Professional Documents
Culture Documents
Časopis Pčela Broj 10-2
Časopis Pčela Broj 10-2
Kvalitet matice
''P~ela i dru{tvo vrijedi onoliko, koliko vrijedi njegova matica.'' U posljednjih desetak godina sve vi{e p~elara koji su napredovali u uzgoju p~ela
shvataju koliko je ova p~elarska krilatica postala istinita. Tekst koji slijedi
je odlomak iz male ali veoma vrijedne bro{urice ''Matica i njen kvalitet''
autora Franje G. Toma`ina koji se uzgojem p~ela bavi pola vijeka, a uzgojem matica- preko 40 godina. U ruci je dr`ao vi{e od 100 hiljada matica
i sa njima (i za njih) izvodio brojne eksperimente.
ovom dugom periodu,
iz dana u dan, iz godine u godinu, usavr{avao sam tehni~ko-tehnolo{ki i biotehnolo{ki proces
uzgoja matica od jajeta do
njenog izlaska iz mati~njaka.
U posljednjih 25 godina od
kada sam registrovao svoju
firmu Selection za uzgoj
selekcioniranih matica i unapre|enje p~elarstva, po~eo
sam raditi po preciznom i
ta~no utvr|enom programu
koji sam nazvao Uzgoj matica po sitemu TF. Projektovao
sam, konstruisao i izradio ve}i broj slo`enih naprava i alata, te izveo na desetine slo`enih eksperimenata. U tom
vremenu sam posjetio desetak p~elarskih instituta u Evropi i Sovjetskom Savezu, gdje
sam boravio kao student i stekao potpun uvid o tome {ta
mi valja raditi za usavr{avanje procesa uzgoja matica.
Smatram da nisam kompetentna osoba da bih mogao
govoriti o molekularno-geneti~kim teorijama jer za to
nemam formalnog obrazovanja iako sam mnogo toga
nau~io u biologiji i genetici
31
Te`ina matice
32
@ivotna i radna
sposobnost p~ela
Peti bitan kvalitet matice
odnosi se na `ivotnu i radnu
sposobnost p~ela koja se
ogleda u sljede}em:
a) Koliki je prosje~an `ivotni vijek p~ele? Iako prosje~an
p~elar to ne mo`e utvrditi
potrebno je da zna da od
dvije matice (makar one bile i
sestre), `ivotni vijek p~ele
radilice nije isti.
b) Da li matica, kako ka`u
p~elari radi na meso ili na
med? Kada rade na meso
p~elari trebaju znati da to
matica naj~e{}e ~ini radi toga
{to je po~ela pripreme p~elinjeg dru{tva za rojenje druga
polovina marta a ne onda
kada je p~elar utvrdio da u
ko{nici ve} postoji rojidbeni
mati~njaci. Naravno, takvo }e
p~elinje dru{tvo imati ve}i
broj p~ela a manje meda.
c) Kojom brzinom su p~ele
radilice prona{le novi izvor
nektara i kojom brzinom su
uspjele pre}i sa postoje}eg na
novi izvor hrane koji se
(makar u nijansama) razlikuje
od prethodnog.
d) P~elar treba da ocijeni
koji su uzroci {to jedno
p~elinje dru{tvo (sa pribli`no
istim brojem p~ela) na istoj
pa{i unese daleko manju koli~inu nektara i polena od
drugog. Za manji unos nektara naj~e{}e je odgovorna
mala du`ina jezika p~ele
radilice ali i nekoliko drugih
~inilaca koji odre|uju radnu
sposobnost p~ela. Unos i
stvaranje zalihe polena, kako
u ljetnom periodu tako i
jesen, zavisi od geneti~kog
naslje|ivanja koje je matica
prenijela na p~ele radilice.
Tako jedno dru{tvo u toku
ljeta stvara zalihu polena za
dva-tri dana, drugo za 10-15
dana a tre}e za mjesec dana.
U jesen, jedno dru{tvo
33
34
Rojidbena matica
Jo{ uvijek ima manji broj
p~elara koji ka`u da je dobra
svaka matica. Ja bih ovu
re~enicu izmijenio pa bih
rekao: Ako se u p~elinjem
dru{tvu nalazi slaba matica,
bolje je uop{te je ne imati.
Takvo p~elinje dru{tvo koje
p~elar poma`e zatvorenim
leglom, donosi dvojaku {tetu:
poma`emo slabo dru{tvo koje i nakon pomo}i ostaje slabo i ne}e sakupiti vi{ak meda
a sna`no p~elinje dru{tvo
kojem smo uzeli zatvoreno
leglo slabimo i zbog toga,
ono donosi manje meda.
Ranije smo rekli da kvalitet
matice zavisi ve} od same
te`ine jajeta Ve}i broj
35
P~elarstvo u svijetu
Budu}i da je kod nas
ve}ina p~elara u kategoriji malih proizvo |a~a meda, iskustva i
problemi sa kojima se
suo~avaju takvi p~elari u svijetu, sigurno da
su za sve dragocjeni.
Tekst koji slijedi govori o propisima, strategiji p~elarenja i prodaji meda u Kanadi.
rvo, nekoliko rije~i o
propisima P~elinji proizvodi (med, pelud, propolis i mati~na mlije~) po
kanadskim propisima ubrajaju se u hranu i kontrolira ih
Health Protection Branch of
Health Canada i moraju biti
u skladu s Food and Drugs
Regulation (pod drugs
misli se na lijekove). Ti propisi
se odnose na prodaju hrane,
lijekova i kozmetike s tim da
se provjeravaju naljepnice,
pakiranje i prodaja tih proizvoda te ograni~ava sadr`aj
raznih dodataka, konzervansa s ostacima (rezidiuma)
pesticida, prirodnih toksina i
drugo.
