G.F.taranov - Hrana I Ishrana Pčela

AGRO-IDT
HRANA I ISHRANA PCELA

Autor: G. F. Taranov
Nakladnik
NERON d.o.o., Bjelovar, Palmoticeva 5
Tel. 043/241-277, Fax 043/247-428
Web site: www.neron-book.hr
E-mail: neron@bj.htnet.hr
G. F. TARANOV
Za nakladnika
Ante Perkovic
Graficka priprema
NERON d.o.o., Bjelovar
Strucna redaktura
Tomislav Fejes
Naslov originala:
Hrana i ishrana pcela, IV promijenjeno i dopunjeno izdanje
HRANA
I ISHRANA PCELA
Tisak i uvez:
Studio Modema d.o.o., Zagreb
za Hrvatsku NERON d.o.o., Bjelovar
ISBN 953-6698-25-0
eIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveucilisna knjiznica, Zagreb
UDK 638.13
Taranov, Georgij, Filipovic
Hrana i ishrana pcela I G. F. Taranov
Bjelovar: Neron, 2006.
Prijevod djela: Korma i kormlenie peel.
ISBN 953-6698-25-0
l.
II.
Peele - - Ispasa
Peele - - Prihrana
460310064
Bjelovar 2006.
DVOD
G. F. TARANOV

U knjizi su navedeni podaci 0 osnovnoj hrani pcela, njeno
kemijskom sastavu i fizioloskom djelovanju, 0 moguc~ostim
zamjene meda secerom i peludi, koje usv.~jaju peel.e. O~lSani s
nacini osiguranja pcela hranom u razno vnJeme godme, nJeno pri
premanje i hranjenje pcela njome.
U drugom izdanju knjige, u usporedbi sa prvim, posvecena j
veca pozornost medenju biljaka i sakupljanju nektara od stran
pcela, potpunije je opisana probava hrane kod pcela i pr.erada nek
tara u med i konzerviranje peludi. Osim toga, navedeni su poda
o utjecaju zaliha hrane na kvalitetu uzgoja pcela, 0 iskoristavanj
secerno-mednih
pogaca.
Knjiga je namijenjena pcelarima.
1 za razliku od vecine covjeku korisnih zivotinja, ne sarno

pee:~ ljaju hranu, vec je i preraduju radi dugotrajnog cuvanja,
dae~aieto je br~n~ o~ ~e.prij~telj~ i stetoe~a~ r~~uliraju ?jen~
en tr gsnju Ijeti i znru. Pcelinje zajednice mogu zivjeti 1razmnozavati
u ~upljinama drve~a b~.zu~e~al~ e.ovjeka: ?dle~eli r?j s pcelinjaka
jesno sebi izgrad1 gnijezdo 1 ZlV1u duplji drveta, 1obrnuto, za~dnica preseljena .iz duplje u .su,vremen,,: ?kvimu ~osnic~ uspje1no zivi. radi i proizvodi u uvjetima kultiviranog pcelarenja.
f;
Peele zive u zajednicama koje se sastoje od vise tisuca jedinki. Zajednieki zivot velikog broja jedinki u pracesu evolucije
omoguCio je u pcelinjoj zajednici stjecanje osobina, koje dopustaju
da ih priblizimo visim zivotinjama. One u svom gnijezdu reguliraju temperaturu, vlaznost i provjetravanje, kako ljeti tako zimi. Na
ove procese i aktivno zagrijavanje, pcelinja zajednica trosi skora
polovicu hrane od ukupnog utroska.
Peele su prilagodene
usko specijaliziranoj
hrani. One up orabljuju sarno dva osnovna vida hrane - nektar i pelud, koje saku~ljaju s ~vjetova biljaka. Cvjetovi privlace pcele i druge insekte
time ~to im nude hranu, a insekti, sakupljajuci nektar i pelud, ostvaruJu. u~akrsno oprasivanje cvjetova, koje je nuzno za njihovu
oplod~~u 1 plodonosenje.
Markantno obojeni cvjetovi, od kojih
mnogi l~lu~uju jos i aromaticne tvari, insektima omogucuju brzo
pronalazer:J~ hrane i istodobno efikasno oprase cvjetove. Medu
mn090bro]mm vrstama insekata - oprasivaca medonosne pcele
zaUZlmaju izuzetno vazno mjesto u oprasivanju biljaka.
st~;el~ p,~era~uju nektar u med i pohranjuju (konzerviraju) pelud,
zaliha koncentrirane hrane.
da e 11l]1 ~ed, peelinja hrana v-sarna po sebi predstavlja vrlo vrijeu ; pro1zvO~ 1 za covjeka. Covjek moze za sebe dobiti med sarno
me~~ kSl~caJu ako od zajednice oduzme sve ili sarno dio zaliha
oJe su pcele sakupile.
Pc {aJ~c1 uVJete za dobru ocuvanost
v~~ P?eetku
razvoja pcelarstva
Urti.~t~ Je?e~ su od dijela zajednice
vaJuCl peele ili ih osudujuci
med se dobivao vrlo jednostaiz gnijezda oduzimali sav med,

na umiranje od gladi. U proljece
v
naredne godine, za vrijeme rojenja, pcelar je obnavljao broj zaje

niea, smjestajuci u kosnice izasle rojeve, au jesen ponovo unistav.,
dio zajednica i tako je postupao svake godine (rojidbeni siste
pcelarenja). Medutim, uz porast znanja 0 biologiji pcela, nade
su nacini koji su navodili pcele da sakupljaju vece kolicine med
od onih koje su im bile potrebne za ishranu. To je omogucilo uz
manje sarno viska meda i ocuvanje pcelinje zajedniee tijekom cijel
godine. Nastalo je suvremeno raeionalno pcelarstvo, izazvano t
ma glavnim otkricima u biologiji pcela i na njihovim osnova
nastalim pronalaseima.
1. Godine 1914. ukrajinski pcelar P. I. Prokopovic, izuciv
specificnosti izgradnje pcelinjeg gnijezda i izgradnje saca, prvi .
u svijetu izumio kosnicu sa okvirima. U njoj je pcelinja zajedni
izgradivala sace u drvenim okvirima, koje je moguce lako vadi
premjestati, dodavati itd. U kosnici sa okvirima moguce je pregl
dati sace pcelinjeg gnijezda ne razarajuci ga, tocno utvrditi stanj
zajedniee i pruziti joj pomoc u neophodnim slucajevima.
2. Godine 1857. njemacki pcelar I. Mering izumio je satnu 0
novu - list voska, u kojem su utisnute osnove staniea. U takv
satnoj osnovi, postavljenoj u okvir kosnice, pcele su izgradiv
zidove staniea, pretvarajuci osnovu u sat. Ovaj izum omoguci
je pcelaru da utjece na razmnozavanje pcela, na povecanje bro
radiliea i ogranicavanje uzgoja trutova, koji pojedu mnogo me
ali ne sudjeluju u sakupljanju zaliha hrane,
3. Godine 1865. ceski pcelar F. Hruska izumio je vrealjku - ured
koji vrea (izbaeuje) med iz saca pomocu eentrifugalne sile,
razarajuci ga. Ovaj izum je pomogao povecanje sakupljanja me.
pcelinjih zajedniea, jer sace se poslije vreanja meda vraca u kosni
radi ponovnog punjenja medom.
Povezivanje ova tri izuma doprinijelo je razradi takvog 5
sterna pcelarenja, pri kojem su pcelinje zajedniee pocele d
vati bitno vise meda, nego sto im je bilo neophodno za vI
stitu ishranu
tijekom godine. Pojavila se mogucnost da
izobiljem dopunskog meda nadoknade utrosci rada i sredst~V
za odrzavanje pcelinjaka bez unistavanja pcelinjih zajedmc
vi
~ogucnosti
pcelara da utjece na produktivnost pcela
J(a~~Jeorasle. Izueene su zakonitosti proljetnog razvoja pcelinjih
jo~VI ~ ~ ustanovljeno je da snazna zajedniea ima bioloske
za1edrue;a uzgoj dopunske kolicine pcela iznad one, koje uzgaja
pr~c~:ea bez u~eeaja pe~lar~. Prak!ien? iskori~tenje o~~ pricuve
zaJe uie se u vidu formiranja proljetnih odvojaka, kojima se za
Jpovecava broj peela.~a sa~uplja!lje meda, u usporedbi sa
zajednieama koje su se razvijale pnrodrum putem.
~g~~
Ova metoda omogucuje da se prirodno rojenje zamjeni efikasnijim - umjetnim.

U sadasnje vrijeme istrazivacka misao usmjerena je ka otkrivanju i realizaciji mogucnosti daljnjeg povecanja prinosa meda
putem povecanja ~valite~e pee~a, uzgojenih. u zajednieam~, ~' ~jihovih sposobnosti da za jedan izlet sakupe 1 unesu u kosnicu VIse
nektara, uzgoje vise licinki, izluce vise voska.
U ostvarivanju svih suvremenih metoda drzanja i uzgoja pcela
odlucujuci znacaj ima racionalna opskrba pcela hranom. Mada
peele sam~ reguliraju svoju ishranu, skupljajuci u prirodi potrebnu
im hr~u, .IStOi pcelar mora i duzan je da na presudan nacin utjece
na ~~zIm ishrane pcelinjih zajedniea: da ih opskrbi optimalnim
kohema~a hrane, koja im je potrebna u raznim periodima sezone,
~~ se ~r~e 0 podobnosti meda za zimovanje pcela: pcele osigura
)elanee~mastom hranom u periodu kada je nema u prirodi; stvon. kod pcela u nuznom momentu iluziju unosa meda prihranjivanJe~. kOJeih ~aje potieaj na aktivan rad; produlji period proiz~o J~ m~da 1. p~veca njegovu intezivnost prevozenjem pcela
ra p~ rueJ~ obilatih pasa, koje evjetaju u razno vrijeme i na
~nun tentonJIma.
iSk~~~tpeel~rima u sadasnje vrijeme stoji zadatak planskog
nih k11avanJa pcela za oprasivanje nesamooplodnih poljoprivredsaku~tu~a, sto ~~~eajno povecava prinos tih kultura i povecava
peludiJanJe pe~lmJih proizvoda - meda, voska, maticne mlijeci,
, propohsa, pcelinjeg otrova.
i ~r~~~j ~nji:zisistematizirani su podaei znanstvenih istrazivanja
i iSkori~~lVTIl~
pok~sa usmjerenih ka izucavanju pcelinje hrane
avanJu pnhrane koja osigurava ucinkovito povecanje
Vll
HRANA IISHRANA
PCELA
broja pcela u proljece, njihovo bolje odrzavanje u neaktivnom

periodu godine i povecanje prinosa meda.
SAKUPLJANTE NEKTARA,
CVJETNOG PRAHA I MEDLJIKE
LUC:ENJE NEKTARA (MEDENJE)
CVJETOV A MEDONOSNOG BILJA
Nektar - to je slatka tekucina sa primjesom organskih i mineralnih tvari koje stvaraju cvjetne i druge zljezdane stanice biljaka.
Nektar izlucuju oko tisucu vrsta raslinja (biljaka), koje se zajednicki
nazivaju medonosnim. Nektar, prije svega, luce posebne stanice,
sakupljene u strukturnim tkivima - nektarije, koje su pokrivene
zajednickim omotacem, Kod raznih vrsta biljaka nektarije imaju
najrazliCitije oblike: ravne, ispupcene, loptaste itd. U omotacu
nektarija nalazi se mnostvo otvora, kroz koje nektar izlazi van i
sakuplja se u obliku prozirnih kapljica.
Kod vecine medonosnih biljaka nektarije se nalaze u osnovi ili
u dubini cvjeta. Na primjer: kod livadske djeteline (s1.1) nektarije
su rasporedene u osnovi duboke cjevcice cvjeta, kod cvjetova borovnice - na prasnicima sa strane latica (cvjetnih listica), kod suncokreta - na unutarnjoj strani osnove cvjetnih latica, kod facelije - u
osnovama zametaka. Nektarije se kod nekih biljaka ne pojavljuju
kao posebni organi, a nektar izlucuju specijalne stanice koje cine
dio tkiva cvjeta. Tako, kod cvjetova lipe nektar izlucuju stanice,
razbacane u obliku kvrga u osnovama casicnih listiea, kod cvjetova kravarice (kravlja djetelina) - u osnovama cvjetne krunice.
Neke biljke pored nektarija unutar cvjetova imaju jos vani cvjetne nektarije koje se nalaze na liscu, lisnim drskama, stabljikama.
Na primjer, nektarije kod tresnje se nalaze na peteljkama listova,
~od krmnog boba - na podliscima, kod pamuka na donjoj strani
hstov~. Izluceni nektar nema znacaja za oprasivanje cvjetova, ali
o~ pnvlaCi insekte - oprasivace ka biljkama. Ovaj nektar takoder
pnvlaCi mrave, koji unistavaju sitne, stetne insekte.
viii
--
:.'..fh. '., ,:., .
r '.:'
~:
~
1
'/:':.
..':"
..
'
~~~-V
3
1
51. 1. Raspored nektarija u cvjetovima nekih bilj~ka:
...
I-gorusica; 2-heljda sa razvijenim prasni~im~; 3-~eIJda s~. razVlJe1!lm
tuCkom; 4-facelija; 5-modrica; 6-crvena dietelina, izgled CIJelOgcoieia;
7-isto u uzduinom presjeku: n-nektarije; p-prasnici; i-tuiak
Kod cvjetova se nektar izlucuje radi pri,:,laeenja peel~ i dru~h
insekata, koji, skupljajuci hranu za sebe, istodobno OSlgura:raJu
unakrsno oprasivanie cvjetova, koje je neophodno za razvoj zametka i sazrijevanje sjemena, plodova bobicastog voca.
Nektar se u nektarijama cvjeta izlucuje i sakuplja uvijek na
takvom dijelu cvjeta da bi pcele ili drugi ins.~kti, prilaz.eCi~ektaru,
doticali prasnike ili se posuli prahom kOJI se nalazi bhzu pr~snika (s1. 2). Peela posuta prahom, prelijetajuCi s ~vjeta r:a C':'ljet, dodiruje vlazni i ljepljivi zig na tucku i tako vrsi oprasivanjeNektar se pocinje izlucivati sarno poslije punog otvaran]
cvjeta. Kod otvorenih cvjetova na biljkama nektarije su krup~
je, i oni vise izlucuju nektara, nego kasnije cvjetal~, a ?SOblt
koje se otvaraju na kraju cvjetanja. Povremeno uZl~anJ~ nek
tara od strane insekata doprinosi njegovom vecem izlucivanjv
Nakon punog oprasivanja i oplodnje, nektar koji je ostao
cvijetu apsorbira (upija) se nazad u stanice i utrosi na razv
zametka.
10
51. 2. Prilagodavanje cvjeta zalfije na unakrsno oprasivanje.

I-presjek cvjeta, prikazan raspored prasnika (p) u vrijeme njihovog sazrijevanja; 2-pcela dodiruje prasnik; 3-presjek cvjeta u periodu sazrijevanja
tuika (t); 4-pcela zaprasena peludi dodiruje iuca):
KOliei!laI1:ektara koju cvjetovi mogu izluciti ovisi, prije svega,

od n~slJe~nih osobina biljke. Obilnim izlucivanjem nektara isticu
se CVJ~~OVI
ba~ema, lipe, heljde, vrbovca i drugih biljaka; vecina
pak bilJ~ka pn povoljnim uvjetima izlucuje 5-10 puta manje nektara. Prmos meda od odredenih medonosnih biljaka se odreduje
O~~kt~u sasvim pokrivenog tla doticnom biljkom, i procjenom
oheme izlucenog secera za svo vrijeme cvjetanja.
mU vecoj. mjeri prinos meda medonosnih biljaka ovisi 0 uvjetia razvoJa kao i vremenskim uvjetima za vrijeme cvjetanja.
n~jlueivar:j~ n~ktara ovisi 0 stupnju razvijenosti biljke, 0 ukupture povrsml ruenog lisca. Za poljoprivredne medonosne kulnasad u tom pokusu veci znacaj ima agrotehnika usjeva i
a.
k~i~~a agr~~eh:Uka doprinosi dobrom razvoju biljaka, vecoj

meda. Z razv!Jemh cvjetova na njoj, povecava njihov prinos
nacaJno povecanje lucenja nektara pospjesuje bubrenje
11
Na primjer, pozitivan utjecaj na prinos meda i prinos heljde i

gnojenje tla superfosatom i osornokiselim gnojivima. Prinos
lucenje nektara ratarskih i vocarskih kultura povecavaju zasti
sumski pojasevi, gdje se biljke razvijaju i cvjetaju u povoljniji
uvjetima nego na otvorenim mjestima. Siroko redni usjevi heljd
daju vise prinose (i vise nektara), nego gusti usjevi. Dokazano j
da sve agrotehnicke mjere koje doprinose povecanju prinosa p
ljoprivrednih kultura istovremeno povecavaju i prinos meda.
Razlicite sorte kulturnih biljaka mogu se isticati obilnim lue
njem nektara. Tako, na primjer, po podacima G. V. Kopeljkije
skog, neke sorte heljde na jedan hektar daju u nektaru 50-137 k
secera: takve sorte su se, pri ispitivanju, pokazale i plodonos
jim. J asno da je pcelar zainteresiran da poljoprivredna
gospod
stva siju one sorte heljde koje daju najvise nektara.
Odlucujuci utjecaj na proizvodnju
nektara imaju vremens
prilike za vrijeme cvjetanja biljaka. Najpovoljnija
temperatu
zraka za lucenje nektara je 20D-30De; kako sa povecanjem tako
sa snizenjem temperature lucenje nektara se smanjuje, a pri te
peraturi
10D-12DC sasvim se prekida. Najpovoljnija
relativ
vlaznost zraka je 60-80%. Vazna je takoder i vlaznost tla; biljke
suhom tlu ne luce nektar. Optimalna vlaznost tla je izmedu 50
60%.
Osobito povoljni uvjeti za lucenje nektara su tople noci, U cvj
to virna mnogih vrsta biljaka nocu se nagomilava nektar koji pee
skupljaju rano ujutro. Nektar se u prohladnim nocima ne luci
pojavljuje se sarno tijekom dana, kada otopli.
Koncentracija secera u nektaru varira od 5-70%. Peele ga naji
tenzivnije sakupljaju pri koncentraciji secera oko 50%. Pri konce
traciji 10% i nize, pcele ne sakupljaju nektar. Tijekom dana, ko
centracija secera se u suho vrijeme povecava, a u vlazno i kisovi
- smanjuje. U otvorenim cvjetovima pri visokoj temperaturi nekt
se moze toliko zgusnuti da ga pcele ne mogu uzimati. Cvjeto
nekih biljaka imaju sposobnost zastititi nektar od isusivanja. Ki
u otvorenim cvjetovima ispire nektar sto dovodi do prest
.
let~ peel.a na takve biljke. Kod cvjetova okrenutih na dolje ili om.
koji imaju dobro zasticene nektarije, u toplo kisno vrijeme lucem
12
------=:p;veeava,
nektara se
rnena.
sto povecava
let pcela pri poboljsanju
vre-
KAKO PCELE TRAZE HRANU

venJ'e i sakupljanje hrane pcela povezano je sa njihovim leteT
.
Pcce laa iima d va para db'
. raz Peela, lisena k n'1a, urrure.
0 ro raZVI~J~' krila: na svakoj strani tijela nalazi se vece prednje krilo i
Je sto manje zadnje (s1. 3). U kosnici se oba krila odvojeno slazu
~: ledima pcela i ne smetaju joj pri kretanju po sacu i radu u stanicarna. Prednje krilo se za vrijeme letenja spaja sa zadnjim: na prednjern kraju zadnjeg.~~ila iI?1a15-27 zubica, s ~oj~ma s~.zadnje kr.ilo
zakaci za zlijeb, kOJIJe smjesten na odgovarajucem
dijelu zadnjeg
kraja pre~njeg krila: Zah~aljujue~ ~pajanju krila ona funkcioniraju za vnJeme letenja kao jedna cjelina.
Krila se sastoje od cvrstih zilica, izmedu kojih su zategnute tanke prozirne opne (membrane). Takva grada osigurava cvrstocu i
lakocu krila. Uz osnove krila nalaze se snazni grudni misici koji ih
pokrecu. Pri ovomu, zahvaljujuci osobitom spoju krila sa grudima,
za vrijeme letenja mijenja se nagib povrsine krila: pri podizanju
kr~la osigurava se odrzavanje tijela pcele u zraku (podizuci eekt),
pn spustanju - pcela se pokrece naprijed (radni eekt). Pokreti krila
su toliko brzi da ih se ne moze vidjeti golim okom. Sarno pomocu
brzo~nimajuee kamere utvrdili smo da pcela, kad leti sa teretom
prav1250-300 zamaha u sekundi a kada leti bez tereta 150-200.
.....;...
....
:.'.
::'~'. ,,'
,'.
- 3
I_S~.3. ~rila pcele:
v~e~nJle kri~o; 2-zubiCi; 3-zadnje krilo, s desne strane spojena krila za

e etenJa
13
Peele intenzivno
sakupljaju nektar u radijusu do 2 km 0
kosnice. Pcela bez tereta u prosjeku leti 48 km na sat aster
tom 41 km na sat. Pcela se pri sakupljanju nektara nalazi v
kosnice oko 1sat. Ipak duzina se leta (boravka van kosnice) llli
jenja u ovisnosti od dostupnosti i kolicine nektara u cvjetovim
Pcela za jedan izlet, po pravilu,
posjecuje cvjetove sam
jedne vrste biljaka; ova pojedinost u posjeti cvjetovima izgra
dila se kao prilagodavanje
njihovom efikasnom oprasivanj
Ono se kod pcela odrzava stvaranjem
uvjetnog refleksa
boju, oblik i miris cvjetova razlicitih kod svake vrste bilja
Peele izlijecu radi trazenja hrane pod utjecajem bezuvjetnog r
fleksa. Pri ovom boja, miris i oblik cvjetova sami po sebi za pee
nemaju nikakvog znacaja. ana zapamti njihovu povezanost
slucaju ako nalazi hranu u cvjetovima i povezanost ovih obiljeZj
postaje za nju uvjetovanim signal om za sakupljanje hrane. Let
u polje, ona trazi i posjecuje sarno cvjetove koji odgovaraju njeno
uvjetnom refleksu (signalu). Pcela ovaj refleks stjece u proce
svog zivota i postoji sve dotle dok pcela nalazi hranu u cvjetovi
doticne boje, oblika i mirisa. Kada pak pcela, izletjevsi iz kosnic
ne nade hranu na njoj poznatim cvjetovima, uvjetna veza se na
sava. Kod pcele se tada moze izgraditi uvjetni refleks na dru
kombinaciju ovih obiljezja. Moguce je istodobno stvoriti dva
cak i tri uvjetna refleksa na cvjetove biljaka, koje izlucuju nek
u razno doba dana.
?!
Postojanje uvjetnog refleksa omogucuje pceli ne sarno

nalazenje biljaka koje luce nektar, nego i prelazak na druge bilj
kada prethodnima prode period cvjetanja. Kao rezultat, kod pee
se tijekom evolucije izgradilo vrlo tocno opazanje boje, oblika
mirisa. Sarno pri slabom izlucivanju nektara i malom broju cVJ
tajucih biljaka, remeti se stalnost u posjeCivanju cvjetova jed
vrste.
