Josip Beléié OD POCETNIKA DO NAPREDNOG PGELARA PETERANEG 1978.Umjasto predgovore Péelarstvo zavreduje vaznije mjesto u nasoj privredi Plantazer! voéa oko glavnog grade SAD Washingtona avake godine w doba oplodnje vocaka ouztvaju ..wlare iz raznit krajava svoje zomije 1 2a uzvrat im po koSnici placaju i do deset dofara naknade! Dobri poznaveatalli péelinjea ekonomija tvrde da péela poljoprivred! posradna donosi svojim sudjelovanjam u aplodnji cvjetova éak | do deset puta vede kurlsti nego Sto tznosi vojednost skupijenog mada (dake, one izravne konsti péelaru), Ved samo taj, mozda nasumice izabran, podatek nedvojbene ukazuje da se péalarstvo se moze tretirati odvojenc | ujsdnostavyano, vet kao vazan sas- favnl dio cjelokupne poloprivredne proizvodnje. Usprkos znaéajne péelarske tradicie na tu Jugoslavije, kao i izuzetnitn rezuitata koje je ova privredna grana ostvarila u mnogim zemijama svijeta {pa i nagim susjednim), péelarstve jx u nagoj zemijl joS uvijek na razini (uvjeino receno) amaterskog, gotevo sportskog, bavijanjal Uzgoj péela, barem prema koliginsko} proizvodnji mada, tek je dostigao maduraine valiéine, da bj u niz godina bio i znatno skromniii, Radi primjera navodimo da sa u Jugosiaviji od 1930. do 1939. godine proizvodilo goolmice prosjeGne oko 4.500 lona made, a u rezdobiju od 1957. do 1966. gadina isk Prosjetno godiSnje 3.587 tana! Tek 1976. godine procijenjena je jugo- slavenska produkcija meda na bilzu pat tisuée tona. Po ovom pokazetely, kao i po potrognji meda po jednar stanavniku (godisnje tek od 150 do 200 gramaj, naga zemlja nagia se praktéhi na Posiednjem mjestu u Evropi! Ako usporedime nasu provodniu oveg vrio vijednog prehrambenog artikle § produkeijom u naprednim péelarskim Zemijama, onda dolazimo do uprevo frepaninih raziika, Dovoline je samo Navesii da, primjerice, susjadna Madzarska godiSnje (1976.) izvozi éak vise od 91.500 tona meda, 2 Rumunjska vise ed 82.000 tona! To su za nas Posve nedostizne kolitine. A syjstsko irdiste meda praktichi je nezasitna, ta Spretni péelan ostvaruju lzvozom znaéajne devizne zarada za svoje zemlje, Kao dlustraciiu navodime da samo Japan gadiényje uvozi ak | da 25 milijune kilograme bagremovog meda! Naravski, u tom veilkkom poslu nasi sa péelan nisu *osiadilia, veo ne zadovolavaju niti jugosiavenske potrebe (samo 1972. g. naga zemija ispiatila J Za uvaz mada oko 15.6 miljuna dinara, a taj je uvoz zadryih godina uvelike fasta). Uzroc! takvom stenju u jugosiavenskom péelarsivy su 5Vi8estruki, 2 prje svega proiziaze iz odredane nezainteresiranosti i drustve- ne nepanje prema ovoj pivrednoj grani. Tako, medu astalim, avaj fenamen frapaninog zaostajanja naseg ptelarstva abjaSnjava na svoj nadcin | Ginfeni- ca da se tak zadnjitr godina donoss (parcijaini) zakoni o ovo privradnoj grani, a da je zadnji konpleksniji zakon o péolarstvu donijela jos Manja Terezija 1775. godine! Nadalje, dosad u gotovo svim planovima privradnag razvoja, bilo vecin ii manjih cjelina, uopée nije bilo ni spomena o péolarstvu, uvjeti djelovanja specializiranih péelarskh organizacia svedeni su na najneophodniji mini- mum, péelarstvo nije imalo nikakvih drusivenih regresa niti banelicia (kao neke druge poljoprivredre grane), pcelarskim druswvima poklanjata se nedovolina paknja itd. Stoga | nije éudno sto se vet godinama nikako ne moze pomaknuti daije od oko 900.000 koSnica u cijeta] zen. ipak u zadnjim godinama odnos prama péslerstvu se barem poceo mienjati. Za péelinje proizvode, poéam od meda do peluda, maticne mijedi, propolisa, voske t dragih, sva se viSe zanima proframbana, ferma- coutska | druga industria, a to znadi da | uzgoj péola traba dodivjell brte ekonomske | Gruge promjene. To je potaknulo i Ziviju aktivnost na drusive- no-pravnom pobol/Sanju polozaju péstarsiva, kao i na sve znaéajniiom Uyrstavanju prizvodnja meda u planove razvoja nekih ragija u raznimn dijalovima Jugoslavije. Pogotovo je ne tom pianu aktivna Vojvodine, gdje pastoji desatagodiini! projekt podizanja oko 15 tisuée hektara bagremika, Kojl so ved sade na pyeskovitim terenima. Dio ovog ambictoznag projekla bazire izvere financiranja lz Inozemstva (Japan i drugi). Moguénosti gospodarske eksploatacije ptelinjih prozvoda zaista su $iroke, pa sé u ove planove sve vise uijjuéuje i koprivniék! prehrambeni kombinat »Podravkas, Primjena meda i drugih péelinjih proizvada u ovoj siozenof organizaciji udnizenog rada uspjesno fe zapocela i staina se progicuje na podrudju prolzvodnje kvaliteine hrane za djecu (»Madotino« f drugo), @ ispituju se i moguénosti upotrede | kod produkcija nexih drugih prehrambenih artkale. Ova skala primjene péelinjih proizvoda sade je uspjesno prosirena ina lepezu farmaceutsko —kemijskih produkaia u okviru RO »Podravka-Belupo=. Radi se ne same o kolekelji farmaceutsko-kaz- melitkih proizvoda (primjerice, Kompist pod imenom Ruza=), ved i 0 mizu drugih ispilivanja primjene mega ¢ drugih proizveda iz péelinje kognice. Svakaka da ée | angaiman »Podravke~ pridonijei ne sama bréem fazvoju ptelarstva u Podravini, vet i u clelof masoj zerniji Pévlarskt kapacitet’ u koprivnlékej opdini zassd su zaista samo simboliéni (tek oko 2.300 Kognica), aff postoje reaine mogucnosti prosirenja u (ducim godinama) pogotave § obzirom na mogucnasti Srenja bagremika na pjeskovitin terenima izmedu Bilo—govre i Drave). ___ Belja je »Podravkes da i ova viijsdna knjiga jednog od nafiskusnijin fugoslavenskin péelsra, Josipa BGaltica iz Peteranca, pndonesu opcéen 6nastojanju revalonzacije i nove afirmacije péelarstva kao vaine privredne grana. Knjiga j@ pisana stucno, ali ujedna i tolike pristupaéno | informative Oa ce njezinu poruku i sadrzaj svatko razumijet. Péelarstve zaista zavreduje vainie mjesto u ukupnom jugoslavenskom gaspodarstvu, a ova knjiga je bez sumnje znacajno zmce paticaja da se ta Zelja astvari i u praksi, Svim péelanma i pnjstelima péela elima mnogo uspjeha u radu, a autor knjige, Josipu Beticu, zahvaljujemo na ulofenom trudu oko sastev: ijanja ove vrijedne i poutne knjige. U Koprivnici, vaijaée 1978. godine. SOUR“PODRAVKA®Negto 0 ovoj knjizi Ya poslijednju moju knjigu, »Moj nadin péelarenjas, primio sam od péelara mnogo pismenih gahvala i priznanja. Kroz sve te zahvale i priznanja naslucivala se misao da sam trebao napisati neslo i za pocetnike Kako su péele i pécluri moja slabast, odazvao sam se | napisao u ovoj knjizi najvaénije iz Zivota peela onaky kako sami cijelog svog Zivot naucio i onoliko kaliko sam smatrao da je poéetniku najnuénije pot- rebno znali, Ova knjiga nije nastala prepisivanjem gotovih tekstova iz drugih knjiga. Sve sto je u ovo] knjizi napisano moja je dusevna syajina, jzraska na postojecim znanjima iz péelarstva i vlastitoy praksi. Osjecao sam potrebu da u ovo) prosirena) knjizi saberem 4to vise iskusiva iz moje prakse, da objavim nova saznanja | shyacunja nustalau areloj dohi zivotu u iskonskoj texnji Govjeka zu boljim, au duhu vjecne istine da na svijetu nidta nije stalno osim promjene, Ova je knjiga napisana zu péelare deljnih znanja kukve sam rado primao u svom domu, godinama odgovario na njihova pisma dajuci im savjete, vise ad AQ godin piswo 2a n nasim Cusopisima, bodrio ih, budio volju, smisao i ljubav 2a pécle i péelarenje, a samim tin davae svoj skroman doprinus unapredenju ovog naseg zaustalog i pocesto neshyacenog péelarstva. Peteranec — Podravina, u proljeée 1978, godine. PisacPéelarstvo u Podravini iz sjecanja, zapisa i usmene predaje U Podravini péelari se od davnine. Do potkraj proglog stoljeca nije se ni znalo za okvirne koSnice, veé se péelarilo zvonglikim pletarama iz slame, kakve su zimi pleli seljact u Hrvatskom Zagorju i prodavali ih ove krajeve. Nekad davno kad se jo nije znalo za tvornicki Secer, ava jela i piéa sladila su se péelinjim medom. Rijetki su bili sretnici koji su znal mogli platiti skupi Secer dopreman iz dalckih krajeva. Vosak je takoder bila vrlo tragena roba. Dok su seljaci upotrebljavall xa rasvjetu ludi tesane iz diva i fitilje u ulju, gradanstvo, svedenstve i vlast rebljavuli su svijece iz péelinjeg voska. U svim kr&éanskim kod svih vjerskih obreda, upotrebljavalo se vrlo in potrebe za medom i voskom, péele su se mnogo svih drugtvenih slojeva iako na najprimitivniji meda i voska ptele su s¢ guaile. Prema usmenoj predaji, u Podravini postojale su jos u drugoj polovici proslog stoljeca velike seljacke kucme zadruge, tako velike i take brojne da su se mladici dorasli za ¢enidhbu mogli Zeniti iz iste kuée. Takve kuéne zadruge imale su péelinjake smjeStene u polju. Covjcka iznenaduje kako su juS tada nasi pradjedovi 2nali da je bolje dréati péele u palju, blize pagi nego kod kuée. Nesto vise od jednog kilometra udaljenosti ad mojeg mjesta, Pete- ranca, i-danas se jedan povedi breduljak zove »vulnjakia. Naziv potjeée od rijeéi ul ili uligte, tj. koSnica a vulnjak u kajkayskom ed rijeci ulnjak, uljanik ili péclinjak. Na tom breguljku postajala je nekad vide péelinja- ka seljackih kuenih zednuga. Péelama.se obiéno bavio jedan stariji Glan kuéne zadruge nesposo- ban za teze poslove. U usmenoj predaji postoji jedna Saljiva nota, a odnosi se na prehranu pécla na izmaku zime. Péelar je od domadice trafio da ispeée koko ili neku drugu perad kako bi prehranio péele da nu od gladi. Syi ukucani voljeli su péele, a jos vise med, zato u prigovarali. Razumljivo je da je péelar koristia peéenku za sebe, Takvi zadrugni péelinjuci bili su gradeni na usubit naéin, To je bila Getvrtasta gradevina sagradena od pruca i ozbukana ilovacom. Svaka strana bila je duga oko deset metara. Krova nije imula, ved same naokele nadstresnicu iznad kesnica da se ove zaétite od kige i nevre- mena. Péele su izlijetale i ulijetale kroz veliki otvor bez krova u sredini péelinjaka, Na tri strane iznutra bile su smijestene police od dasaka 1 dva reda na kojima su bile poredane pletare. Na éetvrtoj, sjeverno) strani, bila su vrata i legaj za péclara koji je pazio na rojeve. Prije nekih Du bi se doglo do 9pedeset godina postajao je poslicdnii takay péelinjak u Sumi kraj susjednog mjcsla, a onda ga je ostarjeli-vlasnik srusio. Tako je nestao { zadnji trag nekad brojnth zadrudnih péclinjaka. Uta »dobra stara vremenaa, seljaéke kuéne zadruge organizirale su pagu za konje, goveda i svinje i take se gnoj gubio po pasnjacima. Buduéi da se zemlja nije imala dime gnojiti, zadruge su ostavile tredinu svill oranica pustih po nekoliko godina da zemlja adposine i skupi snagu da mage opet redili, Kad sc zemlja opet abradivala ostavila se pusta druga Lrecina zemlje i tako redom, Na velikim povrdinama puste zemlje raslo je bogatstvo medenosnih i peludnih koreva, izdagna pada za péele preky cijele godine. Kako je u to vrijeme heljdu bila redovita selja¢ka hrana, nju je sijala svaka seljatka kuéa, pa je to bila obilna jesenska paga zu pécle, Boil jv vrijeme kad se pojavijuje industrija, Pojuvem jeftinog tvornié— kog Secera gubi péelinji med svoj raniji ugled i vrijednost u narodu, Rafiniranjem nalte dobivao se nozproizved, jeftini mineralni vosak, parafin od kojih se poénu praviti svijecc, koje su naskoro istisnule iz upotrebe svijece yostanice. Osim toga, u zamjenu za svijece iz péclinjer voska dobiva se i ijski proizvod, petrule). Pojavor ava tri industrijska proizveda cadan je péclarstvu ozbiljan udarac i ony je poéelo opadati. Péelinjak autora knjige sa pologkama u Boravijanima (Bilo-gora} ioPéelarstvo je u Padravini pogelo ofivijavati istom potkraj proslog slolieca, zaslugorm dvujice pionira