Med je uz to standardiziran
prema boji, a po kakvo}i
razvrstan je u tri kategorije po
saveznim ili podru~nim mjerilima. Med prodan izvan pokrajine u kojoj je proizveden,
med za izvoz i uvozni med
uskla|en je saveznim propisima, a med prodan lokalnopokrajinskim. Naljepnica mora ozna~avati ne samo ime i
adresu tvrtke, te`inu meda,
nego i kategoriju kakvo}e
Kanadska
iskustva
36
(Canada No 1, No 2, No 3
ovisno o sadr`aju vlage i stranih tvari u medu i boju (svijetli, zlatni, ambra i tamni).
Osoba koja odre|uje vrstu
meda i boju meda mora imati
certifikat.
Zanimanje potro{a~a
Opskrba tr`i{ta
Ve}ina mladih p~elara u
Kanadi su vrtlari ili farmeri,
koji iz hobija dr`e u vrtu ili
vo}njaku 2 do 5 ko{nica.
Proizvedeni med }e upotrijebiti za vlastite potrebe, a vi{ak
}e prodati susjedima, rodbini
i prijateljima. Takva prodaja
je sezonska i takav p~elarhobist ne ula`e mnogo truda
u studiranje i razvoj tr`i{ta.
Ozbiljan p~elar, naprotiv,
proizvodi znatno ve}e koli~ine
meda (iako je u skupini malih
proizvo|a~a) i mora posvetiti
vi{e brige prodaji, ali tako|er
37
P~elarstvo u svijetu
se na taj na~in mo`e ponuditi doma}i med, kao jedinstven
gurmanski proizvod u privla~noj ambala`i. Dakle, dr`ati
kakvo}u i ne podcijeniti svoj
proizvod!
Cijena meda
38
Strpljenje
U Kanadi ka`u: Ni{ta {to
vrijedi ne dolazi jeftino. Tako
je i razvoj mjesnog tr`i{ta za
osobni proizvod dugotrajan i
mukotrpan proces. Stari, iskusni p~elari ka`u da je
razvoj p~elarskog posla zapravo dugotrajan, tridesetogodi{nji proces. Prvih 10 godina u~i se p~elarenje, ula`e se
u opremu i razvoj p~elinjaka.
Drugih 10 godina je vra}anje
ulo`enog kapitala, a tek tre}u
deceniju trebalo bi u`ivati u
plodovima svoga rada, naravno, pod uslovom da je
p~elar i dalje aktivan i u tom
poslu- uspje{an.
Na kraju, `elio bih dodati
nekoliko misli kako potaknuti
zanimanje za med na mjesnom podru~ju:
-Upotrijebi neko mjesno
ime za med na naljepnici;
Evropska iskustva
Danas se u p~elarstvu
pojavljuju novi problemi. Na prvom mjestu
je trgovina medom i
za{tita potro{a~a. S
jedne strane javlja se
sve ve}a ponuda meda iz razli~itih dijelova
svijeta, a s druge strane naro~ito evropske
dr`ave sve vi{e spoz naju va`nost p~elarstva. Prosto, narodski
re~eno: med mo`emo
uvoziti, a opra{ivanje
(ne samo vo}aka i
ratarskih kultura, nego opra{ivanje op}enito), ne mo`emo uvoziti. To je glavni razlog da napredne evropske dr`ave ne podupiru samo opsta nak, nego i razvoj
svog p~elarstva.
djelimi~no u Francuskoj i
Italiji. U drugim dr`avama
ve}ina p~elari s manjim brojem ko{nica, npr. u Njema~koj, [vicarskoj, Austriji itd.
Budu}i da se interesi tih dviju
Prodaja
meda
39
Prodaja meda
struktura u nekim pojedinostima razlikuju, za Sloveniju su
zna~ajna naro~ito iskustva sa
sli~nom strukturom, tj. prvenstveno nekih srednjoevropskih zemalja npr. [vicarske i
Njema~ke
[vicarska
40
Njema~ka
Njema~ka uvozi velike
koli~ine meda. Posljednjih
godina poo{tren je nadzor
meda neposredno pri uvozu.
Naro~ito je odjeknula zabrana uvoza meda iz Kine,
patvorenje meda i vra}anje
Evropska iskustva
Austrija
Austrija je tek prije nekoliko
godina u{la u Evropsku uniju.
Pravi austrijski med u trgovinama se te{ko dobije, pa ~ak
41
Za hobiste:
^arolija
p~elinjaka
Naslije|ivanje
42
Mnogo je razloga
zbog kojih se pojedin ci po~inju baviti p~elama. Neki vole dodatnu zaradu, drugi su
nau~nici amateri, neki
pak u`ivaju biti ljeti na
otvorenom
Nek ol i ci n a n j i h poz dravlja projekte koji
se odnose na rad s
drvetom, koji dolazi s
tim. Ali, bez obzira na
motiv, svaki hobist
mora duboko u sebi
nositi osje}aj za divljenje, za ~u|enje, za
~aroliju p~ela. Iako se
ova aktivnost temelji
na nauci, postoje dijelovi koje nauka ne
mo`e prikladno objasniti. Ako ni{ta drugo,
tekst koji slijedi pomo}i }e hobistima da
bolje razumiju svoju
sklonost.
sljede}e
dvije
godine.