Pcela ima pet ociju: dva veca, slozena, sa strane glave i
mala oka u sredini cela (s1. 4). Pcela se slozenim ocima dob
orijentira u tijeku letenja; one su prilagodene za tocno opazai
predmeta na bliskom rastojanju; u cvijetu, na sacu, u star:u
Istrazivanja su pokazala da pcele na zelenoj osnovi trave i li~
biljaka, lako razlikuju modru. Modro-zelenu,
zutu, bijelu bOJ
14
~
tri zasebne boje u ultraljubicastom
spektru (ove boje
~;e':k ne ra~likuje),. st~. je P?vezan? sa sirok~m rasprostranjeno"icu ove boje u pnro~l.. Vec~u la~ca~ za eOVJe~a bijelih, pcele
rirnaju kao veOI~a raZ~eIte !ll~ans~ 1 s~~k~.Ove slike omogucuju
~eeli sigumo razlikovanje boja jednih bijelih cvjetova od drugih.
Peele dobro razlik~ju i. oblik~ predmeta, slicne laticaina cvjetova koji se srecu u prirodi. Oblik predmeta koji za njih nema bioloikog znaeenja (kvadrat, trokut) one ne razlikuju.
51. 4. Glava pcele:

U sredini - opci izgled -
rasClanjeno rilce uoecano;

5 lijeva - qeocice raznog
promjera, formirane na
raznim razinama rilca: 1proste oii; 2-s1ozene oii;
3-ticala; 4-gornje celjusti;
5-jezicak; 6-z1ieica.
Pcela se na dalii
.. ti
. .
.
. h
ym~orijen
Ira po mmsu cvjetova, Organi osjeta
~~
sk0!lc~~~Ir~
~u ~a tical~ma (vidi s1. 4), gdje ima nekoliko
OSJ~tlJIVIh,mirisnih staruca (senzora), sto pceli omogucujs
toxLno arazhko
.
"
k nri
nih tv . k . varue rrunsa, ca pn vrlo velikom mijesanju mirisradiI' an oJ~ za nju imaju bioloskog znacaja - meda, voska, pcela
nala~~:~ m~t~ce. I~l?od spoj~n~ kozi~e 9. i 10 ..ledne ljuskice zatka
se peel ~~Isn~ zlijezda koja izlucuje aromaticne tvari, po kojima
e onJenhraJu pri rojenju.
KAKO peELE SAKUPLJANJU NEKTAR

Peele
.
lUlu.tar ~~~oJ polovi~i svog ~iv~ta obavlj~ju.~ogobrojne
poslove
~<lnJukad . ce (~~ta6ce, sabiracice). One izlijecu sarno periodicno
tj. oSlobact Je vnJerne lijepo i, kruzeci oko kosnice prociscavaju se
aju se od ekskrernenata
koji su se nakupili u njihovirn
15
HRANA IISHRANA
PCELA
crijevima i upoznaj';l P?lozaj svoje kosnice i .let~. Peele u drug

polovici zivota prekld~Ju r~dov~ ~n::tar .kosru~e 1 prela.z~.na sal(
pljanje hrane u prirodi (poljske, 111pcele 1~~e~ce). PeellnJ~se.~rg
nizam prelaskom na izletnie.ke.poslo:,.~ ffilJe~J~~taka ~a nJeru lzl ..
radi nektara (i peludi) postaju lskus.ruJl.Peel~p orga~za~ .s~p~J
svega oslobada suvisne mase: n~ki. unu.tamp. orgaru ~OJ.lJOJfIls
neophodni se smanjuju, degenenraJ::, dJelo~ce atrofiraJ~ (reso
biraju). Taka na primjer, vostane zlijezde, koje kod mladih p~e
dostignu visinu 100-120 11m,s~anj~ju se na 12~15ym.SmanJU:
se zdrijelne zlijezde: kod mladih pcela - hraniteljica alv~o~e
zlijezda dostizu 130 11m,kod sa~irae~~a pak one se ~mar:JuJu .
62 11m.Znatno se smanjuje srednje cnJev~; k~d mladih ~cela v~J
gov volumen dostize 23 mm~, a kod sa~l~aCic~8-9 ~
..~ez
sabiracica smanjuje se u prosjeku za 25 ~ 1 po jednoj p~~ll l~n
80-85 mg. Sabiracice se ne hrane peludi. U trbU~lUuslijed J~k
smanjenja volumena srednjeg crijeva oslobada mjesto za uvec
mjehura za punjenje nektarom.
Udio bjelancevina u tijelu mla~ih pe~la z:natno r~ste u pr
danima zivota. Kasnije kod letacica udio bJelaneev~na ~ trb
se jako smanjuje, dok u grudim~~. gdje. su skon.centnra~ osn?
misici povezani sa letenjeI?' ~ohcmav bjelancevina raste 1 odrza
se na visokoj razini do kraja zivota pcele.
Udio ugljikohidrata i glukogena u tiielu pcele d.osti~e maksim
u periodu njene .sabiraek~ djelatnosti. Ove tvan daju osnovnu
nergiju koju trOSIna letenje.
Kao posljedica nastalih promjen~ ko~ p'eele sa?iraeice pov~ca
se nosivost i efekt letenja, ana maze letjeti sa vecim tovarom 1
njim utroskom energije.
Pcela sabiracica maze sakupiti u mjehuru 50 pa cak i 65 mg n
tara (meda, secernog sirupa). Ipak, s takvi~ tovarom on~ ne ~~

slobodno letjeti. Zato veci znacaj ima radru teret peela~ tj. kohc
nektara s kojim pcela maze doletjeti u kos~.cu. ~adru ter~~ p~
ovisi ne sarno ad njene starosti, vec i ad vehCi!le t~Jela,raz.vIJen.
i tezine, Usporedbom tezine tijela pcela sabiracica razruh z~J
nica za vrijeme glavne pase, s kolicinom meda koju su .sakupIle
zajednice za isto vrijeme, dobiveni su slijedeci rezultati:
jedne pcele u zajednici

62-85
86-90
91-95
96-100
Sakupljeno meda
17,3
20,4
21,8
24,4
Iz navedenog se vidi, ~a pr~kup~j.anje~eda p~eli~jih zajednica

ste razmjemo povecanJu opce tezme pcela sabiracica, koje kara~erizira stupanj razvijenosti njihove muskulature, krila i drugih
organa.
Peele izlijecu iz kosnice pri temperaturi ne nizoj ad 8C, ali
dobro lete i sakupljaju nektar na temperaturi ne nizoj ad 15C.
Kako jutarnji pocetak leta, taka i duzina radnog dana pcela ovise
a lucenju nektara cvjetalih medonosnih biljaka i temperature zraka tijekom noci i u jutarnjim satima. Let pcela nakon tople noci
pocinje ranije, sa svitanjem, jer pcele privlaci nektar koji se nocu
nakupio. Nektar se nakon hladne noci u cvjetovima pojavljuje tek
s o~opljavanj~m, zbog cega se izlet pcela zadrzava. U najtoplijim
sati.ma d~a izlet pcela se cesto smanjuje, pa cak i prestaje. Cvjetovi za vnjeme jake vrucine cesto ne luce nektar, a aka ga i luce,
on se .~d vrucine brzo zgusnjava i postaje pcelama nedostupan.
Ima bllJa~a (prvenstveno na jugu), koje izlucuju nektar uglavnom
~il~ecernJlmsatima; pcele produzavaju sakupljanje nektara takvih
l~aka do nastu~~ja mraka. Pri to~~ se jed~ broj kasno izletjerPcela n~ usp~Jeva za dana vratiti u kosnicu, one prenoce u
~o Jkuna..cVJetovlma i vracaju se u kosnicu tek ujutro, kada se
ra ugnJe.
n~~l~ let~cice svakodnevno izlijecu, sakupljaju i donose hrapeludo~srucu, ~~da je toplo vrijeme i kada cvjetaju medonosne i
s nekt osn~ biljks, Ipak svaka pcela sarna ne pronalazi cvjetove
hrane arom, 1pel~di. Dovoljno je da sarno jedna pcela nade izvor
energic~~ fe. st?~ne. i cak tisuce pcela iz njene zajednice poceti
kosniCi etjeti 1 u~lmati pronadenu hranu. Prema tomu, pcele u
rnogu obavJestavati jedne druge a nadenom izvoru hrane.
Jossu X
u IX stoljecu bili zapazeni i opisani osobiti pokreti pojedi-
11m- mikrometar
16
17
HRANA I [SHRANA PCELA
nih pcela na sacu nakon povratka u kosnicu. Zapravo, ovim S\1

stvenim signalnim pokretima oba:iestav~ju dr~ge p~ele zaje
nice 0 pronadenom izvoru nektara 1peludi. Otknveno Je, da pc
letacice nisu jednorodne po svojim funkcijama - one se dijele
dvije grupe: relativno malu - peele-izvidnice i brojniju - peel
sabiracice.
----
51. 5. Trajektorija signalnih pokreta pceleizvidnice na sacu:

I-nalaziite hrane je blizu
kosnice; 2-signalni pokreti s vijugavim ravnim
putem
ukazuju
na
udaljenost izvora hrane;
3-drugi polukrug vijugavog puta; A-nalaziite
hrane udaljeno je na uelikom rastojanju.
Peele izvidnice - to su osobito aktivne pcele, koje traze izvore ne

tara. Ove pcele za vrijeme izleta privlace, prije svega, novi ..
(vazno obiljezje cvjetova) i upadljivo obojeni predmeti sa novO
mirisom ili bojom sto je povezano s bojom cvjetova. Sve pr
mete sa novim mirisom ili bojom koje susretnu pcele izvidni
one brizljivo ispitaju, i ako pronadu hranu, onda im ovaj prij
osjecaja sluzi za orijentaciju u nalazenju izvora nektara.
Nasavsi nektar u cvjetovima bilo kakve vrste bilja na odreden
teritoriju, pcele ga izvidnice nakupe u svoj medni mjehur i vrac
se u kosnicu, gdje obavjestavaju pcele sabiracice 0 nadenom
voru hrane.
Peele sabiraCice cine osnovnu grupu pcela letacica. One mi
na sacu, nalaze se uz leglo ili ispod njega. Pcela izvidnica, nasa
nektar u prirodi, prodire u centar pcela sabiracica i vrsi medu
ma na sacu signalne pokrete ("plesa"), koje primaju sabiracice
signal za izlijetanje radi sakupljanja nadene hrane. Uzbudena
la izvidnica brzo se i energicno podize, opisujuci na sacu po
krug, zatim prelazi izvjesno rastojanje pravom linijom, b
masuci zatkom, i ponovo praveci polukrug, ali vec u obrnut
smjeru, tj. signalni pokreti pcela sastoje se od dva poluk
i pravog brzog hoda (protrcavanje) izmedu njih. Trag nje
pokreta podsjeca na broj 8, malo spljostenu odozgo i odozdo
5). Prosavsi mirno neko rastojanje, izvidnica ponovo pona
opisane pokrete, svakj put strogo odrzavajuci smjer prav
nog prijedenog puta. Sto je obilniji i pristupacniji izvor nekt
to je izvidnica aktivnija. S jacim naprezanjem tijekom duzeg
menskog perioda ona se krece po sacu, izvodeci 100-200 kr~
va medu pcelama. Signalni pokreti pcela propraceni su osobl
zvucima, koje mogu uhvatiti sarno specijalni pojacivaci ZV
18
HRANA [ ISHRANA PCELA
Ko? ranije nep.ok~e~e mase pe.ela sabiracica, pod utjecajem signalnih pokreta. lZV.1dnica,dolazi do uzbudenja. Izvidnica ovim
pcelarna predaje dio donesenog nektara, zatim ona prekida signa~e'pokrete, predaje svoj teret i ponovo izlijece, Prateci nju uprav JaJUse ka letu i izlijecu pcele koje je ona mobilizirala.
z;il~~~ ~~yeti iz.vidnica daju peela~a iz~.etni.ca~a tr~orijentira
nog (kri d enog izvora nektara. Prvi onjentir Je smJer direktnektar::>vpu avog) puta. On pokazuje pravac, kojim treba letjeti do
. (pre 1omljenim) zracima
svjetla k ravac
.. d se odreduiuJe po 1
anzirarum
~unca POo~id~laze od sunc~, i ~je~jaju se u .skladu sa prolaskom
1ZVorahr
Skr~~. DrugI orijentir Je udaljenost od kosnice do
rnanji brojeilito ~eizvor hrane udaljeniji, to je duzi put po sacu i
200rn od k ~ . arua zatkom. Ako se hrana nalazi na rastojanju do
~rlo enerJc ruce, on?a hod sa mahanjem izostaje, a pcela se podize
Jihje naden ~ I, najzad, tr~Ci orijentir je miris cvjetova, kod konektara dopa. a~a. ~aspodJela malih porcija pcelama donesenog
rinos] pnmanju mirisa kod pcela sabiracica.
Razne i .
slue
zVldnice mo
,.
.
n aJevirna u
.
. ~u naci razne izvore nektara. U takvim
ektara, sto je zaJed;UcI se odabira najbogatiji izvor. Sto je vise
on vece koncentracije, sto je blizi i dostupniji, tim je
G..
19
HRANA IISHRANA
aktivnije ponasanje i en~rpi.e~ji si.gnalni pokreti peel~ i~vidni

Aktivnije izvidnice mobiliziraju VISe pcela na sakupljanje hr
Ako izvidnice nadu cvjetov~. sa otez~~m pr~stup?~ za sktlplj
nje nektara, ili nektar sa manjrm sadrzajem secera, ili izvore hina vecem rastojanju od p~eli?jaka, ~mda o~e ~ostupno smanju'
energicnost pokreta, a zatim ih sasvim prekidaju.
Signalni pokreti ?bnavyljaju.se ~vaki put, kad~. d?la~i do
kakve promjene koja moze utjecati na koncentraciju 1 pnstup
ni. Tako, nakon prestanka leta pcela poslije kiS~,~vije~ s poe~tk
novog let a, ponovo s~ javljaju si~al~'pokreb
J?c~laizvidnica,
se uvjeti za sakupljanje nektara rrujcnjaju. Na J?nmJ.er,sa otvore
cvjetovayki~a moz~ spra~i n~ktar,. ~ kod drugih cvjetova, obra
kisa moze izazvati povecanje kolicine nektara.
Dok u cvjetovima ima nektara, pcele sabiracice ~pcele ~z:id
redovito lete, sakupljaju i prenose hranu u kosnicu. ~l .clm
nestane nektara, broj pcela na cvjetovima se brzo smanjuje ..P
sabiracice vracaju se ". ko~nicu i mir~ju n~ s~cu. u ocekiv
novog signala 0 postojaruu hrane. P~ele izvidnice pak. u
no produzavaju letjeti ispit~juCi okoh~u. Takvo "patrolir
produzava se u tijeku neko~lko nar~dm~ ~an~. Ako se nekt
cvjetovima pojavi ponovo, <:II?neko~lko l~v~dr;:ca pronad~ hr
one njome napune medne mjehure ~,v~acaJu~~se ~ kos~cu,
biliziraju pcele radi njegovog sakupljanja. Oblijetanje okoh~e, g
su pcele imale dosta obilne hrane, pro~u~ava se 5-6 dan~, 1 ak
hrana (cvjetanje biljaka) ponovo ne pOJavl, onda se prekida pa
liranje po okolici.
Biolosko znacenje "patrolne sluzbe" peel~ iz~id~ca po~taj~
zumljivim, ako seprisjetimo da senektar u prirodi uvijek penodl
izlucuje. u ovisnosti od ~romjena kOI?pleksa. meteorolo~
Cimbenika, od doba dana, 1 zbog mnogih drugl~ uz~oka.
bi svaka pcela samostalno isla tr~ziti ne~tar u cVJet.ovlma, P
bi neproduktivno trosile hranu 1 e:r:ergIJu. Ustv~n, sa~o
broj pcela (izvidnica) traga za lueenJeI? ~ektara 1 .tek ~Jego
pojavom mobiliziraju masu pcela radi nJegovog lskonstaV
Prema tomu, osnovna masa pcela poCinje izlijetati radi .ne~
sarno tada kada njega ima u cvjetovima. Kada biljke ne izl
20
PCELA
~amo
nektaf,
mali broj pcela trosi hranu i energiju radi njev
trazenp.
govog
cele izvidnice prve i~lije.cu uju~o,. a ~k~. o:kl:iju ?e,~tar, onda
Pc' iu le~eti grupe sabiracica. Izvidnice izlijecu lmaJucl odredeni
p~ ~n~eda u mednom mjehuru, dok sabiracice tog mirisa nemaju.
~r?Jnice se razlikuju po vanjskom izgledu: na njihovim grudima
. ~~uhU nema dlaCic~.("celave pcele"), tako da izgledaju crnje,
1 go ostale peele. Ranije se smatralo, da su gubici dlacica obiljezja
nt~rosti pcela. ali su istrazivanja pokazala da pcele izvidnice s
~rvin: danom njihove izletnicke djelatnosti gube dlacice i postaju
taIIUllJe.
Ako izvidnice nikako ne nadu nektar u cvjetovima biljaka, onda
one mogu biti privucene brujanjem pcela i mirisom nektara (meda), koji izlazi iz leta u susjedstvu rasporedenih kosnica, Izvidnice
stoga pokusavaju prodrijeti u kosnicu kroz leto ili bilo koji otvor u
kosnici. Ali pcele strazarice koje posjeduju sposobnost razlikovati
sabiracice od izvidnica, progone ih i ne pustaju u kosnicu, Medutim, ako izvidnica ipak prode u tudu kosnicu, ona na brzinu uzima
me~ i b~~oizlijece iz kosnice, vraca se u svoju kosnicu i mobilizira
stotine 1 t~sucepcela sabiracica, koje mogu potpuno opljackati zalih~ med~ lZtude kosnice i prenijeti ih u svoju. Snazna, dobra zajedmea uVlJ~kse obrani od tudih pcela: slabe i obezmaticene zajednice
~e~tos,?IzI?zene grabezi. Opljackane pcele lisene zalihe prelaze u
Jae~z~~~dmcu,u kojoj su prenijete njihove zalihe hrane. Posljedica
gra eZIje ta da pcele slabe zajednice prelete u normalnu i pojacaju je.
Pored
. idni 1. pcela sabiracica u donosenju nektara veliku
1 pc ~Ia IZVI,mca
doni~logu ~ma treca prupa pcela primacica nektara. Peela, koja je
kroz rit r:e tar. ~ polJa, ne stavlja ga sarna u sace, vec ga predaje
jedniei ~~je~n~J ili ne~olicini mladih pcela-primacica, koje se u zamtraJu specIJalno za primanje i zavrsnu preradu nektara.
x:
. Primsab'
aLIce
..
b'l
JUod
c'za vnjemo
0 1 nog medenja odmah od jutra uzima~ogo n~~~ ica d~nese~ tovar. Ali kada se u gnijezdu nagomila
veena 10-12 ara, pn~nanJe nektara se usporava, sabiracice ga dijele
Tada so n pr~maCI~a,troseci puno vremena na predavanje hrane.
- Pravi Ok~ s~~u pOJavljuje novi vid signalnih pokreta izvidnica
rrun pokreti (od dolje na gore) uz mahanje u trku. avo
21
je signal za smanjenje izleta radi prikupljanja nektara. S poja\1

okomitih signala let pcela se smanjuje i cak prekida, bez obzira
to sto u cvjetovima ima nektara.
Signal za prekid izlijetanja radi sakupljanja nektara ima \1
biolosko znacenje. Nektar se u toplom gnijezdu moze brzo po
riti, zbog cega pcele sakupljaju sarno toliko nektara, koliko su
stanju preraditi. Provreli secer neprikladan je za hranjenje pc
Pri obilnom lucenju nektara sakupljanje i njegov unos ogranica\1
pcele primacice.
SAKUPLJANJE
PELUDI
Nektar predstavlja osnovnu ugljikohidratnu

hranu pcela,
one trose za proizvodnju top line i kretanje. Sve ostale tvari,
ophodne za zivotnu djelatnost pcela, uzgoj legla, lucenje v
i druge poslove - bjelancevine, masti, mineralne soli, vita
- pcele dobivaju iz cvjetnog praha, koji sakupljaju sa rascvje
biljaka.
Izvore peludi, kao i nektara, pronalaze
kosnici signalnim pokretima, mobillziraju
na izlijetanje radi njegovog sakupljanja.
pcele izvidnice, ko'

pcele sabiracice pe
Cvjetni prah se sastoji od peludnih zmaca, koja se razvijaj

prasnicima cvjetova na krajevima prasnika, Sazreo pras .
otvara, peludna zrnca se prosipaju i raznose vjetrom (vje
oprasivane biljke) ill ih prenose insekti (entomofilne biljke).
U vjetrom
oprasivane
biljke ubrajaju
se ljesnjak, b
hrast, joha, topola, kukuruz,
psenica, raz i mnoge d
Cvjetovi ovih biljaka su vrlo sitni, neugledni, zelene ili svije~l
lene boje. Njihov se prah sastoji od velike kolicine vrlo S1
suhih, lakih, prhkih peludnih zrnaca. Prosipajuci se iz pras
prah u obliku oblaka raznosi se u zraku i, pojedina zrnca pa
na njuske tucaka (S1.6).
22
81. 6. Oblik'
I'
.
Cvjeto\1
. I r~ .ativna (usporedna)
vehcma peludruh zmaca
ske djet:l~~~~ ~IlJa~a: 1-lipe;.2-3-facelije; 4-heljde; 5-maka; 6-livad~l-ljesnjaka" 12 dJetelme puzaoice; 8-bagrema; 9-esparzete; 10-breze;
V'
toe; 17-k t' -poponca; 13-suncokreta; 14-maslaCka' l.S-urbooca: 16d . ras aoca: 18 1 ' . k .
obrzcice;23-i l'/;' -p ucnja a, 19-9oruslce; 20-razIICka; Zl-repice; 22a:Jlje; 24-pamuka; 25-bundeve
v
V'
'
'
Biljk k .
Pl.~_pra~ilouJesse
tP.~asuju pornocu insekata daju manje peludi: on se
I"<:l.
(
,as
OJIod k rupmp.iih peludruh
neludni
Illik s1. 6). Peludn
.z~ac~ ra~ne boje" i obroskopski
.dt zrnca ~ogIh
vrsta biljaka ImaJu na povrsini
VI jiva razlicita zadebljanja, bodlje, iglice, cesljice,
23
Ovi izrastaji omogucuju da se peludna zrnca pricvrste za dla

insekata, a njihova ljepljiva povr~ina peel.ama olaksava S~kup
nje peludi. Po velicini, boji i gradi pelud~ zr~aca moguce je
sta tacna odrediti koje biljke pcele posjecuju, Pel"':ldno z
dospjevsi na njusku tucka, nabu~ri i formira prasnu. ~JevCicu,
izlazi kroz jednu ad para zrnca 1prorasta.kroz Stu~ICsve do ja'
stanice. Kroz ovu qevcicu jedra g~nerativne staruc.e pr?dire
jajne stanice i spaja se s njom. Nastaje proces oplodn]e cVJeta.
