametarskim konanim
elementima.
2.3.1
Dvodimenzijski elementi
Izoprametarski konani elementi prikazani su ovdje na primjeru osnovnog

etverokutnog dvodimenzijskog elementa, ije osnovne relacije su navedene dolje, a
detaljni opis se nalazi u [1].
Preslikavanjem izvornog ili referentnog elementa (kvadratni element iji su
vrhovi opisani jedininim koordinatama) u Kartezijev globalni koordinatni sustav
mogue je dobiti proizvoljan etverokutni element (slika 2.2). Ako izvorni element ima
vie vorova du stranica, mogue je ravne prirodne koordinate , preslikati u
krivocrtne koordinate u globalnom koordinatnom sustavu koje opisuju element sa
zakrivljenim stranicama.
Slika 2.2 Preslikavanje izvornog elementa u proizvoljni etverokutni [1]
Relacije koje povezuju prirodne i globalne Kartezijeve koordinate dane su

izrazima:
4
x N i , xi ,
i 1
y N i , y i ,
i 1
gdje su xi i yi Kartezijeve koordinate i-tog vora, i prirodne koordinate, a

Ni ,
interpolacijska
funkcija
oblika
za
vor
dana
izrazom
1
Ni ( , ) (1 i )(1 i ) . Za nju vrijedi da je Ni(i, i)=1 i Ni(i, i)=0 za j i.
4
Polje pomaka opisuje se pomou istih interpolacijskih funkcija na sljedei nain:
u N i ( , )u i ,
i 1
4
v N i ( , )vi ,
i 1
gdje su u i v komponente pomaka u pravcu globalnih kartezijevih koordinatnih osi, a ui i

vi pomaci su u i-tom voru konanog elementa.
Interpolacijske funkcije za izoparametarske elemente moemo openito zapisati i u
matrinom obliku kao:
Ni ai .
Za etverokutne elemente prvoga reda (CQUAD4)
1 ,
a ai je stupac u matrici koeficijenta a, koja za CQUAD4 element glasi:
1 1
1 1 1
ai
4 1 1
1 1
1 1
1 1
1 1
1 1
2.4
Matrica deformacija - pomak
Raunanje matrice krutosti na osnovi teorije elastinosti provodi se na sljedei nain:

1. prvo se definira matrica deformacija pomak B pomou izraza
B v
gdje je tenzor deformacije, a v vektor stupnjeva slobode konanog elementa

2. nakon toga potrebno je provesti integraciju po volumenu elementa da bi se
izraunala matrica krutosti elementa
K BT DB dV .
Ve
Relaciju za moemo zapisati i na sljedei nain
Bi v i ,
i
gdje je vTi ui
vi vektor pomaka u i-tom voru, a Bi pripadna matrica meusobne
ovisnosti deformacija u elementu i pomaka u vorovima.

Pomou tako zapisanog izraza za dobiva se relacija za ij-ti dio matrice krutosti
elementa
K ij BTi DB j d V ,
Ve
gdje je D matrica elastinosti.

Komponente tenzora deformacije za linearne dvodimenzijske probleme definirane su
kao
x x
v

y
.
y
xy

u v

y x
Kako se kod izoparametarskih elemenata polje pomaka opisuje pomou parametarskih
koordinata , , uz izraz za pomak u =Niui, dobiva se za komponentu x sljedei izraz:
x Ni , xui Ni ,
i

Ni ,
ui .
x
x
Nakon transformacije ostalih komponenata deformacije na slian nain dobiva se
x
N i,x

y 0
i
xy
N i, y

0
u
N i, y i B i v i ,
v
i
N i , x i
gdje su derivacije funkcija oblika dane izrazima:

N i , x N i ,
,
Ni ,
x
x
N i , y N i ,
.
Ni ,
y
y
Da bi se dobile potrebne derivacije prirodnih koordinata

, potrebno je
,
,
,
x y x y
prvo definirati tzv. Jacobijevu matricu koja za dvodimenzijske elemente glasi
x

J=
x

y

.
y

Inverz matrice J sadrava potrebne derivacije

J = x
y
-1

x .

2.5
Degenerirani ljuskasti elementi
U ovom poglavlju ukratko je prikazana teorija degeneriranih ljuskastih

elemenata, pri emu su osnovne jednadbe preuzete su iz 1 i 2. Elementi koriteni
prilikom diskretizacije modela spremnika su ravni ploasti elementi za koje se
formulacija izvodi na slian nain.
Slika 2.3 Trodimenzijski ljuskasti element [1]
Degenerirani ljuskasti elementi izvode se iz trodimenzijskih izoparametarskih

elemenata uvoenjem pretpostavki da normale na srednju plohu ljuske nakon
deformiranja ostaju ravne, ali ne i okomite, te da vlakna u pravcu normale ne mijenjaju
duljinu. Tako je ljuskasti kontinuum mogue opisati s vorovima na unutarnjoj i na
vanjskoj plohi, prema slici 2.3. Budui da su pomaci u pravcu normale jednaki, svakom
paru vorova po debljini trodimenzijskog elementa pridrueno je 5 stupnjeva slobode
1 . Takoer se pretpostavlja da su komponente naprezanja u pravcu normale na srednju

plohu jednake nuli. U skladu s izoparametarskom formulacijom, geometrija elemenata
opisana je u Kartezijevu koordinatnom sustavu u obliku
10
1
1
x N i ,
xiu N i ,
xiv ,
2
2
1
1
y N i ,
yiu N i ,
yiv ,
2
2
1
1
z N i ,
ziu N i ,
ziv ,
2
2
gdje su i bezdimenzijske prirodne koordinate na srednjoj plohi ljuske, koje su u

opem sluaju zakrivljene. Trea koordinata je ravna koordinata du debljine ljuske
koja se ne mora poklapati s vektorom normale, a esto je samo priblino okomita na
srednju plohu. Ni(, ) su dvodimenzijske interpolacijske funkcije, a xiu, yiu, ziu, xiv, yiv,
ziv su koordinate vorova na unutarnjoj i vanjskoj plohi ljuske.
Slika 2.4 Ljuskasti elementa sa vorovima na srednjoj plohi [1]
Geometrija elemenata moe se opisati pomou koordinata vorova na srednjoj

plohi xi , yi , zi i vektora V3i u pravcu koordinate na sljedei nain:
V3ix
xi
x
i
y N , y
i 2 N i , V3 y ,
i
i
zi
z
V3 z
gdje su V3ix ,V3iy ,V3iz komponente vektora V3i u pravcu Kartezijevih koordinata x, y, z, a
mogu se prikazati pomou koordinata vorova na vanjskoj i na unutarnjoj plohi
V3ix xiv xiu

i
V3 y yiv yiu .
i z z
V3 z iv iu
11
Gornja relacija moe se napisati u obliku V3i riv riu , gdje su riv i riu vektori poloaja
vorova na vanjskoj i na unutarnjoj plohi.
Koordinate vorova na srednjoj plohi su
xiu xiv
xi
1
y y y .
i 2 iu iv

zi
ziu ziv
V3i
Jedinini vektor u pravcu koordinate jednak je ei 3 i .
V3
Jedinini vektori e x , e y , e z u pravcu su Kartezijevih koordinata x, y, z. Vektor ei3 moe se
prikazati pomou kosinusa smjera
3i x cos e i 3 , e x ,
3i y cos e i 3, e y ,
3 z cos e i 3 , e z ,
pa se geometrija elemenata moe aproksimirati kao
a3i x
xi
x
i
y N , y
h
a3 y .
i
i
i
i
2

i
zi
z
a3 z
U skladu s gore navedenim pretpostavkama o deformiranju, polje pomaka u ljuskastom
kontinuumu mogue je opisati pomou pomaka u vorovima na srednjoj plohi i kutova
zaokreta V3i .
Komponente naprezanja definirane su u lokalnom Kartezijevu koordinatnom
sustavu x , y, z , gdje je z normala na srednju plohu. Komponenate deformacije ljuske u
lokalnom koordinatnom sustavu definirane su na sljedei nain
u
x
v
y
xy
u v
y x
xz
u w
z x
12
yz
v w
,
z y
gdje su x , y , y komponente deformacije ljuske, a u, v, w komponente pomaka u

lokalnom koordinatnom sustavu.
Prema teoriji o savijanju ploa, pretpostavlja se da pomaci linearno variraju sa
udaljenou od srednje plohe. Prema tome raspodjela pomaka u, v, w po debljini
elementa je
u u0
v v0
t
2
t
2
w w0 ,
gdje su u0 , v0 , w0 pomaci na srednjoj plohi, i rotacije normale na srednju plohu, a t
je debljina stijenke ljuske.
2.6
Osnovni elementi iz programskog paketa MSC.Nastran

