Professional Documents
Culture Documents
Časopis Pčelar BR 1 2006
Časopis Pčelar BR 1 2006
P^ELAR
Izdava~: Savez p~elarskih
organizacija Srbije
ul. Molerova br. 13
11000 Beograd
Saradnja sa ~asopisom
Rukopise slati na adresu: P~elar, Savez p~elarskih organizacija Srbije, 11000 Beograd, ul. Molerova
br. 13.
Rukopisi i fotografije se ne vra}aju. Redakcija
zadr`ava pravo redigovanja tekstova. Za sadr`aj tekstova odgovaraju autori. Za sadr`aj oglasa odgovaraju ogla{iva~i. Listovi koji preuzimaju radove iz
~asopisa P~elar du`ni su da jasno navedu izvor
informacija.
Istorija ~asopisa
++381 11 2458-640, ++381 64 40-191-63
www.spos.info spos@sezampro.yu
Internet diskusiona grupa:
casopis-PCELAR@yahoogroups.com
Predsednik SPOS-a
Dipl. ing. @ivoslav Stojanovi}
ul. Milana Metalca br. 4 , 24413 Pali}
++381 24 753-771, ++381 63 510-598
zikastoj@palic.net
BEEKEEPER
Publisher: The Beekeeping Association
of Serbia, Serbia&Montenegro
11000 Belgrade, 13 Molerova St.
APISLAVIA
APIMONDIA
Foundation
Izdava~ki savet
Prof. dr Mi}a Mladenovi} (predsednik)
Prof. dr Jovan Kulin~evi}
Prof. dr Bosiljka \uri~i}
Prof. dr Desimir Jevti}
Prof. dr Slobodan Miloradovi}
Prof. dr Miloje Brajkovi}
@arko @ivanovi}
2
2006
K o n e z n a , n e k a u ~ i ~ i t a j u } i P ~ e l a r.
Ko z n a , n e k a u ` i v a u o b n a v l j a n j u g r a d i v a .
Ko z n a b o l j e , n e k a t o i n a p i { e .
Rodoljub @ivadinovi}
Izdvajamo i z s adr`aja
Milo{ Milosavljevi}
LEKOVITOM POGA^OM
PROTIV NOZEMOZE
Rodoljub @ivadinovi}
Branislav Karleu{a
Mileta Markovi}
12
Mladen Krsti}
Sr|an Arsi}
NAJTANJA UOKVIRENA
MATI^NA RE[ETKA SA LETOM
15
Mladen Krsti}
21
Jovan Kulin~evi}
27
Jovan Kulin~evi}
KAKO P^ELARSKA
PRAKSA UTI^E
NA POPULACIJU
VAROE
27
Lo{im apitehni~kim merama p~elar
mo`e umnogome da potpomogne
razvoj varoe. Ne dozvolite sebi tako ne{to
Mirko Vilus
Rodoljub @ivadinovi}
FORMIRANJE
PAKETNIH ROJEVA
U KOMERCIJALNE
SVRHE
16
Detaljno se upoznajte sa
zdravstveno najbezbednijim metodom rojenja
16
Veroljub Umelji}
29
36
Branko Obranovi~
32
Franc [ivic
34
Mirko Vilus
39
Mirko Vilus
36
Mom~ilo Kon~ar
39
Vlastimir Spasi}
KONA^NO DOKAZI
41
Re~ urednika
Savez p~elarskih organizacija Srbije doneo je
odluku da krene u projekat
{tampanja ~asopisa na latini~nom pismu, zbog sve
ve}eg broja zahteva iz
nekih susednih dr`ava (pre
svega iz Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i Slovenije).
Naime, od{tampa}e se dva
besplatna pilot broja na
latinici. U rukama dr`ite
prvi takav broj. Na{a ideja jeste da vas kroz ta
dva broja upoznamo sa na{im ~asopisom,
poka`emo vam njegov kvalitet i zainteresujemo
vas da ga ubudu}e redovno ~itate, od sada i na
latinici.
Ovaj prvi broj je od{tampan u martu 2006. u
tira`u od 10 000 primeraka, dok naredni mo`ete
da o~ekujete tokom jeseni iste godine. Ako vam
se na{ ~asopis bude dopao, mo}i }ete da ga redovno dobijate od januara 2007. godine, kada
on ina~e ulazi u 110. godinu svog izla`enja. To
}e biti mali jubilej koji }emo, nadam se, proslaviti zajedno.
Distribucija ova dva pilot broja obavlja}e se
preko udru`enja, dru{tava i udruga p~elara. Svi
zainteresovani p~elari mogu ih dobiti potpuno
besplatno. Potrebno je da predsedniku lokalnog
dru{tva p~elara dostave svoje ime, prezime,
adresu i telefon. On bi posle prikupljanja podataka od zainteresovanih p~elara poslao kompletan spisak na adresu Saveza p~elarskih organizacija Srbije. Mi bi mu nakon toga po{tom
poslali tra`eni broj besplatnih ~asopisa.
Poku{a}u da vas malo detaljnije izvestim o
na~inu izla`enja, ure|iva~koj politici i opredeljenju ~asopisa P~elar. On izlazi u 12 brojeva
godi{nje, svaki na po 48 strana u punom koloru,
na kunstdruku, plus korice. Format je skra}eni
B5. ^asopis objavljuje stru~ne i nau~ne tekstove
iz svih segmenata p~elarstva. Trudi se da bude
maksimalno aktuelan. U proteklom periodu, o
veoma va`nim novim informacijama izve{tavao
je takore}i u isto vreme kad i najpoznatiji svetski ~asopisi, a u nekim segmentima je i
prednja~io. Na pro{logodi{njem svetskom
2
Misao meseca
Koko{i se broje u jesen,
a ko{nice u prole}e
Ro|en je 20. februara 1973. Doktor je op{te medicine na specijalizaciji iz epidemiologije. P~elari od 1992. godine Fararovim ko{nicama. Predsednik je Dru{tva p~elara u Aleksincu, potpredsednik Regionalne asocijacije p~elara jugoisto~ne Srbije i urednik ~asopisa P~elar. Predava~ je SPOS-a sa 140 odr`anih predavanja u svim republikama biv{e Jugoslavije.
Autor je jedne i urednik tri knjige iz p~elarstva, trenutno pi{e drugu. Koautor je i jedne knjige iz pedijatrije. Dvostruki je dobitnik najvi{eg priznanja SPOS-a, diplome profesor Jovan
@ivanovi}.
NOVA BOLEST
P^EL A
PRETI EVROPI?
Kompletna stru~na i nau~na javnost Evrope
je u trenutku ostala nema kada je Mariano Higes iz Laboratorije za p~elinje bolesti regionalnog p~elarskog centra (Castilla-La Mancha) u
[paniji objavio da su utvrdili postojanje uzro~nika (Nosema ceranae) nove p~elinje bolesti na
tlu Evrope u vi{e p~elinjaka Francuske i [panije.
On je zajedno sa svojim saradnicima (Raquel
Martin, Alberto Sanz, Noemi Alvarez, Angel
Sanz, Maria Del Pilar Garcia, Arnzazu Meana)
izvestio o tome p~elare i u presti`nom {panskom
~asopisu Vida Apicola za septembar i oktobar
2005. godine. Po{to nemamo razmenu ~asopisa
sa ovim ~asopisom, do nas je prva vest do{la sa
januarsko-februarskim brojem (2006) francuskog ~asopisa La Sant de lAbeille koji je preuzeo pomenuti napis.
Istu informaciju u potpunosti je potvrdio i
dr Klaus Wallner iz Saveznog instituta za p~elarstvo u Nema~koj (Hohenheim, Stuttgart) na
svom predavanju odr`anom u Beogradu 12. februara 2006. godine. Tada je izjavio da se ula`u
napori na utvr|ivanju njene prisutnosti na {irem
podru~ju.
Najjednostavnije re~eno, nalazimo se pred
prvim otkri}em protozoe Nosema ceranae kod
medonosne p~ele Apis mellifera u Evropi. Radi
se o prvom otkrivanju sposobnosti Nosema ceranae da zarazi medonosnu p~elu u Evropi. Po prvi put je otkrivena i veza sa konkretnim klini~kim slu~ajem.
varoe. Naravno, ovakva hipoteza {panskih nau~nika mora biti potvr|ena kroz utvr|ivanje prisustva ove nove bolesti i u drugim zemljama, {to se
jo{ nije dogodilo, verovatno zbog banalne ~injenice da se sli~na istra`ivanja u tom pravcu nisu
sprovela nigde drugde. O~igledno da je va`no
znati {ta tra`ite.
[panski nau~nici su i na osnovu ovih preliminarnih rezultata itekako spremni da za masovne
gubitke ko{nica u toj zemlji (taj fenomen koji je
poslednjih godina u~estao nazvali su sindromom
pusto{enja ko{nica, i za sada nema jasnih dokaza {ta je glavni uzrok, ve} je sve na nivou pretpostavki) okrive ba{ uzro~nika ove nove bolesti.