Peele daju prednost s.akuplja~ju J?eludi sa bilj~ka ~oje .~
suju insekti, ali kada Je ..u prirodi malo rascvJeta~
~)1IJ
a pcelinja zajednica oskudijeva pr~hom, onda ~~~upIJaJ.u~pel
sa biljaka koje oprasuju pomocu :'Jetra. ?~kUPl?-.1.donijeti t
pelud je teze - zato ga one moraJu :rlazlti SIUZIili nektarom,
postane ljepljiv i da se na putu ne raslpa.
v
U proljece, kada pcele ':1.zgajaju.mn~go leg~a, do 50% leta

sakuplja pelud. Ljeti, za vnJeme c~JetanJa dobnh medonosa, pe
sakuplja najvise 5-10% pcela letacica.
51. 7. Grada zadnje nozice pcele s unutarnje strane (1) koiarica za

sakupljanje i prijenos peludi, (2) noiica s grudicama koje je pcela sakupila (3) s-cetkica za Ciscenje peludi sa dlaiica tijela, k-kosarica, v-tvrde
dlaiice, o-grudica, g- goljenica, p-peta
Peele radilice za sakupljanje i donosenje peludi. im~ju pose

aparat - letacka kosarica na nozicama (kod m~tice 1.~utova
nema). Goljenica zadnjih nozica pcele je jak? prosITen~ i ima ~
sjeku izgled izduzenog trokuta. (~l..7). VanJs~a 'p?vrsma golJe.
je ulegnuta i bez dlaCi~a;nj~n hiti~ Je gla.dak 1sJaJan. Po rub~.
ovog udubljenja nalazi se ruz tvrdih dug~ prema ~u.tr~ savi]
dlacica. Udubljenje i dlacice tvore kosaricu. U S~e?llli nJe~og
nalazi se jedna duga cvrsta eek.inja. Pee~a~ kosarici sakupljap
u obliku loptica razne boje, koje se nazlvaJu granule - grudice-
. Prvi clanak stop ala na zadnjim nozicama pcele jako je uvecan i

~maizgled cetverokuta, skora rayne plosnate place, eija je sirina
Jed~a~a sirini donjeg kraja goljenice. Ovaj clanak pripojen je za
g~lJerucusamo jednim isturenim kutom; zadnji pak kut predstavlJ~nazad otegnuti plocasti ispust (istureni dio) usice, koji pridrzava sa donje strane grudice sakupljene peludi.
\~jska strana prvog clanka
~ot nv~na Je obicnim dlacicama,
c~ a~l1Jestr~ne clanak ima 9-10
s/t~?hl dlaCica, koje Cine cetkicu,
IJea.
stopala na zadnjim nozicama

kao i svi drugi clanci. Ali sa upoprecno rasporedenih redova
pomocu koje pcela skida pelud
la~~osakuPljan~upeludi, peludna zrnca obasipaju tijelo pcele (ugPrah ~d~la:,u 1 ~rudi). Pcela, za vrijeme letenja, cetkicama skida
Illalo k aCica tijela. Cetkice na prednjim nogama su smjestene
PCela~ ~s~~sto olaksava Ciscenje glave a osobito ociju ad praha.
grudi sre .~Jlmnozicama skida prah s glave i grudi, procesljavajuci
PflJeda prema nazad. Cetkicama zadnjih nozica pcela pro24
25
cesljava trbuh.
Na sirokom kraju goljenice nalazi se niz ostrih dugih zub
koji formiraju cesalj. On sluzi za uzimanje praha sa cetkica,
Grudicu u kosaricama zadnjih nogu pcela formira za Vrij
letenja. Kada se na cetkicama nakupi dovoljno praha, pcela
pod trbuscica priblizava zadnje noge, tako da bi cesal] jedne n
dodirivao cetkice druge noge. Pcela ovim cesljem prijede ne
liko puta po cetkicama suprotne noge. Peludna zrnca se zagl
medu J!ogama iscesljavaju se i pomjeraju prema vanjskoj str
ceslja, Cetkice desne i lijeve noge procesljavaju se naizmjeni
Skupljanje hrpica peludi na cesalj pomjera se dalje u kosaricu
pokretu stopala naprijed i nazad. Ove grudice praha hvataju se
cetkice, koje se nalaze u sredini kosarica.
Peele sva ova pomicanja nozica vrse toliko brzo, da ih se ne m
pratiti pokusom. Sarno pomocu ubrzanog snimanja filmskom
merom uspio se pratiti cijeli proces skupljanja i formiranja
dica.
Cestim pokretima
nozica, Ciscenje tijela cetkicama s pr~
jom peludi na cctkice zadnjih nozica i njihovim procesljavanl
cesljem u kosarice, grudice praha se postupno povecavaju.
.
dice se na kraju priljepljuju jos na dlacice na periferiji kosa
Pcela na grudicama vece velicine maze prah direktno cetkic
zadnjih nogu. Moguce je da pcela pri tomu ovlazi prah nektar
od eega onda postaje ljepljiv.
Pcela doletjevsi u kosnicu skida grudicu u stanicu pom
mamuzica - ostrog cvrstog klina sa unutarnje strane vanjskog
goljenica obje srednje nozice,
Peele skupljaju pelud uglavnom u jutarnjim satima (od 7 ~~
sati), kada lako pucaju sazrjeli prasnici pri dodiru pcela sa nJ
Peele mogu i pomagati otvaranju prasnika, kidajuci ih ~o
celjustima. Leteci s cvjeta na cvijet, pcele pri tom formirajv
dice.
26
grudice, koje pcela nosi u jednom letu, varira od 8

Teztna ( rosjeena tezina je 11-12 mg). Velicina grudice ovisi od
do 20:It?ata s kojih je ona sakupljena. Ima biljaka s kojih pcele
1
v:ste a ~e p~ave krupn~ grudice. l.!tvrd~n? je, da ~eele krupne
J1lkt
sakupljaju 61 mmutu, srednje 62 I sitne 63 mmute. Dakle,
gru :ceraveCi grudicu,.~~?se jednako v~ijem~, ali ~Cinkov~tos~.njipeel Prada ovisi od kohcme praha u cvjetovima, nJegove Ijepljivoh~:'lagkocesakupljanja.
stll
Tezina grlldica une~enih u ~os:ucu ovi~i i O? vreme~~. Grudica

vecu velieinu doseze kada Je tiho, suncano 1 toplo vrIJeme; kada
~a~jetrovito - te~ina ~r,:?i~a.znatno se smanjuje. Velicina grudica
~bmuto je razmjerna JaclnI vjetra (g = -0,860,06).
Vecina pcela sakuplja sa cvjetova ili nektar ili pelud. Ali za vrijeme oskudnog medobranja pcele sakupljaju oba proizvoda istodobno. Velicina grudica u takovih pcela, kao i tezina nektara,
upola su manji.
L~t pcela radi sakupljanja peludi ovisi ne sarno od vrste biljaka 1 vremena nego i od potrebe zajednice za bjelancevinastom
hranom. ~s~azivanjima
je dokazano
da kolicina unesenog
peIu.da OVISIod kolicine otvorenog legla, koje se nalazi u gnijezdima raznih zajednica.
Kolieina Iicinki u gnijezdu
610
1000
3300
4100
6300
Uneseno peludi g
7,6
15,0
37,1
66,1
70,0
~ to je veca potreb
. d .
bi I x
11\:Inke
tim v-:
a zaJe nice za Je ancevinastom
, rm vise peele sakupljaju
hr
anom za
i donose pelud u kosnicu.
Peele
.
vrsti C~j~~lgledno, pri sakupljanju peludi daju prednost jednoj
OVa nad drugom. U jednom pokusu blizu pcelinjaka
27
HRANA IISHRANA
PCELA
postavljene su kutije s peludi sedam vrsta biljaka. NemajuCi

gih izvora peludi, pcele su ga rado uzimale, formirale grud'
nosile u kosnice. Pritom su one najvise posjecivale kutije sa pel
gorusice, zatim - kokotca, najmanje - s peludi ive i lucerne.
bilo jasno, sto je zapravo privlacilo pcele peludi gorusics i kOko
ali i pri ponovljenom pokusu ova prednost se sacuvala.
Peele vjerojatno peludi privlaci miris, specifican za svaku v
biljaka. Ako obicnu sitnu drvenu piljevinu namocimo ekstrakt
dobivenim iz peludi, onda ce je pcele uzimati, iako ona uopce
sadrzi hranljivih tvari. I obratno, ako svjez pelud, koji su pC
sakupile lisimo njegovog mirisa, onda pcele takav prah pres
uzimati.
.'
Glavni tvorci medljike su lisne usi - sitni insekti, 3MedIJ'tka: koji se nalaze u vecem broju sa donje strane listova
6 {!l1l.1 dU~~ji viSe od 600 vrsta lisnih usi, prilagodenih zivotu i
(51. 8). \os anju na mnogom siroko rasprostranjenom drvecu i
razf!l:Il~;e imaju evrsto ri~ce,koji~ se duboko zab~daj.':lu.li~t?ve
gtrnlJX" danke biljaka. USIuvlace rilce do provodmh cIJevIbiljke,
i rnlake ~zse krece slatka tekucina i usisavaju je. Usi sok biljaka
krz 'XtoJ~aJ'u
za hranu, ali veci dio trose za odgoj mladih jedinki.
i5korI:> a
Pelud mnogih biljaka moguce je utvrditi po boji grudica. T

grudica s maslacka je izrazito zuta, s bijele djeteline - smede, s Ii
- njezno zelena, sa heljde - prljavo zuta, s maline - sivkasto-bij
sa suncokreta - zelenkasta, s divlje tresnje - skoro bijela, s vrbo
- zelena itd.
Postoje biljke, eiji je pelud otrovan za pcele i pcele ga
manje sakupljaju. Otrovan pelud daju cvjetovi cemerike, ak
ta (borca), ostruge visoke. Pcelama se pri uporabi vece koli
peludi sa ovih biljaka napuhuje trbuh i one masovno u .
letu. Umiranje pcela zamjecuje se u vrijeme cvjetanja otro .
biljaka, i traje 1-3 dana, oslabivsi zajednicu. SprijeCiti trovan
uginuce pcela moguce je unistavanjem otrovnih biljaka i za
ranjem leta, kako bi se pcele sprijecile u sakupljanju otrovne
ludi.
SAKUPLJANJE MEDLJIKE I MEDNE ROSE
Pored nektara, kojeg luce cvjetne i van cvjetne nektarije. pt
u odredenim uvjetima, sakupljaju i donose u kosnicu slatku re
cinu, koja se pojavljuje na liscu nekih vrsta biljaka. Poneka~~
izlucuju sitni insekti (lisne usi, lisni savijaci), koji paraz1til'
na biljkama, a ponekada same biljke bez sudjelovanja inse
Tekucina se u prvom slucaju naziva medljika, a u drugom - Jll
na rosa.
28
81. 8. Kolonija usi na grani divlje ruze (lijevo) i na donjoj strani

lista sljive (desno)
USi se odlikuju izvanrednom sposobnoscu razmnozavanja,

~ocetak ~~zmnozavanja usiju podudara se sa listanjem biljaka.
ovo vnjeme iz oplodenih jaja, polozenih tijekom jeseni, izvodi
~eprva generacija. Nakon 8-10 dana od svake jedinke izvodi se
Uruga generacija, koja se sastoji od 10 do 30 lisnih usi, sarno zenki.
ge~are~~0r.n periodu, kada je toplo doba go dine izvodi se 8-10
jun:r~CIJa~1 broj usi od jedne jedinke u proljece doseze vise milirazli: ,redmom ljeta pojavljuju se krilate zenke i muzjaci, koji se
POla1~': ~a dr.uge dijelove biljaka i na nove biljke. Krilate zenke
JaJa,kOJaprezime.
kr~~~eusi i~aju mnogobrojne neprijatelje. Njih unistavaju ptice,
~epov~~avl, pauci i drugi insekti. Veliki broj lisnih usi strada pri
)al(ihvi l;um v~emenskim uvjetima - od hladnoce, pljuskova kise,
hUde ~ [ova ~td. Zbog toga, pojedinih godina, u jesen, lisnih usi
a 0, ah ponekad stvaraju jaka ostecenja biljaka koje tada
29
luce puno medljike.
.,
ani SU vrlo pokretljivi i brzo se raseljavaju po drvecu.
. saVlJal'.
Sok koji isisaju usi, sadrzi od 6 do 28 % suhih tvari, uglav
secera. U ovom soku je malo bjelancevina, neophodnu{()lt\
rast i razmnozavanje usi. Da bi zadovoljile svoje potreb ~
bjelancevinama, usi moraju propustiti kroz crijeva ogro e ~
kolicinu soka. Pri tomu, u vrijeme toplih dana, iz tijela usi ispltlnll
va se dosta vode. Zbog toga, toplih jesenjih dana, one SkClra
neprekidno sisu sok iz biljaka. ViSak u soku otopljenog secera()~~
izlucuju iz crijeva u vidu sitnih prozirnih kapljica, koje se naU.1
vaju medljika.
ZJ
Posto se usi nalaze na nalicju lista, to izlucene kapljice tekucin
padaju na gornju stranu nize rasporedenih listova, gdje se spa~
jaju rasplinute u kapi.
b pokretljivih insekata, koji se hrane sokovima biljaka i
ad s.la 0 edljiku, najveCi znacaj ima bagremova gusjenica, koja

izl~~J~;uje med1jiku ~a !j~snjak~, bagr~mu, tresnji~ v~bi, klenu,
tiVll.lZ. oskorusi, malini 1 drugim biljkama. Godisnje se razIipi, JO~' generacije gusjenica, koje izlucuju medljiku u velikim
:!~::a
sredinom svibnja i sredinom lipnja.
ld dna rosa je slatkasta tekucina, koju luce biljke bez sudjelova. ~ekata. ana se razlikuje od medljike po tome sto ne sadrzi
1lJ~dukteraspadanja bjelancevina i drugih tvari zivotinjskog po~jet1a.
Medna rosa se izlucuje obicno u jesen, kada se topli dani smjenjuju sa hladnim nocima, U kruni drveta tijekom dana intenzivAko pcele nalaze cvjetove sa nektarom, onda one medljiku no se stvaraju secerne tvari (seceri), za koje korijen daje neophone sakupljaju. Ali krajem ljeta i u jesen medenje prestaje, a broj dnu kolicinu vode i mineralnih tvari. Medutim, korijenje nocu
usi jako poraste i lisce nekih biljaka potpuno se prekrije kapima produzava intenzivno davati tekucinu, dok se sinteza seeera u
medljike, koju pcele rado sakupljaju i nose u kosnicu. Ljeti takoder liSCuzbog hladnog vremena usporava. Zbog toga se provodne ciima perioda, kada povremeno nema procvjetalog medonosnog jevi (zile) u liscu prepunjaju secernom tekucinom, koja izlazi kroz
bilja. Ako se u to vrijeme pojavi medljika, onda je pcele, takoder otvore koji se nalaze na donjim stranama listova. Sicusne kapljice
sakupljaju, uglavnom u jutarnjim satima, kada se mnogo medljike s~~oga soka padaju na povrsinu nize rasporedenih listova, skunakupi tijekom noci. Peele danju obicno ne sakupljaju medljiku plJaJuse u kapi, i njih, kao i medljiku, pcele lizu u jutarnjim satima.
jer se ona brzo isusuje i pcelama postaje nepristupacna, Tekucira
se na liscu pri tomu zagaduje prasinom. u nju dospijevaju sp~re . ~~el~.medljiku kao i mednu rosu u kosnici mijesaju s nektarom
ill raniJe sakupljenim medom. Medljika cesto sadrzi otrovne tvari
razlicitih gljivica i mikroorganizmi, koji se tamo razmnozavelZbog toga medljika tamni, njen kemijski sastav se mijenja. Tarnn~ ~rele,. koje pri vecoj koncentraciji u medu pogubno utjecu na
e U zlmskom periodu.
kapljice na liscu drveca i na travi ispod njega - to je pokaz~teij
silnog razvoja lisnih usi i njihovog obilnog lucenja medlJlke.
Najcesce i u najvecoj mjeri medljika se stvara na bagremu, brezi,
FUNKCIJA RILCA I MEDNOG MJEHURA peELE
glogu, johi crvenoj, brijestu, grabu, hrastu, vrbi, divljem kest~~~'
pasjaku, lipi, jasiki, ljesnjaku, divljoj ruzi, oskorusi, boru, tr~Jl~
Za saku li . .
topoli, divljoj tresnji. Ponekada se medljika stvara i na vocno
nekih d p }a~e 1 unos nektara u kosnicu kod pcela, kao i kod
~rOcesuruglh insekara (opnokrilaca) koji se hrane nektarom, u
drvecu (visnja, kruska, sljiva, jabuka) i na nekim travama.
SlSajuceeV?IUclJeformirali su se vrlo savrseni organi: riIce lizuceMedljiku izlucuju i lisni savijac, ad svih insekata najveci znacaj;
~~
~. t6a, kojim pcela sakuplja najsitnije kapljice nektara, i
pcele imaju: kruskin (zive na krusci, jabuci, kostunjavom dr~eli5' -"'tllicu.Je ur - spremnik za sakupljanje nektara i njegov unos u
amurskom jorgovanu itd.) i jabukin (zivi na jabuci i oskoru51)
30
31
Rilce. Oko usta pcele nalazi se sest usnih dodataka: g~

- ploca, koja pokriva usta, par jakih gornjih vilica uredenihU.s~
klijesta, kojima peel.a zahv~ta i~~pre~iza. ~rde ees~ce; osta] kqQ
usna dodatka - donja usna I dVIJe donje vilice - formuaju rilea tJi
e.
. ke kavkaske pasmine. Ove pcele mogu sakupljati nek~pl~sva

livadske djeteline. Srednje-ruske pak pcele imaju
tat s cVJ~to50-5,4 mm i one sakupljaju nektar sa livadske djetetilce duZwenda kada se u cvijetu nakupi puno nektara pa se njeliJ1esarn~ ~ bitno podigne ili kada su biljke uslijed vremenskih
Donja usna - osnovni dio rilca - zapocinje od malog trokut
gova raz~ovoljno razvijene i daju cvjetove sa skracenim (nedotog clancica brade (osnova podbratka), koji je pricvrscen za vi a: uvjeta nezvijenim) cvjetnim krunicama. Duzina kriIca kranjske
aparat, koga spaja s glavom (s1.4). Iza njega je izduzeni zadeb~'~ voljn~ rnaos6-7
i mm.
clanak - brada, od koje polazi dugi, skoro okrugao jezik, ko..lali ptele 12
zavrsava zlicicom. Na mjestu spajanja jezicka za bradu pol~
f4, dni mjehur. <?d zdrijela polazi dugi ~uski jed~ja~, koji ~ro~a~~
dva pipala donje usne. Donji jezicak se sastoji od mnostva jakih
e ijele grudi I na pocetku trbuha se jako prosiruje formirajuci
prstena, spojenih mekom kozicom, koja mu osigurava elasticnosr kr~ mjehur (s1.9). Zid mednog mjehura ima mnogobrojne nakoji omogucuju da se volumen mjehura jako uveca pri pupo~etljivost. Jezik ima dlacice, usmjerene ka njegovom vanjsko~ :,
kraju.
;fu nektarom. Volumen mednog mjehura pri mirovanju pcele
ikoSnici ne prelazi 14 mm>, ali, kada se napuni nektarom ili meDvije donje vilice nalaze se sa strane donje usne. To izduzenje dom on se moze povecati za 3-4 puta. Medni mjehur sluzi kao
malo svijena tvorevina, sastoji se iz dva clanka - glavne i vanjsk~ spre~k, u koji pcela sakuplja nektar i u kojem prenosi med u
lopatice donje vilice. Spojene zajedno donja usna i donja vilica tvo- koSnicu.Misici, koji su rasporedeni u zidu mjehura, skupljajuci se,
re kanale razlicitih promjera koji sluze za usisavanje tekuce hra- istiskuju tekucinu van kroz jednjak i riIce.
ne.
Najsitniji kapilarni kanal nalazi se u jezicku: on sluzi za potiskivanje sekreta zlijezda prema kraju jezika. Pcela izlucenom
tekucinom moze, na primjer, otopiti zrnce secera, koje bi bez toga
ostalo neiskoristeno.
Kanal srednjeg promjera sluzi za usisavanje nektara pri nj~~ovom lizanju zlicicom. On se formira pri ispravljanju kanala kOJ~
se
nalazi u ispruzenom jeziku. I, na kraju, cjevcicu (kanal) najvece~

promjera, riIce formira u dijelu tijesnog zblizavanja oko jezika p~'
pala donje usne i donje vilice. Ova cjevcica sluzi za brzo usisav1e
vece kolicine nektara ili meda iz stanice; pcela tada zagnj~n ~
polovice rilce u tekucinu, Jezik, koji se nalazi unutar cjev~lCe, zCi
vrijeme usisavanja brzo se pokrece naprijed i nazad, dopnno~e 1.1
ubrzanju protoka tekucine, Zidovi jednjaka pcele snabdjevenl S
misicima, koji, skupljajuci se i sireci se, usisavaju tekucinu
51. 9. Probavni sustav

pcele: 1- ticala; 2 -sloiene
oci; 3-jednjak; 4,7,8-prednje, srednje i zadnje noiice
pcele; 5-traheja (dusnik);
6-medni mjehur; 7-srednje crijevo; 8-zadnje debelo crijevo
Za sakupljanje nektara iz cvjetova biljaka vazna je duzina r~~

koja omogucuje doseg do nektara izlucenog na dnu cvjeto:,a 5 cele
gom i uskom cjevcicom. Najduze rilce (6,9-7,2 mm) imaJU P
32
33
HRANA IISHRANA
PCELA
Medni mjehur igra znacajnu ulogu u reguliranju kolicine s .

u hemolimfi.
ec
KAKO peELE PRERADUJU

NEKTAR I PELUD
Secer, prvenstveno glukoza, uvijek se nalazi u hern.olih...

BIOLOSKA NUZNOST PRICUV A HRANE
pcele i sluzi kao energetski materijal za rad misica i Sty....lllj
nje topline. Sto se misici energicnije i brze skupljaju, tirn. ~i\.
o vanjskorn izgledu sve pcele zajednice odgojene u
u hemolimfi ima secera. Za vrijeme letenja u hemolirnfi ~~ tAada
jednake, unkc~onalno se do~t~ r~zl~uju. Gene~a.cij~
sadrzi se 2-4 % secera. Ako koncentracija secera padne i~ e~ tijekUg~ je prezimila odga]a leglo u proljece 1 ugiba, ostavljajuci
1%, onda je pcela nesposobna letjeti, a. pri razir:u ispod
~la ~?Ja sastav zajednice. Proljetna generacija pojacano odona postane nepokretna. Pcela s prazrum medrum mjehur
o~ov Je~ peela s kratkom zivotnim vijekom (34-45 dana), one
moze letjeti oko 15 minuta na racun ugljikohidrata hem01i~1ll gaJan;.au preraduju hranu i stvaraju zalihe za jesensko-zimali aktivnost pcele se brzo uspostavlja nakon punjenja Inj~ SakUP J~Jetnu generaciju, koja mora dugo zivjeti (7-8 mjeseci).
hura medom. Prema tomu, medni mjehur kod pcele ostvaru; s~o-pr';,cele pripremaju vrlo hranjivu hranu, koja sadrzi sve eleulogu regulatora sadrzaja secera u hemolimfi.