2.6.1
Jednodimenzijski elementi
Jednodimenzijski elementi, poznati i kao linijski elementi, koriste se za

modeliranje ponaanja tapova i greda. tapni elementi podravaju vlano i tlano
naprezanje, te naprezanje na uvijanje, ali ne i naprezanje na savijanje. Za razliku od
tapnih elemenata, gredni elementi podravaju naprezanje na savijanje.
U programskom paketu MSC. Nastran pojavljuje se dodatna razlika izmeu tzv.
jednostavnih i kompleksnih greda. Jednostavne grede modeliraju se uz pomo
CBAR elemenata koji imaju jednolika svojstva poprenog presjeka. Pored jednolikog
poprenog presjeka kod CBAR elemenata neutralna je os koincidentna sa teitem
poprenog presjeka, pa ovaj tip elementa nije povoljan za modeliranje debelih savijenih
greda. Kompleksne grede modeliraju se uz pomo CBEAM elemenata, koje posjeduju
sve mogunosti CBAR elemenata uz razliita dodatna svojstva. Za razliku od CBAR
elemenata koji ne dozvoljavaju promjenu presjeka, CBEAM elementi mogu biti i
promjenjivog poprenog presjeka smicanja, a podudaranje neutralne osi i centra
poprenog presjeka takoer nije potrebno.
13
2.6.2
Jednostavni gredni elementi CBAR
CBAR element predstavlja gredu za opu upotrebu koja podrava vlano i tlano
naprezanje, uvijanje, savijanje u dvije okomite ravnine i smino naprezanje u dvije
okomite ravnine. Sastoji se od dva vora, te moe osigurati krutost za svih 6 stupnjeva
slobode svakog pojedinog vora. Komponente pomaka za svaki vor su tri translacije u
smjeru koordinatnih osiju i tri odgovarajue rotacije.
Karakteristike i ogranienja za CBAR elemente su:
Njihova formulacija proizala je iz klasine teorije za grede
Moraju biti ravni i prizmatini (popreni presjek ne moe varirati po duini)
Centar poprenog presjeka i neutralna os moraju biti koincidentne
Razliita poprena svojstva su ukljuena
Glavne osi tromosti ne trebaju se poklapati sa osima elementa
Neutralne osi mogu biti odmaknute od vorova, to je vrlo korisno prilikom

modeliranja ukruta za ploe i sl.)
2.6.3
Koordinatni sustav CBAR elemenata
Kod koritenja CBAR elemenata u programskom paketu MSC. Nastran potrebno

je ispravno definirati lokalni koordinatni sustav elementa. Naime, svi aksijalni momenti
tromosti, definirani su preko koordinatnog sustava elementa, to stvara probleme
prilikom modeliranja, odnosno orijentacije elementa u prostoru.
Ako za primjer uzmemo istovjetnu pravokutnu gredu, ali sa razliitom
orijentacijom poprenog presjeka dobivamo dva bitno razliita rjeenja (slika 2.5). Iako
su grede na slici 2.5 pod a) i b) fizikalno potpuno identine, njihova razliita orijentacija
bitno mijenja mogunost optereenja. Iz ovog razloga jako je bitno da gredni element
bude pravilno orijentiran.
14
Slika 2.5 Dvije orijentacije iste grede [2]
Na sljedeim slikama opisan je koordinatni sustav elementa:
x os elementa automatski je definirana kao smjer od toke GA prema toki GB

(slika 2.6)
Slika 2.6 Definiranje osi x za CBAR elemente [2]
15
Slika 2.7 prikazuje odabir orijentacijskog vektora grede v

Vektor v poinje u toki GA i sadrava toku (X1, X2, X3)
Slika 2.7 Orijentacijski vektor za CBAR element [2]
Slika 2.8 prikazuje ravninu nastalu izmeu x osi elementa i orijentacijskog

vektora v. y os elementa lei u poluravnini ravnine 1 u kojoj se nalazi i vektor v
i okomita je na x os elementa
Slika 2.8 Ravnina izmeu osi x i orijentacijskog vektora [2]
16
Slika 2.9 prikazuje ravninu 2 koja je okomita na ravninu 1. Os z elementa

formirana je poprenim presjekom ravnina 1 i 2.
Slika 2.9 Formiranje osi z za CBAR element [2]
17
2.6.4
Sile i naprezanja CBAR elemenata
Proraun i ispis sila i naprezanja za CBAR elemente provodi se u koordinatnom

sustavu elementa. Slika 2.10 prikazuje sile u CBAR elementu. V1 i M1 predstavljaju
sminu silu i moment savijanja koji djeluju u ravnini 1, a V2 i M2 predstavljaju sminu
silu i moment savijanja koji djeluju u ravnini 2.
Slika 2.10 Sile i momenti u CBAR elementu [2]
2.6.5
Dvodimenzijski elementi
Dvodimenzijski elementi, poznati kao i ploni elementi, u paketu MSC Nastran

pripadaju grupi konanih elemenata koji se koriste kod konstrukcija gdje je debljina
zanemarivo mala naspram drugih dimenzija. Elementi SHELL iz te grupe mogu se
koristiti za modeliranje ravnih ploa, ali i za modeliranje ljuskastih konstrukcija sa
jednim radijusom zakrivljenosti (npr. cilindrine ljuske) ili sa dva radijusa zakrivljenosti
(npr. sferne ljuske).
Kod vorova ljuskastih elemenata, uvjeti krutosti postoje za pet od moguih est
stupnjeva slobode po voru, naime, krutost vezana za os rotacije koja je normalna na
plohu ploe nije definirana. U ovom sluaju potrebno je ograniiti ovaj rotacijski
18
stupanj slobode da bi se sprijeila pojava singularnosti u matrici krutosti elementa.

Kod linearne analize tankih ljusaka, ploasti elementi u MSC.Nastran-u ponaaju se
prema pretpostavkama klasine teorije ponaanja tankih ploa:
Pod tankim ljuskama podrazumijevaju se one ljuske kod kojih je debljina

zanemariva u odnosu na ostale dvije dimenzije
Progib srednje plohe ljuske malen je u usporedbi sa njezinom debljinom
Normale na srednju plohu ostaju okomite tijekom savijanja
MSC.Nastran koristi dva razliita oblika ljuskastih izoparametarskih elemenata

(trokutni i etverokutni) i dva razliita stanja naprezanja (membransko i naprezanje na
savijanje).
Svaki od ovih elemenata razlikuje se po definiranim ulaznim podacima:
CTRIA3 izoparametarski trokutni element sa proizvoljnim spajanjem savojne i

membranske krutosti
CTRIA6 - izoparametarski trokutni element sa proizvoljnim spajanjem savojne i

membranske krutosti i opcionalnim vorovima po sredini stranica
CTRIAR izoparametarski elementi bez mogunosti spajanja savojne i

membranske krutosti
CQUAD4 - izoparametarski etverokutni element sa proizvoljnim spajanjem

savojne i membranske krutosti
CQUAD8 - izoparametarski etverokutni element sa proizvoljnim spajanjem

savojne i membranske krutosti i opcionalnim vorovima po sredini stranica
CQUADAR izoparametarski etverokutni element bez mogunosti spajanja

savojne i membranske krutosti
Kako su prilikom diskretizacije modela spremnika koriteni elementi CQUAD4 u

daljnjem tekstu biti e spomenuta samo njihova svojstva.
19
2.6.6
etverokutni ploasti elementi (CQUAD4)
CQUAD4 ploasti elementi su etverokutni ravni elementi sa etiri vora u

vrhovima elementa i jedni su od najee koritenih elemenata u MSC.Nastran-u za
modeliranje ploa, ljuski i membrana. Na slici je prikazan etverokutni ljuskasti
element zajedno sa svojim koordinatnim sustavom. (slika 2.11)
Slika 2.11 Koordinatni sustav CQUAD4 elementa [2]
Unutranje sile i momenti koje je mogue dobiti uz pomo CQUAD4 elemenata

su:
Fx, Fy
- membranske sile (po jedinici duljine)
Fxy
- smine membranske sile (po jedinici duljine)
Mx, My
- momenti savijanja (po jedinici duljine)
Mxy
- moment uvijanja (po jedinici duljine)
Vx, Vy
- poprene smine sile (po jedinici duljine)
Na slijedeoj slici definirane su unutarnje sile i momenti u CQUAD4 elementu

(Slika 2.11):
20
Slika 2.11 Unutarnje sile, momenti i naprezanja u CQUAD4 elementu [2]
Sile i momenti za CQUAD4 elemente raunaju se u teitu elementa, dok se naprezanja

raunaju na udaljenosti Z1 i Z2 od referentne ravnine elementa.
Osim sila i momenata za ploaste elemente mogue je direktni izraunati slijedea
naprezanja (naprezanja se izraunavaju koordinatnom sustavu elementa) :
x, y
normalno naprezanje u x i y smjeru
x, y
smino naprezanje na stranici x u smjeru y
kut izmeu osi x i glavne osi naprezanja
minimalno i maksimalno glavno naprezanje
ekvivalentno von Mises-ovo naprezanje
Ekvivalentno von Mises-ovo naprezanje definirano je kao:
21
1
2
e ( x y ) 2 ( y z ) 2 ( z x ) 2 3 xy2 ,
2
dok je ekvivalentna deformacija po von Mises-u definirana pomou sljedeeg niza:
1 2
4
e ( x2 y2 x y ) xy2 ,
3
9
gdje su x, y, xy komponente deformacije.
22
3.
ISPITIVANJE KONVERGENCIJE ELEMENATA IZ