Se}ate se da smo u januarskom P~elaru za ovu,
2006. godinu, objavili informaciju o velikom nema~kom projektu koji treba da utvrdi uzrok masovnih stradanja p~ela u toj zemlji. [ta ako je
Nosema ceranae glavni uzro~nik, a da se niko
nije setio da je tra`i? Vreme }e pokazati.
Veoma je va`no naglasiti da ova bolest izaziva do sada nezabele`ene i neopisane simptome
u p~elinjim zajednicama, koji se razlikuju od
onih kod klasi~ne nozemoze. Najugro`eniji deo
p~elinje zajednice su radilice i to i u vreme kada
su p~elinja dru{tva produktivna. Zapa`anja ukazuju na to da obolele p~ele stradaju napolje, daleko od ko{nica. To mo`e izazvati progresivno
pusto{enje ko{nica, a da se i ne vide uginule p~ele, {to bi prouzrokovalo manji prinos nektara i
polena i za posledicu imalo potpuno nestajanje
dru{tava kroz pomanjkanje hrane i nestanak radilica. Kao i kod obi~ne nozemoze, spore Nosema ceranae bi imale sposobnost opstanka kroz
du`i vremenski period u okolnoj sredini, {to bi
veoma olak{alo ponovno zara`avanje ko{nica
i/ili dovelo do novog pusto{enja novoformiranih
zajednica. Pokazano je da su u najvi{e pogo|enim zonama ponovne infekcije veoma ~este u
vremenskom intervalu izme|u dva i ~etiri meseca. Do sada nije bilo mogu}e uspostaviti direktnu vezu izme|u broja spora prisutnih u digestiv-
nom traktu obolelih p~ela i lezija koje one potencijalno mogu da izazovu.
Veoma je va`no objasniti problem oko dijagnostikovanja (utvr|ivanja) prisustva bolesti, po{to uobi~ajene rutinske tehnike preporu~ivane
za otkrivanje obi~ne nozemoze daju la`no negativne rezultate u zajednicama p~ela zara`enim
sa Nosema ceranae.
Sigurno se pitate mo`e li se ova bolest le~iti?
Kao prvo, moramo da utvrdimo da je imamo da
bi je le~ili. U na{oj zemlji tako ne{to za sada nije mogu}e. Na sre}u, ima opravdanih razloga da
verujemo da to stanje ne}e potrajati isuvi{e dugo. Potrebno je da pro|e malo vremena, da se
dijagnosti~ke metode zvani~no utvrde i objave,
kako bi se primenjivale. [to se ti~e samog le~enja, utvr|eno je da je uzro~nik osetljiv na fumagilin, {to za evropske p~elare i nije najsre}nija
vest, po{to je u EU zabranjena njegova upotreba u p~elarstvu. Takvo le~enje bi, prema preporukama tamo{njih stru~njaka, moralo biti propra}eno detaljnom dezinfekcijom kompletne
opreme i ko{nica, najbolje upotrebom toplote i
sir}etnom kiselinom.
Ovih dana kontaktirao sam i sa poznatim
stru~njakom iz italijanskog Instituta za p~elarstvo u Bologni (Antonio Nanetti) koji mi je saop{tio da u Italiji jo{ uvek nije utvr|eno prisustvo ove bolesti, ali da su uzorci poslati na analizu i da se o~ekuju rezultati. Rekao je i da je bolest do sada (kontaktirali smo 24. februara) dijagnostikovana samo u [paniji, Francuskoj i Nema~koj. Po{to je pomenuo i Nema~ku, to zna~i
da je, po{to Klaus Wallner o tome nije znao ni{ta 12. februara, bolest verovatno utvr|ena izme|u ova dva datuma i u toj zemlji. Antonio
Nanetti mi je saop{tio i jednu neprijatnu vest.
Nova nozemoza, ako je mo`emo tako nazvati,
mo`e da proti~e i inaparentno, bez vidljivih
simptoma, pa p~elar izgubi zajednicu i ne shvataju}i {ta se dogodilo. Uz to, razvija se mnogo
br`e nego kod p~ela Apis cerana.
Ove zime nije bilo ve}ih zimskih gubitaka u Srbiji. Zbog ve}e potro{nje hrane, pojedina dru{tva su uginjavala od
gladi tamo gde nije bilo dovoljnih zaliha meda. Ali, setimo se pro{le zime sa masovnim uginu}ima!
Da li je mogu}e da je glavni uzrok masovnih uginu}a p~ela {irom sveta nova bolest?
U ~asopisu P~elar za
mart 2006. godine objavljeni su rezultati istra`ivanja koje je obavio
upravo pominjani Antonio Nanetti iz Italije. On
je ispitivao jedan potpuno prirodni preparat na
bazi bilja u suzbijanju, da
ka`emo, obi~ne nozemoze (uzro~nik Nosema apis) po imenu Api Herb.
Razlozi za intenziviranje napora na tra`enju efikasnog leka ~ija je upotreba dozvoljena u p~elarstvu protiv ove bolesti le`e u ~injenici da je upotreba antibiotika fumagilina zabranjena u
Evropskoj Uniji (propis CE 2377/90). Tako nedostaju specifi~na re{enja drugog tipa koja bi se
koristila u borbi protiv nozemoze. Api Herb je
baziran na biljnim ekstraktima koji nisu toksi~ni
za ~oveka, ne zaga|uju `ivotnu sredinu i ne nose sa sobom nikakav rizik za ostavljanje hemijskih rezidua u p~elinjim proizvodima. Istra`ivanja su obavljena na Sardiniji kod dru{tava koja su pre`ivela jak napad nozemoze. Upore|ivan
je efekat preparata Api Herb, fumagilina i timola u esencijalnom ulju (40 mikrolitara po ko{nici). Postojala je i kontrolna, netretirana grupa.
Tretman je ponavljan dva puta kod grupe koja je
dobijala fumagilin, a tri puta kod ostalih grupa,
tokom sedam dana, po~ev od 14. aprila 2005. godine. Grafikon pokazuje rezultate izvr{enih analiza. U ko{nicama tretiranim {e}ernim sirupom
u kome je bio rastvoren preparat Api Herb i
onim tretiranim fumagilinom, konstatovano je
jasno smanjenje broja spora (sledstveno 46% i
60%). Vrlo je va`no {to razlika u efikasnosti izme|u ova dva preparata nije bila statisti~ki zna-
Api Herb
P^ELAR, mart 2006.
fumagilin
timol
kontrola
5
Ro|en je 13. marta 1945. godine u Baljevcu. In`enjer je rudarstva. Trenutno se nalazi na
tr`i{tu rada sa 37 godina radnog sta`a.
LEKOVITOM
POGA^OM PROTIV
NOZEMOZE
Milo{ Milosavljevi}
ul. 1. maja br. 2/2
36344 Baljevac na Ibru
++381 36 790-555
++381 63 88-75-541
www.pcelinjaci.co.yu
dado1@neobee.net
U ovom napisu govori se o primeni pelina i ljute paprike u suzbijanju nozemoze. Takva preporuka
se do sada mogla ~uti vi{e puta na predavanjima i pro~itati u literaturi. Najsve`iji primer je predavanje
Sergeja Luganskog iz Rusije odr`ano u Kragujevcu gde je afirmisao ljutu papriku kao sredstvo borbe protiv nozemoze, ali i u napisu slovena~kog veterinara Boruta Preinfalka koji je stalni saradnik njihovog nacionalnog ~asopisa, gde je pelinu dao visoko mesto u borbi protiv nozemoze u julskom broju ~asopisa
P~elar za 2005. godinu na 304. strani.
Ovim javljanjem u na{em cenjenom listu
P~elar, ho}emo da upoznamo kolege p~elare sa
problemom najra{irenije bolesti p~ela sa kojom
smo se borili (i nadam se izborili) unazad petnaestak godina.
Radi se o nozemozi p~ela koja se kod nas
pojavila u velikoj meri po~ev od pre oko 15 godina. [ta je uzrok tako nagloj pojavi nozemoze
nismo znali, pa smo sumnjali na sve i sva{ta. Blizina {tala, vetrovit teren,
lo{a voda na potoku koji
na{e p~ele pose}uju? I
adekvatne
mere u vidu
Mlin
preseljenja p~elinjaka sa
za
jedne na drugu lokaciju, te
{e}er
obezbe|enja ~iste vode za
p~ele, kao i primena lekova,
tada znanih i nama dostupnih
(Nozecid, Nozemavet, Fumagilin DCH, odnosno Fumidil
B) nisu pomogle.
Iz godine u godinu napadi
nozemoze su bivali sve ja~i i ja~i. A
mi u `elji da dru{tva spasimo, nismo
`alili da im damo lekove i kada treba i kada ne treba. I u jesenjoj prihrani dru{tava, obavezno se davao
antibiotik Fumagilin, ili neko jodno jedinjenje. U zimskoj prihrani
poga~ama, koje smo kupovali ili
6
VA@NO JE ZNATI
Spore nozemoze se {ire izmetom odraslih p~ela tako {to ih mlade jedinke unose
u sebe prilikom ~i{}enja zara`enog sa}a.