Vremenski odre|eni nizovi
osiguravaju vladara zajednice. Na taj na~in zajednica u
ko{nici stvara svoj ciklus i
osigurava kontinuitet.
Svadbeni let
Nakon {to nova matica
ukloni svoju konkurenciju,
odlazi na nekoliko pohoda
izvan ko{nice. To se naziva
svadbenim letom. Zajednica
osjeti njezin odlazak kada
Ubijanje truta
Zimsko klupko
Preostali trutovi koji nisu
uspjeli uhvatiti maticu (mo`da
jedna ili dvije hiljade njih),
vra}aju se u svoje ko{nice.
Tokom sezone oni ne rade
nego konzumiraju ogromne
koli~ine meda, te narastu i
postanu nezgrapni sudaraju}i
se s radilicama u ko{nici.
Ka`e se da postanu pijani od
meda. U ranom septembru,
kada radilice usporavaju svoj
mahniti tempo rada i kada
uvide stanje zajednice (ugla-
Orijentacijski ples
Roj
43
Za hobiste:
se doga|a ako radilice pove}aju nekoliko stanica u sredini okvira i dodaju mnogo
mati~ne mlije~i? Izlegne se
nova matica i ona prisvaja
zajednicu. Ne{to prije negoli
se mlada matica izlegne,
stara matica odlazi s dobrim
dijelom zajednice. Zajednica
pronalazi nov dom i (vrlo
~esto) staru maticu uskoro
zamijeni nova. ^esto manji
rojevi ostaju s preostalim mati~njacima. To je jedan od
na~ina prirode da osigura
opstanak.
44
Podjela poslova
Kada pogledate okvire
pune p~ela oni izgledaju kao
haos. Masa p~ela koje se
kre}u svaka svojim putem bez
nekog pravilnog kretanja. Ali,
taj izgled vara jer se p~ele
ubrajaju me|u najorganizovanije kukce. Zapravo, svaka
p~ela ima posao koji obavlja.
Postoji nekoliko kategorija
radilica. Postoje: ~ista~ice,
pratiteljice matice, njegovateljice legla, skuplja~ice,
ku}ne p~ele koje preuzimaju
med od skuplja~ica i pune
stanice, ku}ne p~ele koje ventiliraju nektar, sve dok udio
vlage ne bude
oko 18%, graditeljice koje
poklapaju stanicu s medom,
stra`arice i izvi|a~ice.
A ko govori
radilicama koji
posao trebaju
raditi? Svaka
radilica obavlja svaki posao,
ovisno o starosti. Ona po~ne
s ku}anskim, najni`im poslovima i u posljednjoj tre}ini
svog `ivota radi najbolji
posao, skuplja hranu i u tom
poslu mo`e biti vani okru`ena
cvije}em. Prema nekom tajanstvenom postupku, p~ele
u~e {ta trebaju raditi i kada
trebaju pre}i s jedne vrste
posla na drugu. Na taj na~in
one u`ivaju u raznolikosti i
izbjegavaju istro{enost koju bi
moglo uzrokovati fokusiranje
na samo jednu vrstu posla.
Vo|stvo matice
Matica nije samo osniva~ica zajednice, ona je
tako|er apsolutni vladar. Ako
bismo uni{tili maticu, ko{nica
bi bila opusto{ena. Ako zajednica ne bi dovoljno brzo
uspjela uzgojiti novu maticu,
uginula bi. Ali, kako matica
upravlja svime? Putem feromona, tj. pomo}u mirisa.
Matica izlu~uje feromone i
njezine pratiteljice timarenjem njezinih dla~ica {ire feromone po cijeloj ko{nici. Iako
nije potpuno jasna funkcija
tih mirisa, mislimo da oni
radilicama pru`aju sigurnost,
odra`avaju zajednicu usredoto~enom i omogu}avaju
Ravnote`a populacijahrana
Jedan od velikih problema
s kojima se suo~avaju mnogi
narodi jeste uravnote`enje
broja stanovnika (pripadnika
odre|ene nacije) i koli~ine
hrane neophodne da se oni
prehrane. Kako to rade p~ele
u ko{nici? One to posti`u
tako {to rade prema {ablonu.
Na svaki okvir matica pola`e
jaja unutar polukruga, pokrivaju}i otprilike pola povr{ine
okvira. Preostali dio okvira
radilice popunjavaju uskim
prstenom peluda uz polukrug
legla i onda pune stanice
medom. Radilice to rade na
obje strane okvira i na svim
okvirima. Ako matica pola`e
jaja u tre}em kvadratu okvira,
radilice }e popuniti okolne
stanice medom. Na taj na~in,
odnos populacije prema
hrani uvijek je 1:1.
Proizvodnja vi{ka
Kako posti`emo da p~ele
proizvode vi{ak hrane? Prevarimo ih dodaju}i im vi{e
okvira za med. Radilice, uvijek produktivne, poku{avaju
svaku slobodnu stanicu popuniti nektarom i pretvoriti ga
u med. Njihov je cilj stvoriti
savr{eno poklopljene okvire,
pretrpane medom. Takva je
proizvodnja kod p~ela. Znaju}i da p~elama treba 30 kg
meda da bi pre`ivjele zimu,
krademo im njihov vi{ak.
Ve~ernje odmaranje
(Howard Scott
za American Bee Journa,
2001.)
PITANJA:
1. Koja je najpoznatija rasa p~ela na podru~ju koje obuhvata teritorij nekada{nje Jugoslavije?
2. U ~emu p~ela donosi nektar sa cvije}a?
3. Koliko je potrebno p~elinjih letova da bi se sakupio kilogram
meda?