PROGRAMSKOG PAKETA MSC.NASTRAN
Cilj metode konanih elemenata je da se rjeenja to vie priblie vrijednostima

koje tono opisuju razmatrani problem. S poveanjem broja elemenata, numerika
rjeenja moraju se pribliavati tonim vrijednostima. Kako bi se pribliavanje ostvarilo
potrebno je da interpolacijska funkcija zadovoljava odreene uvjete. Ovisno o konaim
elementima i njihovoj formulaciji pribliavanje tonom rjeenju moe biti monotono i
nemonotono. Da bi konvergencija bila monotona potrebno je da interpolacijske funkcije
mogu opisati pomake krutog tijela i polje konstantne deformacije. Uz to moraju biti
zadovoljeni svi potrebni uvjeti kompatibilnosti du rubova susjednih elemenata.
Detaljnu formulaciju metode konanih elemenata mogue je nai u [1].
Konvergenciju izoparametarskih elemenata mogue je postii ako su elementi
doputenih geometrijskih oblika, to znai da nisu jako iskrivljeni, tj. distordirani.
Poznato je da je prilikom usitnjavanja mree u podrujima s veim gradijentom
naprezanja, distorziju elementa teko izbjei. U sluaju jednolike mree, brzina
konvergencije u velikoj mjeri ovisi i o stupnju potpunosti interpolacijskih polinoma.
Moe se zakljuiti da se elementi razlikuju po veoj ili manjoj osjetljivosti na promjenu
geometrijskog oblika. Ta osjetljivost posebni dolazi do izraaja pri gruboj diskretizaciji.
Kao jedan od naina za dokazivanje konvergencije odreenog elementa moe posluiti
tzv. Patch test.
23
Cilindrini spremnik optereen hidrostatskim tlakom
3.1
3.1.1
Primjer zadatka za pokazivanje konvergencije etverokutnih elemenata
Cilindrina ljuska polumjera R, visine H i debljine stijenke h=1mm ispunjena je

tekuinom specifine teine . Cilindrina stijenka uklijetena je na dnu. Potrebno je
odrediti: poprenu silu Q0, moment savijanja M0 na mjestu ukljetenja, raspodjelu
radijalnog pomaka w u smjeru osi z po visini cilindra te cirkularno naprezanje na
srednjoj plohi.
Zadano:
E = 210000 N/mm2
=0.3
=1000 kg/m3
h=1 mm
R=100h
H=100h
gdje su:
E - modul elastinosti elika, (N/mm2 )
- Poissonov koeficijent elika
- gustoa tekuine, (kg/m3)
h - debljina stijenke ljuske, (mm)
R - polumjer ljuske, (mm)
H - visina ljuske, (mm)
3.1.2
Analitiko rjeenje zadatka
Postupak analitikog rjeenja preuzet je iz [4]. Cilindrina ljuska optereena je

hidrostatskim tlakom, koji se mijenja linearno s visinom stupca tekuine, kao to je
prikazano na slici 3.1. Kako u ljusci vlada membransko stanje naprezanja i naprezanje
uslijed savijanja, potrebno je izraunati komponente pomaka za oba stanja. Specifina
teina tekuine definirana je sa = g, gdje je gustoa tekuine, a g ubrzanje Zemljine
sile tee.
24
p=gh
Slika 3.1 cilindrina ljuska optereena hidrostatskim tlakom
Ukupni radijalni pomak w i ukupni kut zakreta normale definirani su kao:
w w f wm
Q0
M0
f
f 3 wm ,
3 4
2 D
2 D 2
Q0
M
dw
f 0 f4 m ,
2 1
dx
2 D
D
gdje su :
M0- moment na mjestu ukljetenja prema slici 3.2,
Q0- poprena sila na mjestu ukljetenja prema slici 3.2,
wf- fleksijski radijalni pomak,
wm- membranski pomak,
m- membranski kut zakreta,
D- fleksijska krutost
Eh 3
,
12(1 2) )
- oznaka izvedena iz izraza:

Eh
4 4 ,
2
DR
f1, f2, f3, f4, eksponencijalno trigonometrijske funkcije
25
f1 e x cos( x) sin( x),

f 2 e x sin( x),
f 3 e x cos( x) sin( x),

f 4 e x cos( x).
Fleksijski radijalni pomak dan je izrazom
wf
Q0
M0
f
f3 .
3 4
2 D
2 D 2
M0
Q0
Q0
M0
R
Slika 3.2 poprene sile i momenti ukljetenja
Membranski pomaci mogu se izraunati prema
wm
R 2
( H x),
Eh
dw
R 2
m m
.
dx
Eh
Kako je ljuska na dnu ukljetenja, ukupni pomaci na mjestu ukljeenja jednaki su nuli.
w( x 0) w0f wm0
Q0
M0
R 2 H
0,
2 D 3 2 D 2
Eh
( x 0) 0f m0
Q0
M 0 R 2
0.
2 D 2 D Eh
26
Rjeavanjem gornjeg sustava jednadbi dobivaju se Q0 i M0:

Q0
2
( D 2 200 D 2 ) 808,212 ,
21
M0
2
D ( 100 ) 3261,53 .
21
Zbog naina definiranja koordinatnog sustava prikazanog na slici 3.1, sljedei izrazi
vrijede uz uvjet x > 0.
w f e 0,12854x 4,7619 cos(0,12854 x) 5,13237 sin(0,12854 x)

Ukupni radijalni pomak moe se izraunati kao
w( x) w f ( x) wm ( x)
wx 4,7619 0,047619 x e 0,12854x (4,7619 cos(0,12854 x) 5,13237 sin(0,12854 x))
Naprezanje na srednjoj plohi dobiva se iz izraza
N
,
h
gdje je N dobiven iz izraza

N
Eh w
du
2
1 R
dx
u kojem u predstavlja pomak u smjeru osi x.

U konanici veliina cirkularnog naprezanja iznosi:
x 20,6014,7619 0,047619x e,012854x 4,7619 cos(0,12854 x) 5,13237 sin(0,12854 x)
27
Rjeenje uz pomo metode konanih elemenata
3.1.2
Zbog jednostavnijeg prikaza pomaka i deformacija cilindrine ljuske
koriten je
cilindrini koordinatni sustav. Zbog smanjenja broja vorova modelirana je 1/4 cilindra,
to je mogue zbog osnosimetrine geometrije. Rubni uvjeti pomaka definirani u
cilindrinom koordinatnom sustavu, prikazani su na slici 3.4.
z
Simetrija
u=0; r=z=0
Simetrija
u=0; r=z=0
Donji rub - ukljetenje
u=v=w=r==Z=0
Slika 3.3 Rubni uvjeti i uvjeti simetrije za cilindrinu ljusku
Slika 3.4 Slika modela s mreom iz MSC.Nastran
28
Za diskretizaciju modela koriteni su dvodimenzijski elementi CQUAD4 i CQUAD8 iz

programskog paketa MSC.Nastran. Da bi rjeenje uz pomo metode konanih
elemenata to vjernije prikazalo stvarno stanje, potrebno je koristiti vei broj elemenata.
U tu svrhu cilindar je diskretiziran mreom razliite gustoe po visini cilindra. Visina
elemenata je manja pri dnu cilindra, dok su dimenzije svih elemenata u cirkularnom
smjeru jednake (slika 3.5). Kako se hidrostatski tlak poveava sa dubinom stupca
tekuine, maksimalni radijalni pomak i naprezanje pojavljuje se pri dnu cilindra.
Sukladno oekivanju, vei radijalni pomaci su pri dnu cilindra, to je vidljivo iz
analitikog rjeenja. Slike 3.5 i 3.6 prikazuju usporedbu analitikog rjeenja i
iskonvergiranog rjeenja dobivenog uz pomo konanih elemenata CQUAD4.
Cilindar optereen hidrostatskim tlakom

0,045
0,04
Analitiko rijeenje
FEM (CQUAD 4)
Radijalni pomak (mm)
0,035
0,03
0,025
0,02
0,015
0,01
0,005
0
-0,005
20
40
60
80
100
Visina cilindra (mm)
Slika 3.5 Radijalni pomak cilindrine ljuske optereene hidrostatskim tlakom
29
Cilindar optereen hidrostatskim tlakom

90
80
Cirkularno naprezanje (N/mm2)
Analitiko rjeenje
70
FEM (CQUAD 4)
60
50
40
30
20
10
0
-10
20
40
60
80
100
120
Visina cilindra (mm)
Slika 3.6 Cirkularno naprezanje cilindrine ljuske optereene hidrostatskim tlakom
3.1.3
Konvergencija rjeenja
Problem cilindrine ljuske optereene hidrostatskim tlakom posluio je u svrhu

ispitivanja konvergencije etverokutnih izoparametarskih elemenata CQUAD4 i
CQUAD8 iz programskog paketa MSC.Nastran. U tu svrhu model je diskretiziran sa
nekoliko mrea razliite gustoe za prethodno spomenute elemente. Za ispitivanje
konvergencije odabrane su dvije toke na izvodnici cilindra i to na visini H= 1/5 i H
=1/2, u kojima se promatra promjena vrijednosti radijalnog pomaka.
Konvergencija elemenata prikazana je na slikama 3.7 i 3.8, gdje je w radijalni pomak
toke dobivene metodom konanih elemenata, a wa radijalni pomak toke dobiven
analitikim rjeenjem. Prema slikama 3.7 i 3.8 dolazimo do zakljuka da promjena
malog broja elemenata dovodi do velikog odstupanja od analitikog rjeenja. Takoer se
moe primijetiti da je konvergencija rjeenja za H =1/5 (slika 3.7) sporija jer se nalazi u
podruju velikog gradijenta pomaka. Isto tako konvergencija elemenata CQUAD4
sporija je od one za CQUAD8 jer su CQUAD8 elementi drugog reda, ali konvergencija
je usporediva. Za diskretizaciju modela ipak e se koristiti CQUAD4 elementi, jer manji
broj vorova znai i manji broj jednadbi, to zahtjeva i manje raunalne memorije.
CQUAD4 elementi ujedno su jednostavniji za koritenje, a njihove mogunosti
dovoljne su za proraun zadatka.
30
Hidrostatski tlak - H=1/5