~::
neophodne ~a.odv~janj: fiziolosk~h procesa. sto osigu~ava
retivljavanje pcelinje zajednice u teskim uvjetima duge zime.
U hemolimfi trutova ima manje glukoze, nego kod peels radio bedu peela raznih ge~era~ija pos.toje anat?mske i fiziolo.ske razlice i ta kolicina je dosta ustaljena (1,2%). Kod matice se visoki like,koje nastaju pod utj~caJe~ uvjeta sre?me (vr~.mena, ls~an.e,
sadrzaj secera opaza sarno u prvim danima njenog izlijetanja na medenja i dr.) i pokazuju pnlagodbu najpotpurujem obavljanju
sparivanje. S prelaskom na odlaganje jaja sadrzaj secera se sma razlicitih funkcija: povecavanje broja pcela, sakupljanje i preranjuje i odrzava se na ujednacenoj razini (1%) neovisno 0 njenoj 8m. da nektara tijekom ljeta i prezimljavanje zajednice zimi. Prema
rosti. Pri pripremanju za rojenje koncentracija secera u hernolimfi tomu, pcele sakupljaju hranu ne sarno radi zadovoljenja vlastitih
matice ponovo se povecava.
potreba, vec pripremaju i velike zalihe kojima se ishranjuje jesenskageneracija tijekom nepovoljnog perioda, u jesen, zimi i u rano
Medni mjehur pcele nastavlja se u srednje crijevo - glavni ce~~ proljeee,kada je sakupljanje hrane nemoguce. Pcelinja zajednica
probave hrane, u kojem se razgraduju i upijaju sve tvari pee~ PI7!aduje lako kvarljive produkte - nektar i pelud - u produkte
hrane. Medni mjehur spojen je sa srednjim crijevom rnec1uc~ kO)Ise ~ogu dugo cuvati - med i konzerviranu pelud - koji ne
jevom, koji regulira dopremanje hrane (nektara, peludi) u sredn~ gube p~ tomu od svoje hranjivosti i okusa. Zbog sposobnosti da
crijevo, a takoder prociscava nektar od suvisne peludi.
p~rdadI.lspremi pricuve velike kolicine nektara pcelinja zajednica
je 1 obila privredni znacaj u covjekovoj djelatnosti.
Peele se, zbog zivota u zajednici, odlikuju veoma velikom sp~
sobnoscu reguliranja svoje ishrane: u jednim uvjetim~. ~ne vr0' Ij~edonosne pcele koje su se razvijale u uvjetima toplih zemaekonomicno trose kisik i hranu, a u drugim brzo razvIJaJu o~o\ ~~~) stvar~Ju velike pricuve meda (zato i nemaju privredni
mnu energiju. Tako je ruski istrazivac - zoolog V. V.. ~lpa 111 pelu~' . U nJihovim gnijezdima nalazi se sarno malo nektara i
dokazao, da pcela koja miruje u kosnici utrosi 8 mm", klSlkaeels lll.edo1 za tekucu ishranu i odgajanje legla. Neprekidno cvjetanje
minuti, pcela u pokretu pri tim uvjetima 36 mm-, uzbuden.a Pcl<ofgOdinnOS~ogbilja i mogucnost sakupljanja nektara tijekom cijele
- 520 m~3 u 1 minuti ..Omj~r minimaln?g i maksi~alnog Hz!al<v~Yanjae ~su stvorili preduvjete za formiranje nagona nagomilanaprezanJa kod pcela iznosi 1:140, dok Je kod covjeka 1:10. r srll )edtlic;ece koliCine hrane. Pripremanje meda kod pcelinjih zaogromna plasticnost razmjene tvari vodi i odgovarajucoj J?otr~ad) Obitavan~as.taloje u svezi sa zahladenjem u zonama njihovog
meda: pcele u jednim uvjetima utrose vrlo malo, a u drugll11,
]a 1 neophodnosti da imaju zalihe hrane za zimovanje.
su uznemirene, znatno vise meda.
o:~
34
s:ufe
35
51. 10. Crada

pcele:
miSicn~
enti~
l-srednje crijevo;
2-meduprostor crijeva;
3-medni mjehur;
4-cekinje;
5-misiCi glave ventila;
6-g1ava ventila;
7-ventilna cijev;
8-epitelijalne stanice srednjeg crijeva'
9-probavna masa
I
Ciscava od viska peludi za vrijeme njegovog snalaeldat seJ~~m mjehuru, u sredisnjem ~ijelu ,~rijeva (misicnom
......,iau me.. paja medni mjehur sa srednjim crIJevom.
""'"lti!u) kOJIs
1/e!l
. .' dio crijeva (ventitil) pee Ia sastoji...
se lZ g Ia:re, koi
oJ~ se nasreilSIlJlrrnednog mjehura i ~rodire ~u~~yrednJe~
kraja s~edl tJIl~t~a (sl. 10), Clava ventila - to Je ~slcna suplja tvorevll:a,
oieg CflJe .. od eetiri lopatice. Sa unutarnje strane svake lopatice
'-. se sastoJl
' k ,.
k
ti
tr
kOla e hitinske bodljice s ostrim raJevlma,?
renu ~m un~ .a,
e
oalaz s dni mjehur napuni tekucinom, lopatice gl~vlce POCI~JU
Cim se .~e pokrete otvarajuci i zatvarajuci otvore izmedu njih,
uz~u~rve,u lopati~a tekuci dio hrane, koja prolazi izmedu bodlji,
~ stt: s:Il~atrag u medni mjehur, a tvrde cestice (pe,l~dna ~rnc~)
izlJev . m koliCinom tekucine zadrzavaju se u glavl 1 pomJe~~Ju
s
kroz ventilnu cijev u srednje crijevo. Takva uzbudlJI,,:a
seo:et:ja i filtracija tekucine nastay~ja se ~eprekidno dokle god J~
~edni mjehur napunjen nektarom 111zrel~:n medo~, 0:'0 dovodi
do postupnog preCi~c~vanja ,~ektara od viska peludi, all neznatan
dio peludi ipak ostaje 1 dospijeva u med.
rnar;]0
Ventilnu cijev meduprostora

cr~jeva u~?t,ar s!ednjeg crijeva
formira tanku dugu cjevCicu s mekim elasticnim ~I~ovl~a, Takva
grada ventilne cijevi iskljucuje mogucnost pre~J~stanJa hrane u
suprotnom smjeru - iz srednjeg crijeva u medm mjehur.
PROCISCA VANJE NEKTARA OD SUVISNE PELUDI
P~ela uslijed neprekidnog rada ventila n~ m?ze po.tpu,no vrat~ti

Kod vecine se biljaka pelud i nektar stvaraju u jednom cvije:u: say nektar ili med koji je dospio u medm mjehur, Jer Je?an dIO
Leteci u zraku, lako rasprsljivi pelud neizbjezno, ponekad i u ~ecoJ U?elu~na zrnca zajedno sa dijelom tekuc~e) uV,ijek pro,la~1 ~,sredkolicini, dospijeva u nektar i pcele ga uzimaju, Med sa vehko~
:.cn)evo i utrosi se za ishranu pcele, t), ventil obavlja JOS1 funkolicinom peludi nepodoban je za zimovanje pcela. Hranjive tv~
JU regulatora ishrane pcele.
peludnih zrnaca, pri snizenoj temperaturi u gnijezdu, pcele ~e ~SJ'
miliraju i nekorisne su, Pored toga, peludna zrnca, nakupIVSl:e
u zadnjem crijevu pcela, znatno uvecavaju masu ekskrerne~a a~
ZCUSNJA VANJE NEKTARA
preopterecuju crijevo (pcele zimi ne izlucuju izmet i oslobadaJu 5
od njega tek u proljece pri prvom procisnom letu).
fe~ktar, pored secera, sadrzi mineralne soli, kiseli~e, vitamine~
kv ente, dekstrine, dusicne, aromaticne i druge tvari, a takoder 1
sce
Specijalno provedeni pokus primjene meda sa povecanom
koU (spore gljivica), koje u njega dospij~vai~ iz zraka. ~ektar,
mjenom peludi za zimovanje pcela pokazao je, da peele, hra~ga
peele sakupljaju sa vecine biljaka, vrlo Je rijedak (tekuci).
se takvim medom, obolijevaju od proljeva i umiru. Zb~g z~
Ukos"
d
prociscavanis
nektara od suviska peludi veoma je vaZIlO
flICl se on brzo podvrgava vrenju, ali pcele nikada ne 0uspjesno zimovanje pcela.
P;6
36
37
pustaju kvarenje nektara, koga su one smjestile u stanice _

po~~zu prije svega brzim zgusnjavanjem nektara do ra:aca. l
kOJoJse kvasci ne mogu razvijati.
llle, PIt
U)edno~ o~ I?okusa, po snazi jednakim pcelinjim zajedni
dali su sec~rm s~up koncentracije 50%, 60% i 70%. Nakon .:~
dana u sv~m zajednicama koncentracija sirup a dosegnul J .dn~
72%, neovisno od prvobitne koncentracije.
a Je 71.
.
sarno u pcelinjem gnijezdu pod djelovanjem cisto
_ ~p,1!nJ~vtenika. Peele ga ~azmjestaj,: tako da ima n"ajvecu
~~
tlI{;o brzeg iSp'aravanJ~ vode. U Jed!l0~ poku~u pcela~a
~illU
:-tnf 13ecernisIrup, koji su one smjestile u sace, a zatim
. dat 50 0nica na tom sacu pokrili zicanom mrezom, izolirajuci
~ dio s.ta od pristupa pcela. Uoceno je da se brzina zgusnjavanja
!f'!e S~~~iranog od pe~la nicim ~je razlik5>val.aod brz~e njegosifUpa 13n)'
avanja u stamcama, kojima su pcele imale pnstupa.
~ogzgu
Pri obilnom medenju, kako je ranije bilo spomenuto, peele

INVERTIRANJE SAHAROZE
sarno one kolicine nektara koje su u stanju preraditi. Unos n \noSe
reguliraju p'eel~-'primaeice. One razmjestaju tek uneseni ne~ttara
Pretezita komponen~a sirupa,)este saharo~a. To je ~loze~ secer~
p~.azne st~ce 111u sace koje se nalazi u blizini legla.t]. U najto~.u
P
dijelove gruJezda. ~eel~'pune s~anice ~e vise od 1/3, vjesaju ka l)i~ ~ 'i se ne upija kroz zidove cnJeva u krv, m pcele ru covjeka. All
ce .~ektar~ n~.g?mJe dijelove zidova 1 dno stanica, sto omogu~J'e :C:;oza se za vrijeme probave razgraduje na dva jednostavna
najintenzivnije isparavanje vode iz nektara.
J
etera: glukozu (grozdani) i fruktozu (vocni secer), Razlaganje
saharoze u probavnom sustavu zivotinja i covjeka nastaje pod
Peele za v~ijeI?e obilno!? me?enja snizavaju relativnu vlaznost djelovanjem fermenta invertaze, a sam proces naziva se invertizraka na mJ~stima skladistenja nektara. Tako, pri intenzivnim ranje secera. Ono se odvija istodobno sa udaljavanjem viska vode
iznektara.
pasaI?a rela~lvr:tavla~n~st zraka na ovim mjestima bila je 54-66%,
Ia~? Je.u Oble.mm uvjetima (do pase) varirala od 76-91%. Takvo
Invertaza se proizvodi u zdrijelnim zlijezdama pcele, koje se
smzenJe relahvn~ vlaznos!i postignuto pojacanom ventilacijom,
na prednjem dijelu glave. Zlijezde se sastoje iz dva duga,
znatno ubrzava IsparavanJe suvisne vode iz nektara. Na letima ~e
krivudava
kanala, oko kojih su rasporedene alveole, koje se sako.s~c~ .r0~~cava se ,?roj pcela koje ventiliraju, sto se osobito
~toJe.od nekoliko krupnih sekretnih stanica. Zlijezde imaju dva
pnmJecuJe tijekom noci.
~lta
otvora, koji se nalaze na zdrijelnoj ploci - u supljini, kroz
Nak?n je~og d~a, kako se nektar zgusnjava, pcele ga prenos,e ~u prolazi nektar koji dolazi iz rilca. Zdrijelna zlijezda mlade
rode. nakon njenog izlaska iz stanice brzo se razvija i u prva
~ stamce saca udaljene od legla, uglavnom u gomje dijelove ~.
Jezd~. C?vdje :gu~njavanje hrane tece sporije, pcele popunjavajU . ~ tjed~a. zivota luci sekret, koji cini osnovnu masu mlijeci za
~ . an~ ~le~nki.U to vrijeme invertaza se izlucuje, ali u neznatstamce 1 konacno ih napune do vrha.
n~
U drugoj polovici zivota, kada pcela prekida ishraJedno vrijeme se smatralo da se visak vode iz nektara odstr~- po' c mki 1. prelazi na izletnicke poslove, zlijezda se mijenja i
njuje za vrij~me njene prisutnosti u mednom mjehuru, pri letelljll dds~zava njeno lucenje invertaze. Najvecu intenzivnost ana
e
pee~e o~ cV]eta.?o k?snice. Takvi zakljucci izvodeni su na OSl1~ in\1et od 20-og do 30-og dana zivota pcele. Zatim se aktivnost
raze smanjuje, pa je stare pcele vec uopce ne izlucuju.
vu ispalih kapljice bistre tekucine, koja je slicna vodi, na praVc _
mas.?vn?g leta pcela. Po~~sima je ipak utvrdeno da je .konc~.
Peele U1 J'ak'
. d mcama
.
. Ietruc
.cke pas Iove ramJe,
..
. im zaje
pre Iaze na lZ
tracIJ~ SIrUpa ~zetog yam 1 davanog u kosnicu potpuno JednaofJ1 negou
Kapljice tekucme, kOJe.se stvaraju I?ri le~.enju peel~ s. nektcl~oj dij akJ ablm. Znaci, kod pcela iz jakih zajednica ranije nastupa staOdgaja'v70g lucenja invertaze. Peele proljetne generacije dulje
- t? .s':l vrlo vodenasti ekskremenii, kOJI se formiraju U \taf
]U eglo, pa zato aktivno lucenje invertaze kod njih pocinje
kolicini kada se pcele koje lete hrane zitkim nektarorn- Ne
tghc~:
38
39

kasnije.
o pri brzom usisavanju istog. Zamijeceno

rtaze, n. eg
. hr am'1'ica UV1-.
m pcela secernim sirup om lZ
V""- jhranJlvanJe
se pt
krecija zdnJelnih zlijezda.
je
'atava se
.
pOJ
. aharoze produzava
se i poslije pokl~panJa meda
Jtt~ertiranJev~stanim poklopcima. U svjeze 'poklopl)e!lOm medu
__nicatna
0/
aharoze' vremenom pak rqena kolicina se smaII 5~biti
do 6 /0 S.
'
tnote 1% i manJe.
ojUJedo
.
vI"' de trutova i matica ne sadrze mvertazu, om ne
idrije.me z lJez di nektara, a hrane se vec gotovim medom.
sUdjeluJu u prera
_..:~pjnve..
Vec za vrijeme usisavanja nektara iz cvjetova njemu Se d

sekret zdrijelnih zlijezda i u mednom mjehuru pocinje inverijOdajl!
saharoze. Ovaj proces produzava se i u kosnici, kada ga p/ctnJI!
vise navrata prenose iz jedne stanice u drugu. Istrazivanja s~le u
kazala da je invertiranje najaktivnije pri temperaturi 34-35 CP~
pri onoj temperaturi kakva je u gnijezdu bila blizu legla.
' q.
v"
Jel'
v'
Pcela, nakupivsi nektar u medni mjehur, zauzme mjesto bil

gdje na sacu glavom na gore (ka vrhu) i to ispravljanje izvlaci ril 0
Pcela na istegnuto, malo svijeno rilce ispusti kapljicu nektara, k~~'
izgleda kao da je objesena za rilce, Pcela zatim postupno ispr~~
vlja rilce, i nektar se ponovo uvlaci u medni zeludac. Peela puno
puta ispusta i ponovo uvlaci kapljicu nektara. Kada zavrs] rad
ona skladisti kapljice u stanicu. Pri propustanju
kroz rilce sva~
put dodaje nektaru sekret zdrijelnih zlijezda, a to obogacuis nektar fermentima (koji ubrzavaju inverziju) i bjelancevinama,
"l-
lK!
70
____ -0I
....___0
0-0/
60
o<Il
~o
50
II
-o-
40
U ubrzanju inverzije saharoze veliki znacaj imaju visekratni

prijenosi nektara koji dozrijeva (iz stanice u stanicu), pri eemu,
pcele svaki put dodaju nektaru sekret, koji sadrzi invertazu. Suradnik pcelarskog instituta 1. A. Meljnjicuk u svom pokusu dav.ao
'je pcelama 50%-tni secerni sirup, koji su pcele smjestile u stanIce
saca. Nakon 18 sati, 50% stanica sa slozenom hranom u svako~
satu on je pokrio zicanom mrezom, da bi pcelama onemogu~10
pristup hrani koja dozrijeva. Slika 11, na kojoj je izrazena brzl~~
inverzije saharoze u stanicama sa slobodnim pristupom peel~ III
njih (gomja krivulja) i u stanicama prekrivenim zicanom mreZo 0
a
(donja krivulja), pokazuje da je pristup pcela hrani znatno ubrz
proces invertiranja.
c:
Na aktivnost fermenata u nektaru koji dozrijeva, u~ee~ koli t~a

nektara koji pristize u toku dana u kosnicu. Pri sakupljanju nek dO'
u sitnim kapljicama (putem dizanja jezikom) u medni mJehur
40
30
~
-e
~
20
::l
10
.
18
62
t_-
134
206
S1. 11. Brzina inverzije saharoze:

J - Hrana u sianica-
ma bila je svo vrijeme

dostupna pcelama;
II - hrana u stanicama
bila je dostupna pc~lama
samo tijekom proin 18
sati
III
U pokusima poslije hranjenja pcela cistim secernim sirupom

(u njemu uopce nije bilo bjelancevina) u sirupu se naslo 0,08%
bjelancevina: nakon ponovnog prihranjivanja tim sirupom sadrZaj
bjelancevina porastao je na 0,14%.
.'
228
VRlJEME
P~e1inja zajednica moze unijeti 8-12 i vise kilo~aI?~ nektar~ za

d~. Say taj nektar pcele preraduju, troseci ener91Ju 1~}elcu:eevme,
kOJeulaze u sastav fermenta. Peele pripremaju uglJlkohid~atnu
~~u (med), koja se direktno iz crijeva usisava u krv (hemohrnfu)
1 pnmaju je stanice tijela bez bilo kakvih utrosaka
na probavu.
DODA V ANJE MEDU KISELE REAKCIJE

tr~isoka koncentracija secera u medu osigurava r:jegovo. dugo~
p~~o CUvanje. Ali pcele imaju jos i sposobno~t da trajno ~as~it.e oV~J
jedn ukr od kvarenja pri dugotrajnom ~uvanJu: peel~ rn:JenJaJu :rnIl\a.
meda povecavajuci aktiv!:'-u. kiselost. ~.u klS~h~ ~redmatnogu se razvijati spore glJ1vlca, bakterije truljenja 1 druge.
~:t
41
HRANA [ [SHRANA PCELA

v- n~<:m
dva dana n~on hranjenja pcela Cistim seee~

porn,. kOJIIma neutralnu ill ~alo alkalnu reakciju (pH 7,5), rtn. Stlq.
tog sIr~pa, ..koga s~ prera~ile peele, pokaze se jako kiselo rrt
eakejj~
3,9). Pn pnJ;nosu I preradi secerne otopine od strane pcel (p~
lost se povecava.
a kI~
Med uvijek sadrzi organske i neorganske kiseline koi
nektar. Ipak sadrzaj ovih kiselina je mali i one ne ~o~e
sadr~
tako veliku aktivnu kiselost, koja je karakteristicna
za med~tvoliij
Ne tako davno ustanovljeno
je da je visoka aktivna ki
prilikom sazrijevanja nektara nastala kao rezultat djelatnos~elost
la. U sa~tav~ s~kreta zdrijelnih zlijezda stvara se ferment glu[cena~a, koja djeluje na glukozu, pretvarajuci je u glukoznu kisel?geUjednom od pokusa pcele su hranili cistom glukozom. Hrana ~~.
su l?eele p~eradile sadr~avala je gl~koznu kiselinu i imala je Viso'~
aktivnu ~Iselost. D~ugtm zaJedru:~ma s~ davali cistu fruktozu;
hrana koju su stvonle ove pcele, ruJe sadrzavala kiseline i imala .
n~ut~alnu reakciju. Ovi pokusi svjedoce 0 tome da ferment
dJe~uJe bas ~a gluk.ozu~ pretvarajuci njen dio u glukoznu kiselinu I tako oSIguravaJu visoku kiselost meda.
pcel:
.Kao rezultat.reakcij~ stvaranja glukozne kiseline stvara se perokSId (superoksI~) .vodika. Ova tvar je otrovna za pcele. i ona se
odmah neutralizira pc:d ..djelovanj.e~ fermenta katalaza, koji je na~
?e~ u sekretu prsne zlijezde, koja ima izvodni kanal u osnov'
jezika. Kao r.ezultat J?rovedeni~ istrazivanja postala je jasna ulo.ga
katalaze, koja se uvijek nalazi u mednom mjehuru, napunjerum
nektarom.
.Aktiv~ost f~rmen~a glukogenaza smanjuje se pri povecanju akti:,n~ kiselos~ sredme. Zbog toga se reakcija stvaranja glukozne
kise~u:e prek!da kada nektar koji dozrijeva dosegne odredeni sttlpanJ kiselosti.
Povecavanje k~sele reakcije meda sluzi kao dopuna i vrlo efik~5:
no ~redstvo. za nJegovo .konzerviranje. Secer u slabo kiseloj ot?Pi~
moze ost.ati be~. promJena tijekom dugog vremenskog
period _
dok se u IStOvnJeme ~ec~r u alka~oj ill neutralnoj otopini na zr~_
ku podvrgava kvarenju I razaranJu. Kisela sredina sprjecava ra
I)' en)'a
.'
i, prema tomu, doprinosi
oeuvanju meda .
1:J8l'terI) a rru
.
.. meda ima znacaja 1 u spfJeeavanJu nekih bolesti
tysela reakc~rda
toga mogu se navesti rezultati pok?sa .N. ~.
~.
J(ao po koja je prihranjivala jednu grupu pcela sec~r~m .SIstragdO~~atkom
alk~
tvari (pH v?), a dru.gu - ~akiselJerum
tupotll 5 d I-l5-6). ZakiselJena hrana oClgledno Je ~PfJee~vala razsifllPoIll (p emoze u epitelnim stanicama srednjeg cnjeva. d.ok
voj spora n~~me kod pcela hranjenih alkalnom hranom staruce
isto VrIJe
.