4. Za{to p~ele bje`e od dima?
5. [ta zna~i izraz ''dresura p~ela''?
6. Koliko p~ela ima nogu i koja je njihova funkcija?
7. Koji nau~nik je prvi de{ifrovao ''govor'' p~ela?
8. Koje boje p~ele razlikuju?
9.Kada i gdje se po prvi put pojavila p~elinja bolest varoza?
10. Koliko matica tokom jedne godine snese jaja{aca?
ODGOVORI:
1. Kranjska rasa. Porijeklom iz kranjske oblasti u Sloveniji, ova
p~ela rasprostranjena je po cijelom svijetu i u razli~itim krajevima
gdje je nastalo vi{e sojeva: dalmatinski, sjeni~ko-pe{terski,
{arplaninski, banatski, homoljski, pohorski itd.
2. Medni `eludac (voljka) slu`i kao rezervoar u sakupljanju i
preno{enju nektara, meda i vode. Kao poseban organ razvijen je
samo kod p~ela radilica. P~ele ga pune i kad prenose med iz jedne
}elije u drugu i kad osjete neku opasnost.
3. Za kilogram meda potrebno je 100-150 hiljada p~elinjih letova, zavisno od vrste cvjetova.
4. Miris dima p~ele poistovje}uju sa opasno{}u od po`ara.
Instinkt samoodr`avanja primorava ih da brzo napuste svoje prebivali{te i da za put ponesu {to vi{e hrane.
5. P~ele, ukoliko se kra}e vrijeme prihranjuju sirupom koji sadr`i
miris nekog cvijeta nakon izlaska iz ko{nice rado idu na pa{u koja
ima taj miris. Ovakvom dresurom stvaraju se uslovni refleksi kod
radilica da brzo prona|u `eljeno medonosno polje, pove}ava se
broj p~ela koje izlije}u iz ko{nica i efikasnije se obavlja posredni~ki
posao- opra{ivanje biljaka.
6. P~ela ima tri para nogu koje joj slu`e za hodanje, ~i{}enje
tijela a va`nu ulogu noge p~ela imaju kod sakupljanja polena.
7. Njema~ki nau~nik prof. dr Karl Fon Frish koji se bavio
istra`ivanjima o orijentaciji p~ela i njihovom sistemu obavje{tavanja, o tome kako p~ele vide, razlikuju mirise, reaguju itd. Za svoja
otkri}a 1973. godine je dobio Nobelovu nagradu za biologiju.
8. P~ele razlikuju `utu, plavu, bijelu i ultraljubi~astu (a po nekim
autorima i crnu) boju. Veoma je dobro i preporu~ljivo da su prednje strane ko{nica, koje su poredane jedna uz drugu, obojene
nekom od ovih boja, jer }e p~ele lak{e prona}i i manje }e se zalitati u susjedne ko{nice.
9. Opasna bolest larvi, lutki i odraslih p~ela koju izaziva krpelj
varooa prvi put je na medonosnoj p~eli utvr|ena 1958. godine u
Japanu. Od 1973.-80. godine ra{irila se Evropom. U na{om, krajevima prvi put se pojavila 1976.
10. Tokom jedne godine matica snese oko 200. hiljada jaja, a
ako je u punoj snazi dnevno snese i do 3.000 jaja{aca!
45
3 bagremove
pa{e
ribli`avanjem po~etka
cvjetanja bagrema nastupa period najve}eg
anga`ovanja p~elara. U vrijeme bagremovih pa{a ni{ta
ne prepu{tamo slu~aju. Mudrost slavnog knji`evnika,
primijenjena na p~elarske
prilike, zna~i da ako nespremni do~ekamo bagremovu
pa{u, a ona bude izuzetna,
ne smijemo re}i da nismo
imali sre}e. Ona nas je posjetila ali mi nismo umjeli da je
do~ekamo, pa je pro{la
pored nas. A kada }e sljede}i
put nai}i- veliko je pitanje! Ili,
ako budemo lijeni pa ne preselimo p~ele na rani ili kasnu
bagremovu pa{u, a ono ba{
tada zamedi kao nikad
ostaje nam jedno veliko
kajanje i izvla~enje pouka iz
toga.
Da nam se nebi ovakve
stvari de{avale, blagovremeno trebamo obi}i podru~ja
bagremovih pa{a u svrhu
odre|ivanja lokacija za
smje{taj ko{nica. Tom prilikom trebamo se uvjeriti u
kakvoj formi je bagrem i da
slu~ajno nije izmrzao (ako je
bilo poznih mrazeva). Ujedno
odabiremo mjesto za smje{taj
ko{nica i u vezi s tim se dogovaramo sa vlasnikom parce-
46
pa{e.
Posmatrano s aspekta nadmorske visine, ranu pa{u
treba tra`iti u dolinama velikih rijeka, srednju pa{u na oko
250 metara nadmorske visine, a kasnu na oko 500 metara nadmorske visine. Cvjetanje bagrema, odnosno medenje, na jednoj lokaciji obi~no traje do 14 dana. U prilo`enoj tabeli prikazani su
dnevni unosi nektara za vrijeme bagremove pa{e. Pri
izradi tabele kori{teni su
vi{egodi{nji li~ni statisti~ki
podaci jednog iskusnog p~elara. U obzir nisu uzimane
jedino rijetke izrazito lo{e
Ako
bismo
koristili samo
dvije bagremove pa{e (prvu i
tre}u) onda bismo ostvarili ukupan prinos od
92,8 kg. Razlika u prinosu je
29,2 kg u korist kori{tenja tri
bagremove pa{e. Ako umanjimo ovu razliku za 30% na
ime tro{kova jedne seobe
ko{nica i pove}ane potro{nje
meda od strane p~ela pri
seobi i naknadnom orijentacionom letu, razlika je opet
preko 20 kg po jednoj
ko{nici. A to je koli~ina meda
koju nikako ne smijemo
zanemariti.