P~ele u ve}oj meri defeciraju unutar klubeta krajem zime, posle svog dugog zato~enja, jer tada te`ina njihovog zadnjeg creva rapidno raste. Kada su p~ele u mogu}nosti da slobodno lete i izmet izbacuju izvan dru{tva, sa}a postaju ~istija, a {anse da
p~ele dospeju u kontakt sa sporama se
smanjuju. Izvestan nivo infekcije opstaje
na sa}ima tokom ~itavog leta u dovoljnoj
meri da mo`e dovesti do inficiranja zimskog klubeta. Eksperimentalno je utvr|eno da spore mogu u izmetu opstati najmanje godinu dana.
Ro|en je 11. februara 1956. godine u Beogradu. Po zanimanju je supervizor u nacionalnoj aviokompaniji. Prvi susret sa p~elama do`ivljava na dedinom imanju, a odluku da osnuje sopstveni p~elinjak donosi 1977. P~elari sa 60 LR ko{nica. Poslednjih desetak godina,
ste~eno iskustvo nastoji da primeni u radu sa tridesetak p~elinjih zajednica u ko{nicama
izra|enim po Fararovim merama.
ZA APRIL
Sakupljanje propolisa
U vreme cvetanja breza, topola i divljeg kestena sakuplja}emo propolis. Namenski sakuplja~ je izra|en u vidu plo~e od gumastog materijala debljine 5 mm. Kvadratni ili {estougaoni
otvori koje p~ele popunjavaju propolisom se
Foto: Vlado Augu{tin
Opra{ivanje vo}a
Uzgajiva~i vo}a u svetu su odavno uo~ili isplativost planskog opra{ivanja zasada. U nekim
zemljama, kao na primer u Izraelu, organizacija
je pod kontrolom dr`avnih organa i sprovodi se
zadivljuju}e precizno. P~elarima se za taj posao
ispla}uje pristojna nadoknada. Iako to kod nas
nije slu~aj, napravi}ete dobar plan da izbegnete
{tetu koju nestru~nom za{titom, mali i nesavesni
odgajiva~i vo}a ~ine va{im p~elama, ako preselite p~elinjak na veliku planta`u.
Odmah po dogovoru sa vlasnikom, napravite ugovor. Precizirajte koliko dana unapred treba da vas obavesti o nameri da prska vo}njak,
na~in na koji }e to u~initi, visinu nadoknade i ko
}e biti nadle`an za eventualni spor. Pre nego {to
doselite p~elinjak, pored mesta na koje }ete ga
postaviti, odredite i lokaciju na koju ga mo`ete
skloniti ukoliko se vlasnik odlu~i da planta`u prska pre nego {to to vi o~ekujete.
Nadoknada za opra{ivanje se naj~e{}e ispla}uje u vo}u ili proizvodima od vo}a, ali ste p~elama obezbedili pa{u i stvorili uslove za nove
prihode.
Sakupljanje polena
Ako u prvoj nedelji aprila procvetaju i vi{nje,
ovaj mesec }e biti period zaista raznovrsne i polenom bogate p~elinje pa{e. Iskoristite ga za sakupljanje polena.
Sakuplja~i polena mogu biti razli~itih konstrukcija. U prednosti su oni koji polen skidaju
unutar ko{nice. Ako ste u prilici da nabavite no10
Dobijanje meda
Vi{nja medi ve} na temperaturi od 8 C, a u
vreme cvetanja masla~ka, {ljiva i jabuka, nisu
retki unosi od preko dva kilograma nezrelog meda dnevno. P~elari koji pokre}u paviljone ka
poljima uljane repice ne}e zaboraviti da na put
ponesu i centrifugu. Ako bude lepog vremena,
april je mesec prvog medobranja.
Sigurno je da vi{e p~ela mo`e da donese vi{e
meda, ali sam isto toliko uveren da se ve{tim radom p~elara sa malim dru{tvom mo`e ostvariti
neobi~no lep prinos.
Osnovni problem medobranja na pa{i vo}a
je {to p~ele kod velikog broja zajednica zaposedaju samo ramove sa leglom i one u ~ije }elije
sme{taju polen. Samo 15% do 20% dru{tava je u
stanju da med odla`e izvan zone legla. U vreme
cvetanja jabuke i uljane repice, njihov broj je daleko ve}i i iznosi od 60% do 70% izimljenih zajednica.
U cvetanju vi{nje, za medobranje }emo koristiti dru{tva koja su na po~etku d`anarike zaposedala vi{e od sedam ramova. Ona sada broje
preko 20 000 p~ela. Metod dobijanja meda koji
odaberemo ne samo {to mora da odgovara snazi zajednica, ve} treba i da bude primeren obil-
nom unosu polena koji name}e priroda. U plodi{tu, neposredno uz zonu legla, mora biti slobodnih }elija za njegovo odlaganje. Dodati tamni ram sa nevelikim vencem meda polenarice }e,
u kratkom roku, pretvoriti u zlatno`uto skladi{te
perge. Postupak istovremeno doprinosi da se na
ramovima koje je matica prethodno zalegla ne
gomilaju }elije zauzete polenom. U ovom periodu broj }elija sa leglom nije dostigao maksimum
i satna osnova ili otklopljen ram meda, kada se
dodaju do postoje}ih ramova sa leglom, osigura}e da matica neometano nosi i leglom osvaja
plodi{te. Kada se koriste oba postupka istovremeno, bez `urbe u {irenju legla, plodi{te postaje kompaktno, a ako su u njemu i ramovi sa
medom puni, p~elama ne preostaje drugo do da
nove unose smeste u medi{te. Na samom po~etku pa{e dobro je medi{ta namam~iti sa ramom
ili dva pro{logodi{njeg meda.
Uprkos tome {to pojedina dru{tva mogu da
sakupe i vi{e od 15 kg, ukupne koli~ine za vrcanje nisu velike. Da bi se sa njim postigao pravi finansijski efekat, vo}ni med treba pakovati u mala pakovanja i interesantnu ambala`u. Pa`nju
kupaca }e privu}i i svojom aromom.
{e onih koji su zainteresovani za znanja i iskustva, po{to se samo posedovanjem mno{tva informacija mo`e sopstvenom selekcijom izgraditi
li~ni stav i pristup, jer je retko koje zanimanje
toliko individualno kao {to je to p~elarstvo.
Uvek imam u vidu da vera i ljubav u svakom poslu otvaraju vrata uspeha.
Mileta Markovi}
14226 Jabu~je
++381 14 74-581
++381 64 1917-333
maticnjak@ptt.yu
PRVO CENTRIFUGA ,
PA ROJ?
12
ovih p~elinjih zajednica nije izrojila. Interesantno je ista}i i podatak da su u 44 zajednice matice bile iz 2003. godine, a u ostalim matice iz
2002. godine i da je ostvaren neznatno ve}i prinos u zajednicama koje su bile u drugoj godini
testiranja, dok je to prethodnih godina bila konstantno izra`enija pojava.
Sa kojim brojem p~ela su ove zajednice u~estvovale u bagremovoj pa{i mo`emo pribli`no
ta~no proceniti i izra~unati. Dakle, ako su ove
zajednice 1. maja imale prose~no 30 hiljada p~ela i preko 50 hiljada }elija legla, onda se svakog
narednog dana mogao o~ekivati prirast od oko
1 500 p~ela. To su p~ele zale`ene posle 10. aprila kada je ostvarena prose~na nosivost matice od
oko 2 000 jaja na dan. Istovremeno se mo`e o~ekivati da mortalitet bude pribli`no 500 p~ela na
dan, a to su p~ele koje su zale`ene u periodu od
20. februara do 10. marta kada je prose~na nosivost matice pribli`no tolika i bila.
Pri ovom prirastu p~ela oko 6. maja (\ur|evdan) u ko{nici }e biti oko 40 hiljada p~ela. U
tom periodu na velikom podru~ju Srbije po~inje
otvaranje prvih cvetova bagrema, ali do punog
cvetanja i medenja ostaje jo{ oko 7 dana. Ako
oko 6. maja kada su oba plodi{na nastavka LR
ko{nice puna p~ela izvr{imo izmenu plodi{nih
nastavaka (zbog mednih venaca koji }e se sada
na}i u donjem nastavku) i dodamo nastavak za
med, potpuno smo oslobodili prolaz p~ela iz plodi{ta u medi{te. Tom radnjom smo, bez izvla~enja okvira iz plodi{ta u medi{te omogu}ili da se
p~ele ne nagomilavaju u plodi{tu i da sasvim
nesmetano lageruju med iznad plodi{ta.