.
su.U bil ispunjene sporama 1 skoro sasvim razorene.
eplte1a
e
KAKO peELE PRERADUJU PELUD?
p~ela skida grudicU peludi u stanicu pomo.eu ~alI':~~a na sred~~

'jmnogama pa je zatim druge p~ele raspro~tiru.: sabijaju. ~ staruci
ostupno nagomil~ PU~? sloJev~ pe~udl, kO)l su sakupile razne
~e sa cvjetova razruh biljaka. Sk.l~anJev~udlca t~aJe svega 15-~0
sekundi, ali nabijanje praha u stamci trazi dugotraJan rad mnogth
ptela.
U stanici sabijena (deponirana) grudica peludi mijenja svoj kemijski
sastav i hranidbena svojstva.
Peele donesenu grudicu u kosnicu skl~diste u ~~anice iznad i ~a
strane legla. U kosnici sace sa leglom uvijek sadrzi sa strane marqe
ill ~ise siroki prsten stanica sa peludi. Peele pri prosirenju leg~a,
uzunajuCi pelud iz stanica, stvaraju prekid u prstenu, koji zati~
prosiruju; matica polaze [aja u oslobodene stanice, a pcele stvaraju
nove prstene sa peludi, jos veceg promjera .
Pc~le nikada ne pune stanice sa peludi do vrha. Pelud zauzima u
prosJ~ku 57% volumena stanice (s varijacijom od 36 do 77%). 0:'0
se obJ~snjava time sto pcela za rasprostiranje
i nabijan]e grudica
~ora lrnati siguran oslonac u stanici. Ako bi stanica bi~a napuJena peludi do vrha, pcele ne bi imale oslonca za optrarqe.
~etna
stanica sadrzi
u prosjeku
140 mg peludi
\s varijacij~m
(6.0001 do 1~5 mg). Jedan sat (sace) - ~kvir ~~OI~e)~ 3/4 stamca
0) sa obje strane napunjeno
peludi, sadrzl pnbhzno
840 g pe43
42

ludi. Kilogram peludi zauzima oko 7.000 stanica.

Peele. gornji sloj peludi, priprernljene za dugotrajno euva .
natapaju rr:t.edom,zbog. cega ~ovrsina peludi ima odsjaj (odb~}e,
sak). Z~ :rnJeme me?enJa, st~ce s takvom peludi pcele vrlo raledopunjuju medom 1 poklapaju. Dobiva se medno-peludni sat do
kome se pelud vrlo dobro cuva.
'u
. Konzervir~a pelud ~adrzi vise secera nego svjeza pelud, usl].
jed..dodav~J~ ne~t~ra 1 me?-a. U konzerviranoj peludi ima puna
mlijecne kiseline 1 nJena aktivna kiselost se povecava (tabela 1).
Sastav
Bielancevine
Masti
Secer
Mineralne tvari
Mlijecna kiselina
Aktivna kiselina
Svieza pelud
24,06
3,33
18,50
2,55
0,56
6,3
legla popunjavaj,: pelud.i (krajnje s~ce). U.ta~li~i 2. navedeni su

ci koji pokazuJu toplmske osobme pojedinih satova, napuJ'~ru~h~edom i peludi.
J\e d
Konzervirana pelud
21,74
1,58
34,80
2,43
3,06
4,3
Tabela 1. Kemijski sastav svjeze peludi breze i konzerviran~ peludi Cpeludi u sacu) priprernljene od njega, % (po podacima A. Mitropoljskog)
Us~ijed kemitskog proc~s~, koj~ ~astaje u stanici s peludi,
staruca ~e mo~e ~spo~edlh s ~lruJaturnim silosnim tomjem
P?~nato Je, da)e ~llaza jako n~blJena k~ko bi se sprijeCio pristup
kisika ~~utar ~Il~~nemase. To ISto rade 1pcele, jako nabijajuci prah
u. st~Cl.
silazi s~ na :~eun s~ce~a razvijaju bakterije rnIijecne
kiseline, koje, stv.araJu rnIlJe~:lUklS~llI~U,cuvaju hranu, sprjeeavajU
mog.u~nost ra~vlt~a bakterija truljenja, Shean proces nastaje i ~
stanici s pel.udl. Vlsok~. t~mpera~ra pcelinjeg gnijezda doprinoSl
brzom razvitku bakterija 1 nagomilavanju mlijecne kiseline.
l!
Razmjestaj pelud~ p<?red legla omogucuje pcelama-njegovatelj'"

cama ?rzo pronalazenje potrebne bjelancevinaste hrane a takoder
poboljsava toplinski rezim gnijezda. Peele sve stanice saca sa stra-
fl)e
5 ce sa peludi posjeduje znatno manju toplinsku vodljivost i doJ';osi boljem oeuvanju topline u gnijezdu sa leglom.
Sace
Prazno
Smedom
S peludi
Gubitak topline kroz

sace kcal u minuti
0,173
0,147
0,106
Koeficijent
vodljivosti
3,44
2,37
1,40
vodljivost
topline. %
100
68,9
40,7
Tabela 2. Toplinske karakteristike razliCitog saca

KAKO PCELE CUVAJU ZALIHE HRANE?
Postojanje velikih zaliha hrane u gnijezdu stvorilo je kod pcela
slozeni refleks, usmjeren ka njihovom sigumom euvanju od nepovoljnih djelovanja temperature i vlaznosti okolnog zraka, i na
zastitu od mnogobrojnih neprijatelja i stetoeina.
Stanice s gotovim (zrelim) medom pcele poklapaju tankim, za
zrak nepropusnim vostanim poklopcima. Med posjeduje hidroskopska svojstva. Pri relativnoj vlaznosti zraka 60% kolicina vlage
u medu se ne mijenja. Pri vlaznosti zraka visoj od 60% med uvlaci
u sebe vlagu, a pri vlaznosti nizoj od 60% on gubi svoju vlagu.
Postojanje vostanih poklopaca koji ne propustaju vlagu osigurava
me~ kako od razrjedivanja, tako i od prekomjernog zgusnjavanja.
sto Je osobito vazno zimi, kada pcele ne mogu regulirati temperaturu i vlaznost zraka na svim satovima gnijezda koji su napunjeni
medom.
P~klopljeni med ne ispusta miris koji pcele vrlo lako osjete i koji
moze privuci pcele tudice (kradljivice).
I<.adaje vrijeme toplo med na letu cuva grupa pcela-strazara.
45
44
Br?j tih 1?eelase rnijenja od nekoliko jedinki do nekoliko stolin

oVI~n~~tiO? opasnosti. Peele uvije~ skladiste zalihe meda na na~ It
dalteruJa mjesra od leta - u gornJe 1zadnje dijelove gnijezda.
otez~va kradu meda cak ako peele-kradljivice prodru kroz let Vo
kosnicu.
0 u
MEDIPELUP
KAO HRANA PCELA
dll.
. Peele u cilju.p~~ecanja ~astite gnijezda smanjuju velicinu leta

jesen, zatvaraiuci jedan nJegov dio propolisom.
yeliki znaeaj takod;r ~ma izbor mjesta prebivalism koja su Pri~

kr~yen~ (d~pIJe dr.vec~) 1do.bro z~sti~ena od pristupa krupnih n~
pnJate!Ja pcel~. P.n prrpremi za rojenje veca grupa pcela izvidnica
pr~laz~ na tr~enJe podobnog prebivalista zbog naseljavanja nove
zaJe~ce (roja), Peele posjeduju sposobnost ne sarno da nadu
nego 1d~ odaberu podobnije prebivaliste od nekoliko nadenih. Ro~
s~ naselJav~ s~m~ u supljinu k~ja. nema .velikih otvora, kroz kOjI
bi moga~.IJ~bI~~IJmeda prodrijeti u gru~ezdo; uvijek daju prednost s~plJIru u ~Ivom ~r,,:~tu, koju one ociste od trulezi i premazu
propolisom, oSIguravaJucI drvnu masu od daljnjeg truljenja.
. Kao mocno sredstvo z~.zas~t.u za~ha hr~e s}uzi i ubadanje, koje
Je vrlo bolno ~a krupn~ ZIvotI~Jea ~Itne.ubIja. Zalac se pcele poslije
ubadanja otkida od ?Je~og ?-J~la.1 dalJe se spontanim kretanjem
z~bada ~uboko u kozu zIvotinJe, 1sarrum tim povecava efikasnost
djelovanja otrova. Pcela koja je ubola urnire.
KARAKTERISTIKE HRANJIVIH TV ARI

a normalan zivot i ~az~ozavar:je peela. p~trebno j~ da pcel~
Zhranom osiguraju slJedece. hr~JI,:"e t,:"an: bjelancevine, masti,
sa nkohidrate, mineralne soh, vitamine 1 v?du. S~e ove tv~:1 su
~~lene, visoko molekularne i posjeduju. veliku za~ih~ ~~ergIJe.
s nizmu se razgraduju na proste spoJeve, formirajuci na kraju
o~~~torijenisko mol~k~lame t,:"arikoje se disanjem i sistemom za
fzluCivanjeudaljavaju IZ orgaruzma.
:u
Prerada hrane sarna po sebi predstavlja s~?zeni I?roces ~ cijoj os~

novi Iezi hidroliza, pri cernu se jednos~avruJe ~an otapaju u :ro~:h
i mogu prodrijeti (biti usi~an~) kroz ZI?OVecnJeva u krv, koja ih
raznosi do svih stanica, tkiva 1organa tijela.
U crijevima se prerada hrane o~tvaruj~ pod djelovanjem fermen~ta (bioloskih katalizator~). Za dJelo,:"at;Jef~rmen~t~ neophodna Je
optimalna temperatura 1 odgovarajuca kiselost ili alka!nost sredine. Kod pcela su fermenti najaktivniji pri temI?~ratun 34-35~C;
takvu temperaturu pcele odrZavaj~. u svo~ gmJezdu. u proljetno-Ijetnom periodu, kada one odgajaju leg!.o1puno konst~pelud.
U zimsko vrijeme, kada je temperatura ~Jezda znatn? ruza, p'eeIe se hrane gotovim medom, a on sadrzi uglavnom secere, kOJIsu
tijekom ljeta vec razlozeni fermentima pcela.
v
su tvari, karakteristicne po sadrzaju dusika, zbog

cega ih nazivaju jos i dusicnim tvarima. One s.adrze 15-18:
dusika, 50 - 55% ugljicnog dioksida, 6 do ?% vodika, O~? ~ 2,5 Yo
Sumpora i u manjoj kolicini - fosfor, zeljezo, ma~.ezIJ 1 neke
druge sastojke. Bjelancevine imaju vrlo slozen k:IDlJski sastav,
ali u organizmu prilikom probave, one se ra~l~~u na. kon~e~e
proizvode - aminokiseline. Postoji do 30 razlicitih a~nokI~el~na. One se mogu smatrati "ciglama" od kojih se u razrum spoJevIrna "zidaju" bjelancevine. Bjelancevine su vrlo razno,:"r~ne p~
svome sastavu: one se razlikuju jedna od druge kolicinom 1
kvalitetom aminokiselina koje sadrze i njihovim rasporedom u
Inolekulama.
Bjelanceoine
46
47
Fizio.~oskise a~oki~e~e
dijele na dvije grupe: nezamjenlj;;
(esenc1J~lne),koje zivotinje ~e m<;>gusintetizirati i one moraju doc'
u organ:z~m u got~vo~ ~bh~u, 1zamjenljive (neesencijalne), kOj~
se u. nuzdi mo~ s.J?-tehz1rati..tI stanicama tijela iz jednostavnijih
tv.an. U ne~a~J.enlJ1ve.(es.enc1JaII:e)a~noki~eline sI:adaju: lizin,
tr1I:tofan, .~shdm, Ieucin, izoleucin, fernlalarun, treornn, metionin
valin, arg1rnn.
'
~?red bj~lcu:eevin.a,.u sastav ~ane moraju uci dusicni spojevi
kOJIse.naz1va~u amidima, a u kojima su aminokiseline sjedinjene
s drugim tvanma.
O~ bjelancevina i ~~da izgr~deni su glavni sastavni dijelovi
sta~~a: ~n r~zgradnJ~ bJel~ne~vma u stanicama tijela formiraju se
ugljicnidioksid, voda 1tvari koje sadrze dusik (mokraca, mokracna
kIsel~n~), a tak~der organske i neorganske soli. Ove se tvari izbacuju 1Zorgarnz~a preko. organa za Iucenje: kod visih zivotinja
- bubrega, a kod msekata (1pcela) - malpigijevih cjevcica.
Osno.vna mas a stani~a tijela se sastoji od bjelaneevina. Zivotni
pr?~es~ su..st~~ p~o~Jen~ sastav~ bjelanee.vina. Ove promjene
~~lslmilac1Ja.1aS1ffill~c1Ja)
1cme ra~mJenu tvari - osnovno svojstvo
ZlVOgorg~zma. ~n. ovom .nastaJe oslobadanje energije tj. kemijska ene~.gIJahranljivih tvari pretvara se u toplinsku, u kretanje,
u. ener91J~ elektromagnetskih polja itd. Zivotinje razorene cestice
bJelancevma. nadok~aduju uzimanjem hrane. Osobito je velika
potreba za bjelancevinama kod organizama koji rastu.
v~
~eel~ bje~aneevin~s~et.vari dob.ivaju i~ p~ludi raznih biljaka, koji

?rn ~JesaJu u kosnici, cime dobivaju cijeli komplet aminokiselina
1 amida. Peele osobito puno peludi trose u periodu intenzivnog
odgoja legla.
Ma~ti ulaze. u sastav citoplazme i izuzetno su neophodne za
razmJe~~ tvari unutar stanica. Masti se u crijevnom kanalu razlazu
na krajnje produkt~: glicerin .i masne kis.eline; koje se spajaju s
mol~kulom metal a 1 pretvaraju se u tvari topive u vodi. Oni se
krvlju prenose u stanice i tkiva tijela, gdje se ponovo sintetiziraju.
U fizioloskom pogledu, masti su najkoncentriraniji izvori ener48
~spojene
sa kisikom iz zraka, masti se razlazu na molekulu
~sika i ugljieno~ dioksida, p~oizvod~Ci pri to~ veliku ko~iCinu
nergije: 1 g masti - 9 cal. Mash se taloze u organ1zmu kao pricuva
i trOS~se pri nedovoljnom unosu hrane. Peele dobivaju masti iz
peludl.
Ugljikohidrati su tvari, koje se sastoje od kisika, vodika i ugljika,
a trose se u organizmu kao tekuci energetski materijal za proizvodnju top line i rad misica. Ugljikohidrati se sastoje od secera,
skroba, glukogena, celuloze i drugih bezdusicnih tvari. Osnovni
znaeaj za pcele ima secer, koji cini osnovnu masu nektara i meda.
Obieni secer, skrob i glukogen u crijevima pcele razlazu se na jednostavne secere - glukozu i fruktozu, koji zatim dospijevaju u krv
i raznose se po cijelom organizmu. Visak jednostavnih seeera pretvara se u masti ili glukogen i u takvom obliku talozi se u masnom
tkivu pcele. Pri smanjenju sadrzaja secera u krvi nastaje obrnuti
proces - glukogen se pretvara u secer. Na taj nacin odrzava se
po-stojanost sadrzaja secera u krvi visih zivotinja. Taj se proces
dogada isto i kod pcele ali sadrzaj secera u krvi (hemolimfi) nije
tako postojan, kao kod visih zivotinja, i varira ovisno od njenog
stanja i rada. Jedan gram ugljikohidrata, razgraden u organizmu
daje 4,1 kaloriju.
Celulozu, iz koje se sastoji omotac peludnih zrnaca, pcele ne asimiliraju.
Mineralne soli ulaze u sastav stanica organizma u cistom obliku ili sjedinjene s bjelancevinama, mastima i ugljikohidratima.
One igraju vaznu ulogu u razmjeni tvari i energije. Tijelo zivotinja
sadrzi od 6 do 7% mineralnih tvari, u Cijisastav ulaze kalcij, magnezij, zeljezo, sumpor, fosfor, klor itd. Sve ove i druge mineralne
tvari pcele dobivaju iz peludi, ali pcele ponekad lete i skupljaju
tekucinu po odlagalistima otpada ljudske ishrane, gnojnim lokvarna i drugim mjestima radi uzimanja vode u kojoj su otopljene
soli.
Ako se pcele zimi hrane hranom spremljenom ujesen od secera,
koji uopce ne sadrzi soli, onda se u njihovom tijelu kolicina nekih
mineralnih tvari smanjuje; dodavanje u hranu soli, koja im je neophodna, poboljsava uvjete zimovanja.
49
Vitamini se dijele na topive u vodi (vitamin C i B) i topive u rna

stima (vitamini A, D, E, K). Vitamin C (askorbinska kiselina) regu
lira procese razmjene u stanicama organizma. Vitamin A - nazivaj
vitaminom rasta, jer njegov nedostatak u hrani izaziva prestanak
rasta. Vitamin D - antirahiticni vitamin, sudjeluje u regulaciji
razmjene fosfora i kalcija. Vitamin E - sudjeluje u regulaciji procesa razmnozavanja: njegov nedostatak izaziva izumiranje spolnih
stanica u sjemenjaci i nesposobnost zenki da polazu jaja.
Vitamini su neophodni za normalan rast, razvoj i zivotnu ak,
tivnost pcela,
~m
i mirisom, razlicite boje - od prozracne, sv.ijetle ili ma~o
~ ckaste do sjajno zuckaste, smede, tamnosmede 1 tamne. BOJa
Ztledauglavnom ovisi od vrste biljaka sa kojih su pcele sakupile
~ktar i preradile ga.
Cjelokupan proces prerade nektara u gnijezdu naziva se sa~ri~
'evanje meda. Zreo m~d je med koj~J.eslozen u stanice i po~oplJen
J astanim (nepropusrum) poklopcicima: voskom poklopljen med
~ to je pokazatelj zavrsetka biokemijskih procesa, koji su nektar
pretvorili u med.
Med izvrcan na centrifugi (a ponekada i u sacu) kristaliz~r~ se,
tj. gubi svoju boju i prozirnost, pretvara se.u kas~~tu ~asu, III ca~
dabiva tvrdu strukturu. Svojstva okusa 1 hranljivosti meda pn
tamu su potpuno sacuvana. Ali za pcele je kristalizacij~ m~da u
stanicama opasna: pcele kristalizirani med ne mogu usisati kroz
rilce i iskoristiti za hranu zimi i u rano proljecc.
v
Osnovni izvor svih vitamina, neophodnih pcelama, je pelud.

Kao izvori vitamina sluze neki mikroorganizmi, koji se nalaze u
crijevima pcele.
Voda je neophodan sastavni dio tijela pcele i ima vaznu ulogu
u procesu razmjene tvari. U tkivu tijela pcele nalazi se 7S-80%
vode. Vodu pcele takoder koriste za regulaciju rezima vlaznosti
u gnijezdu. Pri nedostatku vlage one isparavaju vodu, a pri visku
- udaljavaju je iz kosnice putem aktivne ventilacije (mahanjem
krilcima).
Peele potrebe za vodom zadovoljavaju na racun vode koje ima u
nektaru, koji unose u kosnicu (nektar u prosjeku sadrzi SO% vode).
Kada u prirodi nema nektara, pcele onda unose vodu, uzimajuci
je u medni mjehur, iz razlicitih izvora, sa jutarnje rose, iz bara,
ustava ili pojilista specijalno postavljenih na pcelinjaku. Narocito
je velika potreba pcela za vodom u proljece, kada se hrane gustim
medom i odgajaju mnoga legla.
KEMIJSKI SASTAV MEDA
Peele su prilagodene. posebnoj ishrani. Iz nektara i peludi
dobivaju sve tvari neophodne za svoje razmnozavanje, rast, razvitak i obavljanje mnogobrojnih poslova.
Med je pcelinji proizvod koji su preradile iz nektara. On pred~
stavlja vrlo slatku, Ijepljivu i mirisnu tekucinu sa svojevrsniJ1l
50
----
Sastav meda u znatnom stupnju odreden je sadrzajem nektara

koji su pcele sakupile i u kosnici preradile.
Osnovnu masu meda Cine u vodi topivi sereri - glukoza (groidani
serer) i fruktoza (uocni serer). Topivost u vodi ovih se~era ~~ece se
ad 16 do 22% (u prosjeku 19%) te~ine m~da. Ak~ se Izd~oJI vo?a,
secer onda cini oko 9S% svih suhih tvan. Na udio ostalih tvan, a
njih je u medu pronadeno vise od SO, dolazi oko S%.
Glukoza i fruktoza - ugljikohidrati, ubraiaju se u grupu ~::lOn?S~harida. avo su po kemijskom sastavu najrasprostraruerup seceri,
i njih pcelinji organizam apsorbira (usvaja) bez prethodne. prerade u probavnom traktu. Njihovom razgradnjom u orga~zmu
uz sudjelovanje kisika, na racun ovih secera s~ara. se topl~a, a
na kraju se formiraju ugljienidioksid i voda, kOJIse IZ orp~ruzma
Odstranjuju pomocu sustava za disanje (voda se odstranjuje zrakorn u obliku vodene pare).
Glukoza cini 31-38% secera u medu. ana se brze kristalizira nego ostali seceri. Na fruktozu dolazi 38-43.% s:,~ se.ce~an:'-ed~.
Fruktoza se, za razliku od glukoze, sporo kristalizira I vise Je hidroskopna, nego ostali seceri.
51

U malim kolicinama med sadrzi i maltozu, rafinozu i melibozu.

~ed, P?red glu~oze, i ruktoze sadrzi do 2% saharoze (trscani,
repm .secer). Ovaj ~ecer spada u grupu disaharida; on se pod
utjeca}em ermenta mvertaze razgraduje na jednake dijelove gluko~e 1 ruktoze. 5aharoza. u ~edu - to su ostaci nerazgradenog
s.ecera ne~tara. Tek sakupljeni, JOsne poklopljeni med u stanicama,
tj. do kraja ne preradeni nektar, moze imati do 6% saharoze. Ali u
poklopljenim stanicama proces inverzije se produzava i zbog toga
saharoze u zrelom medu prakticno i nema.
U sastav meda ulaz~ jos i sloieni ugljikohidrati - dekstrin - produkti
nepotpunog orazlaganja Skr?ba: ~jihova .uk~pna kolicina najcesce
doseze 1-4Yo mada u pojedinim slucajevima moze doseci 12%.
Dek~tri~ ~u topiv:i u :,odi i sprjecavaju kristalizaciju meda. Oni su
otkrl~em 1.~hraru koju su ~cele pripremile od Cistog secera kojim
su pn~ranJ1van~, sto u~azuJe na sposobnost pcela da sintetiziraju
dekstrin pod djelovanjem ermenata prednjeg dijela probavnog
trakta.
Bjel~ncevinas~ih tvari (kole sad!ze dusik) u medu je malo, od 0,1

do 1,5 Yo.(u prosJe~~ 0,4-0,6 Yo), ali sve one spadaju u bjelancevine
~ako t<?P1ve.u VOd1~.Iako.se upijaju u crijevima. Njihov postanak
Je dV?Ja~: dIO ~?Sp1Jev.a1Znektara i spada u biljne bjelancevine,
dr.~gI ~IO dosp1Jeya zajedno sa sekretom zlijezda prednjeg dijela
~nJeva ~spada u zivotinjske bjelancevine. Pored toga, med sadrzi
JOsdusicne ne bjelancevinaste tvari (amide) i neke aminokiseline.