Dnevni
unos kg 0,7 1,9 3,2 3,2 3,5
6,8 7,5
10
11
12
13
6,5 5,0
2,1
2,0
2,0
1,8 0,2
godine, kada unosa prakti~no nije ni bilo zbog dugotrajnih ki{a i hladnog vremena
za sve vrijeme cvjetanja bagrema ili kada je, daleko bilo,
na samom po~etku cvjetanja
jak grad potpuno uni{tio cvijet. Zbog toga, prikazane
podatke smatramo kao o~ekivane prosje~ne dnevne
unose nektara, koje ostvaruje
jedno srednje jako proizvodno dru{tvo.
Ve} smo rekli da su po~eci
medenja ranog, srednjeg i
kasnog bagrema fazno pomjereni u prosjeku za po 8
dana. A po{to najintenzivniji
unos nektara na jednoj pa{i
traje oko 8 dana, odnosno od
tre}eg do desetog dana
medenja (to zna~i da ~im
vaga na ranoj pa{i po~ne
naglo padati, a na srednjoj
pa{i po~ne ''rasti'' ko{nice
treba odmah seliti). Isto va`i i
za seobu sa druge na tre}u
bagremovu pa{u. Zato, ispada da je najoptimalnije da
ko{nice sa prve na drugu i sa
druge na tre}u pa{u selimo
desetog dana medenja.
Sa ovakvim na~inom kori{tenja tri bagremove pa{e,
teoretski posmatrano, ostvarili bismo sljede}e prinose
meda:
14
47
P~elarski kodeks
Oduvijek su me|u p~elarima postojala pisana i nepisana pravila
pona{anja. Na isti na~in postepeno se izgra|ivao i odnos p~elara prema
dru{tvenoj zajednici u kojoj djeluju. Danas su p~elari zaokupljeni i brigom
za za{titu prirode, jer na taj na~in {tite i sebe. I naravno, na prvom mjes tu dolazi stalna briga za unapre|ivanje p~elarske proizvodnje. Ovim tek stom podsje}amo p~elare na skup pravila - p~elarski kodeks, koji pomenu ta pitanja ure|uje. Tako|er, ostavljamo otvorenu mogu}nost da svojim pri jedlozima, primjedbama i savjetima dopunite ovaj kodeks, kako bi se {to
uspje{nije prilagodio zahtjevima vremena u kome `ivimo.
-O
Op}e odredbe:
^lan 1.
U cilju daljeg razvoja p~elarske proizvodnje, a imaju}i
u vidu da na{a zemlja ima
izvanredne uslove za njen
razvoj, p~elari preuzimaju na
sebe obavezu da usklade
svoje me|usobne odnose,
odnose prema tre}im licima i
njihovim interesima, prema
p~elarskim organizacijama i
prema p~elama kao biolo{kim zajednicama.
^lan 2.
P~elari se obavezuju da
stalno rade na osavremenjavanju p~elarske proizvodnje i
podizanju produktivnosti u
p~elarstvu.
^lan 3.
Odredbe ovog kodeksa
odnose se i na p~elare koji
donose p~ele na teritoriju
Bosne i Hercegovine.
-S
Stru~no osposobljavanje:
^lan 4.
Stru~no osposobljavanje je
48
^lan 5.
Osnovne p~elarske organizacije- udru`enja, nastoja}e
omogu}iti prakti~no upoznavanje p~elara sa savremenom
tehnologijom u p~elarstvu
osnivanjem oglednih p~elinjaka ili osposobljavanjem
p~elara- instruktora za prakti~nu pomo} p~elarima.
P~elarski kodeks
^lan 6.
Nau~ni radnici u p~elarstvu
primaju obavezu da stalno
razvijaju teoretsku misao i
nauku o p~elarstvu omogu}avaju}i da se nau~na dostignu}a primjene u prakti~nom radu u p~elarstvu.
P~elarske organizacije i
udru`enja bi trebali nastojati
da, u saradnji sa veterinarima
i vrhunskim stru~njacima iz
ove oblasti, formiraju ogledne p~elinjake sa jednom
jedinom zada}om- da unaprijede p~elarstvo (uklju~uju}i
selekciju p~ela i druge
nau~ne prakse).
-Z
Za{tita `ivotne okoline:
^lan 8.
P~elari se obavezuju da }e
sara|ivati s drugim p~elarima
koji su u najbli`em susjedstvu,
kako kod stacionarnog, tako i
kod sele}eg p~elarenja, i to
naro~ito na poslovima suzbijanja grabe`i, zajedni~kog
zasijavanja medonosnog bilja, kod utvr|ivanja i suzbijanja zaraznih bolesti p~ela itd.
^lan 9.
P~elari }e posebno gajiti
dobre me|usobne odnose
bez obzira na nacionalnu pripadnost, jer, oni koji vole
p~elarstvo, vole prirodu i vole
~ovjeka. P~elari }e nastojati
da razvijaju i me|unarodnu
saradnju p~elara preko svojih
udru`enja, organizacija i
saveza.