naprednopy péclarsiva: Kvirina Bree za, ravnatelja Osnovne skole u Goli i Mije Kosa, uditelja Osnowne Skole u Imbriovcu. Ova mjesta nalaze se u bivsem kotara, a sada epcini Kopriynici, Kvirin Broz napisao je knjigu »Péelarenje sa pokretnim:sacema. Prvo izdanje u Goli 1892, godine, a drugo izdanje u Zagrebu 1904. godine, Kao diecak od 12 godina erpio sam prva znanja v peclarstve iz ove vrijedne knjige, koja je i danas nakon tolike godina jednako vrijedna, Mijo Kos, kao vatreni pebornik péelarstva, osim poduéavanja ovoga kraja o péelarenju, kao entuzijasta podeo je izdavati nik oHrvatski seuski péelara. Zbog male naklade izaglo je svepa nekeliko brojeva. Kos je konstruirao i svoju koSnicu od vise nastavaka s jednakim okvirima, Kosnica je imala obvezni zimski nastayak s okvi- rima vu abliku trokuta po uzoru na Gravenhorstovu svodnjaéu. Péelari su ovu koSnicu zvali »Kosova dzierzonka« Sto nam sve pruza péelarenje Prihodi od péela nisu svake godine sigurni ni jednaki. Vremenske prilike odlucuju hage li #ijezde nektarije kod medonosnog bilja izlucivati obilje ncklara, samo ponesto, ili ée izludivanje nektara sasvim izostali. To prakri¢ki gnaéi da imamo po neku izuzetno bogatu medu- nosmu godinu, nekolike srednjih, a poneke take slabe da je péele potrebno prehranjivati secerom, Suvremenim naginom péelarenja mopuée je postiéi da jedna medonos- na godina pokrije traskove nekoliko slablh godina i da dade peelaru neki viSak. Prema onoj »tko umije, njemu dvijee. Osnivanje péelinjaka s pletarama za proizvednju i prodaju rojeva ala novéana ulaganja u ednosu na okvirne kodnice koje zahti pozamaina noveana ulaganja dio potetnicima treba olvercno Medutim, razuman de péelar pogeti malim brojem koanica i ps k postepeno paveéavati u ono} mjeri i onako koliko mu prihedi ptela omoguce, Posljcdnjih gadina koristi se nekoliko proizvoda péela koji su od izvanredne vrijednosti za Ijudsko zdravlje. To su matiéna mlijed, evijct- ni pragak ili pelud i propolis, Svaki péelar moze proizvede péela koristiti za zdravije svoje obitelji, znanaca i prijatelja, a ako osigura kupca onda i za prodajr. imati koristi od péela u yidu prodaje rojeva iskucanaca { matica. Potraznja 2a rujevima iskucancima i maticama kod nas je svake 1godine veéa nego se ovih proizvodi, a (o je signal za vecu proizvodnju: Naivecu korist od péela ima poljoprivreda, gdje péele pomaiu kod oplodnjé unakrsnim opragivenjem evijeta. Danas kad seu naprednim gemljaina svijcta prinasi sjemena i plodova povetavaju za nckolike puta uslijed oprasivacke djelatnosti péela, struénjaci tvrde da je ta korist 100 — 150 puta veéa nego izravna korist péclaru u medu i vosku. Osim materijalne koristi péelarenja. one pruga govjeku razonodu, du- Sevno zadovoljstve i srecu. Svaki dugevan Covjek tezi da svoje slobodno vrijeme provede u prirodi, na svjedem zraku, a tu se uklapaju i pécle. Bavljenje péclama ne samo da éovjeku priginja zadovoljstvo, veé ono pozitivno djeluje na zdravije Govjeka. Péclari redovilo dulie dive So su pokazale mnoge ankete provedene u svijetu. I péelinji ubodi doprinose otpornosti organizma protiv reume i asa. Péelarenjem se bave Ijudi u éitavom svijetu od obiénih radnika i seljaka do visoko Skolovanil Ijudi. Nasa pasmina péela Péele citave Jugoslavije, Balkana i ausjednih zemalja pripadaju pasmini Kranjske péele, kojoj su istrazivaci péelinjih pasmina dayno dali ime Apis melliffica carnica, U planinskim krajevima nalazimo pick: posve sive hoje, a u ravni¢arskim krajevima s jednim do dva ‘a zatka Zuto narancasic boje. Gencli¢ari Dreher, Miller i drugi ulvrdili su da kolutici zatka svijetlije hoje ne. dolaze od naslijednog faktora, yeé od temperature. Zbog toga takve pécle susrecemo vise Ijeti dok ih s proljcéa i jeseni gotevo i nema. Unutar kranjske pasmine péela, kako u planinskim take iu ravni- éarskim krajevima, nuluzime sojeve pécla s manje izrazenom sklonogéi rojenju, izrazitih medara i blage tudi. Od takvih sojeva péela péelari trebaju uzgajati matice i trutove i takvim péclarenjem poboljéati produktivnost péelinjaka, Ne ieba nasjedati prigama o boljej pusmini péela od nage. Ne treba tragiti hijeba nad pogacom, jer za nas nema bolic pasmine péela od nage koja tu vjekovima #ivi i koja je prilagodena klimii pagi u na: j zemlji. 12Najvadzniji ulomci iz Zivota péela (kogalca, leta 1 péelinje gnijezdo) Konica kakva god bila, pletara, dubovina ili najsuvremenija ok- virna konica, péele se u avakoj jednako dobro usjecaju. Ni materijal od koje je kognica sastavijena za péele né cini nikakvu smetnju. Bitne je da se one nalaze u zatvorenom i od vremenskih nepogoda zagti¢enom prostoru, da se proizvedena toplina naglo ne guhi, jer uprave toplina uz zrak i vlagu nugna je za Zivot i razvoj ptelinjeg legla. Péelama ne smeta ako je koénica mala, tijesna, ona ce rojenjem olakSati svoj poloZaj. Ako je kognica velika, péele se moéda neée rojiti veé sabrati velike zalihe meda. Ali uvijck neée bili lako! Pécle de se nekad rojiti makar koénica bila kako velika, makar kolika prostara u njoj imale, jer ih na to tjera — nama tetko shvatljiv — priroden im hagon za progirenje roda péela ili progirenje svoje vrste. Za svoj Zivot i razvoj pécle irebaju: med, cvijetni prasak i vodu. Ta sredstva za Zivat unose u kognicu kroz otvor koji zovemo leto, One moze biti sasvim gore, u polovici ili pri dnu konice. Svaki pologaj leta je za péele jednako dobar. Ako je leto gore a napolju zahladi, pévle sc na letu zbiju i svojim dlakavim tjeleScima sprijece izlazak topline iz kosnice. Leto. slu#i péelama 1 za proyjetravanje kognice 2a ljctnih vrucina i za isparivanje vode iz nektara, éto péele dine lepezanjem krila na letu. Leta jeu stvari predvorje kesnice. Onw je i sirazarsko mjesto na kojem ptele stragarice provjeravaju svaku doletjelu péelu da li je iz njihove kosnice ili nije. Prema tome leto je i mjesto 2a obracun s kradljiveima, Leto sludi i za dovodtenje svijeveg araka u kosnicu. Upravo cbog zraka, prve leglo jog zimi poginje kod leta i posljednje leglo u kasnu jesen zavréava kod leta. Preko cijele pagne sezone legla se uvijck nalazi naprijed kod leta, a med péele spremaju straga ili iznad legla da ga zastite od krade. Péele kao t ostala diva bica udisu svijedi cruk koji covemo kisik, a izdigu istrogeni zrak koji zovemo ugljitni dioksid Kad kroz leto ude u kosnicu mis, guéter ili veliki leptir mrtvacka glava, a péele ja$ nisu pregle u zimsko mirovanje, one ga ubiju, njegovu ‘ulrubu isigu i izbace napelje a ostatak prevuku biljnom smolom kojn péele sabiru i unose u kognicu, a koju zovemo propolis. Péele to nesvjesno, nagonsk!, ali mi vidime da je ta wskladu odréavanja éisto zdravlja Péelama je za Zivot i razvoj vada jednako vazna i potrebna kao med ih je priroda u davna vremena bas zbag sti ocuvanja topline smjestila u zatvorene nastambe, danasnje kegnice. Kad pécke podau uzgajanjem legla jog u roku zime potrebme vodu za pripremanje brane 2a liginke nalaze u sami koSnici. 12Hladni zrak koji kroz leto struji u koSnicu, sukubljava se 5 toplim koji péele izdisu. Kod toga se prvo stvara para, zatim se para zguénjava u kapl vode koje se uhvate za stijene koSnice. Unutar je nastambe ili kogmice nalazimo vei ili manji broj satina Sta ovisi o veligini prosiora, Péele se prilagodavaju svakem prostoru koji nadu ili u koji ih smjestima. Sve sac jedno s pécluma, leglom, medom i evijetnim praskom azovemo péelinje gnijezdo. Péele u prirodi grade sace u raznim praveima prema letu kosnice, sjecimice, phjastimice ili kosu. Ima sluéajeva da péele u pletari izgrade polovicu saéa u jednom smjeru, a drugu polovicu poprijeko. Ranije se vjerovalo da tako pradi sauce poseban soj péela koje su i prozvali »péele krstasices. Medutim za takvu tvrdnju nema nikakve osnove. Péele grade saée onako i u onom smjeru kaka su gradnju kod samop vrha slué zapotele. Péele grade sace iz voska Zivotinjskog porijekla kojeg u povoljnim prilikama same izluéuju. Normalna debljina péclinjeg saca iznosi ok- ruglo 25 mm, a razmak izmedu saca koji zovemo ulice, 1] mm, take da se péele u tom prostoru mogu kretati i obavljati sve radove na objc strane saca, Na sa¢u nalazimo pet vrsti stanica. Najvige ima radilickih stanica jer one sluge za uzgajanje legla, spremanje meda i cvijelnog praska. Na 1 kvadratnom decimetru saéa 5 obje strane ima ih 750, a sagradene su u obliku Sesterustranih prizama, Trutovske stanice nala- zimo na krajevima saéa s donje strane. | one su sagradene od Sestere- stranih prizama, ali su znatno veée od radiliékih. Na jednom kvadrat- nom decimetru saéa s obje strane ima ih 580. Trecu vrstu stanica zovemo matiénjaci. Njih péele grade svake godine iznova prilikom rojenja ili kod izmjene matice. Matiénjake ptele grade u obliku dira, sa strane sada i na krajevima. Boje su svijetlije ili tamnije veé prema tome kakvu boju sada péele nalaze u kognici od kojeg uzimaju vosak zi gradnju oaticnjaka. Mati¢njaci su icnutra glatki, a izvana hrapavi. U preéniku mjere iznutra 8 mm, a dugi su oko 25 mm. Kad péele prelaze sa gradnje radili¢kih stanica na trutovske, izgrade medustaniee koje zoverno prelazne. U kosnici nalazimo i petu yrstu stanica koje zovemo vezne, To su one stanice kojima péele zapocinju gradnju saca i vedu ga za strop i idove koSaice, Ovake su péele od davnine divjele u prirodi, razinnodavale se i propadale kao i danas, Kad su zaredale mréave péelarske godine na koje su sc nadovezale duge o&tre zime péele su u velikom broju propadale. Ali pritada ne dozvoljava da neka Zivotinjska vrsta potpuma propadne. Priroda uvijck odréava ravnotedu izmedu propadanja i rasta pojedinih #ivotinjskih vrsta. Kad je neko¢ zbog mriavih godina, dugih i jakih zima, péclinji rod bio ozbiljno ugrozen, prireda se pobrinula da nastupe povolini uvjeti: dohre medonosne godine da se rojeniem madoknade 4gubici, To se u prirodi shiva i danas. Nakon mréavih gadina 1 nepovalj- nih zima uvijek ponovno dolazi dobra medonosna godina s ebiljem rojeva i meda, ali neozbiljni i nemarni péelari nemaju tada péele. Kao $to su péele nekad Zivjele tako bi Zivjele i danas kad bi ih Sovjek prepustio samima sebi. No Govjek danas, snabdjeven znanjem i iskustvom péele pazljive uzgaja. Primjenom suvremenih natina péela- renja, upotrebom podesnih kosnica i preseliavanjem péela na bolje page, Govjek danas postive od pela najvece mogude koristi. Clanovi péelinje zajednice Péela medarica Zivi u brojnoj zajednici keja se sastoji od jedne matice, lijeti do, 80,000 pecla i nekoliko hiljada trutova. Jednu takvo péelinju zajednicu kad se uhvati negdje za drvo zovemo roj, a kada se nalazi u kognici na sacu zajedno 5 leglom i medom péelari u raznim krajevima zovu raznim imenoma: péelinja zajednica, péelinje drugtvo, péelinja poredica ili ukratko péelac. Naziv péelac udomaéen je od davuine u hrvatski krajevime. Pécle za svoj Zivot irazyoj irebaju med, evijetni prasak, yodu, zrak, toplinu i vlagu, Péclinjak autora knjige u Subotici PodravskojPéele ne skupljaju samo toliko meda koliko im za njihov divor { razvoj treba, ve¢ stvaraju zalihe kaje u dobro} medonosnoj godini znaju biti velike, Zbog uh zaliha meda pecle su privukle pagnju covjeka i zbog tih zaliha meda ovjek ih uzpaja. Péele u toku jedne godine potroge znatne kolidine meda i evjetnog praika, kako za svoj Zivot i opstanak tako i za razvoj legla. Neki su istradivaci Zivota péela mjerenjem urvrdili da jaka péelinja cajednica potrogi na podinu 70 kg meda i cvijetnog pragka. Drugi su koli¢inn potrebne hrane utvrdili i preko 