1,2
1,15
Quad 4
Quad 8
w/wa
1,1
1,05
0,95
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
80000
Ukupni broj stupnjeva slobode
tlakom na visini od H= 1/5
Hidrostatski tlak - H=1/2

1,2
1,15
Quad 4
Quad 8
w/wa
1,1
1,05
0,95
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
80000
Ukupni broj stupnjeva slobode
tlakom na visini od H= 1/2
31
4.
NUMERIKA ANALIZA SPREMNIKA

Uvjeti vrstoe i krutosti konstrukcije
4.1
Prilikom modeliranja bilo koje konstrukcije potrebno je primarno zadovoljiti

uvjet vrstoe. Kod ove konstrukcije potrebno je osim uvjeta vrstoe zadovoljiti i
uvjete krutosti, odnosno maksimalni pomaci trebaju ostati unutar odreenih granica.
Vrsta materijala unaprijed je odreena pa prilikom optimiranja konstrukcije nije bilo
potrebe i za optimiranjem vrste materijala. Materijal je vrsta nehrajueg elika oznake
.4572. svojstva materijala preuzeta su iz [4] i prikazana u tablici 4.1.
SVOJSTVO
SIMBOL
IZNOS
MJERNA
JEDINICA
Gustoa
7850
kg/m3
Poissonov
0,3
Modul elastinosti
210 000
N/mm2
Granica teenja
Rp0,2
205
N/mm2
koeficijent
Tablica 4.1 Svojstva elika . 4572
Odabrani faktor sigurnosti je s =1,5.

Iz formule za doputeno naprezanje dobiva se:
dop
R p 0, 2
s
205
137 N/mm 2 .
1,5
Prilikom dimenzioniranja spremnika kao relevantno naprezanje uzima se

ekvivalentno naprezanja e po von Mises-ovoj teoriji vrstoe, koje se usporeuje sa
doputenim naprezanjem dop : e<dop.
Osim zadovoljavanja uvjeta vrstoe potrebno je zadovoljiti i uvjete krutosti.
Uvjeti krutosti su:
Maksimalni pomak cilindrinog dijela spremnika

wmax
0,3 0,5 .
h
Maksimalni pomak krova spremnika
32
wmax
0,3 0,5
h
gdje je h debljina stijenke.
4.2
Modeliranje spremnika
Prilikom izrade proraunskog modela konstrukcije modelirana je samo

konstrukcije, to je mogue uslijed simetrinosti problema. Modeliranjem samo dijela
konstrukcije dodatno se smanjuje vrijeme potrebno za dobivanje rezultata. Performanse
raunala odreuju mogunost i brzinu rjeavanja velikog sustava jednadbi koji
karakterizira metodu konanih elemenata. Modeliranjem samo dijela konstrukcije
mogue je izraditi finiju mreu elemenata bez veeg optereenja raunala.
Kako se ovdje radi o spremniku cilindrinog oblika s krovom u oblika konusa,
radi jednostavnijeg zadavanja rubnih uvjeta i kasnijeg prikaza rezultata koriten je
cilindrini koordinatni sustav. Geometrijski rubni uvjeti ukljetenja i simetrije prikazani
su na slici 4.1.
Simetrija
u=0; r=z=0
Simetrija
u=0; r=z=0
Donji rub - ukljetenje
u=v=w=r==Z=0
Slika 4.1 Rubni uvjeti proraunskog modela
Spremnik je napunjen do vrha tekuinom gustoe = 1000 kg/m3, koja djeluje na

stijenke cilindra u obliku hidrostatskog tlaka. Hidrostatski tlak se linearno mijenja sa
visinom prema slici 4.2 i izraunava se prema izrazu
33
p g h,
gdje je p- hidrostatski tlak; - gustoa tekuine; h visina stupca tekuine.

Osim hidrostatskog tlaka u obzir se uzima i optereenje uslijed vlastite teine
(slika 4.2 a) i b)) .
x
p=gh
H
px
h
R
a)
b)
Slika 4.2 Optereenje spremnika a) hidrostatskim tlakom, b) vlastitom teinom
Kako su kritina podruja podnoje cilindra zbog optereenja hidrostatskim

tlakom te ukljetenja, kao i spoj konusne i cilindrine ljuske, prilikom modeliranja
koritena je nejednolika mrea gdje se elementi manje visine nalaze na vrhu i dnu, dok
je irina elemenata u cirkularnom smjeru jednaka. Krov je takoer modeliran
nejednolikom mreom, koja je gua na rubu spoja ljuski zbog detaljnije analize
kritinog podruja, ali i na vrhu krova da bi se postigao povoljan omjer stranica
elementa.
Slika 4.3 i 4.4 prikazuje mreu modela iz MSC. Nastran koja je koritena za proraun.
34
Slika 4.3 Detalj mree modela za krovni dio spremnika
Slika 4.4 Detalj mree modela za donji dio cilindrinog dijela spremnika
35
Za diskretizaciju su koriteni elementi CQUAD4 i CBAR2 iz biblioteke

programskog paketa MSC.Nastran, ija svojstva su iznesena u 2. poglavlju. Prednost
ovih elemenata je to su vrlo jednostavni za koritenje, raunalno nezahtjevni i daju
dovoljno tone rezultate, pa su stoga i najee koriteni elementi u svakodnevnoj
inenjerskoj praksi. CQUAD4 elementi koriteni su za diskretizaciju oplate spremnika,
a CBAR2 elementi za modeliranje ojaanja spremnika.
Prednost programskog paketa MSC.Nastran oituje se i u fleksibilnost prema
upotrebi mjernih jedinica. Kako su sve veliine bezdimenzijske, potrebno je jedino
paziti na pretvorbu jedinica u sustavu koji se upotrebljava.
Fizikalne veliine izraene su u sustavu mjernih jedinica:
sila (N),
naprezanje (N/m2),
optereenja (N/m2),
masa (kg),
duljina (m).
36
4.3
Izvedba spremnika sa jednolikom debljinom stijenke
Kako je najjednostavniji nain izrade spremnika sa stijenkom jednolike debljine,

prvo su modelirane takve varijante.
Prvi model oblikovan je sa debljinom stjenke od 7mm. Ovaj model zadovoljio je
dva od tri uvjeta, uvjet krutosti i uvjet vrstoe za cilindar, ali uvjet krutosti za krov
spremnika nije ni priblino zadovoljen. Kod slijedea dva modela poveana je debljina
stijenke da bi se promotrio utjecaj debljine stijenke na deformaciju korova. Iako model
sa debljinom stjenke 10 mm zadovoljava sve uvjete, ne moemo ga uzeti kao optimalno
rjeenje jer se sa poveanjem debljine stjenke znatno poveava i masa konstrukcije, a s
time i utroak potrebnog materijala. Kako se potreba za ogranienim prirodnim
resursima svakim danom poveava, vano je da materijal bude to bolje iskoriten. Na
modelu sa debljinom stjenke 10 mm moe se primijetiti da su maksimalna naprezanja
daleko ispod granice doputenih, to ostavlja prostora za daljnje optimiranje. U tablici
4.2 je prikazana usporedba rezultata za navedena tri modela.
Debljina
Max pomak
Max pomak
e -
Masa
stjenke
krov
cilindar
sred.ploha
spremnika
Primjer 1
7 mm
8,06 mm
1,80 mm
135 MPa
17646,4 kg
Primjer 2
8 mm
6,4 mm
1,57 mm
110 MPa
20167,3 kg
Primjer 3
10 mm
4,32 mm
1,26 mm
78 MPa
25209,2 kg
Tablica 4.2 Usporedba rezultata za spremnik jednolike debljine stijenke
Na slici 4.6 prikazani su ukupni pomaci spremnika za model sa debljinom

stijenke 7mm. Iz slike 4.6 moe se zakljuiti da do maksimalne vrijednosti pomaka
dolazi na krovu spremnika i to na priblinoj udaljenosti od duine krova od spoja
ljuski. Kao to je ve navedeno ovaj pomak ne zadovoljava uvjete krutosti. Kako su
kritina podruja spoj ljuski i donji dio cilindra, na slikama 4.7 i 4.8 prikazani su detalji
istih. Prikazani deformirani oblik je uvean, a stvarne vrijednosti za pojedine vorove
brojano su prikazani na istim slikama. Pomaci su izraeni u metrima (m). Slika 4.8
prikazuje detalj pomaka dna cilindra. Najvei pomak cilindra nalazi se pri donjem dijelu
cilindra, gdje zbog geometrijskog rubnog uvjeta ukljetenja pomak jednak nuli. Uslijed
optereenja hidrostatskim tlakom, koji se poveava sa veliinom stupca tekuine,
maksimalni pomak cilindra pri dnu je oekivan.
37
Slike 4.9 i 4.10 prikazuju ekvivalentna naprezanja prema von Misesovoj teoriji
vrstoe za srednju i vanjsku plohu. Iz slika je vidljivo da vrijednosti ekvivalentna
naprezanja rastu s porastom hidrostatskog tlaka. Maksimalna vrijednost ekvivalentnog
naprezanja na srednjoj plohi iznosi 80,1 MPa, a na vanjskoj 135 MPa. Na spoju ljuski
javlja se nepovoljno naprezanje uslijed savijanja koje
moe uzrokovati pucanje
spremnika na tom mjestu. Ova nepovoljna naprezanja mogu utjecati i na gubitak