U.~ed~ se nalaze kiseline (do 0,43%), dosta razlicite po sastavu.
~aJv~se Je organskih kiselina, medu njima je osnovna glukozna
~selma. U medu su otkrivene: mlijecna, vinska, oksalna, jabucna,
hm~ska: octena, mravlja, a takoder glutaminska i asparaginska kiselina (posljednj~ s~at~aju antikristalizato~om secera). U
medu se od neorganskih kiselina nalaze osorna 1solna kiselina.
Aktivna kiselost meda u prosjeku iznosi 3,78 (s varijacijom od
3,26 ~o 4,36). Med uvijek ima oCiglednu kiselu reakciju, sto ima
zn~caJaz~ proce~e~mentacije,koja protjece u medu. Od vrijednosti
aktivne kiselosti OV1seokus meda i njegova baktericidna svojstva.
-;iineralne tvari meda su vrlo raznovrsne (otkriveno [e 37 elernenata: mnogo kalija, natrija, kalcija, magneziie. z~ljeza, osora),
ada cine sarno 0,27% suhe tvari. Od osnovmh mikro elemenata
~dan gram meda sadrzi 9,7 llg zeljeza, 4,2 man~ana, O,~ ba~a,
15 llg kobalta. Kolicina ovih supstanci jake varna u.ov1Sn?Sti ?
;rsti biljaka, s kojih je nekt~r sak~pljen. Interesantno je, .d~ Je IIll:neralni sastav meda vrlo bhzak mmeralnom sastavu covJecJekrvi.
Aromaticne tvari. Miris biljaka sa kojih je sa~uplje~ nektar

prenosi .se na m~d. ~ sastavu raznih medova otknveno Je do 120
tvari koje stvaraju nJegovu aromu.
Obojene tvari daju medu ovu ili onu boju: od jantarsko zlatne do
smede ili tamne.
Vitamina u medu nema puno, ali se oni nalaze u kombinaciji s
drugim, za organizam vaznim tvarima, i ovo pov~ca:,a njihovu
vrijednost. U 1 g meda sadrzi .se ~O llg limuns~e ~lsehne (5), ~Otokoerola (E), 4-pantotenske kiseline (B3),3,8-bIOtina (H), 3,1-macina, 311g piridoksina (B2) i dr .
Med je bogat fermentima. Najaktivniji od .njii: su invertaza, ~iastaza, katalaza. Uloga invertaze vec Je o?JasnJena ~ pogla:rIJu 0
preradi nektara u med. Diastaza !az&raduJe s~.o~. N)~~a akti~nost
se odreduje po diastaznom broju. tj. PC:> kolicini ffil~lhtara 1 Yov-~e
otopine skroba. razgradenog za 1 sat diastazom, koja se sadrzi u
1 gmeda.
V..eliCinadiastaznog broja ovisi od sastava i vrst~ biljke iz Cijeg
je nektara dobiven med, zemljisnih i k~ma~sk~ uvjeta, vremena,
intenzivnosti lucenja nektara, snage zajednice 1 dr.
Diastazni broj meda cesto koriste ka.oyoka.zatelj njego,:,e prirodnosti. U Institutu za pcelarstvo odredili su diastazne broJ~ve za 80
obrazaca monoflomog (od jedne vrste biljaka) meda, dobivenog u
raznim oblastima zemlje (tabela 3).
53
52
Dominantne
Broj
(pretezite) biljke uzorka
24
Lipa
Esparzeta
16
Bagrem
13
Suncokret
7
Heljda
5
Kokotac
5
Vrijesak
3
Djetelina livadna
3
Diastazni broj, jed.

Variranja (granica)
Prosjek
1,1-31,8
ll,5l,6
6,2-30,7
14,61,9
2,3-10,5
6,3O,8
8,3-37,7
7,8-44,4
17,83,7
15,2-31,9
26,47,5
20,43,O
21,5-34,2
27,93,8
5,3-12,0
9,62,2
Tabela 3. Diastazni broj nekih monoflornih medova (po podacima T. M. Rusakove)

Diastazni broj iste vrste meda jako varira u pojedinim godinama.
Tako, diastazni broj meda od bagrema, iz Moldavije, iz istog
pcelinjaka, bio je 1981. g., 4,1-5,3 jed., u 1982. - 4,6-5,4 jed., au 1983.
god. -10,3-10,5 jed.
Na taj nacin, diastazni broj moze sarno priblizno karakterizirati
sortnost meda. Za tocno odredivanje prirodnosti i kvalitete meda
neophodna su i dopunska ispitivanja i odredivanja sadrzaja oksimetilfurfuola, saharoze, nastalih secera, opticke aktivnosti, mirisa, okusa i dr.
Manjom diastaznom aktivnoscu odlikuje se med sakupljan s proljetnih pasa, a vecom - s ljetnih. Osobito velikom aktivnosti diastaze istice se med heljde. Aktivnost diastaze se nakon jednogodisnjeg cuvanja malo snizava. Ferment katalaza razgraduje vodikov peroksid i ima znacajnu ulogu u procesu sazrijevanja meda.
bai u medu. Svi sastavni dijelovi meda, stoga, mogu, biti asimilirani od strane zazimljenih pcela bez bilo kakvog ucesca fe.r~en~~a
robavnog trakta. Tako visoka pripremlj~nost m~da za asimilaciju
p iskoristavanje od strane stanica orgaruzma o.slgurava peela~a
~ivot zimi, da se pcela pri snizenoj .te.mperatun ne s~~ne, ~I se
aktivnost njenih organa ostro smaruuje. Ova..pak SpeCI?~nostJedno je od najvrjednijih svojstava meda kao dijetetskog I ljekovitog
proizvoda za covjeka.
Nektar posjeduje fitocidna baktericidna s:,ojst:'a ..Fitocidi nektara su jedan od Cimbenika prirodnog Imurutet~ I s~itere.p~o~uktivne organe cvjeta od infekcije, a medu, pak, pridaju antibioticka
svojstva.
Hrana, koju pcele pripremaju od sece~aprili~om ~rihranji~~ja,
ne sadrzi sve ove tvari i zato je secerni med, iako izvana ShC.Ina
prirodni pcelinji med, ipak d~eko (I?o kemijskom sastavu I po
sadrzaju bioloski aktivnih tvan) ad pnrodnog meda.
Pri zagrijavanju meda vise od 45C ~~o fruktoze for~ra .oksimetilfurfurol - tvar stetnu za pcele (ali Je bezopasna ~a covJe~~).
Zato ako zelimo med dekristalizirati treba ga sarno toliko zagrlJavati ~ posudi sa vodom da temperatura vode ne prijede 50C.
Kod ocjenjivanja kvalitete meda vaznu ulogu ima sadrzaj vode
u njemu. Zreo med sad~zi od 18 do 20% vode. Ako.~e u medu
nalazi vise vode, to znaci da prerada nektara u med ~Je ~avrs:na
i da je vrcan iz saca sa jos n~zatvor~nim stanicama t). ruJe d~z~
u pcelinjem gnijezdu do kraja zrenJa. Nezreo ~ed. karakte:I~lra
se takoder povecanim sadrzaj saharoze,. sm~Jerum sadrzajem
glukoze i fruktoze, manjim sadrzajem vitarruna, fe~menata, organskih kiselina,. mirisnih ~a~i i dr. On s.elako kvan.~b?g spontanog vrenja, a ruegova antimikrobna svojstva su slabije izrazena.
Ofrovni med. U izuzetnim slucajevima (najcesce ~ plani~a-
U manjim kolicinama med sadrzi proteazu, lipazu, glukogenazu,

kiselu fosfatazu, peroksidazu, reduktazu, askorbinotoksidazu, fosfolipazu, inulazu, bjelancevine, masti, a takoder razne prijelazne
tvari, koje se formiraju u stanicama tijela. Ovaj komplet fermenata
stvara uvjete, pri kojima sve tvari u medu mogu biti rastopljene
i iskoristene u stanicama tijela pomocu fermenata koji se nalaze
54
ma Kavkaza) pcele sakupljaju nek~ar i pelud u vnJeme cVJetanja azaleje, rododendrona, .pl~skog
lovora, androm~~~,
akonita i dr. Nektar i pelud ovih biljaka za pe~~esu neskodIJ~:'l,
ali posjeduju otrovna svojstva za eovjeka. POSI.IJ~
uporabe ~vIJ.etri zlicice takvog meda pojavljuje se hladan znoj, jeza, povracanje.
55

poremeca] :vid~i cak g~bitak svijesn. Obicno sljedeceg dana nastupa P?boIJsCUlJe.
Smrtni slueaJe:'l rusu zabiljezeni. Pcelari Gruzije
sm~tr~Ju kako takav med gubi otrovnost nakon polugodisnjeg
stajanja. M~d osloboden od zrnaca peludi rododendrona gubi
otrovna svojstva.
Sada j~ usvojen stan?ard SEV"Med pcelinji". Metode veterinars~o-s~tame ekspertize (ST SEV 3019-81) uvedene su u Rusiji u
sijecnju 1984. g. U tom dokumentu navedene su metode odredivanj~ s.adr.zaj~vode,. reducrrejucih secera, saharoze, mehanickil,
prirruesa, mmeralnih. tvari, ~~elosti, diastaznog broja, oksimetil~~furo~a, p~kaz~teIJa medljiks, otkrivanja endospore Bacilus
he~nke 1 otknv~Ja grinja. Ovi standardi su obvezni pri trgovinskim .sp~razuIDlm~ kako unutar zemlje, tako i medu drzavama
- sudlOrucama Savjeta ekonomske uzajamne pomoci.
PELUDNA ZRNCA U MEDU
U .medu se, osim t~kuc~ faze, uvnek nalaze mikroskopske tvrde
eestice - zmca peludi, koja, bez obzira na preeiscavanje u mednom
~j~hur~, dospijevaju u med zajedno s nektarom. Posto svaka vrsta
biljaka ima .kar~~teristienu velicinu, oblik i boju peludnih zmaca,
~opo pel~dl, kOJIse nalazi u medu~moze se odrediti s kojih biljaka
Je s~kup!Jen nekt~r ..Peludna analiza meda Je osnovni objektivni
nacin koji omogucuJe dosta pouzdanu ocjenu podrijetla meda.
U r::ted dospijeva ~~od~r pelud ~oj~ ,spada sa povrsins tijela
mladih pcela u kOSruCI,koje JOsne izlijecu zbog sakupljanja nek~ara.Peelam~ su u pokusu davali se.cer:msiru!?,koji, naravno, nije
lI!la~peludnih zma. Ipak, u poklopljenim starucama secerne grane
bilo Je nad.eno 900 peludnih zrna u 1 gramu meda. Zbog toga u
medu dobl~e~om lZ nektara sarno jedne biljke, uvijek se nalazi
ne~.natnapnrnjesa peludi i drugih biljaka, ali pelud osnovne biljke
uvijek prevladava.
U uz~rku dobivenom od nektara heljde, nalazi se od 50 do 500
peludnih zrnaca ~ 1gramu meda. Veci broj vrsta meda u 1g sadrzi
o~o 3.000 peludru.h zmaca, ali postoje i vrste meda koji sadrze izrazito puno peludnih zmaca. Tako, u 1g vrijeskovog meda nalazi se
--;'sjeku 8.500 zrnaca. Nade se i med, (kako se vidi, lose ociscen

~ ~ednom mjehuru) koji sadrzi i do 28.000 zrnaca u 1 g.
Veca kolicina peludnih zrnaca u medu negativno se odrazav~
na zimovanje pcela, Peludna zrnca ne. sa~o ~a s~ balast, kOJ1
o terecuje crijeva pcela nego ubrza.,:a ~ kri.st~lzacIJu meda. ~a
Pmjer med dobiven iz nektara krizatica, lZ tih razloga sasvim
~nepr;kladan za zimovanje J?eela..Obratn?, uz med s m~
b~ojem zmaca (lipa, bagrem, heljda) zlmovanJe pcela prolazi OSObltO
uspjesno.
Radi odredivanja botanickog podr~j~tla..meda odr::tjeri se 10 p
meda. i dolije 20 ml destilirane vode 1.lzIDlJesa
..Otopma se centr.lfugira pa se iz taloga ~zme kap i ~tavl na prozlm? staklo, r~str.lp
se u ravnomjernom sloju na povr~mu ~,5cm-, pokrije s~poknvrum
staklom i pod mikroskopom se izbroje peludna ~rr;~ 1tako ut:rrdi kojoj vrsti biljaka p~padaju. Po yrevladavaJuclm pelu~rum
zmcima sudi se 0 botanickom podrijetlu mase. Ako .nem.a izrazito prevladavajucih p~ludnih z~r:-aca,to je pokazatelj da Je med
mjesavina nektara sa VIsevrsta biljaka.
VRSTECVJETNOGMEDA
Peele u kosnici najcesce mijesaju nektar razlicitih biljaka pri
njegovoj preradi i skladiStenju,u. sacu. ~ed od nektara od~edene
biljke (monoflorni med) moguce Je dobiti sarno ~ tom ~lueaJl~,ako
kosnice s pcelama (40-60 zajednica) ~I?jestim? b.hzupolja s ve~k~m
kolicinom (najmanje 80-100 ha) bilJak~ k?Je lsto~?bn? c:!etaJ~,
koje su sposobne svoji~ nekt~om pnvucl s~~ (lli.naJv~cl broj)
pcela. Ako je prethodno lZkosnica uzet say raruJeprik~~IJe~ med,
onda je moguce dO?iti odred~n~ vrstu meda kar~kten~he!:lh osobina. Vrsta meda rma znacaja 1 za pcele, OSObltOpn njihovom
snabdijevanju zalihama hrane za zimu.
U pcelarstvu se najcesce susrecu i imaju najveci znacaj slijedece
vrste meda:
Lipov med u tekucem stanju je bezbojan i1i mal.o.zuc~ast,~roziran.
Nakon kristalizacije pretvara se u zuckastu ili svijetlo jantarnu
S6
57
HRANA IISHRANA
~vrstu masu, konzis~enc~je s~cne masti (sitno-zrnasta). Susrece S~

I krup.no-zmast~ kristalizacija (u ovisnosti od vrste lipe i uvjeta
cu.v~nJa~.Ok~s Je dosta ostar, vrlo sladak. Med posjeduje njezan
rruns cvjeta lipe.
Helj~in med je od tamnozute do tamnosmede boje. Kristalizira
se u sitno-zrnastu cvrstu rnasu svjetlo smede ili tamnozute boje
Ima jak, ost~r, ~jut okus, od koga grebe u grlu, a ugodan miris.
Lako se razlikuje po okusu od svih drugih rnedova.
.lY!ed suncokreta, je svjetlo-zlatne ili svjetlo-jantarne boje, kristalizira se .vrlo .brzo. ~ krup:r:o-zrnastu rnasu. Odlikuje se oporirn
oku~orn.1slabim mmsom cvjeta suncokreta. U godinarna sa suhirn
tophrn ljetom cesto se kristalizira u sacu.
'
Med bagrema u .tekucern stanju je svijetao, proziran. Kristalizira
se .vrlo spora .u.sitno-zrr:as~u rnasu od bijele do zlatno-zuckaste
boje. Karakterizira se odlicnim okusom i njeznim finirn mirisorn.
Vrije~.kov "!ed j~ ?d svijetlo-srn de do crveno-srnede boje. Vrlo je
rastezljiv ..Krlstah~IT~ se spora u tamnu rnasu s crvenorn nijansorn,
cesto ostaje u stanju zelea. <?ku~je ~.orkast, opor, a miris jak, na li-
vadske trave. Zbog brze kristalizacije neprikladan je za zirnovanje

pcela.
lY!ed od ~jeteline moze biti od crvene djeteline - crvenkastozute
boje, re~ativno se spora krist~lizira; od ?ijele djeteline je svijetao,
a!om~ti~an, ponek~d ~~o VIS~rastezljiv, ugodnog izgleda, posjeduje fin okus, kristalizira u sitno-zrnastu bijelu rnasu.
~ed. od maline se d~biv~ sa proplanaka na rubovirna suma, na
p~IJevmarn~, u sumskim Jarugarna. Pripada svijetlirn rnedovirna
v~soke kval:te:e. U te~ucern stanju skora je bezbojan, u kristaliz~r~om - zuc~aste :r:lJ~se. Posjeduje fini miris cvijeta rnaline i
nJezan okus kOJ1podsjeca na rnalinu.
lY!ed~o.kotca (zu~og ili ?ijelog) je svijetle do svijetlo-jantarne boje.
Kristalizira sporo, ima njezan miris, koji podsjeca na vaniliju.
-----
PCELA
KAKO peELE PROBA VLJAJU MED?
peele su sitni insekti i zbog toga nije moguce kod njih. o~r~diti
( tvrditi) preradu hrane metodama koje se obicno pnmjenjuju ~
s~oearstvu. Pored toga, med koji je pcel~ uzela ne treba sn:'-atra~1
. denim posto ga pcela u mednom mJehuru moze euvati dulje
PO)j~rne.P~ele u normalnim uvjetima izbacuju izrnet samo za.vriY:~e izlijetanja pa se njegova kolicina i sastav ne ~o~ preClzno
~tvrditi. Ove poteskoce zahtijevale su razradu specIJalnih metoda
za odredivanje probave hrane pcela .
Peele su zbog ustanovljavanja probave ~e~a stav~iali u kavevze
velieine 20x8x15 em, koji su imali prednji zid od zicane nyeze,
zadnji koji se pokrece (neuevrscen) i tri o~or~ u pokl~pcu: Je~an
_ za kavez s rnaticorn (s maticorn pcele miruju). drug! za .t~glicu
s hranom i treci za epruvetu sa vodorn. U kave~ su sta,":~~1
50 g
peela, prethodno drzanih bez leteni~ u I?rohladnoJ prostonF' zbog
toga, da bi one utrosile say med. kOJIsu imale u rnednom rnJe~ur':1.
Odsustvo meda u rnednom mjehuru utvrdili su putem secirarqa
nekoliko pcela.
Kod naseljavanja kaveza uzet je. prosjeea.n uzorak od 50~-600
pcela, koje se tocno izmjere i prebroJe, kako bi se odr~dlla prosjecna
rnasa jedne pcele. Kolicina izmeta ovih pcela ~tvrdl se na pocetku
pokusa tako sto se zadnje crijev? o?e~gla:,lJene pe~le oprezno
izvuce iz trbuha, poslije cega se izmjen zaJedno s~ izmetom na
analitickoj vagi. Crijevo sa izmetom se susi, dovodi do postojane
rnase i ponovo izrnjeri.
Kavezi sa tocno poznatom koliCinorn pcel.a .stavljaju se u. terrnostat pri temperaturi 32C i pcele opskrblJuJ.u ~anom kOJ.ase
ispituje. Za ispitivanje svakog uzorka meda uzimaju se po.~n kaveza. Kao kontrola, uzimaju se jos tri kaveza sa p~~lama kojima se
daje cist secerni sirup tocno odredene koncentraclJe.
Nakon pet dana, hranilice se uklanjaju i pcele ponovo .d~ze bez
hrane dok ne nestane med u rnednom mJehuru. Hrana koja Je ostala izrnjeri se i ustanovi kolic~a k?ja je J?ojeden~ u per~o.du I?okusa.
Od svih pcela izvlace zadnje cnjevo I utvrduju kohem~ Iz~eta,
koji se nakupio do kraja pokusa. Zbog toga, izrruere zadnja cnjeva
59
58
\
sa izmetom, nakon cega ih isusuju do postojane mase i pono

izrnjere. Izraeunaju ukupnu tezinu izmeta odvojenog od pcela Va
svakog kaveza, i vrse korekturu prema broju pcela koje su uginu iz
za vrijeme pokusa.
Ie
Sada istrazivae ima sve podatke neophodne za odredivan
potrosnje meda od strane pcela. ZnajuCi koneentraciju hranJe
(meda, secera) izraeunava se kolieina pojedinog secera izraze e
u suhoj tvari, Utvrauje se suha tvar iz meda svih pcela do poku na
i nakon njega, usporeauje ukupna kolicina (u suhoj tvari) izme sa
koji se forrnirao od pojedene hrane. Dalje se izraeunava kolic! ta
izmeta forrniranog na 100 g pojedene hrane (izrazenr, u suhna
tvari). Ovo i jeste pokazatelj probave hrane u postocima. Posto oj
Je
probava meda i secera kod pcela vrlo velika, onda je bolje koristi ti
se obratnom velieinom - kolieinom neprobavljenih ostataka.
Intenzivnost razmjene tvari kod pcela u znatnom stupn
ovisi od vanjskih uvjeta, koji obvezno mijenjaju i proba JU
hrane, zbog cega su bili provedeni pokusi na izueavanju prvu
bave meda i secera od strane pcela u raznim uvjetima (tabela 04).
Kako se iz tabele vidi, pri vecim koneentracijama secernog sir
pa probava secera je vrlo velika: ostaje neprobavljenih ostataka u0,50 do 0,64%. Peele pri ruskim koneentraeijama secera ne mo od
u eijelosti zadovoljiti svoju potrebu za hranom i trose dio zalihgu
hranjivih tvari iz svog tijela. Na racun produkata raspadanja ov a
tvari povecava se i sadrZaj zadnjeg erijeva i kolicina neprobavl ih
nih ostataka.
JeBroj
kaveza
1
2
3
4
5
Na 100 ern- vode

dano secera, g
233,3
100,0
43,0
25,0
11,1
Ne robavl"eni ostaci, %
Pokus br. 1
Pokus br. 2
0,54
0,50
0,63
0,64
0,64
0,64
1,71
1,26
2,24
2,84
Tabela 4. Probava secera od strane pcela pri davanju u

raznim koneentraeijama
~
..
e 0pcela
---1< d uzetih koncentracija secera za .pr~ihr anJl:r~J
64%(100-150
o
100
em"
vode)
neprobavljeni
ostaci
me,
.
cera
na
gse
.zavarriem temperature koliein~
Pokusi su pokazah . da sel sa sn:::
pokazatelji
b lienih ostataka ma 0 sruzav a . kaJpouzdaniji
0
ne
a:r suJ pn . d rzzanju pcela na temperaturi 32-33 C.
biveru
dopro
..
eda bila su uzeta dva uzorka: evjetni
Z a odredivanje
proba:rhem
. ed s primjesom medljike, na
me d sakupljen sa razru trava 1 m

kome su pcele lose zirnovale (tabela 5).
.
k
[etnog meda formiPri ishrc:m peela. isp~tivarumn~~r P~i~S~
cistim secerom.
ral
o se tri p~ta vIse. l~meta ed~ike dao je znatno vise neproM
ed:
k~* je imao pnmJe~e r:vo ovecanje je neznan:o i nji~a
ba vljenih
ostataka ..~ea~tIm,
rP kod pcela pri zlmovanJu.
se ne moze tumaciti pOJava pro Jeva
Ispitivana hrana
Med evjetni
Med s prirniesom medljike
Ne preradeni ostaci, %
Pokus br.1
Pokus br. 2
1,84
1,93
2,50
2,59
Tabela 5. Probava meda od strane pcela

b lienih ostataka pcela koje su hraPovecanje kolieme nepro. av J,
) objasnjava se time, sto
njene medom (u uspo~edbl. sa .s~eer;;: tvarl (dekstrini, primjese
u medu ima, pored secera, JOS1 r~elosti asimilirati (usvojiti).
peludi i dr.), koje pcele ne mogu u elJ
-v
KEMIJSKI SASTAV PELUDI

Kvaliteta i vrijednost peludi ..ovise
.
m kemijskom sastavu.
nJeno
..
liik hidrati koje pcela u znatnoj
Priblizno
3~%
pelud~lke~e
~.gg~aopostala
ljepljiva i sigumo se
kolicini dodaje pelu I, ~ 0 1
.
drzala na nozicama za vnJeme letenja.