^lan 10.
P~elari se odri~u metoda
nelojalne konkurencije na
^lan 11.
Saglasno svojim interesima
p~elari udru`uju svoj rad i
sredstva u odgovaraju}e oblike privrednog udru`ivanja.
-P
P~elarska udru`enja
(organizacije):
^lan 12.
P~elari se u~lanjuju u najbli`e udru`enje ili p~elarsku
organizaciju u okviru koje
ispunjavaju svoje obaveze i
ostvaruju svoja prava utvr|ena Statutom i drugim normativnim aktima.
^lan 13.
P~elarska udru`enja (organizacije) obavezne su da unapre|uju p~elarstvo stvaraju}i
uslove za njegov razvoj (pra}enje svjetskih tokova i dostignu}a u ovoj oblasti). Ipak,
njihova najva`nija funkcija
je u pru`anju pomo}i p~elarima (kada se pojave razli~ite
bolesti na p~elinjaku ili ukoliko su problemi izazvani
iznenadnim klimatskim promjenama).
^lan 14.
P~elarska udru`enja }e inicirati skupove p~elara na
dr`avnom nivou (barem
jedanput u godini dana) kako
bi se razmotrili aktuelni problemi, pro{irilo teoretsko znanje i razmijenila iskustva
izme|u p~elara.
^lan 7.
Imaju}i u vidu da su interesi p~elara vi{estruko povezani
sa ciljevima za{tite `ivotne
sredine, p~elari preuzimaju
sljede}e obaveze:
-da osiguraju p~elinje zajednice od {tetnog utjecaja pesticida i ostalih hemijskih sredstava uvijek kada dobiju informaciju o tretiranju bilja u
okolini p~elinjaka;
-da antibiotike i ostala
sredstva upotrebljavaju u
lije~enju p~ela od p~elinjih
bolesti na osnovu nalaza veterinarskih organa, u vrijeme
kada ovi ne bi mogli dospjeti
u med koji se stavlja u promet
(tretman s jeseni ili ranog
prolje}a);
-da puste u promet samo
one p~elarske proizvode koji
ne bi mogli ugroziti zdravlje
ljudi koji ih koriste;
-da sara|uju sa organizacijama za za{titu `ivotne
okoline na iznala`enju na~ina
i preduzimanju mjera za
-M
Me|usobni odnosi
p~elara:
49
-P
P~elarska pa{a:
^lan 15.
P~elar preuzima obavezu
da stalno radi na osiguranju
p~elinje pa{e, zasa|ivanju i
njegovanju bilja koje koriste
p~ele i preseljenju p~ela na
mjestu gdje bi p~ele mogle
imati dobru pa{u.
50
^lan 16.
P~elarska udru`enja i organizacije se obavezuju da }e, u
saradnji sa odgovaraju}im
isntitucijama, raditi na zasa|ivanju novih vrsta medonosnog bilja, vode}i ra~una o
razli~itim fenofazama cvjetanja. U cilju uspje{ne realizacije obezbje|enja p~elinje
pa{e, p~elari formiraju komisiju za medonosno bilje.
^lan 17.
U vezi sa selidbom p~ela
p~elari bi trebali organizovati
prikupljanje podataka o stanju glavnih p~elinjih pa{a na
podru~ju BiH i o tome obavje{tavati ostale p~elare (na
osnovu utvr|enih podataka o
stanju i lokalitetima pa{a,
izra|uje se medonosna karta
^lan 18.
Udru`enja
p~elara ispituju i
utvr|uju medni
unos po ko{nici
i o tome obavje{tavaju ostale
p~elare na saveznom nivou
(sa podacima o
kapacitetu terena, broju ko{nica koje se mogu
smjestiti na tom terenu).
Udru`enje treba napraviti
plan za razmje{taj sele}ih
p~elara, imaju}i u vidu
kapacitet lokacije.
^lan 19.
Ne mo`e se zabraniti
doseljavanje dru{tva, izuzev
kod pretrpanosti ili zbog
zaraznih bolesti p~ela koje
utvr|uje nadle`na veterinarska inspekcija.
^lan 20.
Doseljeni p~elar je du`an
da se prijavi p~elarskoj organizaciji na ~iji teren se doselio, te da sara|uje i kontaktira sa p~elarima u mjestu gdje
se
doselio.
Potvrdu
o
zdravstvenom stanju p~ela,
p~elar je obavezan podnijeti
nadle`nom organu op}ine
prije doseljenja svojih p~ela.
-P
Postavljanje p~elinjaka:
^lan 21.
P~elar je obavezan da
postavi svoje p~ele tako da ne
smetaju susjedima kao i da
budu na propisanom odstojanju od javnih puteva i
naseljenih mjesta.
^lan 22.
U odnosu na javni put i
naseljene zgrade, p~ele se
postavljaju na rastojanju najmanje 30 metara. Ukoliko
nema mogu}nosti da se
postavi p~elinjak saglasno
prethodnoj odredbi, p~elar je
du`an podi}i ogradu (zid,
drvenu ili `ivu ogradu) visine
najmanje dva metra i da
okrene leto na suprotnu
stranu od puta i najbli`e
naseljene zgrade.
^lan 23.
Kod seobe na bagremovu
ili suncokretovu pa{u, p~elar
se obavezuje da dr`i minimalno rastojanje od susjednog
p~elinjaka na 150 metara, a
na livadskoj pa{i na rastojanje
od 300 metara. Ova norma
va`i za p~elinjake od 70
dru{tava. Ako je p~elinjak
manji ili ve}i, onda se to rastojanje srazmjerno smanjuje,
odnosno pove}ava.