stabilnosti spremnika, ali kako stabilnost nije predmet zadatka ovoga rada, ona se nee
uzimati u obzir. Ekvivalentna naprezanja na srednjoj i vanjskoj plohi oko spoja ljuski,
prikazana su na slikama 4.11 i 4.12.
Kako je ve spomenuto, utjecaj hidrostatskog tlaka na naprezanje cilindrinog
dijela najvei je pri dnu spremnika i iznosi 78MPa na srednjoj plohi i 80MPa za vanjsku
plohu. Raspored ovih naprezanja prikazan je na slikama 4.13 i 4.14. Pomaci i
naprezanje u cilindrinom dijelu su daleko ispod dozvoljenih granica, te je stoga
provedeno optimiranje debljine stijenke cilindrine ljuske koje je prikazano u sljedeem
poglavlju.
38
Slika 4.5 Deformirani oblik mree za spremnik jednolike stijenke debljine h=7mm
39
Slika 4.6 Ukupni pomak spremnika jednolike stijenke debljine h=7 mm. Ukupni pomak izraen je u
metrima.
40
Slika 4.7 Detalj spoja ljuski s

prikazom raspodjele ukupnog
pomaka spremnika za jednoliku
stijenku debljine h=7 mm. Ukupni
pomak izraen je u metrima.
Slika 4.8 Detalj ukupnog pomaka spremnika s

prikazom raspodjele na dnu cilindra za jednoliku
stijenku debljine h=7 mm. Ukupni pomak izraen
je u metrima.
41
Slika 4.9 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik jednolike debljine
stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2
42
Slika 4.10 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik jednolike debljine
stijenke h=7 mm. Naprezanje je prikazano u N/m2
43
Slika 4.11 Detalj spoja ljuski s

prikazom ekvivalentnih
naprezanja po von Misesu na
srednjoj plohi za spremnik
jednolike debljine stijenke h=7
mm. Naprezanje je prikazano
u N/m2
Slika 4.12 Detalj

spoja ljuski s
prikazom
ekvivalentnih
naprezanja po von
Misesu na vanjskoj
plohi za spremnik
jednolike debljine
stijenke h=7 mm.
Naprezanje je
prikazano u N/m2
44
Slika 4.13 Detalj dna cilindrinog dijela

spremnika s prikazom ekvivalentnih naprezanja
po von Misesu na srednjoj plohi za spremnik
jednolike stijenke cilindra h= 7 mm. Naprezanje
je prikazano u N/m2

spremnika s prikazom ekvivalentnih naprezanja
po von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik
jednolike stijenke h=7 mm. Naprezanje je
prikazano u N/m2
45
4.4
Optimiranje debljine stjenke cilindra
Kao to je ve spomenuto, u ovom poglavlju bit e rije o optimiranju debljine

stijenke cilindra, pri emu e lokalna naprezanja uslijed savijanja oko spoja ljuski biti
zanemarena. U svim primjerima debljina krova je 7 mm.
Debljina stijenke cilindra oblikovana je sa tri razliite debljine limova. Budui da
je raspodjela hidrostatskog tlaka linearna i da je njegov iznos pri dnu cilindra najvei,
najdeblji lim postavljen je na dno cilindra, a debljina se postupno smanjuje prema vrhu
cilindra (slika 4.15). Prilikom odreivanja debljina stijenki i visine pojedinog pojasa
cilindrine ljuske, u obzir su uzeti uvjeti vrstoe i krutosti za cilindrinu ljusku (slike
4.16, 4.17, 4.18, 4.19, 4.20, 4.21). Na ovaj nain postignute su optimalne dimenzije
cilindrine ljuske s obzirom na utroak materijala. Na spoju limova razliitih debljina,
zbog promjene krutosti, dolazi do nastanka lokalnog naprezanja uslijed savijanja, koje
6500
se smanjuje odmicanjem od mjesta spoja.
2000
2000
Slika 4.15 Skica plata spremnika za odabranu izvedbu
46
Slika 4.16 Ukupni pomak spremnika sa promjenjivom debljinom stijenke cilindra za izvedbu prikazanu
na slici 4.15. Pomaci su izraeni u metrima
47
Slika 4.17 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m2
48
Slika 4.18 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik sa promjenjivom
debljinom stijenke za izvedbu prikazanu na slici 4.15. Naprezanja su izraeni u N/m2
49

spremnika promjenjive debljine stijenke za
izvedbu prikazanu na slici 4.15 s prikazom
raspodjele ukupnog pomaka. Ukupni pomak
izraen je u metrima

spremnika promjenjive debljine stijenke, za
izvedbu prikazanu na slici 4.15 s prikazom
ekvivalentnog naprezanja po von Misesu na
srednjoj plohi. Naprezanje je izraeno u N/m2
50
slici 4.15 s prikazom ekvivalentnog naprezanja po von Misesu na vanjskoj plohi. Naprezanje je izraeno u
N/m2
51
Promjena debljine stijenke nema utjecaja na maksimalni iznos ukupnog pomaka

u krovu, koja iznosi 11,1 mm. Do poveanja lokalnog naprezanja na spoju ljuski dolazi
zbog smanjenja debljine stijenke cilindra na tom mjestu sa 7mm na 4mm. Iznos tog
naprezanja na srednjoj plohi je 124 N/mm2, a na vanjskoj 276 N/mm2.
.
Radij.
Debljina lima (mm) i visina
pojasa (m)
Krov
pomak ur
lok.
Masa
2
(mm)
(mm)
(N/mm )
spremnika (kg)
Primjer 1
7 (3)
5 (4)
4 ( 3,5 )
1,80
78,65
13291,6
Primjer 2
7 (2)
5 (5)
4 ( 3,5 )
1,85
79,05
12820,8
Primjer 3
6 (3)
5 (4)
4 ( 3,5 )
2,13
92,92
12585,4
Primjer 4
6 (2)
5 (5)
4 ( 3,5 )
2,13
92,91
12350
Primjer 5
6 (2)
5 (3)
4 ( 5,5 )
2,13
92,9
11879,2
Primjer 6
6 (2)
5 (2)
4 ( 6,5 )
2,12
91,13
11643,8
Primjer 7
6 (1)
5 (1)
4 ( 8,5 )
2,23
99,08
10937,6
Tablica 4.3 Usporedba dimenzija i rezultata za modeliranje stijenke cilindra
U tablici 4.3 prikazan je tijek optimiranja ljuske cilindra. Dimenzije limova

navedene su na nain da je prvo navedena debljina lima, a u zagradama je navedena
visina pojasa za tu debljinu lima. Iz tablice je vidljivo da je primjer 6 zadovoljio
potrebne kriterije, dok se u primjeru 7, na podruju najmanje debljine lima od 4 mm
javlja maksimalni pomak od 2,23 mm, to ne zadovoljava uvjet krutosti. Ako
usporedimo masu, vidljivo je da promjene dimenzije stijenke uvelike utjeu na ukupnu
masu spremnika, a usporedimo li masu spremnika sa optimalnom debljinom stijenke i
masu spremnika debljine stijenke 10 mm, vidljiva je uteda materijala od oko 13 500 kg
materijala.
52
4.5 Izvedbe modelirane s prstenom za ukrutu na mjestu spoja ljuski
Nakon to su postignute optimalne dimenzije cilindrinog dijela spremnika, u

sljedeem koraku rjeava se problem spoja ljuski.
Odabrane dimenzije cilindra su:
Lim debljine 6 mm i irine 2 m za dno cilindra
Lim debljine 5 mm i irine 2 m za srednji pojas
Lim debljine 4 mm i irine 6,5 m za vrh cilindra
6500
Na slici 4.22 dan je prikaz stijenke cilindra.
2000
2000
Slika 4.22 Skica odabranih dimenzija za plat cilindra
Svi primjeri u ovom djelu modelirani su sa tim dimenzijama cilindra. Nepovoljno tlano
naprezanje na spoju ljuski rjeava se dodavanjem prstena na gornjem rubu cilindra
(slika 4.23). U prethodnim poglavljima pokazano je da se na spoju ljuske cilindra i
konusa javlja naprezanje uslijed savijanja iji iznos prelazi dozvoljenu granicu vrstoe
materijala. Ovaj problem mogue je rijeiti na dva naina:
poveanjem debljine stijenke
53
dodavanjem elemenata za ukruivanje kritinog dijela.
U poglavlju 4.3 pokazano je da se poveavanjem debljine stijenke masa cijelog

spremnika viestruko poveava, to je nepovoljno zbog nepotrebnog utroka materijala.
Da bi se izbjeglo poveanje mase ostaje opcija gdje se dodavanje elemenata ukruta na
kritino mjesto, to je u ovom sluaju mjesto spoja ljuski, nepovoljno naprezanje uslijed
savijanja moe ponititi.
Slika 4.23 Detalj mree spremnika ojaane prstenom
Prsten je izraen od standardnog profila, ije dimenzije su prikazane na slici 4.23.