60
61
.Kao osn~)Vn.0~jerilo vrijednosti peludi za pcele sluzi njen sadri

bjelancevina 1 djelomice masti (tabela 6).
Biljka
.....
.....
OJ
.S:>
OJ
(Ij
'D
I'
>u
.-<OJ
Maslacak
Vrbacma
Djeteline
(prosjek)
Djetelina
bijela
Corusica
cma
Breskva
:p
(J)
(Ij
$'
11,12
14,44
22,33
4,15
20,68
3,22
:E0
~
.....
to
::>
.;:::
.c
OJ
,.0
12
>CJ)
(Ij
'D
0
:>
~
~
OJ
(Ij
.S ~
~.c
34,93 1,99 10,96 0,91

32,18 1,44 12,30 2,61
30,21 7,80 13,44 5,49
OJ
]
(J)
0
27,64
26,43
26,96
23,71
3,40
26,89 1,32 11,56 3,14
31,30
21,74
8,58
25,83 2,66 13,22 2,54
28,09
26,48
2,71
Sliiva
28,66
3,15
32,44 1,63
28,29 0,74
Maslina
Pasja trava
Eukaliptus
16,71
4,69
35,78
20,44
2,37
26,22
1,38
8,47
2,81
9,79
2,62
1,06 10,12 1,90

29,33 0,37 13,34 3,06
29,96 1,96 9,09 2,71
27,09
27,49
30,80
31,46
30,64
Tabela 6. Kemijski sastav peludi (grudica) s raznih vrsta

biljaka (%)
l! tabeli
7. navedeni su podaci analize peludi nekih biljaka-
koje pcele najcesce posjecuju,

U cj:lini. se moze reci da je pelud biljaka koje se oprasujU
pomo~u.~Jetra p~no siromasniji bjelancevinama i mastima ad
peludi biljaka koje oprasuju insekti.
62
--Biljke
~Ljesnjak
~
Secerna repa
Bag-rem
Krastavac
Kukuruz
Bar
ZvonCic (Parnpanula)
Jela, Smrca
Maslacak
Kesten, divlji
Pelud zitarica
Breza
Jabuka
Djeteline
Facelija
Heljda
SadrZaj %
Bielancevine
Masti
30,06
4,20
16,90
3,52
24,18
22,87
4,53
1,43
10,69
5,93
19,50
15,40
19,50
15,72
10,59
12,87
18,70
11,34
4,70
2,79
24,09
3,38
18,01
21,99
29,50
14,10
Tabela 7. Kolicina bjelancevina i masti u peludi

Po~e~no veliki znacaj za hranjivu vrijednost peludi je njegov
sa~rzaJ esencijalnih aminokiselina. Tocno se zna da u smjesi peludi
kOJ~suycele sakupile, po pravilu postoje sve ne zamjenjive ami~klselme, koje ulaze u sastav tijela lutke, koja vec ne upotrebljava
anu (tabela 8).
TIpak, pelud pojedinih vrsta biljaka ne sadrzi sve aminokiseline.
na~o, ". peludi maslacka od deset nezarnjenljivih aminokiselina
iz\ o~t~Jutri, kod peludi vrbe - dvije. U smjesi pak peludi, uzetog
se ~.mc~, uvijek se nalazio cijeli komplet svih aminokiselina. Tim
Ijak JasnJava i cinjenica, sto, hraneci se smjesom peludi raznih bivrst'e. peele odgajaju znatno vise Iicinki, nego na peludi sarno jedne
63
--------=-:
Sadrzaj, mg%
Aminokiseline
Upeludi
Lizin
559
Cistidin
Arginin
-~
u tijelu licinke
2-dnevne
4-dnevne
.~
u tijelu
lutke
376
367
453
u trag.
21
491
u trag.
616
388
395
488
Treonin
128
138
758
200
Valin
Metionin
270
589
365
411
195
u trag.
u trag.
u trag.
Izoleucin
1002
315
709
304
Leucin
Fenilalanin
522
456
1371
457
940
u trag.
218
u trag.
600
u trag.
222
u trag.
Triptofan
Tabela 8. Kolicina slobodnih aminokiselina u peludi, koji

su sakupile kranjske pcele u srpnju (po podacima N. A. Ursu
i Lj. M. Leonova)
Ostale aminokiseline spadaju u grupu zamjenljivih aminokis
lina, tj. takvih, koje moze sintetizirati sam organizam iz drugi
tvari. Na primjer, aminokiselina serin nalazi se u vecoj kolicini
tijelu licinki (475 mg%) i u znatno manjoj kolicini kod odrasli
pcela (80 mg%), jer se utrosi za izgradnju hitinskog omotaca,
Kvantitativni i kvalitativni sastav aminokiselina
kojima se hrane pcele, blizak je kvantitativnom
sastavu aminokiselina maticne mlijeci, dobivene
nice.
u smjesi pelud
i kvalitativno
iz te iste zaje(
Skrob i mast u peludi uzajamno se dopunjuju. U peludi, koj

sadrzi puno masti, po pravilu je malo skroba, i obratno, pri sadrZa~
vece kolicine skroba u njoj je manje masti.
U peludi su otkrivene raznovrsne mineralne tvari: kalij (0,6-1,0%
fosfor (0,43%), kalcij (0,29%), magnezij (0,25%), bakar (1,7mg%
zeljezo (0,55 mg%). Pored toga, pelud sadrzi silicij, sumpor, kl0
n a takoder barij srebro, zlato, paladij, vanadij, voltitaI1, I?f~9a k~ba1t, cink, arse~, ol~)Vo, platin~, molibden, kron;,
fratll,.J! t J~ncij (posljednji je otknven pomocu spektralne analikadtll1J, s r
ze).
Vicelulozu koju pcele ne mogu apsorbirati,

pelu d sa d r Z
.
OJiomotac peludnih zmaca.
t
se sas
Vrsta
biljaka
Vitamini
tiamin
a od koje
riboflavin
Jabuka
Kiprej
3,6
1,4
80,0
1,0
1,8
25,5
0,5
1,2
Helida
3,5
21,0
1,3
1,6
Tabela 9. Sadrzaj vitamina

u pelu~i r~zli~itih
biljaka,mg% (po podacima ZnanstvenOlstrazlvackog
tuta vitamina)
yrst~
insti-
Pelud je bogat raznovrsnim vitaminima (tabela 9). U p:lu~i in;a

znatno vise vitamina iz grupe B nego u zelenom povrcu 1 vocu
(tabela 10).
Vitamini
Med
Pelud
TabelalO.5adrZaj
vitamina grupe B u
!-=B:..:l
-+.....:0~,0~44:-:--t--::0"'_;,6:_1
100 g meda i peludi,
B2
0,026
1,7
mg (po podacima
t-p-P-------I.-..-:0,:.-1-10-t---:":10=-,O::l
J. Svobode)
I-----=...:.=::.::::..::..--+-----t-::-:-i
P6
Pantotenska
Biotin
kiselina
0,010
0,9
0,055
0,066
3,0
25,0
U peludi se nalaze razliciti pigmenti (uglavnom ~aro.?noidi),

fer.m~nti (invertaza, amilaza, katalaza ~ ~~) i hormor:~ kOJl.ubrza,~
~aJu 1 zadrzavaju rast biljaka, ukljucujuci 1 poznate
tvan rasta
heteroauksin.
65
64
KAKO peELE PROBA VLJAJU PELUD?

P~ele se, tijekom zivota, peludi hrane neravnomjerno. Peele
p~lh dana na~on .~zlas~aiz stanice jedu vrlo mnogo, zbog eega
njihova srednje cnJevo jako uvecava: volumen crijeva ad 6,7
naraste do 22,9 mm-. Pcela pelud nakon prelaska na izletni
p?~love uopce ne trosi i volumen njenog srednjeg crijeva se s
~JuJe do .8-9mm~, dose~uCi kod starih pcela 6-7 mm'', Petog d
zivota, bjelancevine u tijelu pcele dosezu najvecu kolicinu,
v.~e~le p~iv~ije~omv.remenu lete svakodnevno i skupljaju pelu
CIJUJe kolicinu 1 kvahtetu vrlo tesko tocno izracunati. Ova oteza
utvr~~van~e probav~.i hra~jiv.e ;rrijednosti ~eludi razlicitih bilja
Istra~lv~nJe probavljivosti sVJeze 1 konzervirane peludi direk
hranjenjem pcela u kosnici, moguce je sarno u mjestima gdje uo
nema pase i pcele ne mogu unositi bilo kakovu hranu u kosnicu
Ocjenjivanje stupnja iskoristenja i hranjivosti svjeze i konzervir
~~peludi kod p~ela moguce je na osnovu razvoja njihovihzdrijel
zlijezda. Stvar Je u tome, sto zdrijelne zlijezde nisu razvijene k
p~ela koje su tek izasle iz stanice. One se razvijaju sarno pri ishr
ru pcela punovrijednom, sasvim apsorbljivom bjelancevinasto
hranom. Na ovoj karakteristici mladih pcela zasniva se meta
relativne ocjene svjeze i konzervirane peludi i drugih tvari. U
vez se stavlja po 50 mladih pcela (tek sto su izasle iz stanica). S
kavezi se opskrbljuju 50%-tnim secernim sirupom. Pritom se
pr.vi ~~vez. daju svj~ze tek sakupljene grudice (loptice), u dru
- ispitivani produkti, a treci se ostavi bez bjelancevinaste hran
Kroz 7 i 14 dana utvrduje se stupanj razvitka zdrijelnih zlijez
kod pcela. Aka su zlijezde pcela, koje su dobivale ispitivanu hr
nu, ra~vijene taka isto kao i kod onih koje su dobivale pelud,
ukazuJev~~ dobra u~:,~janje nj~gove bjelancevine ad strane peel
Aka se zlijezde razvlpJu lose, isto kao kod pcela u tree em kavez
to svjedoci a potpunoj odsutnosti apsorbljivih bjelancevina.
U Institutu za pcelarstvo i hranjivu vrijednost bjelancevinae
~a.ne. utvrdi:,a~i su taka sto su u gnijezda, s jeseni, hranu koja
ispituje stavljali u stanice saca. U jesen su formirane tri jedna~
grupe. pcelinjih zajednica. Zajednice prve grupe (kontrolne) a
skrbili su peludi; zajednicama druge grupe nisu ostavili nijedr'
66
.
eludi, ali su u zamjenu davali istu kolicinu hrane koju
staJllC~S!ao u prvoj grupi; zajednicama trece grupe uopce nisu
ispitt1Jt1b.elancevin~stuhr~u. (druga. kontrolna). Peele v.ee sred~davah race poCinJu uzgajan leglo 1 ponovo do procvjetavarqa
non: ve 1etova se hrane sarno hranom stavljenom u stanice gniprvih cvj
jezda.
o .e hrana koja se ispituje po hranjivim ~~ijedn.ostima jedn~ka
Ak d) onda su zajednice druge grupe odgojile tohko legla koliko
pe~eJcice prve grupe. Aka pak hr~a ~ije imala n~~~kvih hranji~fhJvrijednosti, onda su pcele odgojile )ed~aku ~ol~cmu ~~gl~ka?
i zaednice rrece grupe. Po~~sne su z~Jedruce pn. ?)eloIDlcn?J vr}.ed~osti hrane odgojile kolicinu legla lZmed~ kol~cme prve l.tr~ce
Jgrupe. Takva met~~a .d.aje mogucnost dobivanja karaktenstika
hranjive vnJednostI ispitivane hrane.
U Institutu za pcelarstvo
utvrdivali su probavu pe~udi ko~

pcelinjih zajed~ca koje su ~e.sa~tojale o~ 500-600 ~adlhv p~e~~ 1
matice. Zajedrucama su stavili sace (sat) s Jednodnevrum pcelinjim
licinkama. Kod pcela se, kao rezultat toga, stvorila potreba za
bjelancevinastom hranom (za ishranu lie~nki). Do. sata s le~l~m
stavili su [os dva sata, u Cijeje stanice stavljena odmjerena kolicina
secernog sirupa i bjelancevinaste hrane koja se ispituje. Kavez su
stavili u tople futrole pri temperaturi 13-14C na 5-6 dana.
Pri naseljavanju kosnica (nukleusa) ustanovili su kolicinu iz
meda (suhu tvar) u zadnjem crijevu po uzorku iz 18-100. pcela.
Z~~rs~vajuCipokus, ponovo su ustanovili kolicinu izmeta 1 p~ raZ11Cl
rqegove mase izracunali. koliko se izmeta (u suhom obhku)
nakupilo u periodu pokusa kod svih pcela u svakom kavezu. Taka
~u ustanovili kolicinu utrosenog secera i bjelancevinaste hrane,
lzraeunali kolicinu odgojenog legla.
U pokusu (istrazivanje je vrsio S. A. Strojkov) koristili su razlicite
~rste hrane, pa je zamijeceno da ih organizam pcela nij~podjednab0 u~vClJao.Taka, pri hranjenju s grudicama s vrbe koliem~ nepro_~~lJeruh.o~tataka iznosila je 29,1%, 5 lijeske - ~4,0, s ~azruh trava
,3, sVJezesmjese _ 23,4, pro-mrznute peludl -16,6 Yo.
Peele konzerviranu
pelud usvajaju nesto bolje nego grudice i

67
HRANA ( (SHRANA PCELA
znatno bolje nego pelud, koji je sakupljen bez pcela, tj. koji s
pi covjek rucno (28-26%). Vjerojatno, stavljajuci pelud u ko
(grudicu) a zatim grudicu u stanicu, pcele ga u izvjesnoj rnjeri
thodno podvrgavaju
obradi, kojom olaksavaju njegovo apso
ranje u crijevima.
Relativno velika kolicina neprobavljenih
ostataka, koje
svjeza i konzervirana
pelud, povezana je s postojanjem c
loze u peludi, koju pcele ne mogu apsorbirati.
Pored t
cvrsti omotaci peludnih zrnaca otezavaju cjelovito iskoristav
hranjivih tvari. Probavni sok s fermentima u pocetku pro
unutar peludnog zrnca kroz sicusne pore u njegovom omot
Sam omotac peludnog zrnca pri ovome se ne razara. Zati
zadnjem dijelu srednjeg crijeva topive hranjive tvari kroz te p
izlaze van i budu usisane u zidove crijeva. Pri ovome, hrani
tvari peludi ne mogu biti potpuno izvucene, pa dio njih
spijeva u zadnje crijevo i udaljava se iz organizma. Ova s
sobnost probave pcela izaziva potrebu dugog boravka sv
porcije praha u srednjem crijevu (3-7 dana pri tempera
34 Cl 0) i dovodi do relativno velikog ostatka neusvojenih tv
Prornrzlu pelud pcele usvajaju potpunije nego onu koja je cuv
na temperaturama
iznad nule. avo se objasnjava time, sto omo
dijela peludnih zrnaca pri srnrzavanju pucaju i njihov sadrzaj
staje pristupacniji
probavnim
fermentima
pcele. Ipak, pcele
prornrzloj peludi ne rnogu odgajati leglo zbog razaranje njegovih vita

na i drugih bioloSkih aktivnih tuari.
Sve pokusne zajednice, kako je ranije bilo spomenuto, imale
podjednak broj pcela, koje su dobile u pocetku pokusa za hranj
jednaku kolicinu legla i nalazile se u jednakim uvjetima. Zbog to
kolicina legla koje su one hranile nalazila se u direktnoj ovisn
od hranjivih vrijednosti dobivene hrane. Najpovoljnijom hran
pokazala se smjesa konzervirane peludi: pcele su odgojile najv
kolicinu legla (11,7-13,5 licinki na 100 pcela). Peele su othr
puno licinki, koje su dobile svjezi pelud. Vrijednost konzervir
peludi, nakon godisnjeg cuvanja pri temperaturi 0-4C za odg
nje legla, snizila se vise od polovice: nakon cuvanja u toploj S
(20C), pcele skoro uopce nisu odgajale leglo. Konzervirana pel
je takoder gubila svoja hranjiva svojstva poslije cuvanja na mr
68
~rostoriji).
(\1 negrl)
..
'Y
icama za ishranu uV1]ek 1skonstava]u stneze uneserI:1

v I
U k osm
1" , s gru d 1pee e.
"viji) Sarno pri odsutnosti . pce 1a k ole. d 01]eCU
elud (n~]~ran]p1eludi) one upotrebljavaju konzerviranu pelud, sloienu
Pearna (~v]ezom
'
u stantee.
Y
iteljice obilno opskrbljuju licinke mlijeci p~ih 2~3 dana

Peele hran
'a Ll'xinka u ovo vrijeme pliva na hraru u obhku poiih vog razvoJ.
L
.
.. tl
nJ 0
Ml"' e za ishranu licinki predstavlja poluprozlmu
sVIJe u
l\1kr~pa~ O~~ je prva dva dana bogata bjelan~ev~na (d? 78 ~ suhe
teku.Cl~.:. e sadrzaj zatirn smanjuje pri povecanJu ugIJlk~hidr~ta
~an), . IJb~ rreceg dana pcelinja Iicinka poeinj.e. dobivati. kaslc~
1 m~s~l. inu meda i peludi, koju pcele ne stavlJ~J~ u staruc~,. vec
-: r:;J~ av osredno u usta. DobivajuCi tako hranjivi obrok, licinka
brz~J~a~t:~ Ako iz jajeta izasla ~iCinka ima masu 0,08-0,1 mg, onda
njena masa sestog dana doseze 150 mg (poraste za 1.500 puta).
Clavni sastavni dijelovi mlijeci za i~hran~.lie~ld
izl~~uju .se u
gornjeceljusnim (bjelaneevinasti d~~) 1 u zd~lJelrum (ugIJ~ko~dr~ti) zlijezdama. Kod rnladih pcela sirina staruca (alveola) zdrijelnih
zlijezda brzo se povecava, dosezuci m~~s~um.
9:-12-og d~~a:
Sirina alveola se posljednjih dana smanJuJ~ 1 po~mJ~ se razvIJat~
sposobnost zlijezda da luce inv~rtaz~, ~oJ,a sudjeluje u. p~~radl
seeera nektara. Trajanje pojacane mvertiraJuce sposob~oSh ~hJe~da
ovisi od vremena, sezone i pase. Peele se, ko~ sl.ablh. zaJe.druca,
duije ~alaze u stadiju ishrane lieinki~.nego kod jakih zajednica. pa
se a~ti.vnost invertaze pojacava kasnije (12.-15.-og dana), nego kod
slablh (25.-27.-og dana).
Peele hraniteljice dio peludi predaju yeelinjim .liCinka~a u vidu
medno-peludne kase. Pcelinja licinka 1Z ove kasice dobl~a nezna~u koliei~u dusicnih tvari (0,19 mg dus.ika), tj. 1(10 ~lJela u~':l.og dUslka koji ima pcela izasla iz staruce. O~t~h d~Slk pe~lm}a
6nka dobiva s mlijeci kojom J'ehrane. Trutovi i matice dobivaju
Say d sik :
' im ne daju
. peludnu k asicui.
X'
)
usi iz rnlijeci (pcele
r Sadrzaj bjelaneevina se u tijelu odraslih pcela rnijenja sa uzd~:~~}ijekom

prvih 5-7 dana sadrz~j ~jelance,:in~ brzo ra~te,
UCI5-6 mg na racun obilnog hranjenja peludi. Visoka razma
69
~tak
bjelaneevinaste
e 0 zivota i moze dovesti
hOV'bi~O
[ako slabi zajednicu,
N~V'eCiznaeaj ima postojanje
zi~ski (dugo-ZiveCi) narastaj
sadrzaja bje.la~eev~a odrzava se do 15-og dana. Poslije toga, ka

p~ela po~~aJe izletnica, ona ne rabi pelud i sadrzaj bjelancevin,
nJenom tijelu polako se smanjuje.
Pe~~d)e pceli neophodan i za lucenje voska. Jos je Kugin (19
zamijetio, da pcele, dobivajuci sarno secerni sirup, skoro uopce
luce vosak.
MED MEDLJIKOV AC
U nasim smo pokusima

formirali zajednice jednake mase I
~alih pcela i matice, smjestili ih na sace s medom, koje uopce n
lma~o peludi. U svakoj ulici gnijezda odozgo smo, iznad saca, c
tavljali slobodan prostor u kojem su pcele gradile sace. Pcelan
sm? svakodnevno
davali jednaku kolicinu secernog sirup a,
su imale sarno onaj pelud koji su unosile s polja. Pokazalo se
kolicina izlucenog voska ovih zajedni-ca strogo odgovara kolia
unesene peludi (grudica): sto su pcele vise unosile peludi, tim vi
su izlucile voska (tabela 11).
I
Doletjelo pcela sa grudicama, prebrojano
Izluceno voska, g
350
202,8
239
141,7
133,9
168
162
80
89,5
70
73,9
Broj zajednice
136
Tabela 11. Utjecaj unesene peludi (grudica) od strane pcela

na kolicinu izlucenog voska
Ko.d mladih pcela koje ne dobivaju pelud od dana izlaska
s~ar.uce, vostane zlijezde se slabo razvijaju i lucenje voska se sI11
nJuJe ~ usporedbi sa norma~no hranjenim pcelama. Dodav~
peludi u hranu pcelama u penodu od 9.-10.-og dana zivota izazi
p~vec~je njihovih vostanih zlijezda. Nakon tog roka, pelud nel
utjecaj na stanje zlijezda.
Obilna ishrana pcela peludi povoljno utjece na njihovo zdrav
70
hrane znatno skracuje duzinu njido slabljenja zajednice. Nozemoza

koja je lisena bjelancevinaste hrane.
svjeze peludi u jesen, kada se izvodi
pcela.
Peele u Rusiji najeesc~ s~upljaju

medljiku zivotinj~kog podri
.etla, koja se bitno razlikuje od nektara. Peele medljiku takoder
~reraduju u kosni~.i, kao i nektar. Ka~~ se sadrzaj vode u ~edu
od medljike smanp do normalne kolicine, pcele ga poklapaju u
stanicama vostanim poklopcima. Zamijeceno je da pcele med od
medljike poklapaju znatno k?snije~ nego. nektarni. Obilje st~~a
sa nepoklopljenim medom u Jesen jedan Je od znakova postojanja
meda od medljike u sacu. Med od medljike bude svijetlosmede
smede i tamne boje. Svijetao med od medljike rijetko se susrece
takav med pcele sakupljaju sarno u proljece i u prvoj polovici lje
ta. Ponekad med od medljike bude tamnozelene boje (na primjer
od lisnih usi sa hrasta).