Sada ve} imamo i pro{iren prostor ko{nice
u koji }e se smestiti p~ele ~iji }e se broj do
punog medenja bagrema uve}ati za oko
10 hiljada (7 dana 1 500 = 10 500).
Postepenom blokadom plodi{ta
zbog intenzivnog unosa nektara
do}i }e i do smanjenja povr{ine
sa}a sa mladim leglom zbog
~ega }e osloboditi nekoli-
13
ko hiljada p~ela pa }e sada snaga p~elinje zajednice dosti}i apsolutni biolo{ki maksimum od blizu 60 000 p~ela i uz pravovremeno dodavanje
mednih nastavaka mogu}e je posti}i maksimalne prinose koje prirodni uslovi u tom periodu
dozvoljavaju.
Posle bagremove pa{e i oduzimanja mednih
nastavaka u plodi{tu }emo pored preostalih
okvira sa leglom ostaviti dovoljno meda i praznih ramova koje }e matica zalegati u cilju odr`avanja biolo{ke snage zajednice i uspe{nog medobranja na narednim intenzivnim pa{ama (lipa
i suncokret).
Do lipove i suncokretove pa{e na plodi{te
treba staviti mati~nu re{etku i medi{te jer je
uvek mogu}a tiha livadska pa{a, a takve tihe livadske pa{e mogu omogu}iti uslove za zaleganje matice u medi{tu {to bi bilo sasvim neracionalno.
U lipovoj, a posebno suncokretovoj pa{i,
mati~ne re{etke mogu smanjiti unos i za 20% a
istovremeno omogu}iti dovoljan prostor za zaleganje matice {to bi moglo uticati na slabljenje
p~elinjih zajednica i nemogu}nost odgajanja dovoljno p~ela kojima }e, po povratku sa pa{e u
kasno leto, glavni posao biti da odgaje dovoljno
kvalitetnih dugove~nih p~ela sa kojima }e p~elinja zajednica u}i u narednu zimu.
Na kraju ovog ~lanka hteo bih da se zahvalim prof. dr Jovanu Kulin~evi}u i njegovim saradnicima na podacima o ozvr{enim merenjima
koje sam prezentirao u ovom tekstu.
^injenica je da su matice ~ija se selekcija i
testiranje vr{i u Apicentru odgajene po istoj tehnologiji i istim uslovima kao i sve matice Apicentra namenjene tr`i{tu. Shodno tome, u ve}ini
p~elinjih zajednica gde su umati~ene matice iz
ovog programa trebalo bi ostvariti pribli`no isti
rezultat, ali to o~igledno nije tako. Uzroke svakako treba tra`iti u razlozima kao {to su:
p~elarenje sa nedovoljno funkcionalnim ko{nicama kod kojih se plodi{ni prostor ne mo`e po potrebi pro{irivati i samim tim stvoriti
uslovi za pun biolo{ki razvoj p~elinje zajednice;
neprirodna i komplikovana tehnologija p~elarenja;
nekvalitetna, nedovoljna ili prekomerna ishrana p~elinje zajednice;
nestru~na dijagnostika bolesti p~ela i p~elinjeg legla, a samim tim i neadekvatna upotreba lekova;
nedovoljna briga, propu{tanje potrebnih
radnji i neusagla{enost sa vremenskim, pa{nim i drugim uslovima okoline i sl.
14
NAJTANJ A UOKVIRENA
MATI^NA RE[ETKA
SA LETOM
Sr|an Arsi}
ul. Ni{ka br. 49
18220 Aleksinac
++381 18 803-789
jasno. Prednost
ove mati~ne re{etke le`i u tome {to je kona~no p~elinji prostor skoro idealno
ispo{tovan i {to ni u najja~im pa{ama nema zaperaka, {to je osnovna mana ostalih tipova uokvirenih mati~nih re{etki sa letom, ~ija debljina
nije manja od 15 mm. Debljina pri izradi od 6
mm u praksi se zbog naslaga propolisa pove}ava
na 7 mm.
Re{etka je isprobana na oko 150 ko{nica na
p~elinjaku Rodoljuba @ivadinovi}a, urednika
P~elara, i na mom p~elinjaku. Dala je odli~ne rezultate. Svi standardni problemi sa uokvirenim
mati~nim re{etkama su nestali. Zato je svima toplo preporu~ujem.
15
FORMIR ANJE
PAKETNIH ROJEVA U
KOMERCIJ ALNE SVRHE
Dipl. ing. Mladen Krsti}
ul. Ace Milojevi}a br. 28 a
18220 Aleksinac
++381 18 801-280
++381 64 196-4010
++381 18 847-523, p~elinjak
Potrebna oprema
Da bi formirali paketni roj moramo da imamo odre|eni pribor koji nam je potreban za ovu
radnju, a on podrazumeva slede}e:
Ravna podloga
Vaga
Kavez za roj
Kavez za maticu
Levak za stresanje p~ela
Tegla za sirup
Ravna podloga nam omogu}uje precizan rad
vage na terenu p~elinjaka koji nikad nije idealno
ravan. Za tu svrhu najbolje slu`i krov ko{nice
koji nam je pri ruci.
Za merenje mase roja nije potrebna nikakva
specijalna vaga, ve} najobi~nija kuhinjska koja
se nalazi u skoro svakom doma}instvu. Mora da
bude proverene ispravnosti.
Kavez za paketni roj je najbitniji za bezbedno putovanje roja do njegovog novog stani{ta. U
upotrebi su i kartonske kutije, ali to nije najsre}nije re{enje. Ventilacija je oskudna, jer bi se
pravljenjem ve}eg ventilacionog otvora naru{ila
~vrstina kutije. Ote`ano je, pa ~ak i nemogu}e
staviti p~elama sirup za du`e putovanje. Kartonska kutija ponekad ne bude idealno zatvorena,
pa p~ele ~esto na|u prorez i izlaze van. Za kra}e putovanje manjeg broja rojeva, kvalitetno zatvorene (namenske) kartonske kutije za jednokratnu upotrebu su izuzetno jeftino i prakti~no
re{enje.
Neuporedivo su bolji namenski kavezi za pakete izra|eni od ~vrstog materijala i `ice koja za-
Ovaj otvor nam slu`i i za postavljanje plasti~ne tegle sa sirupom, sa poklopcem okrenutim na
dole. Tako teglom zatvaramo kavez i ujedno
obezbe|ujemo p~elama hranu za put. Tegla na
poklopcu ima rupice, a po{to se unutra stvori vakuum iza}i }e onoliko sirupa koliko p~ele budu
konzumirale.
Planiranje
Da bi formirali paketni roj pored pribora potreban nam je i `ivi materijal: dobro razvijena
dru{tva sa puno p~ela i mlade oplo|ene matice.
U ovom tekstu opisujem formiranje paketnih
17
Banka matica
U ovom slu~aju odgoj matica mo`emo prilagoditi tako da one budu oplo|ene na, recimo,
nedelju dana od dana kada su nam potrebne.
Odmah po oplodnji matice se mogu smestiti u
banku, tako da nas ~ekaju potpuno spremne.
Kako god matice pripremili, kavez mora sa
obe strane biti zatvoren ~epovima kako p~ele ne
bi oslobodile maticu u roju. Ovo samo iz razloga
da bi kupac bio uveren da je ona tu kada bude
prebacivao roj u ko{nicu. Kavez zaka~iti komadom `ice, koja omogu}uje da matica visi u centru kaveza. Ovo par~e `ice, kada se kavez spusti,
viri napolje. Tako }emo mo}i maticu da izvu~emo neposredno pred sme{taj roja.
Formiranje rojeva
Prvo treba nivelisati podlogu na kojoj stoji
vaga i postaviti vagu.
Zatim vagu poravnati.
Na vagu se stavlja kavez za sme{taj paketnog roja sa maticom, a
u njegov otvor ume}e
levak za stresanje p~ela.
Ovako postavljena
oprema na vagi iznosi
oko 3,5 kg. Po{to je kod
nas ustaljena masa paketnog roja 1,2 kg, sada
P^ELAR, mart 2006.
Transport rojeva
Va`i op{te pravilo, kao i za transport p~ela:
izbegavati velike vru}ine, odnosno najtopliji deo
dana, prevoziti kasno popodne i uve~e. Pri re|anju paketa njihove zamre`ene strane ne sme19
Sme{taj rojeva
Sme{tajem roja zavr{ava se poslednja faza
celokupnog ciklusa. I ovde je bitno pridr`avati
se odre|enih pravila. Nepravilnim sme{tajem
roja mogu da se naprave gre{ke koje }e nepopravljivo uticati na njegovu ja~inu, pa ~ak i opstanak. Doga|a se da kupac ~esto nije svestan
svoje gre{ke pa sumnja u masu roja. U ekstremnim slu~ajevima nesporazuma, zavr{i se i na sudu.