Prsten je zavaren na vanjsku stijenku plata. Dodavanje prstena imalo je oekivani
utjecaj na deformaciju krova koja se smanjila za otprilike 30% i sada iznosi 5,15 mm
(slika 4.26). Osim smanjenja deformacije krova, prsten je rasteretio i ljuske na mjestu
spoja, (slika 4.27 i 4.28). Maksimalno ekvivalentno naprezanje po von Misesu za
srednju plohi ne nalazi se vie na spoju ljuski, nego na dnu spremnika i iznosi 93
N/mm2. To je posljedica utjecaja hidrostatskog tlaka ija vrijednost je najvea na dnu
cilindra. Ukupno naprezanje u prstenu je tlano i iznosi 27,6 N/mm2. Od komponenti
naprezanja u prstenu prevladava aksijalno naprezanje, dok je naprezanje od savijanja
54
malo.Ukupno naprezanje u prstenu je puno manje od doputenog naprezanja, ali kako

veliina prstena u velikoj mjeri utjee na deformacije spremnika, a masa mu je
zanemariva s obzirom na ukupnu masu spremnika, puno je povoljnije staviti vei prsten
nego poveavati debljine limova spremnika (tablica 4.4).
Dimenzije
prstena
(mm)
Maksimalni
pomak
e - sred.ploha
(mm)
ljuske(N/mm2)
e prsten
(N/mm2)
Masa
spremnika
(kg)
Primjer 1
100x100x10
4,57
93,1
-23,5
12071,9
Primjer 2
120x120x10
4,44
93,1
-13,7
12167,1
Primjer 3
150x150x10
4,3
93,1
-4,97
12309,8
Primjer 4
120x120x6
5,15
93,1
-27,6
11964,9
Primjer 5
100x100x6
5,34
93,1
-40,6
11917,3
Tablica 4.4 Prikaz razliitih dimenzija prstenova koritenih pri modeliranju ojaanja na spoju ljuski i
priradajuih rezultata
120
10
120
Slika 4.24 Skica profila prstena ( BS EN 10219:1997)
55
Slika 4.25 Deformirani oblik mree za spremnik ojaan prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena
prema slici 4.24
56
Slika 4.26 Ukupni pomak spremnika ojaanog prstenom na spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24. Pomaci su izraeni u metrima
57
Slika 4.27 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24 Naprezanja su izraena u N/m2
58
Slika 4.28 Ekvivalentna naprezanja prema von Misesu na vanjskoj plohi za spremnik ojaan prstenom na
spoju ljuski za izvedbu prstena prema slici 4.24. Naprezanja su izraena u N/m2
59
Slika 4.29 Detalj spoja ljuski za

spremnik ojaan prstenom na spoju
ljuski za izvedbu prstena prema slici
4.24 s prikazom raspodjele ukupnog
pomaka spremnika. Pomaci su izraeni
u metrima.
Slika 4.30 Detalj spoja ljuski za

spremnik ojaan prstenom na spoju
ljuski za izvedbu prstena prema
slici 4.24 s prikazom ekvivalentnog
naprezanja prema von Misesu za
srednju plohu Naprezanja su
izraena u N/m2
60
4.24 s prikazom ekvivalentnog naprezanja prema von Misesu za vanjsku plohu Naprezanja su izraena u
N/m2
61
4.6
Modeliranje ojaanja na krovu spremnika uz pomo rebara
Ojaanjem pomou
prstena na spoju ljuski nije zadovoljen uvjet krutosti
konstrukcije, odnosno pomak krova spremnika jo uvijek je preveliki. Stoga je potrebno

ojaati krov spremnika uz pomo radijalno postavljenih rebara. Postavljanjem rebara na
krov mijenjaju se uvjeti simetrije, te se kao model uzima dio spremnika za koji je
mogue zadovoljiti uvjete simetrije za cilindrini koordinatni sustav. Modeliranje se vri
prema nainu prikazanom na slici 4.32, gdje je kut izmeu rebara.
Analizirano je vie varijanti izvedbe, pri emu su varirani duina, broj i oblik
rebara. Nekoliko varijanti izvedbe modelirano je sa rebrima du cijele izvodnice krova,
a iz provedene analize moe se zakljuiti da duina rebara ne utjee na maksimalni
pomak u krovu. S obzirom da je naprezanje pri vrhu krova zanemarivo, duljina rebara
jednaka je polovici duljine izvodnice konusne ljuske krova, a rebra su smjetena u donji
dio krova uz spoj sa cilindrinom ljuskom prema slici 4.33 i 4.34.
Usporedbom rezultata (tablica 4.5) primjeuje se da najvei utjecaj na
deformaciju krova ima broj rebara, a potom i oblik rebara. Kako je oekivano da u
rebrima prevladava optereenje uslijed savijanja, optimalni oblike rebara postignut je
poveanjem momenta tromosti oko osi savijanja. Tako oblikovana rebra smanjila su
deformaciju krova u velikoj mjeri, to je omoguilo smanjivanje debljine stjenke krova
sa 7 mm na 6 mm.
U sljedeem poglavlju prikazani su rezultati za zavrnu verziju spremnika.
/2
/2
Slika 4.32 Skica dijela spremnika sa promijenjenim uvjetima simetrije
62
Tablica 4.5 Usporedba

dimenzija i rezultata za
razliine izvedbe spremnika
ojaanog prstenom i rebrima
63
Slika 4.33 Model spremnika sa ukrutama prstena i rebara
Slika 4.34 skica rasporeda rebara za odabranu izvedbu spremnika
64
5.
PRIKAZ REZULTATA ZA ODABRANU

KONSTUKCIJU
Plat spremnika izvodi se izvodi iz pravokutnih limova koji su meusobno

sueono zavareni. Plat je na dnu zavaren dvostrukim kutnim zavarom za lim podnice.
Optimalne dimenzije spremnika su:
Debljina plata spremnika (irina pojasa)

-
6 mm (2 m)
5 mm (2 m)
4 mm (6,5 m)
Debljina krova spremnika

6 mm
Dimenzije prstena
120x120x10 mm
Broj rebara (n) i dimenzije

n=30
100x50x4 mm
Na slici 5.1 i 5.2 dane su skice konane verzije spremnika sa svim potrebnom
dimenzijama.
Slika 5.1 Raspored rebara za odabranu izvedbu spremnika
65
Slika 5.2 Skica presjeka spremnika s dimenzijama ljuski cilindra i krova te dimenzijama ukruta
66
Za proraun spremnika primarno naprezanje je ono do kojeg dolazi uslijed

optereenja hidrostatskim tlakom, ija vrijednost se mijenja s promjenom visine stupca
tekuine. Vanost hidrostatskog tlaka vidljiva je iz raspodjele naprezanja. Prilikom
provjere vrstoe iznos ekvivalentnog naprezanje prema von Misesu usporeivao se sa
iznosom doputenog naprezanja, pa je prikaz rezultata najbolje zapoeti sa
ekvivalentnim naprezanjima. Najvee ekvivalentno naprezanje nalazi se pri dnu cilindra
i iznosi 91 N/mm2 za srednju plohu. Ekvivalentno naprezanje postepeno se smanjuje od
vanjske plohe prema unutranjoj, pa tako maksimalno naprezanje na vanjskoj plohi
iznosi 92,8 N/mm2, na srednjoj 91 N/mm2, a na unutranjoj 90,4 N/mm2 (slike 5.4 do
5.15). Ovakav raspored naprezanja sukladan je teoriji ljusaka koje kae da se naprezanje
u ljusci sastoji od naprezanja uslijed savijanja i membranskog naprezanja. Kako je
raspodjela membranskog naprezanja konstantna po debljini ljuske, moe se zakljuiti da
u spremniku prevladava utjecaj membransko naprezanje. Usporedimo li iznose
ekvivalentnog naprezanja i membranskog cirkularnog naprezanja (slike 5.4, 5.5, 5.6,
5.17) oigledno je da se njihove vrijednosti vrlo malo razlikuju, te se iz toga moe
zakljuiti da je meridijanska komponenta x zanemariva. Utjecaj hidrostatskog tlaka
vidljiv je i u pojavi maksimalnih naprezanja na dnu cilindrinog dijela spremnika (slike
5.21 do 5.29). Meridijanska komponenta za cilindrini dio (x) posljedica je optereenja
vlastitom teinom (slika 5.39), ali njezin iznos je vrlo mali pa nema veliki utjecaj na
ukupna naprezanja. Maksimalna ekvivalentna naprezanja po von Misesu za srednju
plohu kod spremnika optereenog vlastitom teinom iznose 5,1 N/mm2. Uzmemo li u
obzir prije spomenutu tvrdnju da je meridijanska komponenta za cilindrini dio (x)
posljedica vlastite teine, iz slika 5.20 i 5.39 moemo zakljuiti da je njezina vrijednost
uistinu zanemariva naspram cirkularne komponente, a vrijednost x se kree u rasponu
od 0,412 do 1,08 N/mm2. Iz slika 5.18 i 5.19 vidljivo je da se maksimalni iznosi
meridijalnih naprezanja na izvodnicama krova javljaju u blizini mjesta spoja ljuski zbog
pojave lokalnog naprezanja uslijed savijanja. Lagani skok meridijalnog naprezanja na
krovu uoava se na mjestu zavretka rebara koji je posljedica promjene krutosti. U
blizini otvora, na vrhu krova spremnika, meridijalna naprezanja su smanjena do
zanemarivog iznosa.
Ekvivalentno naprezanje krova spremnika postepeno se smanjuje od prstena
prema kraju rebara, te njegov iznos pada gotovo na nulu na drugoj polovici krova (slike
5.7 do 5.12).
67
Iz raspodjele ekvivalentnih naprezanja po debljini ljuske (slike 5.4 do 5.15)