100 kg, To su zaista velike kolidine, ali moramd znati da pécle za jedan okvir prvizvedenog legla potroge jedan okvir meda i cvijetnog pradka, Od spomenute koli¢ine meda i cvijetnag praska pulreboog péclinjoj zajednici kroz godinu za divol i razvoj, tri éetvrtine hrane odpada na ljetnu prehranu péela i legla, a samo jedna éetvrtina na zimsku prehranu i rani proljetni razvoj. Priroda se pobri- nula da na jesen i zimu, kad vise nema péclinje page, brojéano stanje péelinje zajednice se smanji kako bi zimske zalihe hrane trebalo Sto manje. Ako je neka péelinja zajednica imala lijeti oko 80.000 péela, na zimu se ana smanji na oko 30.000 péela. Matica U péclinjoj zajednici v normalnim prilikama nalazimo samo jedau maticu, jer péele ni ne mogu uthraniti vide legla od one koliéine koja jedna matica moze proizvesti Matica je veda i eda od péele radilice. Obiéno je svijetlije boje i Laspoznaje od ostalih pécla, S proljeda i jeseni lakée je maticu pronadi u koinici nego Ljeti, kad je kognica nabijena péclama i jer se matica rado skriva medu péelama. Mlada je matica divahnih pokreta taka dugo dok joj se ne razviju jajnici i ojaéa zadak. Starija plodna matica lagano se i dostojanstveno krede po sacu. Matica se nalazi uvijek okrigena pratnjom miadih péela koje je hrane iz usta u usta, Od prrog Easa njenog Zivata hrane je mlade péele gotovom prohavljenom hranom koju zoveme matiéna mlije¢, Ta hrana sastojise od bjelancevina, mast, minerala i vitamina, a proizvode je mlade péele pomoéu Zdrijclaih Hlijezda, Hranjivo djelovanje maticne miijedi je izvanredno. Od prima- ja takve hrane maticl rustu i dozrijevaju jajasca zaéudnom brainom. Nauka je-utvrdila da matica u vrijeme najjaéeg razvoja zajednice moze na dan s toliko jajaéca da su ona dvostruko icZa od nje same. Matica kod slavenskih naroda znati iste $to'i majka. Neki drupi narodi zovu je kraljicom, Matica je uistinu majka svega Zivoga u kognici. Njezina je jedina zadada u kognici da nese jajagea. Zhog toga kod matice su razvijeni samo spolni organi, dok su drugi organi 16zakriljali ili ik uepée nema. Matica nema skogarices za smjedtaj cvijetnog pragka, dok su joj dlijezde za izlugivanje mlijesi i yoska 2 ce. Matica ima otroynu Zlijezdu i Zaiac kao i sve péele radilice, ali koji joj.slu#i kao instrument za polaganje jaja u stanicu saca i kao. orugje u borbi s drugom maticom suparnicom. lznimmi su sluéajevi da je kojeg péelara matica ubola. Najvadniji su organi matice jajnici simjedteni u zatku. Jajnici gu kruskolikog oblika i ima ih jedan par, Uz njih se nalazi sjemena kesica u kojoj Zive mutke spolne stanice zvane u nauci spermatozaidi, koji su usliu sjemenu kesicu prilikom parenja mlade matice s Lrulovima Veliéina sjemene kesice odluéuje ho¢e li matica primiti manji ili vedi broj mugkih spolnih stanica, odnusne, hoce li kraée nesti oplodena jajasca. Jajnici i sjemena kesica povezani su s jajovadom koji se proteze zatkom i zavréava maticinim spolovilom. Jajnici matice 2 neadreden broj usporedne tekuei jevcica u kojima rastu i saarijevaju jajaica. Hroj jajnih cijevdica osjetljive koleba, pa u pojedinom jajniku moze biti ispud 100 a najvise 240, Sto je veei bro} jajnih cijevéica matica je plodnija i moge razviti brojéane jaku péelinju zajednicu. Broj jajnih cijevéica ovisi o vise faktora koje je za péelarsku praksu potrebno upoznati. Matica nije potpuna genka jer ne obavilja u kognici sve dugnosti materinstva. Malica samo nese jajaica, dok podmladak uzgujaju péele radilice, pa taka i one obavijaju dio duanosti materinstva. Matica ie samo spalno potpuny mzvijena Zdenka. Matica u sjevernijim krajevima podinje nesenjem krajem sijeénja i nese do konca rujna, Starije malice prestanu nesenjem vee krajem kolovoza. U najpovoljnijim prilikama matica mode snijeti na dan 3.000 Jajagca, a u izuzetne jakim zajednicama i pod najpoveljnijim uvjeticne i vise. Prema pagnim prilikama broj snesenih jaja raste i upada. Za vrijeme cijele pagne sezone plodna matica mode u jakim zajednicama snijeti do 200,000 jajagea ili proizvesti da 20 kg péela. Duljina Zivota matice zavisi o zapremini kognice u koja) dieluje. U malim kosnicama pletarama gdje se ne istrusi nesenjem move docekati Ziva i trecu godiny. U prostranim koSnicama i jakim zajednicama péele Same smijcnjuju maticu i nakon jedne godine. Matica je u pravilu najplodnija prve godine, ali znalatki uzgojena matica mode biti jednako plodna i druge godine. dulje vrijeme Matica ima Zlijezdu koja izlucuje miris privlaéan za trutove pi kom parenja. Posljednjih gocina istiée se vagnost matiéne supstance ili feromona, pomocu kojih matica odréava na okupu cijelu zajed harmoniékaj radnoj sposobnosti. Dok matica izluéuje Frromone ne dolazi navedno do gradnje matitnjaka ni de pojave rojevnog nagona. \7Tako se pretpostavlja u nauci jako nije potpuno skinul veo tajne s onoga, &to je Maurice Macterlinck nazvao »duh kognices Péelinja zajednica uzgaja mlade matice iz vise razloga. Kad se sprema na rojenjé, kad stara matica popusti u nosivoti i kad matica na bilo koji nagin nestane iz kognice. Matica za potpuni razvoj treba 16 dana. Od toga je 3 dana jaje, 6 dana liginka i 7 dana kukuljica. Parenje matica Miada matica veé za 4 do 5 dana kako se izlegla postaje arela za parenje, Prije parenja izlazi na krate izlete iz kognice, kako bi upoznala polofaj kognice i najblizu okolinu. Na parenje izlazi za vrijeme toplog i mirmmog vremena u prvim popodnevnim satima. Mnogo puta u Zivotu promatrac sam kako je mlada matica izlazila na parenje i kako su je péele ispratile na polctaljci. Kad se vinula u zrak pratia sam je pogledom i ugledao mnogo truteva koji su u obliku metle, pojurili za njom. Letjeli su u krugu iznad péelinjaka opisujuci sve vece i vee krugove dok mi ne bi istezli s o¢iju. Zatim sam strpljivo éekao povratak matice. Nekad je izbivala krace, a nekad dulje vrijeme, dak i sat yremena, Interesanino je promatrati taj dogadaj koji uzbudi cijelu péelinju zajcdnicu. Kao da péele nagonski osjecaju da je »svadbeni lijete matice neizvjestan, jer su nakon njenog odlaska nervozne. Razlila- ze se po letu, poletaljci i koSnici. A kad matica sleti na poletaljku s bijelim konéiéem u zatku znakom parenja, péele se umire. Matica ulazi u kosnicu, a péele u durbi pojure za njom. Zavréiv se sretno jedan cin sudbonosan 2a cijelu péclinju zajednicu, Kao Sto sam mnoge puta prisustvovae izlagenju matica na parenje i doéekao ih na povratku, tako sam i vise puta vidio kako jc matica spojena 5 trutom pala na travu u vocnjaku. I drugi su péelari ta vidjeli. Nakon takvih dodivijaja u meni je sve vise sazrijevalo uvjerenje, da se ovdje u ravnici ni matice ni trutevi ne udaljuju mnogo od péelinjaka, da se sam akl parenja obavlja u zraénom prostoru icnad péclinjaka i u njegovoj neposrednoj bli Svaka se mlada matica ne vrati s parenja u svoju koSnicu. Neka postane plijenom ptica, a ponekad iako u rijetkim slu¢ajevima zabu- mm ude u tudu koSnicu s maticom, gdje je péele uklupéaju i uguse Ranije se vjerevalo da se matica pari samo s jednim trutem, U novije vrijeme ispitivanjem na nauénoj osnovi utvrdeno je da je koliéina muskih spolnih slanica jedneg truta nedovoljna da napuni sjemenu kesicu matice, ve¢ da je u tu svrhu potrebno mugkih spolnih stanica vide trutova sve dok joj sjemena kesica nije napunjena. 18Nakon sparivanja matica moze nesti oplodena i nevplodena jajase: Iz oplodenih jajasca Icgu sc matice i péele radilice, a iz neoplodenih trutovi. Kaka se izvréi oplodnja jajeta nauka do danas nije potpuno objasnila. Postoji teorija prema kujoj uslijed mehanickog pritiska sta- nice na zadak matice jaje dade u dedir s trutovskim spolnim stanicama i biva oplodeno. To se dogada s radilitkim stanicama i matiénjacima Cije otvore pécle suze prije nego ih matica zanese. Trutowske su stanice dire, ne dolazi do mehani¢kog pritiska slanica na zadak matice i jaje ostaje neoplodene Ovu teoriju postavio je i objavio ked nas prije 50 podina vajvodan-_ ski péelar Milivoj Bugarski. Matica mode nesti neaplodena jajasca iako se nije parila s trurovi- ma, lz takvih se jajagca mogu izledi Zivi stvorovi — trutovi, Sposobnost da matica moze donijeti na svijet zive stvorove iaku se nije parila s trutovima, otkria je 1845 godine dr. Johan Dzierzon, ¢upnik u Karls- marktu u Gernjoj Sleziji. On je ta nazvao »djevidansko radanje« ili partenogeneza. Zdrava mlada matica s normalnim spolnim organima mora se sparili s trufavima najkasnije do 3 tjedna starosti. Ako to nece biti, onda postoji greska njenih spulnih organa. ‘Takvu maticu valja odstra- niti iz koSnice i dedati drogu ili matiénjak, Mlada sparena matica poéne ved iza par dana odlagati prva jajagca. Da joj se putpune razviju njeni najvagniji organi — jajnici — potrebno je dau kognici ima dovoljno meda, obilno cvijetnog praska i mnogo miadih péela koje maticu obilno hrane. Péele radilice U péelinjoj zajednici najbrojniji su clanovi péele radilice, One su po ini manje od marice 1 trutova, Péele radilice imaju zakr#ljale spolne organe, ne mogu se pariti < trutevima ni nesti oplodena jajades. Péele radilice ubavijaju u péelinjoj zajednici jedan dio dudnosti mate rinstva jer odhranjuju sve leglo. Zbog rada u kognici i van nje, priroda je péele radilice obdarila raznim organima koje matica i trutovi ciaju. Djelavanje tih organa upoznat emo prateci Zivot mladih pécla od prvih dana pa do kraja Ove” Inace kratkog Zivaln, Kad ljeti izvucemo iz koSnice okvir s legtam i péelarna, opazit cemo tmilade tek izlegene péele svijetlo sive boje i sa zausiatkom dijelova kosuljice na njima kako se nesigurno krecu po sad. One su jos toliko nejake da lako padaju sa saéa, a takve ih njihove starije sestre éiste i hrane. Veé nakon dva dana one toliko ojacaju da se primaju tada, Kad 19‘ela onda valja istaknuti, da u péelinjoj zajednici nema neke podjele rada u Ijudskom smislu, veé sav onaj rad Koji péele obavijaju u kosnici i van nj¢ dolaxi sam od sebe, nesvjesno i nagonski. Taj rad ide u korist kako cijele péelinje zajednice, tako iu korist svakog pojedinog diana. Makon, po prilici, dva dana starosti mlade su pécle twlike ojatale da nc i diste tek izleene mlade sestre isto onake kako su starije hranile stile njih. Uskoro one napudtaju taj posao i prepudtaju ga mladima. Slijedeci im je posao da tisie stanice sada od zaostarska koiuljica u njima kako bi ih pripremile da ih matica ponovno zanese. %atim preuzimaju vainiji posuo koji sada odgovara njihove) Zivotnoj dobi. Pripremaju hranu za lidinke starije od tri dana, od meda, evijemog praska i vode i hrane litinke takve starosti. Najmlade licinke stare do tri dana ove miade péele ne mogu hraniti, jer najmlade lidinke primaju drukéiju i boliu hranu — milijeé, koju ove pécle jo§ ue proizvade. Mlade péecle mogu izlugivati mlijeé istom nakon obilnog hranjenja cvijetnim praékom kojeg starije péele sabiratice unuse u kognicu, a koji jos u cvijetu medonosnog bilja sadréi bjelanéevine, masti, minerale i vita- mine. Mlade péele poénu izlutivati mlijeé od po prilici sestog pa du dyanaestog dana slarosti, za koje vrijeme hrane najmlade licinke, ane do tri dana starosti. Od takvih liginki starih do tri dana, a hranjenih. samo mlijeéju péele mogu odgojili malice. je rijeé o podetku vada mladih hi Za vrijeme obilne pase cvijetnog praska, iako ih péelar cvijetnim pragkom hrani, mlade pécle mogu proizvediri mlijeé i nakon duljeg vremena. A kad Zdrijelne lijezde prestanu izludivati mlijeé, mlade péele primaju se drugog posla u koSnici. Od