Prvo {ta treba uraditi kada sa rojem stignemo na p~elinjak je da ga ne stavljamo u pripremljenu ko{nicu, ve} ga ostavljamo da preno}i, a to
obavimo naredne ve~eri. Ovo zato {to je roj neposredno posle transporta dosta uzbu|en i
nervozan. Pored toga, treba dati vreme p~elama da shvate da su u novonastaloj situaciji i da
moraju da funkcioni{u kao prirodan roj na grani. Bolje }e primiti i novu maticu kada su du`e sa
njom. Zna~i, osnova le`i u tome da se p~ele smire i funkcioni{u kao prirodni roj. Mesto gde stoje ne sme biti pretoplo.
Sutradan moramo imati pripremljene ko{nice sa pet ramova u njima. Prazan prostor je za
20
Nega rojeva
Kod nege paketnog roja najva`nije je hranjenje, kako bi ga podr`ali i omogu}ili mu da se
razvije u dru{tvo. Posebno je prihranjivanje bitno ako je roj sme{ten na satne osnove, a pa{ne
prilike su oskudne. Kada se stvore odre|ene zalihe hrane treba izvr{iti manipulaciju okvirima,
kako ne bi dozvolili blokadu matice.
Tek sme{ten roj je idealan za uklanjanje varoe, jer nema legla. Treba sa~ekati par dana da
roj uspostavi `ivotni ritam, ali tretiranje izvr{iti
pre poklapanja legla.
Ro|en je 22. marta 1949. godine u Oplani}u, SO Kni}, u p~elarskoj porodici. Samostalno p~elari od 1967. godine, a profesionalno od 1994, sa oko 150 DB ko{nica. Autor je knjiga U svetu p~ela i Atlas medonosnog bilja 1 i 2, za koje je, na Svetskom p~elarskom kongresu Apimondija 2003, nagra|en bronzanom medaljom, ~ime su njegove knjige progla{ene za
najbolje svetsko delo o medonosnom bilju. Dobitnik je i zlatne medalje Apislavije, kao i najvi{ih doma}ih priznanja, diplome profesor Jovan @ivanovi} i zlatne medalje Zaslu`ni
p~elar.
Veroljub Umelji}
ul. ^ede Dulejanovi}a br. 33
34000 Kragujevac
++381 34 362-879
++381 63 814-80-80
vumeljic@ptt.yu
RAD SA MALIM
OSMODELNIM
OPLODNJ ACIMA
Opis oplodnjaka
Tema napisa je rad sa osmodelnim malim
oplodnjacima, koji su originalna konstrukcija
autora ovog ~lanka, a po ideji gospodina Milana
Ja}imovi}a, p~elara iz Metkovi}a.
U jedno telo, kvadratne osnove, spoljnih dimenzija 390390 mm, visine 165 mm, sme{teno
je 8 troramnih oplodnjaka, iste veli~ine (slika 1).
Unutra{nje dimenzije ramova su 80136 mm,
ukupna visina rama 148 mm, a du`ina satono{e
116 mm. Veli~ina ramova je prilago|ena unutra{njim dimenzijama polunastavka DB ko{nice,
tako da u jedan polunastavak mogu da se smeste, po du`ini, 4 rama, odnosno ukupno 52 rama.
Podnja~a je pokretna i na nju se telo oplodnjaka jednostavno postavlja. Na donjoj strani
tela izrezana su pojedina~na leta, veli~ine
157 mm, po 2 sa svake strane tela, a na podnja~i, na odgovaraju}im mestima ura|ene su male
poletaljke. Umesto poklopne daske svako odeljenje oplodnjaka ima zaseban ram, spoljnih dimenzija 118129 mm, visine 20 mm, debljine zidova 10 mm, koji je sa gornje strane o`i~en pocinkovanom mre`om sa okcima 33 mm. Krov
je spoljnih dimenzija 426426 mm, na ~ijim
bo~nim stranicama je izrezana po jedna {krga,
pod uglom od 45, du`ine 250 mm, {irine 3 mm.
Postolje je kvadratne povr{ine, 350350 mm,
debljine 20 mm. Od pocinkovanog lima je ura|en oluk, kvadratnog preseka, unutra{njih
mera 7272 mm, du`ine 150 mm, ~iji su produ`eci stranica na gornjoj strani savijeni pod uglom
21
Sl. 1
od 90 u du`ini od po 50 mm, i sa po 3 vijka pri~vr{}eni za donju stranu postolja, na sredini, u
preseku dijagonala. Oluk postolja navla~i se
na bagremov stub, preseka 7070 mm, ukupne
du`ine 1 200 mm, koji je vertikalno poboden u
zemlju do visine 800 mm.
Po polovina bo~nih stranica tela oplodnjaka,
podnja~e i krova, ofarbana je naizmeni~no `utom, zelenom, belom i plavom bojom.
Izrada oplodnjaka
Sve delove treba izraditi od kvalitetne gra|e,
sa velikom precizno{}u, kako bismo mogli da ih
ugradimo i oplodnjak kompletiramo. Po{to sve
delove izradimo pristupamo sklapanju tela
oplodnjaka. U alatu za sklapanje ko{nica zakivamo stranice tela oplodnjaka, A i B (slike 1, 2 i 3),
~ije smo spojeve prethodno premazali lepkom
za drvo. Ostali spojevi, unutar tela oplodnjaka,
22
Priprema ramova
za naseljavanje
oplodnjaka
Sl. 1
Sl. 2
Sl. 3
oplodnjak (slika 9). Na isti na~in naseljavamo i ostale oplodnjake.
Kada naselimo 32 oplodnjaka pristupamo punjenju
istih p~elama. To radimo na
slede}i na~in. U ja~em dru{tvu
prona|emo maticu i privremeno je hapsimo sa nekoliko p~ela u `i~ani kavez. P~ele iz medi{ta tog dru{tva stresemo u plodi{te. Zatim vadimo jedan po
jedan plodi{ni ram i p~ele sa
njih stresamo u plodi{te. Umesto dimilice koristimo ru~nu
pumpicu od 1 litra, u kojoj je
{e}erni sirup u razmeri 1:1 i povremeno sa njom prskamo
Sl. 4
sno malih ramova za zaleganje
i punjenje medom, zavisi od toga koliko oplodnjaka `elimo da
naselimo, ra~unaju}i jedan ram
sa leglom i jedan sa medom po
oplodnjaku.
Naseljavanje oplodnjaka
Oplodnjake naseljavamo
jedan dan pre dodavanja zrelih
mati~njaka. Pre naseljavanja,
leta praznih oplodnjaka potpuno zatvaramo malim komadima sun|era. Po jedan mali ram
sa zrelim leglom (slika 7), i jedan sa medom (slika 8), oba
bez p~ela, uzimamo iz polunastavaka dru{tava koja su ih izgra|ivala i stavljamo ih u jedan
24
Sl. 5
Sl. 6
stre{ene p~ele. Po{to }e im krila ovla`iti, one ne}e mo}i da izle}u iz plodi{ta, a lizanjem sirupa dobro }e se najesti. P~ele
}emo stresti sa svih ramova
osim sa jednog, koga ostavlja-
Sl. 7
Sl. 8
Sl. 9
oplodnjacima, koje tako|e odmah poklapamo. Kada naselimo svih 8 oplodnjaka u jednom
telu, na njega odmah stavljamo
krov, i nastavljamo naseljavanje ostalih oplodnjaka.
Iz jednog dru{tva oduze}emo p~ele za naseljavanje 32
oplodnjaka. Kada smo to uradili, u plodi{te tog dru{tva vra}amo sve ramove sa kojih smo
stresali p~ele i maticu osloba|amo iz kaveza i vra}amo je u
plodi{te. U tom dru{tvu je
ostalo jo{ dosta p~ela, pa }e
ono, zahvaljuju}i i kompletnom leglu, ubrzo posti}i staru
snagu. Na isti na~in naseljavamo i ostale oplodnjake.
Sl. 10
~etvrtog dana izjutra (slika 12),
p~ele }e, imaju}i utisak da su
seljene, izvr{iti orijentaciju i
nepogre{ivo se vra}ati u svoj
Dodavanje zrelih
mati~njaka
i izvo|enje matica
mo do zida ko{nice, da bi na
njemu deo p~ela mogao da se
grupi{e. Zatim ~a{om od jogurta pa`ljivo zahvatamo stre{ene
p~ele, i po punu ~a{u, otprilike
400500 p~ela sipamo u
oplodnjak, koji odmah poklapamo o`i~enim ramom. Na isti
na~in dodajemo p~ele i ostalim
Na prethodno pobodene
bagremove stubove postavljamo postolja i onda na njih stavljamo naseljene oplodnjake.
Slede}eg
dana
popodne,
oplodnjacima dodajemo po jedan zreo mati~njak (slika 10), i
preko mati~njaka i satono{a ramova postavljamo plasti~ne
poklopce tegli od 720 ml, koje
}e biti hranilice oplodnjaka
(slika 11). Pred ve~e u poklopce sipamo {e}erni sirup. To ~inimo kroz mre`icu, ne podi`u}i ram~i}e sa oplodnjaka. Sirup
dodajemo ukupno 5 ve~eri.