vidljiv je utjecaj lokalnog savijanja na mjestu postavljanja ukruta prstena i rebara. S
obzirom da rebra spreavaju pomake u krovu, maksimalni pomak javlja se izmeu
rebara (slika 5.40 do 5.42).
U prstenu prevladava tlano naprezanje, a u rebrima naprezanje uslijed savijanja.
Minimalna glavna naprezanja javljaju se na podruju ukruta prstena i rebara, i
negativnog su iznosa, odnosno predstavljaju tlana naprezanja (slika 5.30 do 5.38).
Udaljavanjem od ukruta njihov iznos brzo pada u nulu.
68
Slika 5.3 Deformirani oblik mree za konanu verziju spremnika
69
Slika 5.4 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2.
70
Slika 5.5 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
Naprezanja su izraena u N/m2.
71
Slika 5.6 Ekvivalentno naprezanje prema von Misesu za unutarnju plohu plohu konane verzije
spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
72
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
Naprezanja su izraena u N/m2
vanjsku plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2
73
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
srednju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja
su izraena u N/m2
74
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu izmeu rebara.
unutarnju plohu konane verzije spremnika. Prikazane su vrijednosti za izvodnicu ispod rebara.
75
prema von Misesu za vanjsku plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
prema von Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
76
prema von Misesu za unutarnju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
Slika 5.16 Detalj dna cilindrinog dijela spremnika s prikazom raspodjele cirkularne normalne
komponente naprezanje za srednju plohu konane verzije spremnika. Naprezanja su izraena u N/m2
77
Slika 5.17 Cirkularna normalna komponenta naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju
spremnika. Naprezanje je izraeno u N/m2
78
Meridijansko naprezanje (N/mm^2)
55,00
40,00
25,00
10,00
-5,00 0
0,5
1,5
2,5
-20,00
3,5
4,5
Unutarnja ploha
Srednja ploha
-35,00
Vanjska ploha
-50,00
-65,00
x (m)
Slika 5.18 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu izmeu
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2
70
Meridijanska napezanja (N/mm^2 )
55
Unutarnja ploha
40
Srednja ploha
Vanjska ploha
25
10
-5
0,5
1,5
2,5
3,5
4,5
-20
-35
-50
-65
x (m)
Slika 5.19 Meridijalna komponenta naprezanje za krov konane verzije spremnika za izvodnicu ispod
rebara. Naprezanje je izraeno u N/m2
79
Slika 5.20 Meridijalna komponenta naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika.
Naprezanje je izraeno u N/m2
80
Slika 5.21 Maksimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2
81
Slika 5.22 Maksimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja su
izraena u N/m2
82
Slika 5.23 Maksimalno glavno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu verziju spremnika. Naprezanja
su izraena u N/m2
83
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu izmeu rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
plohu. Prikazana naprezanja su za izvodnicu ispod rebara. Naprezanja su izraena u N/m2
84
85
86
Slika 5.30 Minimalno glavno naprezanje na vanjskoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2
87
Slika 5.31 Minimalno glavno naprezanje na srednjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2
88
Slika 5.32 Minimalno naprezanje na unutarnjoj plohi za konanu izvedbu spremnika. Naprezanje je
izraeno u N/m2
89
90
91
92
Slika 5.39 Ekvivalentno naprezanje prema vom Misesu za srednju plohu konane verzije spremnika
optereenog vlastitom teinom. Naprezanja su izraena u N/m2
93
Slika 5.40 Ukupni pomak spremnika. Pomak je izraen u metrima
94
Slika 5.41 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu izmeu rebara.
Pomak je izraen u metrima
Slika 5.42 Detalj krova spremnika sa prikazom raspodjele ukupnog pomaka za izvodnicu ispod rebara.
Pomak je izraen u metrima
95
Slika 5.43 Raspodjela unutranjih normalnih cirkularnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su
izraene u N/m
96
Slika 5.44 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika. Sile su
izraene u N/m
97
Slika 5.45 Raspodjela unutranjih cirkularnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N
98
Slika 5.46 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika. Momenti su
izraene u N
99
160000
140000
120000
Ispod rebara
Izmeu rebara
N (N/m)
100000
80000
60000
40000
20000
0
0
0,5
1,5
2,5
3,5
4,5
-20000
x (m)
Slika 5.47 Raspodjela unutranjih normalnih meridijalnih sila za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Sile su izraene u N/m
300
200
100
0
M (N)
0,5
1,5
2,5
3,5
4,5
-100
-200
-300
Ispod rebara
Izmeu rebara
-400
-500
x (m)
Slika 5.48 Raspodjela unutranjih meridijalnih momenata za konanu verziju spremnika na krovu za
izvodnicu izmeu i ispod rebara. Momenti su izraene u N
100
5.1
Optereenje spremnika vjetrom
Prilikom analiziranja spremnika optereenog vjetrom pretpostavljeno je da vjetar

djeluje samo na cilindrini dio spremnika. Optereenje vjetrom za cilindrini dio ljuske
moe se priblino izraunati ako se pretpostavi pojednostavljena pseudostatika
raspodjela po opsegu cilindra. Ako se utjecaj vjera eli tonije promatrati, potrebno je
eksperimentalno utvrditi raspodjelu optereenja vjetrom po povrini cilindra. U tu svrhu
slue eksperimenti koji se provode u zranim tunelima.
Utjecaj vjetra na cilindrinu ljusku vrlo jednostavno se moe odrediti uz pomo
Furierove harmonijske funkcije koja glasi [6]:
p( ) p j cos j
j 0
gdje su
pj Furierovi koeficijenti
cirkularni kut otklona izvodnice od smjera naleta vjetra
Prilikom modeliranja optereenja vjetrom u ovom radu koritena je povrinska
raspodjela optereenja vjetrom dobivena prema mjerenjima u zranom tunelu [6]. Na
slici 5.37 prikazana je raspodjela optereenja i Furierovi koeficijenti za takvu
raspodjelu. Ovakva raspodjela koristi se za cirkularne raspodjele povrinskog
optereenja vjetrom velikih cilindrinih i hiperboloidnih tornjeva. Pretpostavlja je da
raspodjela po visini jednolika , a da ovisi samo o kutu otklona meridijana prema naletu
vjetra, odnosno samo o cirkularnom kutu . Na slici su iznosi Furierovih koeficijenata
podijeljenih sa referentnim tlakom vjetra Pr (osnovno optereenje vjetra) koji je
funkcija geografske lokacije, terena, izloenosti konstrukcije vjetru i nadmorske visine,
a moe se izraunati prema izrazu:
Pr
1
z v2
2
gdje je z gustoa medija, to u ovom sluaju za zrak iznosi 1,2 kg/m3, a veliina v
predstavlja brzinu vjetra, koja ovisi o zonama, preuzeta iz hrvatskih normi za
graditeljstvo iznosi 120 km/h.[6]
101
j
pj/Pr
10
11
12
0,229
0,277
0,598
0,472
0,063
-0,124
-0,027
0,046
-0,023
0,009
0,013
-0,009
VJETAR
Q=0
1,524 Pr
Q=47,6
Q=72,5
Q=90
0,69 Pr
Q=100
0,21 Pr
Slika 5.49 Raspodjela povrinskog optereenja vjetrom za plat spremnika [6]
Kod optereenja vjetrom raspodjela naprezanja i pomaka vie nije simetrina

kao u sluaju kad je spremnik optereen samo hidrostatskim tlakom i vlastitom teinom.
Na slici 5.50 spremnik je optereen hidrostatskim tlakom, vlastitom teinom i vjetrom.
Promjena u simetriji kod raspodjele ekvivalentnog naprezanja prema von Misesovoj
teoriji vrstoe je neznatna, dok je kod spremnika koji optereen samo vlastitom
teinom utjecaj vjetra na promjenu simetrije puno vei (slika 5.51). S obzirom da
raspodjela ekvivalentnih naprezanja prema von Misesu zadovoljava uvjete vrstoe
(maksimalna vrijednost za ekv=94,1 N/mm2) nije potrebno poduzimati nikakve nove
konstrukcijske zahvate.
102
Slika 5.50 Raspodjela ekvivalentinih naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik
optereen hidrostatskim tlakom, vlastitom teinom i vjetrom. Naprezanja su izraena u N/m2
103
5.51 Raspodjela ekvivalentinih naprezanja prema von Misesu na srednjoj plohi za spremnik optereen
vlastitom teinom i vjetrom. Naprezanja su izraena u N/m2
104
6.
ZAKLJUAK
U ovom radu proraunat je spremnik za vino volumena 750 m2. Proraun je