sabiratica preuzimaju cvijetni pragak i nektar. Cvijetnom prasku dodaju nektar i fermente, kvasac koji stvara miijeéno vrenje. Glavom nabijaju cvijetai pragak u slanice saga i napune ih oko dvije trecine. Kad se zavréi_ mlijeéno vrenje, dopunjuju stanice nektarom i kad ovaj dozrije pokrivaju stanice voitanim poklopcima. Tako konzerviran cvijetni praiak mode ostati dugo vremena vrijedan za ishranu pécla. Mlade péele preuzimaju i nektar od péela sabiradica koji im one predaju iz usta u usta, Buduci da je nektar sastavijen od aeéera i razmjerno mnogo vode, potrebno je da se voda iz nektara odstrani. To ptele cine prvo da nektar raznose po praznim stanicama saéa iz jednih stanica u druge, kako bi se suvisna voda iz neklara isparila. Voda se iz nektara isparuje uslijed topline koja vlada u kognici, a koja za sve viijeme uzgoja legla nije nikad manja od 34 do 35 stupnjeva. Isparivanje vode iz nektara péele pospjeduju lepezanjem krila na letu kognice. Kod mladih péela u dobi od 12 do 18 dana, ped utjccajem jake nektarne page, pofnu dlijezde voskovnice izlucivati vosak, Péele mogu 20izlutivati vosak i graditi sace kod topline 28 — 30 stupnjeva, a tolika ye toplina u kegnici na krajevima gnijezda. Kad se péele spremaju da grade sace, abjese se jedne o dnige u lance, a lanci se spoje u guste plasteve pomocu kvadica koje ptele imaju na krajevima nogu, Pred nogama objese se péele kvacicamao péele iznad sebe, a oa kvacive zadnjih negu objese se druge pécle. U takvom polovaju péele neko vrijeme miruju dok ne poénu izlugivati vosak. Srednjim nogama péele prihvacaju izlugene voStane listiée, prenose ih écljustima, mjcSaju sa slinom i grade sade. Gradnja saca najveca je noéu, jer tada kod gradnje sudjeluju i péele sabiradice. Ako za vrijeme jake pase dodamo ptelama pred veter dva ti okvira sa satnim osno- vama, slijedeceg jutra ugledat emo izgradena bijelo saée u kojem se vee cakli nektar. Posljednja duznost, koju mlade pécle obavijaju u kognici prije nego Ppostanu sabiradice, je strazarenje na letu kognice. Na ovem miestu mogu miade pévle prvi pul u Zivotu upotrebili svuje orugje — Zalac. Kad péela ubode drugu péelu probusi joj kruti oklop tijela i Zalac natrag izvuce. Kad pela ubode covjeka ili koju divotinju, buduci da je Yalac nazubljen a ko#a je elastiéna, péela ne moge galac natrag izvuci ved joj se otkine zajedno s otrovnom Zlijezdom. Péela se nekolike dana savija u gréu i napokon ugine. Sve opisane radove obavijaju mlade péele u koSnici do priblizno tri Ujedna Starosti, pa ih zbug Loga zoverno kuéne péele, RaGuna se da péele sabiracice cine jednu trecinu, a kucne pcele dvije trecinc pecla u jedno} koSnici. Za vrijeme jake neklarne page mlade péele postaju sabiradice ranije nego chiéna, jer ih podraguje hogat priliv nektara u kodnicu. ce skupljajui unose u kognicu svu potrebnu hranu, ali kad to potreba zajednice zahtijeva, onc pomadu i kod proviciravanja koSnica za vrijeme velikih vrucina i za isparivanje suvisne vode iz nektara. Ako pak vrijeme zahladi i toplina u koSnici padne ispod normalne, one se zadréavaju u kodnici i ponovno stvaraju potrebny toplinu. Péele pronalaze hranu pomoéu yrlo racvi h Gula ili osjetila. Najrazvijenija su im osjetila za miris, opip i okus i druga koja joé éovjck nije otkrio ali koja se nasluduju. Pazljivom promatragu péele ée orkriti da su im neka neistradena cula daleko razvijenija nego u Govjcka, One ée to pakazati u vise sludajeva ovjeka natjerati na razmisijanje- Nekad se desi lijep sunéan dan i pase ima u izobilju, ali pécle miruju, ne izlijeéu iz koSnice. Za kratke vrijeme nebo prekriju tmasni ablaci i nada oluja. Péele su oluju osjecale dok to guyjek nije ni slutia, Covicka za€uduje péelinje neobitne sigurno snalazenje u velikom zrac- nom prostoru. Kad su péele na pasi, a gust kigni oblak prekrije sunce, one u gustim rojevima presijecaju zrak i strelovitom brainom ulaze u 21svoje kognice. Ne jednomgledao sam taj velianstven prizar kojeg zadivljen Covjek ne mage napustiti dok se i posljednjc péele ne vrate u sv¥oje koénice. Péele sabiracice pomocu rilca sifu nektar iz Zlijezda nektarija medonosnog bilja, privremeno ga smjegtaju u medni mjchur a kad se vrate u kognicu izruduju ga mladim péclama koje ga raznose po sacu, Kad sc ix nektara u kofnici ispari veda i kad je nema vise od 18 do 20 posto, nektar se pretvara u med-i pécle ga poklope vostanim poklop- cima. Medusobno sporazumijevanje ili »gover ptelad otkrio je Austrija~ nae Karl von Fritsch, On je otkrio na koji naéin pécle kad pronadu novu pagu ohavijeglavaju ostale péele u kognici. Otkrivanje pase péela provo- di pomoéu plesa na saéu u briim ili sporijim pokretima tijela u vise ablika, Gime uznaéava udaljenost page kao i smjer pase prema polozaju sunca. Péele u kodnici dodiruju ticalima ptelu koja ih obavjestava o pagi, primaju miris nektara i odlaze na oznaéenu pasu, Na sli¢an naéin mopu se pécle poslati na neku pasu. To je tzv vdresiranje péela«, Cyijetovi odredenog medonosnog bilja kvase seu Seéernom sirupu koji se rano izjutra daje péelama u kognice u malim koli¢inama. Miris cvijeta u sirupu namamit de péele na Zeljenu pasu. fivot péela leti veoma je kratak jer se istrose radom i brzo ugibaju. Raguna se da péele sabiradice dive licti oko 4 tjedna. Samo one péele koje se izledu u jesen kad veé nema pase ni legla za othranjivanje Fie 6 —T7 mijeseci, jer se ne istrose radom. Péele nikad Neti ne zavrgavaju svoj Zivot u kognici, veé napolju. Péela radilica treba za svoj razvoj 21 dan, Od toga je 3 dana jaje, 7 dana li¢inka, 11 dana kukuljica. Trutovi i njihova uloga u péelinjoj zajednici Trutovi se od péela radilica razlikuju krupnim tijelom i duljim jakim krilima. I vid je kod trutova bolje razvijen nego kod péela radilica: Dok se kod péela radilica svako slogeno oko sastoji oko 5.000 fovo slogeno oke ima vko §.000 ofica, a slugi trutovima za ig Matica prilikom parenja u zraénom prostoru. nemaju Zlijezde za izlutivanje voska ni dlijeede va izludi- vanje mlijeci, Trutevi nemaju kosarice za skupljanje cvijetnog praska ni otrovau zdu ni galac. Prirada je trutove kao mudgjake obdarila spolnim organima, Organom u kojem rasiu i sazrijevaju muske spolne 22stanice, zatim organom koji hrani te stanice, sjemenovedima koji na kraju zavréavaju spolnim organom. Trutovi postaju sposubni za parenje po prilici maken 12 dana starosti, Buduéi da se trutovi legu iz neoplodenih jajagaca oni prilikom Parcnja prenose na malice i pécle radilice osobine matice svoje majke. ‘Trutave je prilikom parenja matica potrebno daleko vide nego se ter opéenito. misli. Jedan dio trutova nije spolno sazrio, a drugi dio nije sposoban za parenje. Sto je trutova veci broj, sparivanje matice je brée i sigurnije. Trutovi su sastavni div péclinje zajednice, be: ih nema napretka péelinje zajednice, ni razmnoZavanja, jer su oni kao mugiaci nesioci svakog novog divota u kognicl. Kao takvi kod pécla udivaju posehnu povlasticu da mogu nesmetano ulaziti u svaku kognicu. Jedino trutovi u péelinjoj zajednici ne Zive trajno, kao matica i péele radilice, veé samo za ¥rljeme pasne sczone od kraja oZujka do kraja kolovoza, kad su za sam Zivot i postojanje péelinje zajednice nudni i za napredak zajednice korisni, Stogodignja zabluda da je jedina svrha trutova u kosnici da opleduju miade matice moramo odbaciti kao neodréive i Stetna. Priroda nije mogla biti telike rasipna da dozvali radanje na svijet hiljade trutova, od kojih samo nekoliko njih oploduje mlade muatice, a ostali ogroman broj divi na Stetu péclinje zajednice. Sve sto je priroda stvorila ima svoj smisao i surhu, Tek je éovjek pogrijegio, nije sebi dao truda da razmisli, i shvati pravu ulogu trutova u péelinjoj zajednici, veé ih je c osudio kao stetne jedinke i smiéljao kako da ih unigti ili.da njihov broj sto vise ogranici. U tu je svrhu njemacki péelar Mehring izradia prvi kalup za lijevanje satnih osnova sa radiliékim stanicama, a péelarska industrija podela proizvodit i trutolovke. Pécle se nesvjesno, nagonski, suproistavijaju toj odluci ¢ovjeka. Gdje god nadu i malo prostora izgraduju trutovske saée.Cak i na umjetnim satnim osnovama razgraduju radilicke stanice i grade trutovske u svojoj tednji za trutoyi- maa. Matica jednako kao i péele radilice te#i za Wutovima, puk zancse miado trutovske sace u proljece i onda kad izhjegava zanesti mlado rad: licko saée ved tradi starije i toplije Pécle se u prisutnosti trutova osjeéaju zadovoljnije i sretnije, iako se njima ne mogu pripisati ljudski vsjecaji, Gne to svaje zadovaljstvo i srecu ispoljavaju na njima svojstven nadin, neuporediva marlji radom, Ved u ranoj mladosti sukobilo se u ony gto sam 6 trutovima saznao citanjem, 5s onim Slo sam vidio svojim oéima. Citanjem su saznav da jc jedina svrha trutova u koSnici da vploduju mlade mati da su gotovani i lijentine ili samo troge med koji péele saberu, Kod gusenja pécla u jesen vidio sam da su rojevi prvenci izgradili 23pletarama polovicu trutovskog saga i ovo je bilo napunjeno medem. Fitao sam se kako to da toliki broj trutova éiju sam zaglunu buku cilaveg Ijeta shagao na péelinjaku i a mojem voénjaku, nisu potrosili taj med, Tada nisam bie uslanju da tu zagouelku razmrsim, Istom sedam godina kasnije otvorila mi je off pronicljivi slavenski p&elar Henrih Peternel, koji je nakon deset gudina promatanja i Ispitivanja na svojem péelinjaku i i péelinjaku svojeg prijatelja, utvrdio sto je vedi bro} truieva u kugnici vece su zalihe meda_ Kasnije je na sveuéilignom institutu u Warzburgu znanstveno ispitano i dokazano kakve sve korisne radnje trutovi ohavljaju u péelinjaj zajednici, adnosno da su jednake korisni kao i péele radilice Trutovi ne mogu obavijati u kognici i van nje sve one radove kuje obavljaju péeéle radilice, jer nemaju za to putrebnih organa. Trutovi vet samim svojim prisustvom na sacu s leglom, griju to leglo i oslebodaju ad tag pasla veliki broj péela radilica koje postaju sabiradice. Sto je vedi broj trutova u hognici, v 1oj péela postaju sabiracice, yedi su prinost meda, Ne samo Ato trutavi u kodnici griju leglo, veé stvaranjem topline puspieduju isparivanje vode iz nektara. Osim toga i preuzimaju nektar od péela sabiragica i raznose ga po stanicama sata Neki aulori nagovjestavaju da bi trutovi osim oplodivanja mladih matica mogli imati jo& neku korisnu ulogu u kognici, ali sebi misu dali truda da o tome vise saznaju. Trutovi nisu ni proddrijivei, kako se to misli i vjeruje. Oni se ne hrane medom, pa prema tome ni ne smanjuju calihe meda u kosnii Truteve hrane péele istom hranom kao i sve liginke, smjesom meda, cvijetnog praska i yode, Kad u jesen nema vige padc ni Iegla u kognici, a matics je uplodena trutovi vise nisu u kodnici ni potrebni ni korisni, Pécle ih kao heskorisna usta, radi eckobomicnije potrugnje zimskih zaliha hrane, koja je nekad obilna a nekad i askudna, nemilosrdno izjure iz ko’nice upravijane surovirn zakenom samoocdréanja. Péele trutovima najprije uskrate hra- a onda im izgladnjelima u korijenu nagrizaju krila i izjure iz koSnice. Trutovis nagrigenim krilima ne mogu letjeti, ved padaju ispred kognice gdje propadaju. Ostale koji su se zadréali u skupini na letu wi novi Zivot, u vet zadatak u : opel i bilje i péele bude koSnicama se opet pojavijuju trutovi da izvrge svoj péelinjim zajednicama, Trut se izlege 2a 24. dana, Od toga je 3 dana jaje, 7 dana lis tka i 14 dana kukuljica, \ 24Da li se péele iz raznih kognica raspoznavaju Na osnovi mojih dugogodisnjih zapazunja dogao sam do w da