-S
Suzbijanje p~elinjih
bolesti:
^lan 24.
P~elar vodi posebnu brigu
o zdravstvenom stanju p~elinjih dru{tava. U cilju spre~avanja p~elinjih bolesti, p~elar
odr`ava ~isto}u na p~elinjaku
i li~nu higijenu pri radu sa
p~elama. P~elar poduzima
posebne mjere spre~avanja
pojave grabe`i.
^lan 25.
P~elar je obavezan da se
osposobi za borbu protiv
p~elinjih bolesti u onoj mjeri
da mo`e zapaziti znake
P~elarski kodeks
bolesti kod p~ela. Ovo radi
toga da bi mogao odgovoriti
zakonskoj obavezi hitnog prijavljivanja bolesti (rok tri
dana). Prilikom svakog pregleda p~elinjih dru{tava,
p~elar treba redovno kontrolisati zdravstveno stanje
p~ela i imati u vidu da
opadanje snage dru{tva
mo`e biti signal za pojavu
neke bolesti. P~elarske organizacije posebno vode brigu
o upoznavanju p~elara sa
zakonskim propisima o za{titi
od bolesti.
veterinarskoj inspekciji
udru`enjima p~elara.
^lan 31.
P~elarska udru`enja organizuju pomo} p~elarima u
dodjeli pravi~ne naknade, u
slu~aju uni{tenja ili paljenja
p~elinjih dru{tava prilikom
suzbijanja p~elinjih bolesti.
-P
Pomo} p~elarima koji nisu
u mogu}nosti da odr`avaju
svoje p~ele:
^lan 32.
Da zapu{teni p~elinjaci ne
bi postali izvor p~elinjih
bolesti, udru`enja p~elara
preduzimaju odgovaraju}e
mjere i poma`u p~elarima u
sljede}im slu~ajevima:
^lan 29.
Udru`enja p~elara u slu~aju osnovane sumnje na
bolest, u saradnji sa veterinarskom inspekcijom, trebaju
organizovati pregled svih
p~elinjih dru{tava na ugro`enom podru~ju, i da pri tom
aktiviraju pregleda~e p~elinjih
dru{tava.
^lan 27.
P~elarska udru`enja ili
organizacije, u saradnji sa
veterinarskim inspekcijama
iniciraju programe mjera
zdravstvene za{tite, prvenstveno preventivnih mjera u
cilju spre~avanja pojave
p~elinjih bolesti. Program
^lan 30.
Udru`enja p~elara, u
saradnji sa veterinarskim i
poljoprivrednim inspekcijama, organizuju rad pregleda~a u slu~aju seobe p~ela
na pa{u. Po izvr{enom pregledu, pregleda~i podnose
izvje{taj o na|enom stanju
-po~etnicima u p~elarstvu;
-oboljelim i ostarjelim p~elarima;
-p~elarima koji su zaposleni, u radnom odnosu ili su
drugim poslovima zauzeti;
-p~elarima koji su odsutni
zbog odlaska na odslu`enje
vojnog roka.
O svim ovim slu~ajevima
udru`enja vode posebnu evidenciju, organizuju pru`anje
pomo}i i vode nadzor o
pru`anju pomo}i u svim ovim
slu~ajevima.
^lan 33.
Ovaj kodeks stupa na
snagu kada ga usvoje sva
p~elarska udru`enja na teritoriji BiH.
^lan 26.
U slu~aju da se pojave prvi
znaci bolesti ili sumnja na
bolest, p~elar je du`an da
najhitnije reaguje, i to:
-da u roku od tri dana
dostavi materijal iz bolesne
ko{nice na laboratorijsko ispitivanje. Ovo se ra~una od
momenta kada je p~elar
mogao uo~iti prve znake
bolesti. P~elar koji zakasni sa
prijavom bolesti, ne samo da
gubi pravo na naknadu pretrpljene {tete, ve} je odgovoran
za {irenje bolesti;
-da prijavi organima veterinarske inspekcije sumnju na
oboljenje;
-da omogu}i nesmetan rad
organa koji vr{e pregled
p~ela po nalogu veterinarske
inspekcije.
(Izvornik: P~elarstvo,
glasilo p~elara BiH br. 3,
godina 1991.)
51
52
Otpornost
na varou
ulogu u zaustavljanju
golemih gubitaka koje one
danas prouzrokuju. AR-ov
(Agricultural
Research)
entomolog Eric H. Erickson
i kolege posmatrali su
zara`enost grinjama u
istra`iva~kim p~elinjacima.
Nau~nici su naselili p~elinjake p~elama koje su
pre`ivjele u zajednicama
koje nisu bile tretirane
Prirodna genetska
otpornost
Otporne p~ele iz primorskog, ruskog dalekoisto~nog podru~ja zara`enog grinjama, teko|er
mogu ponuditi prirodnu
genetsku otpornost koja se
mo`e posti}i i kod ameri~kih p~ela
Ruske p~ele ista su vrsta
kao i na{e udoma}ene
medonosne {~ele. No, mi
pretpostavljamo da je zbog
konstantne opasnosti od
grinja u tom podru~ju priroda s vremenom favori-
Njegova istra`ivanja su
pokazala da je populacija
grinja u nekim namjerno
zara`enim zajednicama
donesenih p~ela bila tri
puta manja, dok je broj
grinja u doma}im zajednicama bio pet puta ve}i od
uobi~ajene zara`enosti.