Sl. 11
novi dom (slika 13). U me|uvremenu, dok su leta jo{ uvek
bila zatvorena, i matice su se
izlegle, pa njihovo prisustvo u
tim malim dru{tvima, stvara
potpunu harmoniju i doprinosi
postizanju odgovaraju}e podele rada, tako da te zajednice
po~inju da `ive normalnim
p~elinjim `ivotom.
25
Sl. 13
26
seljavanju polunastavaka sa
malim ramovima i p~elama i
pri stresanju p~ela sa plodi{nih
ramova, treba im izjedna~avati
mirise prskaju}i ih recimo razbla`enom rakijom. Preko polunastavaka stavljamo poklopnu
dasku i krov (slika 15). Sutradan ovom dru{tvu dodajemo
Sl. 15
maticu pomo}u kaveza. Po potrebi, prihranom }emo rezerve
hrane dopuniti, kako bi ova zajednica uspe{no prezimila.
Idu}eg prole}a, iz ovog
dru{tva, koristi}emo izgra|ene
ramove, sa leglom i hranom, za
ponovno naseljavanje malih
oplodnjaka.
Ispra`njene oplodnjake i
postolja odla`emo u magacin.
Na p~elinjaku ostaju pobodeni
stubovi, na ~ije vrhove smo, radi za{tite od truljenja, navukli
plasti~ne fla{e, kojima smo
prethodno odsekli konusni
deo.
Iz knjige P^ELARSTVO, autora Veroljuba Umelji}a, koja iz {tampe izlazi
2006. godine.
[irenje varoe
O varoi je mogu}e izvesti neke zaklju~ke. Na
primer, parazit mora imati na~ina da se {iri kako
bi izbegao sopstveno uni{tenje zajedno sa doma}inom, u ovom slu~aju sa p~elinjim dru{tvom.
Zna~i, mehanizam {irenja je od klju~nog zna~aja za pre`ivljavanje varoe, u slu~aju da p~elinja
zajednica propadne. Jedan od na~ina za prirodno {irenje varoe je rojenje i to u vreme kada varoa ne ugro`ava razvoj i zdravstveno stanje p~elinje zajednice. Zaista, u tom stadijumu razvoja
p~elinjeg dru{tva, rast populacije varoe je spor
oplja~kanim medom bi}e odne{ene i `enke varoe, ~ime }e se dodatno pove}ati stepen zara`enosti plja~ka{a. Na taj na~in se spa{avaju `enke
varoe sa prirodno visokim reproduktivnim potencijalom. To isto se posti`e spajanjem varoom
oslabljenih zajednica sa jakim dru{tvima neo{te}enim od varoe. Tako|e }e se isto dogoditi ako
se izvr{i spajanje nekoliko varoom oslabljenih
zajednica.
Postoji osnovana mogu}nost da je zahvaljuju}i dugogodi{njoj p~elarskoj praksi spa{avanja
o{te}enih dru{tava i tolerisanja grabe`i vremenom do{lo do selekcije sve destruktivnijih sojeva
parazita u odnosu na prvobitno zara`avanje iz
sedamdesetih godina pro{log veka.
Jedan dodatni faktor koji bi mogao doprineti formiranju populacije varoe sa ve}om reproduktivno{}u je veliki broj p~elinjih dru{tava na
malom prostoru. To posebno va`i za p~elinjake
u paviljonima, prikolicama, autobusima i sli~no.
U prirodi, stani{ta p~ela su obi~no razbacana i
udaljena jedna od drugih. Ako p~elinje dru{tvo
propadne od varoe, obi~no ne dolazi do grabe`i
i zato izostaje spa{avanje parazita, tako da ne}e
do}i do daljeg {irenja destruktivnog soja varoe u
druga dru{tva. Na taj na~in kod p~ela u prirodi
dolazi do pozitivne selekcije, odnosno opstajanja p~elinjih dru{tava sa varoom niske reproduktivne mo}i. Takva dru{tva skoro se redovno roje,
pa se i na taj na~in smanjuje pritisak parazita u
kriti~nom periodu kada se odgaja leglo sa zimskim dugove~nim p~elama.
U zaklju~ku, DeGrandi-Hoffman i R. Curry
(2005) ka`u da kao i kod ostalih `ivih organizama, sastav p~elinjih populacija se formira pod
uticajem prirodne selekcije. Svaka p~elareva in-
28
NOVOSTI O
OKSALNOJ KISELINI
Dr med. Rodoljub @ivadinovi}, @itkovac
Ing. Vlastimir Spasi}, Ni{
Milutin Petrovi}, Kragujevac
oksalne kiseline. Pomo}u uba~enog radioaktivnog markera utvr|ivano je prisustvo oksalne kiseline iz razli~itih uzoraka uzetih iz te ko{nice u
predstoje}ih mesec dana. Relativno visoko beta
zra~enje prona|eno je u sve`e izgra|enom vosku i sve`e izlu~enim vo{tanim plo~icama. U
ostatku istra`ivanja potvr|ena je hipoteza da
p~ele metaboli{u oksalnu kiselinu poreklom od
na{eg tretmana. In vivo i in vitro eksperimenti
ukazuju da se metabolisanje oksalne kiseline vr{i putem dekarboksilacije, ~ija enzimska priroda
tek treba da bude utvr|ena budu}im istra`ivanjima.
U tre}em radu, Nanetti je sa saradnicima ispitivao kako se oksalna kiselina pona{a u p~elama i na p~elama kojima je u {e}ernom sirupu
dodata njena mala koli~ina (1,7 grama po dru{tvu). Drugo dru{tvo je tretirano sublimacijom
(1,4 grama ~iste oksalne kiseline). Oba dru{tva
su bila sli~ne snage. Iz njih je uziman po uzorak
od 50 p~ela na 0, 24, 48, 72, 96 i 168 sati. Posle
ne`nog ispiranja, seciran je digestivni sistem
p~ela. Posle 24 ~asa, u oba dru{tva se kod p~ela
na{la pribli`no ista ukupna koli~ina oksalne kiseline (8,5 mikrograma po p~eli). Kasnije je kod
dru{tava tretiranih sublimacijom ustanovljena
manja koli~ina oksalne kiseline u digestivnom sistemu.
Naredni korak je ura|en na p~elama uzetih
iz dru{tva 24 ~asa nakon tretmana nakapavanjem oksalnom kiselinom, koje su prethodno pokazivale visok nivo oksalne kiseline u digestivnom traktu. Po 30 p~ela je stavljeno u svaki od
~etiri laboratorijska kaveza gde su hranjene rastvorom meda (1:1) po `elji (ad libitum). P~ele
uzete pre tretmana su slu`ile kao kontrola. Konzumiranje hrane i smrtnost p~ela su mereni tokom 16 dana. U prvih 24 i 48 sati uzimanje hrane je bilo statisti~ki ni`e kod tretiranih p~ela, ali
prose~an unos kod jedne p~ele tokom ~itavog
perioda (1 022,5 miligrama po p~eli) nije bio statisti~ki zna~ajan. Tokom 16 dana, kumulativni
mortalitet je iznosio 45,8% i 42,8% kod tretiranih i kontrolnih (netretiranih) p~ela {to nije statisti~ki zna~ajno. Eksperiment pokazuje da kontaminacija oksalnom kiselinom kod tretiranja
mo`e da ima privremeni uticaj na p~elinji odnos
prema hrani. Nije utvr|ena statisti~ki zna~ajna
razlika u smrtnosti p~ela. Rezultati potvr|uju da
nema akutnog trovanja p~ela oksalnom kiselinom pri kori{}enju uobi~ajenih doza. Ovde treba ponovo naglasiti da je za njih uobi~ajena
doza skoro dva puta ve}a od one koju mi u Srbiji ve} koristimo i posti`emo dobre rezultate.
31
Branko Obranovi~
[alka vas 44a
1330 Ko~evje
Republika Slovenija
++386 41 548 856
brankoob@siol.net
R AD SA MR AVLJOM
KISELINOM U
A@ KO[NICAMA
Na par sati pre tretiranja mravljom kiselinom dobro je p~elinje zajednice nahraniti sa
300 ml {e}ernog sirupa, kako bi im se zadak napeo, ~ime p~ele i nehotice pove}avaju opadanje
varoe. Voditi ra~una da u to doba nepravilno
obavljeno prihranjivanje mo`e dovesti do grabe`i na p~elinjaku. Zato nije na odmet preporu~iti
maksimalnu opreznost.