sc péele iz raznih koinica ne raspoznavaju po nekom speci mirisu, veé jedino reagiraju na viadanje péela iz drugih kognica. U prilog takvom mojem uyjerenju evo nekolike primjera. Poznato je da natovarenu péelu, kad se yraca s pase, prima svaka kognica. Promatranjem i razrmisljanjem dolazimo de zakljucka da je ne prima zato ato joj donosi nektar, ved jedino zbog toga éto ona ulazi u koSnicu smireno i sigumo, jer natovarcna i umorna nije mogla dalje. Ako promatramo viadanje straarica na let kosnice primjetit Gemo ovo: kad se vrada s pase péela iz iste ko8nice ona ulazi u kegnicu smireng i sigurno, a straZarica je samo dodirne ticalima, a nekad.ni ne obra¢aju pagnju na nju. Péela iz druge koSnice ne ulazi odmah u koSnicu, vcé oblijece oko Ieta i poletaljke te takvim svojim viadanjem sama otkriva da nije iz te kognice. Strazarice na letu osjeéaju da njen posjet »mirise na kradu«, Kad sc jednom ipak spusti na poletaljku stra%arice se bace na nju, izbodu je i izhace na tio. Kod zamjena mjesta jake zajednice sa slabom koje zamjenjujeme radi toga da jaéu odvratimo od rojenja, a slabiju da ojaéamo péelama, sto mozemo kod takve zamjene ptelinjih zajednica opaziti? Pécle obadvije cajcdnice mimo i sigurne ulaze u druge kosnice, koje se nalaze na njihavom staram mijestu na keje su péele navikle. Kod takve gamjene kosnica ue dolazi do kugenja pécla jer sc te pécle pu nigem ne razlikuju. One mirno ohavijaju svoj posao, kao Sto su ga i do sada obavijale jako u drugoj kosnici- Kod pojacavanja péelinjih zajednica naletom péela iz drugih koéni- ca, né opadamo nikad da bi se péele medusobno tukle, jer nayodno pele iz svake kegnice imaju svoj poseban miris. Tokom mojeg #ivota nebrojeno sam puta pojagavac proizvodne gajednice leglom i pcclama ix pomvucnih kognica, neposredno i bez ikakvih priprema da doslo. Mnogo sam se puta Pi ao gdje su ti speciliéni mirisi koji bi kod neposrednop spajanja morali nazvati kogéenje péela? Péele dodude imaju na kraju zatka s gornje strane mirisnu ili Nasanovljevu dlijezdu koju upotrebljavaju prilikom skupljanja roja u rajnicu i kod prvog procdisnog izleta u proljece. Ali prema svemu onome Sto su mi pécl: otkrile uvjeren sam da mirisne dlijezde kod svih pécla izluéuju jednak miris isto tako kao sto i sve matice prilikom parenja izlu€uju jednak miris privlatan za trutove. 25U péelarsko) praksi ima niz primjera koji potyrduju pravilnost ij¢log stajaligta, Pretpostavka da sc pécle iz raznih koSnica raspoz- navaju po spccifignom mirisu koji ima svaka kognica noudréive je, jer bi na svijetu trebalo postojati 45 milijuna specifiénih mirisa kolike ima kognica pécla. Faktori od kojih zavise prinosi meda Postizavanje prinasa meda ovisi v nekolike faktora: péelinje pase, jakih péclinjih zajednica, vjegta péelara i podesne kognice. Da se ti uvieti moraju postaviti bas ovim redom evo objagnjenja. Na dohroj padi svaka Ge péclinja zajednica u rakama neznalice péclara i smjedtena makar u kakvu kosnicu ili posudu ovu napuniti medom. Ako pak na dobroj paSi imame zajednice s mladim plodnim maticama, one ée razviti zajednice do zavidne jadéine i ako su smjestene u prostranim koSnicama dati dvustruke vide meda. Ako takvim zajednicama rukovedi v¥jeSt péelar bit ce postignuti najveci prinosi. Kognica kao péelarev alat dolazi na posljednje mjesto. Vjest péelar sa svakom Ge kognicom, koja se dade progiriti, postici priblizna jednake prinose. Osvmut éemo se na spomenute faktore onim redom kako sam ih po vaénusti nabrojio. Péelinja paga Na péelinjoj padi temelji se éitavo péelarenje..Gdje je vide ima postizu se vedi pronosi na medu, Danas, medutim, malo ima krajeva u nagoj zemlji gdje se mo%e uspjedno péelariti na mjestu, ved je péele potrebno preseljavati na razne paié ako se hoce postidi vedi prinos. Téelinje pase dijelimo na glavne, koje mogu dati péelaru vreanje, te dopunske koje sluze péelama za razvaj. Glavne se péelinje page raziiku- ju po kraco} ili duljoj evainji s dnevnim prinosom od 5 do 10 kg iduljim prinosima od 1 do 2 kg na dan, koje zovemo tiha pielinja pasa. Od sveukupnog bilja koje nalasime u prirodi, péelarska botanika izdvaja oko 200 vrsta medanosnog i peludnog bilja. Jedno pruga péclama samo ackiar kojeg péele u kognici preraduju u med, drugo samo cvijetni prasak, a trece ono najvrijednije — obadvoje. Mnoge vrste bilja péclama ne prudaju vece koristi jer ga nalaze u malim koliginama ili ako ga ima i vide péele ga ne posjecuju, jer cvate u isto vrijeme kad 26evatu i glavne medonage s vecim postotkom Seéera u nektaru. Tako se i taj broj medznosnog bilja osjetljive smanjio. Sve medonosno bilje svake godine jednako cvate, ali jednako ne medi. Igludivanje nektara ovisi o dovoljno vlage u zemiji i povoljaom vremenu. Bilje najbalje izluéuje nektar iza toplih nodi s jutarnjim rosama i kad su dani topli bez vjetra. Sjeverni i istoéni yjetrovi obustave luéenje nektara dok jugni vjelar otegava péclama let, skrali cvatnju, te na taj nadin smanjuje prinos. Za povoljan razvoj péclin gujednica u rano proljece doprinosi proljetna predpaga koju saéinjavaju: visihaba, vrha iva, vrba bijela, lijeska, Safran, jaglac, misjakinja, crvena i pjegava mrtva kopriva, reZuha livadna, maslaéak ili radi Pryu jaku pcelinju pagu u travnju daje uljana repica, koja se danas sije na velikim povréinama poljeprivrednih kombinata radi dobivanja masnoée, Iako je mjesec travanj poznat po promjenljivom vremenu, aka péele iskoriste samo tredinu vremena cvatnjc repice, peclinje zajednice ojaéaju i sakupe 10 — 30 kg meda po koSnici, Sto zavisi o jakosti péelinjih zajednica i vjeSlini péclara, Med od repive kristalizira se ved nekoliko dana iza vrcanja u krupnije kristale. Med je hijelo sive baje. Na pasu uljanc repice nadoveeuje se vocna pasa, a nekad dolazi zajedna. Repice naime ima vige,sorti, ranije i kasnije, a razmak izmedu pogetka cvatnje jedne i druge sorte je deset dana Od voéaka najranije cvatu kajsije zatim pu redu jive, ire’nie i visnje, deere i krugke, muSmule i dunje, Najveci postotak secera u nektaru i ju tresnje i jabuke, oko 24 posto. Pe jak smjesten blizu Suma u kojima ima mnaoga divijih treganja moze dati dohar prinas. Poslj cvatu jagode, maline, ribiz i ogrozd, Vee prema hirovitosti proljetnog vremena vocna paga daje slabiji ili jaéi prinos. Veéni med takoder brzo kristalizira u sitne kristale. Ugodnog je okusa i arome. Izmedu voéne i bagremove pase u svibnju péele nalaze pagu ua raznom medonosnom bilju .To su: gladué jari, plu¢njak ljekoviti, kozja kry, Sumarica sasa, dabs 2 a, Rurvevijel proljetni, likevac obi ni, gugarka, éestoslavica, podbijel, crni tm, kukurijek, joha ili jalga, topola bijela, brijest, javori, tisa, divlji kesten, lulipan vrtui i drugo. BRagrem nam daje kratkotrajnu ali najizdagniju pasu. Cvate 10 — 12 dana, ovdje u Podravini u zadnjoj dekadi svibnja, Osim naprijed spomenutih uvjeta za dobro luéenje nektara kod bagrema odluéuje i tredi u¥jet, sastav zemijigta i pologaj. Na pjeskovitom zemljigtu bagrem najbolje medi. U ravnici prije oevale nego u brdovitim pologajima. Stara stabla balje mede nego mlada, a vrednija su krognjata stabla od onih u gustom sklopu. Pojedinaéna tu i tamo rasluéa stabla bagrema ne mogu napuniti mediéta velikog broja koSnica, zato trebaju bagremove sume. 27Ima godina kada bagremova pasa potpuno podhaci, kao Sto je hila 1977. kad je bagrem krajem zime promrzao. Bagrem daje vise godina srednje prinose, a po nekih godina prinose po kognici 30 — 50 kg i vise, ved prema jakosti péclinjih zajednica, vsnosno prema sposobnosti ptelara i nacinu péelarenja. Nakon bapremove pase krajem svibnja péele nalaze paSu na ovem, bilju: grahorica, Zalfija livadna, mak divlji ili turdinak, glog, kalina, kupina, majéina duSica, striéak, osjak, krastavei pajasen, katalpa, kelrajterija, glediéija, seradela ili pticja stupa, rezeda, luk, bob, slijez, “a poljska, razligak modri i drugo. lipnju pocinju evasti lipe od kojih uglavnom dobivame cvijetni pragak ali ne i med. Od pojedinacnih stabala izlogenih vjetru ne mofemo oéekivati nista. Zbog plitkih agica lipovog cvijeta sunce i vjetar prije isuge izludeni nektar, nego ga péele uspiju pokupiti. Tz mnogih rasprava i svjedoganstava opreznih i pronicljivih péelara zna- mo da lipe mede samo u gumskim sklopovima zasti¢enih od judnog vjetra s dovuljno viage u zemlji i doveljne vlaznosti zraka za oblacnog i tihog vremena. Naskoro iza hapgremove page evale i dobro medi kineski bagrem (Amorpha Fructiocosa). Gdje se nade na velikim povrsinama daje dobro vrcanje. U ove doba dopunsku pagu za ptele dine: bijeloduh, goroc mak, dimnjaéa ljekovita, lupuh lickoviti, sremza, pucalina, kaéun, gospina papudica, kokogka gnijezdasta, brekinja, dafina, fontanczija, divlja ruga, Zivitnjak, dutilovka, brusnica, loza petolista, mazuran, volujak ljekoviti, piskavica, rutvica, zeéji trn, sladic, dragusac, graskoli- ka, facelja i druge. Pitomi kesten podinje cvatnjom polovicum lipnja i cyate preko tri Liedna, jer ima rane i kasnije sorte, Pojedinatna stabla razbacana po vinogradima i umama daju manje prinose nekoliko kilograma po koSnici. Izrazito kestenove fume daju prinose i do 20 kg po kognici. Fitomi kesten daje prinos same za suhog i toplog yremena. Pljuskavi i kige upropaste kestenovu pau. Kesten daje najvise cvijetnog praska od svega medonosnog bilja: Ako je vrijeme povolino po¢inje gradnja saa i rojenja kao posijedica jake peludne pase. Pocctkom srpnja ili negto kasnije pocinje cvatnjom drijenak (lit- hrum salicaria), gdje ga ima na vecim povrsinama daje u ovo doba dobru pagu za péele, a neke godine i vrcanje- Na drijenjak nadovezuje se paga metvice koju nalazimo na lonj- skom mokrom i mramornom palju kod Novske. Za povuljnog vremena daje dobro vreanje. Na ovoj su pasi péele Ijute, a ako nepovoljna vrijeme pagu prekine pele se lako odaju prabezu. Na podruéjima uz Savu nalazimo svilenicu ili clgansko perje (Ascepias siriaca), koja dobro medi. Uz livadnu pagu napune se medista. 23Djeteline predstav]jaju izdagniju pasu za péele. lako crvenu dieteliny 1 lucernu prvog otkesa zbog dubokih cvijetnih Casica péele manje koriste, djcteline dragog otkusa dobr2 mede péele th dobro posjeéuju, a kud toga izvrge | opragivanye. Bilela i hibridna bijelu djetelina najvrijednije su nage medonose, Cvatu preko cijele pagne sezone, a mede i za vrijeme sue, Najveca im je vrijednost u tome Sto iza otkosa za manje od 2 tjedna ponowno cvatu i mede, Po izdadnosti medenja sliéna‘im je smiljka, smiljkita ili zvjezda- na {Lotus Corniculatus) i dunjica (Medicago lupulina). Zlatosipka (Solidago virga aurea), Ova biljka raste uz rijeke i potcke po medama, pustom zemijiétu i rubovima rijetkih guma. Zlato- Sipka je biljka trajnica ¢iji madzemni dijelovi svake godine ponoyne narasiu preko jedan metar visine. Cvate meiligastim Zutim cvatom od polovice srpnja do kraja kolovaza. Ako je vrijeme toplo i suho daje yreanje. Med je zagasito gute boje 1 ukusan, Ni jedan med, pa taku ni med od zlatosipke, nije sabran sama od bilja po kojem ga nazivamo, jer u to vrijeme cvate i drugo bilje koje péele dobro posjecuju. Med nazivamo po onem bilju ¢iji je nekrar 5 najveéim postotkom zastupan u tom medu, s okusem i aromom koju daje to bilje. U miesecu srpnju i kolovoru cvate vise vrsti bilja, koje cvate kraée ili dulje vrijeme, a neke vrste cvatu i vise od dva mjeseca. To su: Cubar yrtni, suncokret, éidoka ili topinanour, trandovilje, péelinjak turski, izop ili mileduh, ani’ slatki, vodopija obidna, komoraé, glavod, péelnja ljubica, yrbolika, razlidak crveni, gladed evropski, divizma veliko cvjet- naa, lisiina, Zdraljika ili kokotac bijeli, vidac ljekoviti, i tikve ili buce. Suncakret. U krajevima gdje poljoprivredni kombinati siju sunco- kret na velikim povrsinama, pécle uvijek sakupe zimnicu i manje ili vece viskove za vreanje, Sto ovisi o vremenskim prilikama. Livadnu pagu drugeg otkosa ili otave aku je vrijeme povaljno doprinuse zimskim zalihama péclinjih zajednica, U otava je zastupano razno spomenulo medonosno bilje, no kvaliteinu pasu u otavama daju sve vrste djetelina, Heljda predstavija posljednju izdagmiju jesonsku pasa za pdele. Stara sorta se izrodila, nije vis Se medila, slabo je rodila i zato je neslalas nagih polja. Posljednjih godina uzgojena je nova (clraploidna sorta heljde pod nazivom Bednja 4 N. Uzgojili su je nai poljeprivredni struénjaci, ing. Adamié i drugovi, Nova sorta heljde viseg je rasta, dobro medi i daje mnogo krupniog sjemena. Sjetva se preporuta polov! com lipnja na stara dotrajala djetelista u redove da se moze okapati zemlju odmah ked sjetve prokati herbicidom da se heljda otuva od kerova. U Podravini uspijeva i kao postrni usjev nakon Zetve psenice. 