proveden s obzirom na uvjete vrstoe i krutosti. Za potpunu analizu spremnika
potrebno je jo provesti i proraun stabilnosti, kao i proraun na potres, to nije
obuhvaeno ovim diplomskim radom. Materijal je unaprijed zadan, te su prema njemu
uzeti uvjeti vrstoe. Osim uvjeta vrstoe potrebno je zadovoljiti i uvjete krutosti.
Proraun je proveden numerikom metodom konanih elemenata uz pomo
programskog paketa MSC.Nastran.
Spremnik je optereen hidrostatskim tlakom, vlastitom teinom, a za konanu
verziju spremnika uzeto je u obzir i optereenje vjetrom. Optimalne dimenzije
postignute su kroz slijedee korake:
spremnik s jednolikom debljinom stijenke i direktnim spojem ljuski cilindra i

konusnog krova. Spremnik debljine stijenke 10 mm zadovoljio je postavljene
uvjete vrstoe i krutosti, ali masa takvog spremnika iznosila bi 25200 kg, to je
nepovoljno zbog prevelikog utroka materijala. Naprezanje u cilindrinom dijelu
spremnika bilo je premalo (ekv za srednju plohu iznosi 78 N/mm2), to nam dalo
mogunost smanjenja debljine stijenke. Maksimalni ukupni pomak za spremnik
jednolike debljine stijenke h=10 mm iznosi 4,32 mm.
optimiranje debljine stijenke, u svrhu smanjenja mase spremnika. Cilindrini

dio spremnika izveden je iz 3 pojasa razliite debljine stijenke i visine. Proraun
za cilindrini dio spremnika proveden je s obzirom na uvjete vrstoe i krutosti
za cilindrini spremnik. Smanjenjem debljine stijenke spremnika javlja se
nepovoljno naprezanje uslijed savijanja na spoju ljuski , koje ne zadovoljava
uvjet vrstoe (ekv za srednju plohu iznosi 124 N/mm2, a za vanjsku 276
N/mm2).
nakon to je zavreno optimiranje debljine plata spremnika pristupilo se

rjeavanju spoja ljuski. Nepovoljno naprezanje na spoju ljuski uklonjeno je
postavljanjem ukrute prstena po cijelom obodu spremnika na mjestu spoja ljuski.
Iako je postavljanje prstena smanjilo nepovoljan utjecaj savojnog naprezanja na
spoju ljuski (ekv za srednju plohu iznosi 93 N/mm2, a za vanjsku 100 N/mm2). U
105
krovu nije zadovoljen uvjet krutosti (maksimalni ukupni pomak za krov

spremnika iznosi 5,13 mm).
Uvjet krutosti krova spremnika zadovoljen je dodavanjem radijalno postavljenih

rebara na krovu spremnika. Maksimalno ekv za vanjsku plohu iznosi 92,8
N/mm2, za srednju 91 N/mm2, a za unutarnju 90,4 N/mm2. Maksimalni ukupni
pomak za krov spremnika iznosi 2,76 mm.
Hidrostatski tlak koji se mijenja sa visinom stupca vode i najvei je pri dnu
spremnika, ima najvei utjecaj na naprezanja u ljusci. Optereenje vlastitom teinom i

optereenje zbog utjecaja vjetra nema veliki utjecaj na ukupna naprezanja. Posebnu
pozornost potrebno je obratiti na spoj ljuski gdje se uslijed savijanja javljaju visoki
iznosi naprezanja koji naruavaju uvjete vrstoe i krutosti. To je mogue izbjei
dodavanjem prstena na spoju ljuski. Dodatnim ukruivanjem krova pomou rebara
pomaci u krovu dovedeni su u prihvatljive granice. Pokazalo se da spremnik sa
ukrutama ima puno manju masu od spremnika s jednolikom debljinom stijenke od h=10
mm te je na taj nain napravljena najvea uteda materijala.
Primijeeno je da metoda konanih elemenata moe olakati proraun
konstrukcija i utedjeti vrijeme. Ako dovoljno dobro poznajemo programski paket za
konane elemente i uz dobro poznavanje fizike problema, metoda konanih elemenata
moe znatno utedjeti vrijeme potrebno za konstruiranje. Na primjeru ovog rada
mogue je primijetiti veliku prednost rada uz pomo metode konanih elemenata. Vrlo
je teko dobiti tone rezultate analitikim proraunom, ako imamo sloenu geometriju,
kao u sluaju problema rjeavanog u ovom radu, gdje se osim spoja ljuski javlja i
problematika prorauna ukruta. Toni teorijski proraun za ukrute nije mogue provesti,
ve se prorauni izvravaju uvoenjem pojednostavljenja, koja unose odreenu greku u
rezultat. Pomou metode konanih elemenata takav proraun je mogue elegantno
izvesti uz pravilan odabir elemenata.
106
POPIS LITERATURE
[1] Sori J. , metoda konanih elemenata, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb,
2004.
[2] MSC Software, MSC. Reference Manual, MSC. Software, 2004.
[3] Macnel R.H. , Finite elements : Their Desing and performence, Marcel Dekker, New
York, 1994.
[4] Alfirevi I. , Linearna analiza konstrukcija, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb, 2003.
[5] grupa autora, Inenjerski prirunik IP4, kolska knjiga , Zagreb, 1998.
[6] grupa autora, Zbirka tehnikih propisa u graevinarstvu, Graevinska knjiga,
Beograd, 1980.
107

08 03 2010 Diplomski Rad PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

08 03 2010 Diplomski Rad PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Tomislav Jarak, dipl. ing.

Slika 1. Skica spremnika s potrebnim dimenzijama

U ovom radu izvrena je analiza naprezanja, unutarnjih sila i pomaka spremnika

vrstoe.Dodavanjem prstena nije zadovoljen kriterij krutosti konstrukcije krova pa je

Metoda konanih elemenata ..................................................................................... 2

Varijacijska formulacija metode konanih elemenata .................................. 4

Izoparametarski konani elementi ...................................................................... 6

Osnovne pretpostavke o konanim elementima .......................................... 3

Dvodimenzijski elementi ............................................................................. 7

Matrica deformacija - pomak ............................................................................. 8

Degenerirani ljuskasti elementi ........................................................................ 10

Osnovni elementi iz programskog paketa MSC.Nastran .................................. 13

Jednodimenzijski elementi ........................................................................ 13

Jednostavni gredni elementi CBAR ........................................................ 14

Koordinatni sustav CBAR elemenata ........................................................ 14

Sile i naprezanja CBAR elemenata ............................................................ 18

Dvodimenzijski elementi ........................................................................... 18

etverokutni ploasti elementi (CQUAD4) ............................................. 20

Ispitivanje konvergencije elemenata iz

programskog paketa MSC.Nastran ..... 23

Cilindrini spremnik optereen hidrostatskim tlakom ...................................... 24

Analitiko rjeenje zadatka ........................................................................ 24

Rjeenje uz pomo metode konanih elemenata ....................................... 28

Numerika analiza spremnika ............................................................................... 32

Uvjeti vrstoe i krutosti konstrukcije .............................................................. 32

Modeliranje spremnika ..................................................................................... 33

Izvedba spremnika sa jednolikom debljinom stijenke ...................................... 37

Optimiranje debljine stjenke cilindra ................................................................ 46

Izvedbe modelirane s prstenom za ukrutu na mjestu spoja ljuski...................... 53

Modeliranje ojaanja na krovu spremnika uz pomo rebara ............................ 62

Prikaz rezultata za odabranu

Optereenje spremnika vjetrom ................................................................ 101

ZAKLJUAK ....................................................................................................... 105

Slika 4.32 Skica dijela spremnika sa promijenjenim uvjetima simetrije.................................................... 62

na srednjoj plohi za konanu verziju spremnika.

Naprezanje je izraeno u N/m2 .................................................................................................................. 80

Tablica 4.1 Svojstva elika . 4572 ........................................................................................................... 32

POPIS OZNAKA I MJERNIH JEDINICA

Koeficijent interpolacijskih polinoma

Matrica meusobne ovisnosti deformacije

Youngov modul elastinosti, N/mm2

Vektor koncentriranih sila u vorovima konanog elementa

Vektor vornih sila poradi vanjskog povrinskog optereenja

Vektor vornih sila koje su posljedica poetnih deformacija

Matrice krutosti konanog elementa

Matrica funkcija oblika za i-ti vor, submatrica u matrici N

Matrica funkcija oblika

Funkcija oblika za i-ti vor konanog elementa

Vektor volumenskih sila, poznata funkcija neovisnih varijabli

Vektor povrinskog optereenja

Globalni vektor ukupnih vornih sila, matrica ostatka ili reziduala

Operator rubnih pomaka

Vektor ukupnih vornih sila konanog elementa, vektor poloaja

Povrina na kojoj je zadano optereenje

Vektor pomaka, vektor zavisnih varijabli

Vektor pomaka na plohi povrine S

Komponente pomaka u Kartezijevu koordinatnom sustavu,

Vektor stupnjeva slobode konanog elementa

Vektor stupnjeva slobode i-tog vora

Kartezijeve koordinate i-tog vora konanog elementa

Matrica funkcija u interpolacijskim polinomima