NOVO LICE
TIMOL A
U poslednjih desetak godina imao sam prilike da steknem li~ni uvid u rad italijanskih instituta i univerziteta, koji se bave i istra`ivanjem alternativnih sredstava borbe protiv varoe. Jedan
od rezultata tih istra`ivanja je i ~uvena italijanska metoda nakapavanja oksalne kiseline. Poznata je u celom svetu i masovno se upotrebljava na p~elinjacima. Primenjuje se kod zajednica
tokom zime u kojima nema legla. Istra`ivanja su
nastavljena u pravcu otkrivanja na~ina suzbijanja varoe odmah nakon pa{e, dok je leglo jo{ uvek
prisutno. Svoje interesovanje usmerili su na
mravlju kiselinu i timol. Mravljom kiselinom se
bavila grupa mladih istra`iva~a, na ~ijem ~elu je
bio profesor Milani. Ubrzo su ustanovili da u
uslovima vru}e italijanske klime, {ok metoda,
kao i metoda laganog isparavanja, koje su propagirali nema~ki nau~nici pod vo|stvom Liebiga, ne dolazi u obzir. Temperatura se leti ~esto
podigne iznad 40 C, kada mravlja kiselina u ko{nicama mo`e da izazove pravu katastrofu. Profesor Milani je zato napravio poseban `elatin, u
koji je inkorporisao mravlju kiselinu. Sli~no kao
kod preparata Apiguard (timol u gelu britanske
proizvodnje, koji }e se ove godine na}i i na tr`i{tu
Srbije primedba urednika), `elatin usporava isparavanje aktivne materije kada temperatura
veoma poraste. Na `alost, eksperimenti nisu dali `eljene rezultate, pa su skoro i prestali sa istra`ivanjima. Kasnije su se najvi{e posvetili timolu,
na primeru efikasnosti raznih lekova na njegovoj
bazi (pre svega engleski Apiguard, italijanski
Api life var i {vajcarski Timovar).
Istra`ivanja su poslednjih godina pokazala
da su preparati na bazi timola vrlo efikasni. Efikasnost je u proseku oko 95%. Mana tih lekova
je njihova visoka cena, i p~elari ih nisu masovno
nabavljali i upotrebljavali. Izuzetak su bili neki
p~elari koji su pomenute lekove dobili po sub34
Franc [ivic
ul. Padlih borcev br. 31
1000 Ljubljana
++386 1 729-61-00
++386 41 613-183
franc@silvaapis.si
Recept
Po{to p~elarim blizu Italije, sa mravljom kiselinom sam imao sli~ne probleme kao i italijanski p~elari. Zato sam pre nekoliko godina po~eo
da upotrebljavam timol. Ljubazno mi ga je poklonio predsednik Italijanskog saveza p~elara
koji je istovremeno i urednik njihovog ~asopisa
za p~elarstvo Apitalia, dr Cirone, i to vi{e kilograma. Koristio sam ga po receptu koji se dobro
pokazao u eksperimentima Instituta za p~elarstvo (Bologna): 1 kg timola u kristalu se rastopi
u 1 litru alkohola (kakvog upotrebljavamo i za
rastvaranje propolisa). Zatim no`em izre`emo
5 mm debele komade sun|erastog materijala
koji dobro upija te~nost, u cve}arama ga mo`emo nabaviti pod imenom florosol ili oasis. Veli~ina dobijenih komada je pribli`no 7070 mm.
Na svaki komad nakapamo veterinarskim {pricem oko 20 ml rastvora timola. Sa~ekamo neko
vreme da alkohol ispari, i dobijene plo~e polo`imo na satono{e. Preporu~ljivo je plo~e prelomiti na ~etiri dela i svaki staviti u jedan ugao ko{nice, tako|e na satono{e. Tako }e se isparenja timola bolje rasporediti u ko{nici i manje ugroziti
mlado leglo. Plo~e ostaju u ko{nici 10 dana, kada ih zamenimo novim, sve`im. Sa dvokratnim
stavljanjem ovih timol plo~a uni{ti}emo toliko
varoe, da p~ele mogu lako da izdr`e bez ikakvog
tretiranja sve do novembra, kada }emo ih kona~no o~istiti od varoe oksalnom kiselinom.
Ovaj napis objavljen je u svrhu uspe{nije borbe sa falsifikatorima meda. Iskoristite fotografiju da svojim potro{a~ima uka`ete na probleme sa kojima se mogu susresti u praksi.
VE[TA^KI MED
(INVERTOVANI [E]ER)
Dipl. ing. Mirko Vilus
ul. Radoja Krsti}a br. 37/I-12
37240 Trstenik
++381 37 712-177
++381 64 296-03-15
Ve{ta~ki med se kristali{e. Kristalisana masa nije homogena, {to ga jasno diferencira od pravog meda. Li~i
na sneg nabacan u posudu sa
vodom, {to se lepo vidi na fotografijama, nastalim posle
~uvanja ve{ta~kog meda u
du`em vremenskom periodu.
Zajedni~ko za oba uzorka je: receptura, temperatura invertovanja i temperatura prostorije u kojoj
su trajno odlo`eni.
Ve{ta~ki med je prvo spravljen po slede}oj
recepturi: mleveni {e}er 74%, voda 18,5%, med
7,5%, sir}etna kiselina 0,03% (P~elar 11/99
Lebedev). Temperatura invertovanja od +35 C
do +40 C. Temperatura prostorije u kojoj su
oba uzorka trajno odlo`eni od +5 C do
+20 C.
Uzorak broj 1 (na slici levo) je star oko 5,5
godina (66 meseci), a uzorak broj 2 (na slici
desno) oko 2,5 godine (30 meseci).
U oba slu~aja je med (pobu|iva~ procesa invertovanja) uzet iz grupe livadskih medova. Verovatno je bitno, za raniju kristalizaciju inverta,
Ro|en je 1939. godine. P~elarstvom se bavi od 1975. godine, trenutno ima pedesetak
uglavnom LR ko{nica. P~elari u podno`ju planine Go~, nedaleko od Vrnja~ke Banje. Nosilac je diplome profesor Jovan @ivanovi}.
Iz dijagrama se vidi da stalno dodavanje parafina u 10%-om iznosu, penje ukupnu koli~inu
parafina u osnovi na pribli`no 22%, a dodavanje u 20%-om iznosu na pribli`no 39%. Ovo su
idealni dijagrami. Stvarno stanje je druga~ije,
verovatno lo{ije. Ima faktora koji pobolj{avaju
stanje. Tanje satne osnove i ve}e u~e{}e voska od
poklop~i}a smanjuju u~e{}e parafina, a sa}e
o{te}eno od moljaca, nepotpuno ili nepravilno
izgra|eno pove}ava njegovo u~e{}e. ^e{}a izmena sa}a tako|e pove}ava u~e{}e parafina, {to
treba imati u vidu, jer ga iz vi{e opravdanih razloga treba ~e{}e menjati.
Podrazumeva se da fizi~ke zahteve u potpunosti ispunjava vosak. Problem je parafin i njegove fizi~ke osobine. Pored uzorka od parafina
ispitan je i uzorak od voska na savijanje.
Od fizi~kih karakteristika najbitnija je ~vrsto}a na temperaturama koje vladaju u leglu.
Zbog toga je izvr{ena provera promene fizi~kog
oblika uzoraka na temperaturama od 30 C do
35 C. Uzorci su bile sve}e od parafina i voska
Sa gazdinstva Neboj{e i Stojana Nikoli}a, selo Slatina kod Leskovca: levo (osnova od mednih poklop~i}a, koja skoro da i nema
uobi~ajeni miris voska), sredina (osnova od ostalog voska), desno (kupljena satna osnova)
37
38
VREME JE ZA
S E T V U FAC E L I J E
Mom~ilo Kon~ar
ul. Mihajla Pupina br. 62
23217 Aleksandrovo
++381 63 717-63-32
++381 23 81-77-11
++381 23 81-71-92
MOJE ISKUSTVO
Facelija jako privla~i
p~ele. Ve} na po~etku cvetanja p~elar }e uo~iti ispunjenu stranu rama u ko{nici cvetnim prahom violet boje. Na jednom kvadratnom metru zasada facelije u punom cvetu mo`e
se izbrojiti od 30 do 80
p~ela. U su{nom periodu, facelija je vi{e
polenarica nego medarica. Profesionalni i
udru`eni p~elari koji je seju na ve}im povr{inama, samo za svoje ko{nice, ne mogu da
pro|u bez dobrih ekonomskih rezultata i u
najnepovoljnijim godinama.
Faceliju sejem ru~nom ba{tenskom sejalicom (SEVER, Subotica), koja sada ko{ta oko 10 000 dinara, na rastojanju izme|u redova od 25 do 30 cm, koja je sasvim
svrsishodna, ali zahteva ulog fizi~kog rada.
Pre sejanja, uvek proveravam klijavost semena. U jednu tacnu utabam zemlju u sloju od jednog centimetra, pa rasporedim
100 semenki. Redovno ih prskam prskalicom za ve{ pri peglanju, i dr`im je pokrivenu hartijom. Za 6 do 9 dana brojim iznikle
bilj~ice, ~iji je broj zapravo procenat klijavosti.