29Ranije sijana cvale uw srpnju, a sijana iza péenice evate u kolovozu i rujnu. Zasijana na vecim povrsinama moge dari 20 — 30 kg meda po kosnici. Med je crvenkasto smed, izvrean kristalizira za nekoliko rjedana, ali péele na njemu uvijek dobro prezime. Za Zivot i razvoj péelinjih zajednica pored meda, jednake je vagan evijetni pragak ili pelud. To je mugko sjeme (sperma) pomodu koje se oploduju Zenski cvijctovi bilja. Od udivanja cvijctnog pragka péele proizvede mlijeé, hranu za maticu i za sve lidinke uw kesnici, Od evijelnog pragka nastaje prakticki tijelo ptele. Cvijetni prasak sadrai bjelanéevine, ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine. Cvijetni pradak s raznog bilja sadrdi i razliditi postotak bjelanéevina, Racuna se da najvrijedniji cvijetni pragak s najvedim postotkom bjelanéevina daju vrbe, lijeske i pitomi kesten. Seas Unuk autora knjige i njegova kodnica 30Péele skupljaju i biljnu smolu, koju zovemo propolis, a kejom ablijepe svu kognicu iznutra i okvire u lezajima. Ponekad pécle propali= som suze leto na keégnici. Propolis se sastoji ad biljne smole, balzama, eteriénih ulja i peludi, Pécle ga skupljaju na svim vrstama topola, breza, crnogorice, divljem kestenu, duhanu i jo5 nekam bilj Say med sakuplien s medonosnog bilja zovemu cvijetni med, odnosno med biljnog porijekla, razne baje, ukusa i arome. Péele u prirodi nalaze i drugu vrstu meda, zivotinjskeg porijekla, koji u nasim raznim krajevima ima i razne nazive: medljika, medun, medena rosa i povremeno, kad se usi namnude. U hrasiovim Sumama jay: vee u svibnju, dok se jelov a medljika javija u kolovos duljim vremenskim rac ika sc pojavijuje i ranije tia svakovrsnom drveéu. Ima medljike koja se lako veca i ona za koju treba odredenog iskustva i postupka da se dubije iz saéa. Meda od medljike ima svjetlije i tamne boje. Medijika sadrdi prirodne antibiotike i vige minerala od cvijetnog meda, osobite Zeljeza. Zbog toga je med medlji- Kovac u zapednim zemljama vrlo cijenjen kao hrana i lijek. Osim péelinjih pasa u kontinentalnom dijelu nage domovine, izdad- ne péclinje page malazime u Lici, Dalmaciji i na otocima. Kao i syuda i uavim krajevima lutenje nektara ovisi o povoljnom vremenu, Kad zamede daju visoke prinose i kvalitetan aromatiéan med. Poznate su pase: badema, vide vrsti vrijeska, kadulje, lavande, ruzmarina, planike, draée, tilovine ili zanovjeti i drugih manje znagajnih. Jake péelinje zajednice Viskove meda ne mogu skupili slabe péelinjc zajednice koje zapasje- daju po nekoliko okvira, ved jedino jake péelinje zajednice koje uvijek imaju dovoljno meda, cvijetnog pragka i mlade plodne matice, Takve ih péelar mora odréavati preke cijele pane sezunc. Ako nastane bespagni period one s¢ moraju prihranjivati kako bi normaino tekao razvoj legla. Svako skrtarenje ili odugovlaéenje s hranjenjem ide na Stctu razvoja zajednice i na atetu péelara. Jake péelinje zajednice su one koje zaposjedaju Ijeti 300 — 600 i vise kvadratnih decimetara saéa. alSposoban péelar Péelarstvo je specifitma privredna grana koja se sastoji od vrlo mnogo znanstvenih i prakti¢kih pojedinosti, koje sé ne mogu saznati i nauéiti za kratko vrijeme kao neka druga zvanja, veé za dugi niz godina. Péelar koji ne voli éitati, koji bjedi od knjige, ne mage ni znati niéta o Zivotu péela i njihovim nagonima. On ée trajno ostati u mraku neznanja, Ako takav i uzgaja pcele na srecu, on ce cijelog #ivota ostati praktigni geprtlja. Praksa bez nauke vodi u slijepu ulicu iz koje nema izlaza. Isto vrijedi i za nauku bez prakse. Nauka i praksa moraju ici zajedno pod ruku, Péelariti se i danas moge bez ikakvog znanja, kao Sto to rade nepismeni prostakasniéari »pa Stu bog dades. Medutim, danaSnji péelar prihvalio se péelarenja ne samo zato ato voli pécle, ved i zato da od njih dobije ato vige koristi. Da to péelar mode posti¢i on se mora uldopiti u suvremenu péelarsku proizvadnju, mora s¢ razvili u sposobnog pcelara, a to se postize ditanjem péelarske knjige i dasopisa i praktiénim radom, Péclar pogeinik najvige de nauditi ake ux citanje posjecuje napredne péelare da vidi kako oni s péelama rade. Od njih moge mnogo Sloita nau Péclar treba mnogo ¢itati i mnogo toga nauéiti. U svakom poslu Sto. dalje potrebna je sve vise znanja pa tako iu péelarstvu. Nije dovoljno progitati mjeseéno jedan péelarski éasopis ili na godinu jednu péelarsku knjigu. Potrebno je Gilati nekoliko péelarskih casopisa i mnogo ptelar- skih knjiga. Nikad ne treba #aliti novac izdan za péelarske knjige i éasopise, jer se taj novac péelaru u obliku znanja vraca. Mnogi ¢e péelar pomisliti pa zasto da citam mnogo péelarskih knjiga kad sve one o péelama pribliino jednako piiu. Mcdutim, to nije tako. U svakej péclarske] knjizi nalazi se nedto vrijednog to druge knjige nemaju, jer svi ljudi sve znaju. ko bi zelio saznati sve 9 péelarskoj nauci i praksi, trebao bi ‘itati i prouditi sve péelarske Gasopise i knjige izadle na nagem jeziku u posliednjih 60 — 70 godina. Iz te obimne literature mode se nauéiti daleko vise nego bi netko pumislic, Tko viada kojim stranim jezikom, trebao bi Citati i stranu péelarsku literaturu. Korisno je posjecivati napredne péclare i vidjeti kako se obavijaju pojedini radovi oko pela. Uz naprijed spomenuto potrebno je polaziti i pCelarska predavanja i te¢ajeve. Neugasivom deljom za znanjem i ljubaviju za pécle, péclar ée uz praktiéni rad oko péela vremenom poslali sposcban i napredan péelar. 32Konica BoSli smo do Cetvrtug i posljednjeg uvjeta za uspjesno péelarenje, kognice, péelarevog alata. U ranijim svojim djelima tvrdia sam da se sa svakom koSnicom koja se dade neograniéeno progiriLi mogu pustici jednaki prinost u medu, a to tvrdim i sada. Langstroth-Rootova nastavljaca 33Francuska Dadant-Blatiove nastavijaca Buduéi da sam i u ovaj knjizi obradio dvomatiéan naéin péelarenja moram istaknuti da 2a taj natin péelarenja otezavaju rad nastavci sa poluokvirima, veé nastavci s jednakim okvirima u plodigtu i medigtu kakve su mnogi napredni ptelari i uveli. Za jednake okvire u plodistu i medigstu vodila se kod nas bitka prije vise od 50 godina. Na kongresu jugoslayvenskih péelarskih drugtava u Beogradu 1924. godine donijeta je rezolucija kojom se za suvremene péelarenje usvaja princip: sirokoniski 34oblik okvira i jednaki okviri u plodigta i medigtu, Gotovo sve koSnice koje se danas kod nas upotrebljavaju odgovaraju tom principu. Za péelarenje velikim brojem koSnica, najpodesnija je ameritka nastavijaéa Langstrotk — Rool i Farar. 8 ovim kognicama ne radi se pojedinim okvirima veé cijelim nastavcima. U svrhu progirenja legla u proljece zamjenjuju se naslavei dok se rojenje sprijegava umetanjem praznog nastavaka izmedu dva koji cine plodigte. Péele seu takvim. koSnicama uvijek uzimljuju s dva nastavka ida je gornii pun meda. Pologka s uredajem za selidbu 35Kod oduzimanja meda pécle se odstranjuju iz medista pomoéu kemij- skih sredstava (Benzaldehid) i prevoze na vreanje éitavi nastavei, Za péelarenje avom kognivom treba veée iskustve i znanje, a dok sc ked nas ne uvede mehanizacija, i zdrave i snazne ruke za podizanje nastavaka s medom. Za starije péelare, penzioners, invalide i zene najbolje su poloske. Kad se kognica otvori pludiste i medigte nalazi se pregledno u jednom redu, a kod pregleda podize se samo po jedan okvir, Pologka je podesna i za one péelare koji nemaju mnogo vremena da pa posvete pcelema kao Sto su poljaprivrednici i joS neka zvanja. Poloska je 1 pogledu kolié dobivenog meda (ako s snjom gnade péclarili), sazrijevanja mecla i kvaliteti meda, jednuka svakoj drugoj kegnici. I kod péelarenja lisnjaéama podide se samo po jedan okvir, Na pecetku ove knjige rekao sam da je péelama svejedno u kakvoj se koanici nalaze, maloj ili velikaj od drva ili kamena, ali nije i nesmije biti svejedno péelaru koji kognicam radi. Kod najboljih péclara s velikim iskustvom i znanjem viada uvjere- nje da dobru kognicu ne moge israditi majstor stular ako nije i péelar. Prema tom nesumunjivo najyrijednijem mjerilu trebao bi se upravljali svaki péelar, pa i onaj poneato vjeSt ubradi drveta koji sam izraduje kegnice. Sto je potrebno znati da se izradi dobra kosnica? Kosnica je ptelarev alat, a poslavica kaze »dobar alat polovica poslac! Kognice trebaju biti grudene precizno, toc. mijera i od suhog materijala. Danas ima suvremenih strojeva kojima se mogu svi djelovi kosnica izradili pre .o | toéne, tako da svaki dio kodnice, swaki okvir, pristaje u svaku koanicu. Nije najbolje graditi pojedinatne koSnice, vec veci broj, seriju, jer ce péelar sama tako dodi do sigurno jednake mjere koanica i svih njenih dijelova.Ne valja graditi kosnice neke divljc mjere, veé jedino onakve kakve se kod nas uputrebljavaju — toéne standardne mere. U slu¢aju prodaje kognice divije mjere mogu se prodati samo daleko ispod vrijednosti Ne valja se zanositi iluzijama da se stvori snajbolja kognicaw. Sve Sto imamo davno je prosle kroz sits i regeto i Sto je od tog presijavanja ostalo bez summnje je dobra, jer se time slude svi pCekssi Pokretni péelinjaci i nova lisnjata Preseljavanje péela na ragne pase zadaje péelarima uvijek tezak i mukotrpan posao, Otud i ona izreka da je med svakome sladak samo péelarima gorak. Nevado se i sje¢am napora i nezgoda ked PRESELJA- 36vanja ptcla na razne pade. Koliko puta éovjek promrzne, kolika puta pokisne do koge, a seliti morai jer bagrem ved otvara svoje cvijclove, Neopisive su muke utovara, istovara i postavijanja svih tipova koanica po rugnom vremenu. Mnogi su péclari napuatali seljenje i potradili stalna mjesta s barem dvije page da se oslobode muka i napora seljenja. Starijim péelarima, od kakvih se danas uglavnom i sastoji nag péelarski kadar, to je postalo i nesnoguce. Lisnja¢a sa kusclom Poslije drugog svjetskog rata, kud je seljenje na jake page Like, Dalmacije, otcka | Bosne, postala preokupacija muogih péelara, neza- dedivo sc u nage krajeve Grila AZ lisujada, uvijek spremna za sel i postayljanje na malom prostara Od neizdrdivih napora seljenja nastuly je nezadovoljstvo u kojem se rodila ideja za pokrete péclinjake. Pojedini péelari kupuju rashodova- ne antobuse i u ujih ugraduju AZ lisnjaée, Drugi nabavljaju kamionske { razne druge prikolice, grade na njima metalni kostur i krov, le u njih ugraduju AZ lisnjuéc. Na