Ako se ova otpornost
poka`e stalnom, p~elari bi
u nekim slu~ajevima mogli
smanjiti, ako ne i potpuno
odbaciti hemijske tretmane, oslanjaju}i se samo
na ruske p~ele, ka`e
Rinderer koji je ruske p~ele
poslao opskrbljiva~ima komercijalnih p~elinjih zajednica u Iowi, Mississippiju i
Louisiani kako bi razvili
kukce dobre naravi, sposobne za proizvodnju meda i za opra{ivanje usjevaosobine koje uzgajiva~i
najvi{e cijene.
(Izvornik: Agricultural
Research, 1999.)
53
P~elarstvo u Sloveniji
(Pr)ocjena meda
Za{to za{tititi doma}i med? U Sloveniji se na tr`i{tu pojavljuje mno{tvo
uvoznog meda iz zemalja gde p~ele ubiru nektar skoro preko cijele godine
pa je njegova cijena ni`a od cijene koju dr`e doma}i p~elari. To je
uglavnom med nepoznatog porijekla i nepoznatog proizvoda pa kupci
misle da kupuju doma}i med. U Sloveniji je prosje~ni prinos meda oko 18
kg po p~elinjem dru{tvu, a proizvodna cijena za 1kg meda je 650 SIT ili
2,9 EUR. Pod tim uslovima doma}i p~elari ne mogu konkurisati trgova~kim
preduze}ima koja uvoze med.
a{to za{tititi doma}i
med? U Sloveniji se na
tr`i{tu pojavljuje mno{tvo uvoznog meda iz zemalja
gde p~ele ubiru nektar skoro
preko cijele godine pa je njegova cijena ni`a od cijene
koju dr`e doma}i p~elari. To
je uglavnom med nepoznatog porijekla i nepoznatog
proizvoda pa kupci misle da
kupuju doma}i med. U
Sloveniji je prosje~ni prinos
meda cca. 18 kg po p~elinjem dru{tvu, a proizvodna
cena za 1kg meda je 650 SIT
ili 2,9 EUR. Pod tim uslovima
doma}i p~elari ne mogu
konkurisati trgova~kim preduze}ima koja uvoze med.
Da bi potro{a~i doznali koji
med je doma}i, odlu~ili smo
za{tititi doma}i proizvod na
taj na~in, da se na etiketu
napi{u svi podaci o p~elaru,
gde su p~ele ubrale med i
kako je proizveden med koji
se kupuje. Na naljepnici je i
podatak (lot) sa kojeg je
mogu}e doznati kad je med
prizveden i ~ak broj ko{nice
odnosno grupe ko{nica. Med
treba da ispunjava propisanu
kvalitetu. Kontrola se odnosi
54
55
Prozor u svijet
56
mo`ete
nabaviti
na
sljede}im
57
''MEDKOM''
d.o.o.,
Bijeljina
Ul. Svetog Save br. 48
Tel.: 055/ 401-418,
Fax.: 055/ 472-416
GSM: 065/ 511-175
Veleprodaja i diskont:
-P~elinji proizvodi,
rojevi iz vlastitog
p~elinjaka
-Poga~a za prehranu
p~ela
-P~elarski pribor
i oprema
-P~elarska literatura
Izrada satnih
osnova za p~ele,
Vl. Star~evi} Rajko
PROIZVODNI
PROGRAM
- Prerada voska
- Proizvodnja satnih osnova na Richerovim valjcima
uz potpunu sterilizaciju
-Proizvodnja satnih osnova
svih dimenzija
-Prerada Va{eg voska
u ve}im koli~inama
(100 kg i vi{e)
-Otkup sirovog voska
PRIMAMO NETOPLJENO
STARO SA]E
58
FITOAPITERAPIJA
(200 godina porodi~ne tradicije)
MO] MEDA I BILJA
[ENFIT PREPARATI LIJE^E
- [titna `lijezda (upala i rast {titne `lijezde) . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Ciste (na bilo kojem mjestu) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Prostata (upala i rast prostate) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Epi napadi (uro|eni i ste~eni) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Disajni organi- stoma~ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Nervne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Angina pektoris . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
@EN-[ENFIT PREPARATI LIJE^E:
- Kamen u bubrezima i `u~i (otapanje bezbolno) . . . . . . . . . . . .120 KM
- Zlo}udne tumore (ubija virus raka, eliminira bolove,
umno`ava broj crvenih krvnih zrnaca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM
- Spre~ava nepotrebne izrasline, tumore . . . . . . . . . . . . . . . . . .120 KM
- Potencin (bosanska Viagra) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Hemoroide (ja~a , ~isti debelo crijevo, unutra{nje i vanjsko) . . .30 KM
- Elimi{e depresiju, fobiju i strah . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Elimi{e no}no mokrenje vrlo brzo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Cirozu jetre (elimi{e jake bolove) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- [e}er u krvi (sagorijevanje {e}era u krvi) . . . . . . . . . . . . . . . . .10 KM
- Preparati za ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 KM
- Kreme za reumu, zglobove i ko`ne bolesti . . . . . . . . . . . . . . . .20 KM
- Za sterilnost (neplodnost) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .210 KM
NARUD@BE IZVAN TUZLE [ALJEMO PO[TOM
Obratite nam se sa punim povjerenjem, jer imamo iza sebe 200. godina
porodi~nog iskustva i uspjeha u radu.
Narud`be na telefon: 061/ 151-612 ''Fitoapiterapija'', Zeni~ka 142, Tuzla.
Radno vrijeme od 9.00 do 18.00 sati.