Milisav Nikoleti}
++381 11 150-965
facelija@ntmilnik.co.yu
40
OD INTERESA ZA
CELO DRU[TVO
Facelija je leguminozna
biljka i na njenom korenu
razvijaju se bakterije azotofiksatori sposobne da vezuju elementarni azot iz
vazduha. Koren facelije
prodire do dubine od 70
cm u gustom sklopu popravljaju}i strukturu zemlji{ta i nakon zavr{ene vegetacije izumire, ostavljaju}i zna~ajne koli~ine organske materije i vezanog
azota u zemlji{tu. Ako se facelija zaore u
fazi precvetavanja, efekat na oboga}enje
zemlji{ta hranljivim materijama je isti kao
da smo na hektar zemlji{ta rasturili 25 tona
stajnjaka. Facelija nema poznatih parazita i
bolesti, a njen koren jako toksi~no deluje
na nematode koje su prenosioci virusa. Zato je ova kultura nesumnjivo od interesa za
poljoprivrednike, jer se zemlji{te popravlja, oboga}uje i odmara, kao i za dr`avu,
koja me|utim, nije ovu biljku uvrstila ~ak
ni na semensku listu, tako da se ona ne mo`e zvani~no uvoziti i prodavati na tr`i{tu.
Facelija se lako mehani~ki uklanja i u narednoj godini ne predstavlja ni najmanje
ozbiljan korov gajenim kulturama. Tako|e
se mo`e sejati vi{e godina u monokulturi.
Branimir [o{i}
11261 Mala Mo{tanica
++381 11 8750-688
++381 64 22-04-600
Ro|en je 5. juna 1952. godine u selu \akusu, op{tina @itora|a. @ivi u Ni{u. P~elarstvom se bavi od
1990. godine. Predsednik je Regionalne asocijacije p~elarskih organizacija jugoisto~ne Srbije.
Jo{ 1995. godine zapo~elo je ozbiljnije istra`ivanje ugro`enosti insekata uklju~enih u
opra{ivanje biljnih kultura. Podaci do kojih se do{lo i koji su objavljeni proteklih meseci (Stephen
Buchmann, John S. Ascher, 2005) su frapantni, jer ukazuju ~ak i na fakti~ko izumiranje pojedinih
vrsta opra{iva~a! To je stra{na vest! Me|utim, nama p~elarima ostavlja nadu. Gajena medonosna
p~ela polako, ali sigurno, postaje dominantni insekt opra{iva~ bez alternative. Poga|ate {ta to zna~i
za p~elarstvo? O perspektivama koje p~elarima nudi ova novonastala situacija pro~itajte u
narednom tekstu. Ovakvu {ansu ne smemo da propustimo i moramo da krenemo u agresivnu
kampanju kojom bi celoj zemlji pokazali ove rezultate.
Ceo projekat je zapo~et 1995. godine kroz
tri nacionalne kampanje tj. inicijative za prou~avanje opra{iva~a (SAD, Kanada, Meksiko).
Kampanja je nastavljena u celom svetu negde na
nacionalnom, a negde na me|unarodnom planu
(Afri~ka, Australijsko-novozelandska, Brazilska
kampanja). Produ`eno je sa formiranjem jo{ {irih kampanja. Recimo, Ju`no-azijska (Me|unarodni centar za integrisanu inicijativu planinskog razvoja), Me|unarodna FAO inicijativa za{tite opra{iva~a i Severno-ameri~ka kampanja
za{tite opra{iva~a. Jedna Komisija nacionalnog istra`iva~kog saveta Akademije nauka SAD-a
trenutno ispituje
status opra{iva~a i
mogu}e opadanje njihovog broja za teritoriju
SAD-a, KaIng. Vlastimir Spasi}
Bulevar Nemanji}a br. 98/12
18000 Ni{
++381 18 531-754
++381 63 8778-466
maticanis@yahoo.com
nade i Meksika, a iscrpno dokumentovana studija ugleda}e svetlost dana tokom 2006. godine.
Me|utim, podaci iz celog sveta su ve} dostupni i
sasvim su nam dovoljni da se dobro zamislimo i
shvatimo u ~emu je na{a {ansa. I da, naravno, tu
{ansu iskoristimo i kona~no se spasimo nesavesnih poljoprivrednika koji prskaju bilje usred
cvetanja i truju p~ele. Valjda }e sada kona~no
shvatiti vrednost p~ela.
KONA^NO
DOKAZI
41
bakterijska plamenja~a vo}a, varoa, mala ko{ni~ina buba, male boginje i sli~no). Nekoliko vrsta
bumbara (zajedno sa svojim parazitima) je prebeglo ili je namerno uvedeno u zemlje i kontinente gde se nikada ranije nisu pojavljivale. Velike populacije uvedenih vrsta bumbara u ^ileu
i Tasmaniji izazivaju ekolo{ke probleme, uklju~uju}i i konkurenciju za nektarom i polenom sa
doma}im p~elama (Hingston A. B, Mcquillan P. B, 1999). Zato je nedavni uvoz u SAD
obavljen vrstama p~ela (Osmia cornifrons, Anthophora plumipes) ~ija je biologija sli~na kao
kod doma}ih vrsta. Ali, posledice i ovakvih selidbi ostaju nepoznate i nepredvidive! Upravo
prilikom pu{tanja Osmia cornifrons u Merilendu, ispostavilo se da je ona sa sobom donela i
svog parazita (japanski torimidni parazitoid)
(Grissell E. E, 2003). Posledice se ne mogu ni
pretpostaviti.
U pro{loj dekadi, nekoliko slu~ajno uvezenih vrsta egzoti~nih p~ela se brzo ra{irilo {irom
ve}eg dela isto~ne obale Severne Amerike,
uklju~uju}i d`inovsku azijsku smolastu p~elu
(Megachile sculpturalis).
Kao negativan i prete}i primer, ne zaboravimo i nedavno slu~ajno uvo`enje male ko{ni~ine bube u Portugaliju, na tlo Evrope (2004).
Opasnosti vrebaju
Masovna urbanizacija brojnim vrstama p~ela umanjuje povr{inu mogu}ih stani{ta. Insekticidi variraju po svojoj otrovnosti za p~ele, ali ve}ina izaziva smrtnost ili gotovo pogubne efekte
po p~ele sakuplja~ice. Herbicidi elimini{u korov
koji mo`e biti va`an izvor polena i nektara za
slobodne i uzgajane p~ele. Poslednjih godina je
cena herbicida naglo opala, pa je me|u poljoprivrednicima u Srbiji zavladala nova (nerazumna)
moda: prskanje strni{ta herbicidima. Neke uvezene biljke (npr. Buffel trava u Sonori, Meksiko) elimini{u golu zemlju, gu{e hranljive biljke i
~esto prenose po`are u oblasti koje nikada do
tada nisu gorele. Putevi i autoputevi uni{tavaju
okolnu vegetaciju i travnjake, verovatno ubijaju}i na hiljade tona p~ela i drugih opra{iva~a godi{nje.
43
NAPOMENE
Naknade za objavljivanje oglasa u }irili~nom
izdanju P~elara manje su za 33,3%.
Uplate iz inostranstva se vr{e u evrima.
Radi lak{eg snala`enja, treba znati da jedan evro
trenutno vredi oko 87,50 dinara, ali se pre uplate
treba informisati na telefon Saveza p~elarskih organizacija Srbije: ++381 11 2458-640, ++381 64 40191-63 ili ++381 63 860-8510.
Provizija banke ide na ra~un uplatioca.
PREDSEDNICI
UDRU@ENJA , DRU[TAVA I
UDRUGA P^ELARA
Ne propustite jedinstvenu {ansu da
svojim ~lanovima obezbedite dva
besplatna pilot broja ~asopisa P~elar!
Po{aljite nam spisak va{ih ~lanova (ime i prezime, adresa, telefon), a mi
}emo vam poslati odgovaraju}i broj primeraka dva pilot broja ~asopisa
P~elar na latinici. Spiskove po{aljite na adresu:
Savez p~elarskih organizacija Srbije
(za latini~ni P~elar)
ul. Molerova br. 13
11000 Beograd
Republika Srbija
Nadamo se da }ete biti zadovoljni na{im ~asopisom i njegovim sadr`ajem.
Animirajte svoje ~lanstvo da pi{e za P~elar. Mi nagra|ujemo trud na{ih
saradnika. Honorar za stranicu teksta iznosi od 12,5 do 17 evra, zavisno
od toga da li je autor p~elar prakti~ar ili nau~ni radnik.
^itajte ~asopis P~elar i omogu}ite isto i svojim ~lanovima!
Bi}e vam zahvalni na tome.
45
46
47
48
P^ELE DONOSE
ZDRAVLJE!
UZVRATIMO IM
ISTOM MEROM!
- SUPERSTRIPS
- VAROZAN
APIVET, NOVI SAD
Proizvodni pogon Ljukovo
Telefon/faks: 022/551-144, 551-784, 063/506-332