ave prve pionire stvaranja pokretih péelinja- ka ugledali su se i drugi i take se do danas razvio jedan opéi pokret pdje svaki péelar tezi doci de pukretnog péelinjaka. Prednosli takvih péeli- njaka su odigledne i velike, Otpadaju sve tegkoée i napori koji su pratili selece péelare. U prvi sumrak krene se 5 otvorenim Ictima, a kad se stigne na miesto pase, péelar nema nikakvug posla s péelama, 37Odayna me opsjéedala misao o pokretnom péelinjaku. Razmiéljao sam kakve bih kognice u njega ugradio. Sve kombinacije s nastavljaca- ma i poloskama morao sam odbaciti. jer bi ih u pokretni péelinjak tako malo stalo da se takav péelinjak ne bi isplatile graditi. Preostaju kognice koje se otvaraju olraga, s kojima se najckonumidnije iskoristi prostor pokretnog ptelinjaka, a lo su lisnjace. Sa standardnom AZ lisnjagom ne hi se mogao pomiriti jer me zbog nj nikad nije zadovoljila. Vierujem da ne zadovoljavaju t druge péelare ali se ne mogu samo tako odbaciti jer jo kugnica skup inventar. Prema procjent upudenth péelara u Hrvatskoj su AZ lisnjaée zstupane sa 75 posta. U svojim razmisljanjima o kognici kola se otvara olraga, a koja bi me mogla zadovoljiti, sjetia sam se velikih pologkib lisnjaéa s velikim okvirima Kakvima sam péelario prije rata. Zbog neki nepoveljnih tehnigkily rjegenja za sadanje potrebe odbacia sam je i misao mise zaustavila na Lucovo} lisnjaci koja je po svojoj zapremini, broju i veliGini okvira kakvima i sam péclarima, mogla i mene uprave u svemu zadovoljiti Locova lisnjaéa nastala je prije dva desetlje¢a. Kad je Loc na ramnim jakim pasama uvicio teske nedostathe AZ lisnjaéa (nemogucnos! iskoriftavanja jake pase i gugenje nmajjacih zajednica kod seljenja, sagradio je dvostruko vecu lisnjacu s brojem 2x12 akvira umutarnje mjere 40x30 em i boljom ventilacijom. Ovakve su lisnjace izgradene u Sloyeniji u velikoj seriji i preuzete od naprednijih. péclara u Hevatskoj, Kad je medutim Dragutin Loc obavio recenziju moje knjige »Moj natin péelarenja« zaraziu sum ga kako je sam rekag — mojom revelucionamem metodam ogranidavanja legla za postizavanje vedih prinosa, Jako je Loc poenavao sve moguce nadine ugranigavanja legla u svijetu i kod nas, moja knjiga dala mu je podstrek da ide dalje ou usavrdavaniu svuje lsnjace, da je prilagodi ogranicavanju legla, U tu avrhu sagradio je kasctu s tri okvira sa Hanemanovom regetkom u koju se pred glavau pagu ograni¢i matics i kad se izvadi prozor plodista, kaseta se postavi poprijcke sve do plodignih okvira. Ovim se naginam cijela kognica sa svuja 24 akvira pretyara u mediste. Potrebno je da se na over mijestu osvrnem na jedno novo otkrige iz Zivoia pela nepoznato nasim plelarima, Do sada se vjerovalo da se ptele uglavnom istro$e radom kod sabiranja nektara J cvijetnog praska. Medutim, ispitivanja vena na inozemnim naucnim institutima poka: gala su da se péele najvige istrode uzgajanjem legla, radom svojih dlijezda, te da péele koje ne uzgajaju leglo 2—3 puta dulje Zive. U praksi se to i potvrdilo, jer su péele golovo ditave sezone sabirale med bez vidljivog opadanja broja péela. Buduci da se kascla s maticom nalazi izvan zaokrugene cjeline gnijezda péclinje zajednice, péele saée u kaseti 38,éa bez kasete Lisnja TRPAARUAORUNA HUUTAuAAATiG? TRVELUYUUEIE RADE A eh iri okvir Kaseta sa cet 39né zatrpavaju medom ved se tu nalazi samo legio. Prema potrebi oduzima se povremeno jedan do dva okvira legla bez péela i vrati u ko&nicu, a u zamjenu doda prazno sa¢e,da ga matica zanese. T mlada matica uzgojena i sparena negdje na strani u nukleusu, moze se zajednao s ptelama i leglom pomocu kasete dodati zajednici. Kako je ovo jedinstvena kognica za dvomatiéne péclarenje i ogrania- vanje legla, jer se u njoj i u jednom komadu nalazi ave potrebno za takvo péelarenje, usvojia sam je za pokretni péelinjak. Preuzeo sam ko&nicu i Locovo iskustvo koje ‘se podudara s mojim iskustvom, a wu pogledu tehniékih rjesenja dedao nedto svoje, Kod gradnje ove kognice izostavijeni su neki dijclovi koje ima Klasiéna lisnjaéa i pronadena praktiénija rjesenja. Kaseta je prosirena na 4 okvira tako da cijela kednica ima u sezoni 28 okvira ili 336 kvadratnih decimetara sa¢a. Hranilice — zamisao mojeg sina — gra- dene su da ne propustaju hranu, da se péele u njima ne utapljaju, da se bez trenica (rajbera) lako skidaju i postavijaja i da seu njih lako sipa hrana. Svaka hranilica sadrai 2 litre tekuce brane. Razmaci reguliraju 12 milimetara giroke ulice, a Sipke na kojima stoje okviri podignute su 3 cm od podnice, Jedno i drugo daprinosi beljo} ventilaciji kognice, Gornja poloviea vrata providena je ventila- cionom mrezom, a zatvara se poklopcem. Unutarnje zbjedigte uz pri- a0sustve kasete sadrdi 27 litara prostora u koji stance uke 3,5 kg péela, Zbjediste bez kasete sadrdZi 54 litara prostora u koje stane 7 kg pela, ake je péele potrebno zatvorili. Svaka kognica ima dvije hranilice, 2 ulodka s plastif&nom mrezam za dobivanje propolisa i 4 zimska ulodka od lesonita koji se umecu u prozore kad se uklone hranilice i ulogci 3 propolisom krajem paine sezone. Progelje koanice gradeno je ad daske iznutra, u sredini stiropor i lesonita izvana. Leto je 2,5 cm visako po eijeloj Sirini kugnice. Regulira se letinom letvicom koja ima proljetno i jesenska leto i ¢egalj za zimu, Kad se letina letvica preokrene potpuna zatvara lete. Lisnjaéa je najskuplja kodnica ali jedino prikladna za ugradivanje u pokretne ptelinjake, Zbog toga — htj ine htjeli —lisnjaca kod nas dolazi u prvi plan za intenzivno iskorigtavanje péelinjih pada pomodu pokretnih péelinjaka, Pomoéne koSnice i nukleusi Péelarska je praksa pokazala da se suvremeno péelarenje danas ne mde ni zamisliti bez pomodnih koSnica 2a sve tipove kognica podjed- nake, U pomocnim koSnicama péclar ima uvijek rezervne mlade matice i ivi materijal péele i leglo za pojaéavanje pred glavnu pagu nedovoljno razvijenih proizvodnih zajednica. Od vise pomucnih kognica ptelama i legla, sastavljamo nove péelinje zajednice’ ili nukleuse kojima dodajemo zrele matiénjake. Pomogne kognice grade se muanje ili vede one mjere okvira kakvima péclarimo. Kad pred bagremovu pagu spajam dvije zajednice koje su zimovale u istoj kosn jednu maticu s dva okvira péela i legla uklanjam i smjestam u pripremljenu pomoénu koSnicu, ovim redom: kraj stijene koénice okvir 5 hranilicom, zatim dva okvira péclama i leglom, jedan s izgradenim praznim sa¢em | pregradom. Pomodu page ili wrihranjivanjem, od ta dva okvira péela | legla cazvije se do kraja paine sezone jaéa péelinja zajednica na deset okvira maje mjere: svaki okvir sa 12 kvadratnih decimetara saca. Od tih deset okvira, Sest ih je izgradeno na satnim osnovama i to save lijepo i pravilno, Tako. pomecu pomocnih kesnica dubivamo svake :ddine mlado praviloo- izgradeno sade. Péelama i leglom ed pomuénih kognica mogemo sastavljati i nuke leuse. Sto su lo nukleusi i kakva je njihova svcha? Nukleus 2naéi jezgro koje se sastoji od péele i legla, a kujem se dodaje matiénjak. Pagom ili 41razvije seu nuklensu manja peelings zajednica do 4 Jude za ljetue potrebe péclinjaka, amjenu star ‘aj cijelog nukleusa. wee prihranjivanj okvira. Nukleu tmaliva, Obezmatigenc zajednil dodaje se sad ee eae Blok od 9 pomucnih kognica lisnjaca 42Kognice nepokretnog sa¢a U tu skupinu koSnica ubrajamo pletare od slame, veskare od Siblja, sanduéare od dasaka i dubovine od aupljih stabala, Takve kognice zastupane su u na$oj zemiji i danas s preko 30 posto i o njima bi waljalu povesti racuna. Broj takvih kosnica u poslijeratnim godinama anatno je opao zbog intenzivne obrade zemlje, upotrebe otrownih sredstava za zailitu bilja,-slabih péclarskih godina, a dijclom su tome krivi i sci koji su uvijek pisali samo a tome kako cema preseliti péele iz pletare u okvirnu kognicu, a nikada o tome kako se i takvim kognicama dade péelariti Smanjenjem broja prostih kosnica, vusku se ¥ anastali manjak pokrivao se uvozom. Svojevremeno podela se vjerovati da su kognice nepokretnog saca odigrale svoju vlogu., da mogu biti otpisanc, Mcdutim, na jakim 1 duljim pagama okvirne su kognice bile napunjene medom ali su ostale bez péela. Tada su péelari potradili preostale prostokosni¢are, tragali aa prirodnim rojevima i iskucancima, da svoje oslabljene zajedn éaju péelama. Razvila se trgovina prirodnim rojevima i iskueane’ ona ima buducnust. Ovo poglavlje o konicama nepokretnog sada nije prostokogniéare koji ne Gitaju i do ko doi, Ove je napisano za one péelare koji uz okvirne kognice drée vedi ili manji broj pletara za dobivanje prirodnih rojeva, matica i voska. Isto take napisa- no je i za one koji bi u kraju s debram (ranom, peludnom pasom, osnovali péelinjak s pletarama za proizvodnju i prodaju rojeva i iskucuaca, tanje proizvodile, apisano za one Péclarenje pletarama Péelinje zajednice u pletarama rano se raevijaju chug velikug, aa razvoj péclinje zajednice, povoljnog saca, a i zhog smjestaja meda na najboljem mjestu u yrhu pletare iznad gnijezda pelea. Ponekih aimu Covjek se upravo zacudi kako pletare mogu s malim zalihama meda prezimiti Za povoljnog vremena i dobre pase ptclinje se aajcdnice u pleta- rama obiéna raje vec krajem traynja iu prvoj polovici svibnja. Pletare pustaju po dva pa i tri raja. Ako je godina 4a péelarenje poveljna obitne se Tojevi prvijenci na potetku koloveza opet roje pustajuci parnjke. Na 43dobroj pasi mogu i takvi parojei izgraditi pletaru sa sa¢em i upskcbiti se gimnicom. Svaka pletara koja daje dva roja, daje dvije pletare saca_ Prekobrojne pletare mogu se u jeseni iskucati, iskucanci prodati, med izvreati, a sace istopiti na vosak. Nakon takvog péelarenja modemo reci da uz med proizvodimo i vosak. Mogli bismo reci da se posao s pletarama sastoji od svega nekaliko gahvata u pagnoj sezoni, U proljcée podreivanjem saéa za vosak podrazno prikranjivanje za stimuliranje rojenja i pospremanje i razusi- Ijanje rojeva. U skucavanje pletara koje iskljucujema iz dalinjez rasploda, razagiljanje iskucanaca ili koristenje na vlastitum péelinjaku. Potrebno je k tome joé dudati da se rojevi u pletarama, ako il ostavljame za rasplod i ako podbaci jesenska pasa, moraju prihraniti Bududi da je svake godine pulranja za rojevima i iskucancima veda nego te ovih ima, to ujedno ukazuje i na put kojim bi pojedini péelari u krajevima s bogatom ranom peludnom pasom trebuli i Osnivanjem vecih péelinjaka s pletarama za proizvodnju rojeva i iskucanaca popunila bi se i ova praznina u nagoj péelarskuj proievednji. Gdje se mode uspjesno pcelariti pletarama Ake bi se netko odludio na péelarenje pletarama ili drugim prostim kegnicama za proizvednju rojeva, iskucanaca i vuska, onda dolaze u obzir krajevi uz rijeke i potoke gdje ima u velikim kolidinama rane peludne pase od ragnih vrsta_yrb: lijeska, joha, topola i drugog medonosnog i peludnog bilja. Zalim razne vrste veéa, bagrema itd. Da neki kraj ima dobru ranu peludnu padu, nedovoljne vjeSt péelar moéi ée to ocijeniti ako u ofujku i travnju za lijepih toplih dana vidi na poletaljkama kognica mnuge péela's punim kogaricama peluda raznih boja. Najsigurniji pokazatelj ée mu bili ako u tom kraju padaju prirodai jevi veé krajem travnja i poéetkom svibnja. Takay kraj ima sigurne bogalu peludnu pasu, a pelud je zapravo kvasac rojenja. Cvij i prasak ib pelud je nezamienijiv, bez njega péele ne mogu Zivjeti ni razvijati se Jednake je vaino da u tom kraju ima dobre ljetno jesenske page kaka bi péele mogle osigurati sebi zimnicu. a4Osnivanje péelinjaka s pletarama Za osnivanje péelinjaka s pletarama potrebno je u proljece nabaviti prezimjele péelinje zajednice u pletarama ili nesta kasnije rojeve, Ako nabavime prezimjele péelinje zajednice onda cemo ved istog proljeda imati od njih rojeve. Ako se odlucime aa kupnju rojeva, onda te rojeve morame ove godine uzpajati, a tek slijedeée godine imat ¢emo od njil rajeve, Kome se ne Zuri moze i na taj nagin podeti. Péelinje zajednice u pletarama nabavijaju se nakon uspjeénog prezimljenja, krajem odujka ili poéetkom travnja. Birati valja one péelinje zajednice koje su se prosle godine rojile, jer ane imaju mlade matice, Najbolje je kupovati rojeve drugence iz progle godine, jer oni imaju mlade matice i mlado sade, Ne valju kupovati preteske pletare s puno meda, veé srednje tegke s mnogo péela. Ne valja kupavati péele iz istag mjesta ako su ane veé izlazile na pagu, jer ée se vradali na svojc staro mjesto i tamo ugibati. Kad pcele. veé izlaze na pagu valja ih kupovati iz udaljenosti preko 4 km. Ako se péele u pletarama kupuju u istom mjestu, onda se one moraju prenusiti za vrijeme zimskog mirova- nja dok jo$ nisu izlazile napolje. ‘Takvo premjegtanje mora se obaviti vrlo oprezno i tiho, da se péele ni najmanje ne uzbune. Pletara se zaveze u plahtu i namjesti ma dupgu jaéu motku koja se ne savija, Pletare prenose na ramenima dyojica, Zadnji pridrzava rukom pletaru da sc ne Ijulja. Pletara se nakon dopreme pustavi na odredeno mijesto, plahia sumo razvede i ostavi ispod pletare. Valja paziti da je leto oslabodeno radi zraka. U jutro kad se pele uslijed hladmoce povuku u pletaru plahta se ukloni. Péele u pletarama kupljene iz vece udaljenosti prevoze se kolima. Veliku pagaju treba pusveliti pakovanju. Sto je put lodiji to pakovanj mora biti pagljivije. U prevozno sredstvo treba nasuti sto deblji sloj sijena ili slame, a u ovo uglaviti pletare vrhom prema dolje. Pletare treba pevezati plahtom rijetkog tkanja da propusta dosta zraka. Péelinjak s¢ moze osnovati i rojevima. Nabavili treba rane rojeve, i teze od 2 ka. Roicvi su najpogelinili u prvoj palovici svibnja u po¢erku hagremove pase, Tada oni bez péelareve pomoci izgrade sve sace u pletari i osiguraju zimnicu. Zbog loga su rani rojevi i najskuplji. Sade u pletari moze izgraditi i kasni roj, ake ga péelar prihranjuje. Za podet- nike je bolje da kasne rojeve izbjegavaju, Doprema rojeva teSkih oko 3 kg i vise, iako se oni prenose iz vecih udaljenosti, vrlo je nesigurna. Znamo da roj uzima.sdbom hranu za 3 dana. Ako ga podvegemo gustom tkaninom i utrogimo mnogo vremena na njegovu dopremu on se moze uguiili, Iz pletare ée tei med kojeg ispustaju ugudcne péele. Takvorn je nepaznjom uguseno dosta jakih rojeva ne samo pocetnicima, ved i iskusni pcelarima. 45Péelinjak s pletarama Kupliene péele u pletarama ili rojeve valja smiestiti negdie u yotnjaku da im do podneva obasjava sunce, a popadne da su u hladu. Takvo mjesto treba biti ocjedito i suho, jer péele ne uspijevaju na viagnom polodgaju. Mjesto trcva da je ogradeno kako do péela ne bi mogla stoka ni perad. Valja voditi ratuna io tome da péele budu smjestene malo po strani kako za ljctnih vrucina ne bi napadale ukuéane i stoku. Péele za Ijernih vrudina rade napadaju éovjeka ako neSto radi u njihovoj blizini. Ne samo Sto covjckove kretnjc draze péele, vee napadaju i zbog mojenja, jer to péele izaziva. Kad Govjek mage kosom, neSto okapa, tovari sijeno ili ako domacica okapa puvrex, pécle ce napadati. Takvi poslovi trebaju se obavijati ujutro ili pred veéer- Konji ne smiju Ijeti u neposrednu blizinu péela. Péele ¢e th napasti zbog ostrog zadaha po znoju. Bilg je vise slutajeva da su pécle izbole konje u tolikaj mjeri da su oni uginoli. Péelinjuk s pletarama autora knjige 46Pripremanje novih pletara Pletare se kod nas izraduju u Hrvatskom Zagorju. Pletu ih seljaci svake zime uvijek ; riblizno jcdnake veligine, aka 25 1 zapremine. Pletu s¢ od ragene slame, a Sivaju likom od lijeske. Naruéili se mogu kod Péelarske Centrale u Zagrebu, Gajcve U nevu pletaru treba u polovici ne provucdi dva unakrsna Slapi¢ca na koje ée se sace nasloniti, Bez takvih Stapi¢a moze se mlado sade napunjeno medom za vruéih dana samo od svoje tedine, srozati na podnicu. Kad toga mode stradati ved! broj péela, a i matica. Na novoj pletari treba rupice oko pletarine uke na yrhu zamazati ilovaéom jer pécle na kednici ne tmpe pukotine, Tako pripremljenu plelaru ircba negdje objesiti. Nije dobro ake pletara stoji na kakvoj polici, dau nju mogu zalazili misevi. Iz pletare koju je zagadio mis roj ce svakako pobjeci. Kosnice od dasaka U krajevima gdje nema slame, a ima drva i dasaka, lako je svakom Péelaru imale vjestom drvu sagraditi kogmicu od pet komada kracih dasaka. Daske su najbolje od 25 mm debljing, takozvane colarice, kaka se daske obitno rezu. Drvo neka je mekano: jela, smreka, lipa, vr topola: Ne valja graditi kognice od tvrdeg drva, jer se lett ugriju i ispucaju, Evo kako Cem sagraditi kesnicu, Iskrojimo dvije daske duge 40 cm, pri vrhu giroke 25 cm, a pri dnu 30 cm. Druge dvije daske krajimo takeder 40 cm duge, vihu giroke 30, pridnu 35 cm. Kad se ove daske sastave davlima dohije se unutarnja Supljina 25425 pri vrhu i 30x30 cm pri dnu. Odozgo se pribije puklupac 30630 em veliéin Ovakva koSnica sadrzi ukv 29 litara zapremine. Pri dnu kognice izrede sc Ieto 2.cm visoko i 10 cm duga, koje se dade suziti i progiriti zasinam lava se kognica u polovici visine probusi na sve Cetiri strane, te krox rupe provucu letvice wobliku kriga na koje se naslanja sauce. Podnica Ba se u obiénu pletaru ili kegnicu od dasaka péele mogu podragnim prihranjivanjem nagnuti na rojenje, a rojevima u bespagno. wijeme 47prihranjivanjem omogucili Sto bréu izgradnju saa, potrebno je sagra- ditt podnice pomoéu kojih se péele mogu prihranjivati. Podnicu emo sagraditi ovako: iskorojimo dasku oko 50 cm duljine i isto tolike Sirine, Podnica — hranilica Na ovu dasku pribijeme uz vanjski mb dagice oko 15 cm Sirine 11,5 cm debljine, U polovici podnive dobit éemo 1,5 dubok praster s promjerom 20x20 centimetara. Prije nego pribijemo prednju dascicu, na jednom uglu probusimo rupu oke 15 mm, a isped te rupe prorezemo kanal Sirok i visuk oko 1 cm koji vodi od rupe u unulragnjost pednice. Kroz ovu rupu pomotu lijevka lako cemo i brzo hraniti le u pletari. Da se péele ne ulapljaju u unularnji prostor pribijemo nekolike tankitt letvica, a da podnica ne propusta hranu zalijemo je vrelim voskom. Podmeti Uz podnice k pletarama pripadaju jo’ i podmeti. Podmet mode biti pleten od slame, visok oko 20 cm ili sastavijen od 4 dascice iste visine. Kad roj izeradi svu pletaru sacem, a pasa jeS traje potrebno ga je 48Plelara s podmetam i hranilicom prasgiriti podmetom, Kod jakih pasa ponekad treba i vise podineta. Pécle produljuju saée u podne, a matica ga zanese. Podmete koristimo i kod nerojevnih pletara. Aku il progirimo padmetom omoguéuje im gradnju saca koje éemo iduéeg proljeca podvezati i pretopiti na vosak, Podrezivanje saéa u proljece U ranv proljece éim vrijeme dopusti skidaju se ispod pletaure podmeti postavljeni proslog ljela. Sve sace koje je izgradenu u podmetu izreze se za vosak, Istovremeno izrede se | div saéa iz pletare, Podrezi- vanjem saéa u pletari moze se obavili na dva nadina. Ili se izrede sve saée u pletari do polovice visine, ili se izrede jedua polovica ali mnoga vise sve do mednih vijenaca, a droga polovica drugo proljeée. Tim drugim naéinom obnavijamo sage u pletariu dvije godine. Podreziva- njem saca u plelarama uz vosak dobijamo i mlado sade, na kojem ée se ptele bolje razvijati, a imat cemo jedrije i zdravije poele. U staro saée rado se zavlace voskovi moljci i drugi naraetnici péela. 49Na pragu aktivne péelarske sezone Razdoblje kad se péele u proljeée poénu razvijati i izlaziti na padu pa do kraja jeseni dok pasa ne prestane zoverne pasna sezona, aklivna péelarska sezona ili vegetacioni period. Sve te nazive uputrebljavame za isli pojami, svi oni znace isto. U svim péelarskim éasapisima { knjigama nalazima manje wide jednak opis radova kod péela u toku paSne sezone, radowa koje je postavila, obogatila i usavréila dugogodiénja péclarska praksa. Ti radovi moraju se uvijek ponove i svuda ponavijati i oni su jednako korisni kako za podetnike, take sve starije péclarc. Pocelnik ce preky lih radova saznati sve Sto mu je za péelarenje potrebno anati, dok ce starim péclarima to biti s jodne strane podsjetmik da pojedine radove ne zaborave u prava vrijeme ohaviti, a s drupe strane naéi ce u dobroy péelarsko} knjizi rjesenje za pojedine radove kad th njihove znanje ignevjeri. Prve pogreske pocetnika Pécle se braze minoie ali jog hee propadaju. (Katalinié) ype nase Tjude uo zamosu mladosti privukle suo péele svajiur marljiyim radom i svojim prinosima meda, Nabavili su péele, pospre- mali rojeve, poveéavali broj kagnica, a nakon godine, dyije peele u proljece nisu izlazile iz kosniva, uginule su, Golovo svaki podetnik »obolia od tzv, pudetnicke bolesti To je tegnja za Ho vise péelinjih azajednica u koju svrhu ragrojavaju péele prcko svake dopugtene mjere i styaraju slabice koji padlijezu invayiqy voskovih moljaca, nosemozi, a u jesen napadu tudica i taku

You might also like

• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7865)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25892)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20064)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5810)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3045)
• Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  

  From Everand

  Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  Nicholas Frankel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (10370)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Brontë

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9974)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13227)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2486)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  Leo Tolstoy

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7503)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2507)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2558)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12954)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2569)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5719)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6534)
• The Iliad: The Fitzgerald Translation

  

  From Everand

  The Iliad: The Fitzgerald Translation

  Robert Fitzgerald

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5646)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 5 out of 5 stars

  5/5 (3300)
• Wuthering Heights Complete Text with Extras

  

  From Everand

  Wuthering Heights Complete Text with Extras

  Emily Brontë

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9955)
• The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9762)
• The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9054)
• Stardust

  

  From Everand

  Stardust

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (8143)
• Life of Pi: A Novel

  

  From Everand

  Life of Pi: A Novel

  Yann Martel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13473)
• The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  

  From Everand

  The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  Stephen Mitchell

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7771)