Specificno obiljezje meda od medljike jeste njegova ljepljivost
rastezljivost i odsustvo mirisa meda, iako je med vrlo sladak, ali
bez specificncg okusa nektarnog meda. Neki medovi odlikuju se
svojevrsnim okusom, koji podsjeca na slad.
Peele u procesu prerade najcesce mijesaju med od medljike sa
nektarnim i tako pomijesani med po vanjskom izgledu uopce nije
moguce razlikovati od prirodnog (nektarnog).
Med od medljike kristalizira se u sitno-zmastu sapunastu masu
ko~ekad s vecim talogom tekuce frakcije. Med od medljike odli
b~Je se v~com hidroskopnoscu
nego nektarni, i brze uskisne, oso
Ito poshJe vrcanja iz nepoklopljenih
stanica.
v I<:~n:ujskisastav meda od medljike je vrlo raznovrstan i ovisi 0
~se~ata koji izlucuju medljiku, 0 vrsti bilj~ka, ~ vr~men~
kro~PIJ.anJa.medljike od strane ]?e:la, ~eteorolosklI:
u:'Jeta I 0 rru
on, koja se razvija u medljici do njenog skupljanja od strane
s~kb
71
HRANA IISHRANA
HRANA IISHRANA
PCELA
PCELA
. 1Ja
.. sike 5,5, i medlJikom hrasta 4,5 dana.
lIpe
(kOrn s
d )1
.
dno i same osjecaju malu vrijednost hranjenja m~peele, oe~ple a zato medljiku nikada ne sakupljaiu ak~.postoJe
dorn ~edlJlkeJamosne
biljke. Medljiku pcele rel~tIV.nonJetk~. uprocvJetal~~~ei u prvoj polovici ljeta. Neznatne pr~mJe~emedlJ1te
nose u pro J
edu ne nanose zamjetne stete zaJ~drucama, a 0
u nektarnom
svakodnevno letjeti i oslobadati se od ekskrepeele rnogu s
rnenata.
.
..
.
k d
otpuno prekine lucenje nektara, a kolicina
T~ku J~s:se an: :Iksimum,
pcele sakupljaju o?ilno izlueer:u
liSnI~.USI .a ~stae za niihovu ishranu tijekom zime. Ako ~dlO
medl~~ku,k~edu Jude do~ta velik, pcele obolijevaju od prolJev~:
medlJlke u
mjenom nekvalitetnog meda dobrim medom 111
Peele se samo za
. ..
. ,
secerom mogu saeuvati od obolJenJa 1ugmuca.
pcela (tabela 12).
Sastav
Voda
Invertirani secer
Trscani secer saharoza
Dusicne tvari
Or anske kiseline
Dekstrini
Mineralne tvari
Ostale tvari
Med
Prirodni
18,23
:aro
75,32
1,25
0,42
0,07
3,61
0,22
0,86
Tabela 12. Kemijski sastav meda od medljike i cvjetnog

meda, % (po podacima M. D. OrZevskog)
Kako se vidi iz tabele, med od medljike ima manje inver
nih secera (monosaharida), znatno vise disaharida (secera,
pcele nisu preradile) i organskih kiselina. U njemu je tri puta
dekstrina, puno mineralnih tvari, osobito alkalnih metala kalija i natrija.
.
k
v
s
Medljika, za razliku od nektara, ne sadrzi fitoncide i dru

antibioticke tvari, koje sprjecavaju razvitak mikroorganiza
Zato se u medljici, dok je na liscu biljaka slobodno razvijaju mikr
organizmi koji mijenjaju njen sastav i unose u otopinu tvari ste
za pcele. Vec pred vecer, medljika od prozime postaje tamna
takvim se slucajevima kod pcela koje se hrane medljikom, s
njuje duzina zivota i cesto se opaza njihovo masovno uginuC
Ovu je bolest, V. 1.Poltev, nazvao medljicinom toksikacijom.
Medljika zivotinjskog podrijetla neizbjezno sadrzi tvari ste
za pcele, koje se kod lisnih usi formiraju razmjenom bjelanceviri
Peele manje zive pri ishrani medljikom sakupljenom sa lisca razn
drveca. Tako, u pokusu M. D. Orzevskog pcele u vocnjaci .
hraneci se cvjetnim medom, zivjele su 19 dana, hranjene secern!
sirupom 18,5 dana, hranjene medljikom divlje ruze i sljive 8, rn
72
73
OSIGURANTE PCELA
MEDOM, PELUDI I VODOM
POTREBE PCELINJIH ZAJEDNICA ZA HRANOM
Pri organiziranju pcelarskog gospodarstva (pcelinjakaj
ophodno je znati koji broj pcelinjih zajednica se mozs d
u danim uvjetima ili kakvu medonosnu bazu treba stvori
odredeni br?j pcel~ji~ zajedni~a. Da bi pravilno izveli prora
neophodno.1e znati koje su godlsnje potrebe pcelinjih zajednic
~anom koju one utrose na odgajanje legla, za lucenje voska
djelatnost pcela letacica i za odrzavanje zivota odraslih pcela,
~a odredi:ranje ukupne potrebe pcelinje zajednice za med
prI racunanju se treba dodati kolicina meda, koji ce pcelar
kao visak.
Opcu potr~bu pcelinje zajednice za hranom prvi je utvrdio S

Rozov (Institut za pcelarstvo), pomocu pokusa. On je, kosni
peela~a smjes~o u staklenik, gdje pcele nisu mogle unositi hr
sa polja. Pokus Je pokazao, da je zajednica koja je u proljece i
mas:u 1,5kg, izgradivsi 14-15 satova na satnoj osnovi, potrosil
godinu dana 75-80 kg meda i 15-20 kg peludi.
Kasnije je pod upravom suradnika Instituta za pcelarstvo

N. Garejeva bilo organizirano utvrdivanje ukupnog utro
hrane pcelinjih zajednica, koje su radile u odlicnim uvjetima
pcelinjaku.
Izdvojeno je za pokus 8 jednakih pcelinjih zajednica (4 pokus
4 kontrolne) koje su postavljene na vage i zasticene nadstresni
?d ..djelovanja au:nosfers!<ih prilika. Ako pcele tijekom dana
izlijetale, mjerenje kosnica davalo je utrosak hrane zajednica
sve oblike njihovog rada i potrebe u kosnici. Ako su pcele izlije
u toku dana, onda su one unosile odredenu kolicinu hrane.
jom su djelomicno ili u cijelosti pokrivale svoju dnevnu potro
hrane.
. Da. bi svakodnevno dobili podatke 0 utrosku hrane peelinjih
jednica, postupali su ovako: od svakog para podjednakih zajed
74
~osi1i
u tamnu prostoriju (zimovnik) s temperaturom
jednuo~ua drugu su ostav.lj~li na svome mjest~. Slj~deceg ~a:la
10-1~u'iz prostorije iznoslh.su vcu:, a drugu ~~Jed~cu uno~lli u
koSrtlc.. Takvo premjestanje kosnica provo dili su tijekom citave
pro.5tonJ~~one.Za svaki par zajednica utvrdivali su utrosak hrane
aktIV~e~ne za zivot pcela i razmnozavanje (po zajednicama u proneoPi 0 dje peele nisu mogle. le~~ti) i ur:os h~an.e u ~osnic,:: (po
5t~rd' '~ama koje su bile vam). Tijekom jcseru, zlIT,:e1 ~a vrIJ.eme
zaJ1artlce1enisu izlijetale ljeti, utrosak hr~e ut:rrdlvah su ~~rekka
~jerenjem svih kosnica. Kontrolne zajednice su svo vrIJeme
~;le vani sa slobodnim izletom pcela,
Utroseno hrane prosiecno po zaiednici, g
Drugi par
Prvi par
Broj dana
Mjesec
zaiednica
zaiednica
5075
30
4455
Travani
6970
6440
31
Svibanj
Lipanj
9780
8610
30
Srpanj
31
10410
13690
Kolovoz
6240
31
5210
Rujan
3870
4610
30
Listopad
2980
31
3630
Studeni
700
600
30
Prosinac
31
650
800
eeanj
31
900
800
2.e!iaca
28
1375
940
~~ak
~a:
31
365
640
48155
1065
52282
(bTabela 13. Utrosak hrane pcelinjih zajednica u toku godine

ez uracunavanja utroska za izletnicke radove)
I<:ontrola?plsane
.
. d a su zaJe
. dni
1e~el
metodike pokaza 1a Je
mce koi
oJe su
vak1
liko 7 k
drugi dan odgojile toliko legl~ i dale t?1iko vo~ka, .koOntrolne zajednice koje su svo vrIJeme stajale varn, ali su
75
un~jele up,ola manje meda ..Pokusne zajednice u pocetku gla

pase zauzimale su 23-24 ulice u kosnicama poloskama i sakup
su po 35 kg meda.
Obradeni podaci 0 kolicini utrosene hrane u toku godine nav
deni su u tabeli 13.
Pee~~su n.ajvecu kolicinu hrane utrosile u lipnju i srpnju, kada
odgoJ.Ilenajvecu kolicinu legla. U cjelini, pcele su za godinu d
utrosile 48-52 kg od kolicine unesene u kosnicu,
l! ovu ~oli.Cinu nije ~sao dio hrane, koju su pcele sakupile

cVJe.tovaI kOJUsu ?trosIle. u toku letenja, ne donoseci je u kosnic
Dolje su navedem podaci 0 utrosenoj hrani za izletnicke radov
za ishranu licinki i na lucenje voska.
,
"!1trosak hrane ~a iz:letni~ke posl0v.e, Promatranjem obiljeze .

pcela A..N. G~reJ~v Je prvI.ustanovlO, da u prosjeku izlet jed
pcele traje u ~vIbnJu 51-53 minuta, u lipnju 50-59, u srpnju 41-52,
~olov?z~ naJdu~e - ~3-82 mi~uta. Dalje, tijekom citavog ljeta,
Je penodIe~o evidentirao broj pcela koje su izlijetale iz kosnice
Jekon: ~5 ~nu~a svakog.~ata. N~ osnovu ovih podataka izracun
~e broJ.IzhJet~mp pcela tijekom jednog sata i za dan pri razlicit
~nte~zIvnosh.m~denja. Ustanovio je broj dana ne letenja, a takod
I broj ?ana s Ja~IJ? srednjim i slabim izlijetanjem pcela. Dobive
podaci omogucI~I su autoru da izracuna broj izlijetanja pcela
jekom svakog mJeseca, a zatim tijekom citave proljetne i ljetne s
zone.
~~rosak m:ane. za izletnicke poslove izracunao je na sljed
~aCln. Peele Je pnmorao da nalijecu na prozor laboratorija. Nji
Je ~avao hra~u (~a 1 kg se~era. - ~ litra vode), izmjerio ih, pu~
da izlete a zatim ih ponovo IzmJeno tocno kroz 10 minuta. Razh
u te~ini .pee~e.od90varala. je kolicini hrane, utrosene za vrije
letenja ..Bilo Je I~mJereno VIse od 200 pcela. U prosjeku za 10 min
ta letenja pcela Je bez tereta trosila 1,89 mg hrane, a s teretom 2,
mg. Za 1 sat letenja bez tereta pcela je utrosila prosjecno 5,69
a pcela sa teretom 28 mg utrosila je 6,55 mg (preracunato u sere
Ovi podaci omogucili su da se ustanovi kako je tijekom seZ
76
~ajednica
utrosila na izletnicke poslove (104 izletnicka dap e 11 prosjeku 26 kg secera (30,4 kg meda). Ovu kolicinu hrane
na)ktara) koju sakupe sa cvjetova, ali je ne donesu u kosnicu, pcele
(~eose za vrijeme letenja. Isto tako pcele obnavljaju masu izbacenih
11:Skremenata na racun sakupljenog nektara. Izmet, koji izbace
etele, 11 prosjeku sadrzi 70% vode. Ukupno tijekom sezone pcele
kOIUpenzirajumasu vlaznih ekskremenata, koji dosezu 13,3 kg.
Dakle, radi odredivanje epee potrebe pcelinje zajednice u medonosnoj bazi treba utrosku hrane unesene u kosnicu (48-52 kg),
dodati utrosak hrane na letenje (26 kg) i 13 kg za kompenzaciju
mase izlueenih ekskremenata. Sve ovo cini oko 90 kg. Ako se ovoj
masi doda masa meda koju pcelar treba izvrcati (35 kg), onda je
ukupno 125 kg, od kojih 20 kg odlazi na pelud. Opca potreba u
medonosnom bilju preracunato u med iznosi oko 105 kg za normalnu pcelinju zajednicu.
.
Iltrosak hrane za ishranu liCinki. Prve tocne pokuse 0 utrosku
hrane za ishranu licinki pri drzanju pcelinjih zajednica u uvjetima staklenika obavio je S. A. Rozov. Prvobitno je utvrdio utrosak
hr?ne ~ cetiri zajednice koje nisu odgajale leglo, a zatim je ovim
zajednicama dao leglo na ishranu i ustanovio dopunski utrosak
hrane.na odgajanje legla. Na osnovu dobivenih podataka autor je
utvr~lO,da su za ishranu 10.000 licinki (1 kg pcela) pcele dopunski
utroSIle 1,14 kg meda i 894 g peludi.
kY.pokusu.(\. N. ~arejeva sudjelovale su 4 pcelinje zajednice, od
uth su dVIJeodgajale leglo, a dvije (kontrolne) bile su bez legla.
( ~pn~:~ 9 dana trajanja pokusa, pcele su dodatno utrosile
racunaJuci 10.000 licinki) 128 g meda i 1089 g peludi.
. 1ucwanJe vos k a.
SuUtrosak h ra~e za tz
hra:nogob~oJr:ta istrazivanja koja su
ta u
vel!koJ mjeri ovisio od stanja
oJlma izlucuje vosak.
V'
k~
P 0 ovome pitanju
..
vrsena
pokazala da je utrosak
pcelinje zajednice i uvje-
Pri sag ..
Sagor" onJ.evanju 1 g voska stvara se 10,15 k kal (42,46 kJ), dok se
pretp~eva~em 1 g seeera stvara 4,18 k kal (17,48 kJ) topline. Ako
1 g vo s~avimo da pcele izlucuju vosak iz secera, onda na stvaranje
s a mora biti utroseno 2,43 g secera. Pri uvjetima da med
77
sa.ddi .20% vod~, ~~osak ~eda za 1 kg vos~a iznosi 3,0 kg.

taj nacin, po kolicini energlJe 1 kg voska ekvivalentan je sa 3
meda.
Pokusi suradnika Instituta za pcelarstvo su pokazali, da su
izlucivanje 1 kg voska pcele dodatno utrosile 3,5 kg meda.
pokusima suradnika Baskirske pokusne stanice za pcelarstvo n
kg voska pcele su utrosile dodatnih 3,6 kg meda. Moze se sma
da 3 kg meda pcele utrose za proizvodnju 1 kg voska, a 0,5-0,6
meda utrose za proces ove pretvorbe. Za izlucivanje voska n
phodan je i pelud, cija kolicina jos nije tocno utvrdena.
U tim pak slucajevima, kada pcele izlucuju vosak istodo
sa odgajanjem legla (za vrijeme pase), dodatni utrosak meda
izlucivanje voska znatno se smanjuje na racun vece petros
peludi.
ODRE8IV ANJE PERIODA PRIPREMEPCELA ZA
ISKORISTAVANJE PASE I VISEPRINOSE MEDA
Stanje medenja u prirodi utvrduje se svakodnevnim mje
njem kosnica s pcelama (kontrolne zajednice) koje stoje na va
Za mjerenje se bira kosnica sa jakom pcelinjom zajednicom, k
se stavlja na decimalnu vagu, postavljenu pod nadstresnico
koja stiti kosnicu od atmosferskih prilika. Kosnicu svakodne
mjere navecer, po zavrsetku izleta pcela. Ako se masa kosni
proteklog dana nije izmijenila, to znaci da su pcele u toku d
donijele toliko hrane koliko su utrosile za sebe i ishranu le
za to vrijeme. Ako se masa kosnice smanjila to znaci da pt
djelomicno ili u cijelosti trose zalihe hrane u kosnici. Aka
masa kosnice povecala, znaci da su u proteklom danu pt
unijele kolicinu hrane, koja premasuje dnevne potrebe za is
nu pcelinje zajednice, i da su dio hrane pcele odlozile kao zalih
------cli6ni prinosa meda proljetno-Ijetnu sezonu mozemo po~li~ na period potpunog odsustva medenja, period nadrazajnog
dl)e n'a i glavnog medenja (pase), Pri potpunom odsustvu
Jllededa peelar mora kontrolirati zalihe hrane u kosnici i po potrerr:e:ed~vatihranu. Nadrazajno medenje povecava odgajanje legla
?l c~n'a voska i doprinosi jacanju zajednice. Medutim, presudan
1 l~cajJima glavna ~asa, kada peel~njezajednice sakupljaju ~ekt~r
zn'im se osigura:vaJu os~?vne zalihe meda. ~a osno.~u ~Jere~Ja
to) trolne zajednice za vrlJeme glavne pase moze se ocijeniti koliko
b
se nagomilavaju zalihe meda u kosnici i kada nastupa vri. rrnenjihovog oduzimanja i stavljanja praznog saca (nastavaka),
kako bi peele uvijek imale dovoljnu povrsinu saca za skladistenje
i preradu nektara.
;0
Pcelaruje vazno da bas za glavnu pasu povecava kolicinu pcela.

Zbog toga je neophodno za svako podrucje znati vrijeme pripreme pcela za glavnu pasu, kako bi se u ovom periodu intenzivnodjelovalo na pcelinju zajednicu hranom i na druge nacine da
bi se pospjesilo najvece odgajanje legla.
Suradnici Instituta za pcelarstvo razradili su nacin odredivanja
perioda pripreme pcela za glavnu pasu, Na slici 12. prikazan je
nacingrafickog izracunavanja ovog perioda.
Za povremeno mjerenje ispitivaci uvijek izdvoje jednu od j

zajednica na pcelinjaku. [aka zajednica pokazuje takcder nezne
promjene u razini medenja; slaba zajednica zbog malobrojn
pcela .letaeica ne odrazava sasvim postojanje u prirodi neznatJl
lucenja nektara medonosnog bilja.
78
79
~
iz stanice) i jos 21 dan (vrijeme razvoja pcele) Ukupno, pre~: tomU, oduzimamo ulijevo od kraja glavne pase 29 dana.
Period povecanja broja
pcela do pase
10
10
20
Glavna
pMil
Lipan]
Svibanj
20
10
Srpanj
.20
Period poveCanja broja

pcela do pase
Glavna
pMil
b
10
Svibanj
20
n
10
Upanj
20
J)
20
10
Srpanj
51. 12. Craficki prikaz odredivanja perioda pripreme pcela

glavnu pasu: I (gore) ~a uvjete. ~ratkog ~edenj~ s li1?~;II Jdolje) z~.
jete duieg medenja 3 heIJde~.a-vrzJeme. razvlt~a naJ.~~nIJlvhpeela; b-vry
iiooia pcele do pase; v-vnJeme razuiika naJkaSnIJlh peela; g-rad peel
koinici; d-rad piieu: na sakupljanju nektara
Na crtezu je prvo odvojeno vrijeme pocetka i kraja glavne p
Dalje se utvrduje vrijeme izv?denj.a najr~nijih peel~, ~oje mo
dozivjeti pocetak glavne pase 1 sudjelovati u sakupIJ~r:'-Ju~ekt
iako same 5 dana od glavne pase. Zbog toga ostavljaju lijevo
pocetka glavne pase 30 dana (vrijeme zivota peele.do g~avne p .
i zatim jos 21 dan (vrijeme razvitka pcela). Na t~J naeill. n.alaz1
datum (u nasem primjeru 1 svibanj), kada matica pocinje ~
gati jaja, iz kojih ce se razviti pcele, koje ce neposredno iskori
glavnu pasu. Prema tomu, za izracunavanje prvog datuma.
pocetka glavne pase treba odvojiti ulijevo na grafikonu 51 danSada se nade drugi datum - vrijeme izvodenja najkasnijih
la, koje mogu iskoristiti bar posljed~jih pet d~.na glavne p(
Zbog toga od kraja glavne pase oduzimamo ulijevo 5 ~~na
na sakupljanju meda), jos tri dana (rad pcela u kosnici po
b~
80
U eriodu izmedu dva izracunata datuma, matica odlaze jaja, iz

k jiKce se razviti pcele, koje ce neposredno raditi na glavnoj pasi.
p~ema tomu, izmedu izracunatih datuma nalazi se period prireme peela za glavnu pasu. Istrazivanja su pokazala da je unos
~eda nezarojenih zajednica upravo razmjeran kolicini legla odnjegovanog u periodu pripreme pcela za glavnu pasu (tabela 14).
Period sezone u kojoj je
odgaiano lezlo
Za cijelu sezonu
Za cijelo proljece
Za racunati period pripreme
pcela za glavnu pasu
Za racunati period pripreme
pcela za glavnu pasu, all su
zajednice imale jednaku
Koeficijent
korelaciie (r)
Stupanj
razdiobe (R)
+0,370,18
2,00
+0,540,15
3,58
+0,800,08.
9,37
+0,970,25
38,6
+0,950,03
33,7
kolicinu
legla za vrijeme glavne pase

Uponovljenompokusu
Tabela 14. Ovisnost izmedu kolicine legla i prinosa meda

nerojivih pcelinjih zajednica
Ka~o se iz tabele 14. vidi, izmedu kolicine legla odnjegovanog
u zaJe.~nicamaza cijelu sezonu i prinosa rneda pcelinjih zajednica
kostOJlod~edena ovisnost. Pouzdana i najveca ovisnost postoji
o:edu pnnosa meda i kolicine legla odnjegovanog u cijelom perii k~f~olJeca (do pocetka glavne pase). Ipak izmedu prinosa meda
pas cm~ peela odnjegovanih u periodu pripreme pcela za glavnu
OVi~'kOJesrno racunali, postoji vrlo visoka i biometricki pouzdana
i uVjn0f.~(~koliko je koeficijent korelacije blize broju 1,tirn je tocnija
zajederyvlJa ovisnost). Osobito je jaka ovisnost dobivena za one
legla ~e. kod kojih je za vrijeme glavne pase bila jednaka kolicina
tara. R. ?Je.su, dakle, imale podjednake uvjete za sakupljanje nek0JenJepcelinjih zajednica pred ili za vrijeme glavne pase, po
81
pravilu, snizava njihovu produktivnost. Zato, pripremajuci pee

za glavnu pasu treba poduzimati mjere za sprjecavanje rojenja.
Odredivsi period pripreme pcela za glavnu pasu lako je ustan
viti u koje vrijeme najefikasnije primjenjivati nadrazajno prihr
njivanje, formiranje odvojaka i iskoristavanje drugih mjera ra
ukupnog pojacavanja pcelinjih zajednica za glavnu pasu,
~ase
i izracunavaju zalihe u sacu koje su ostale za proljece

zdavanja pcelama. Zbroj ukupno izracunatog meda dijeli se
~ad~:~jzajednica, koje su bile na pcelinjaku u proljece.
z,aV!
ZNACAJ ZALIHA HRANE U PCELINJEM GNIJEZDU
Odrei1ivanje meda za vrcanje. Prinos meda pcelinjih zajedn]

jeste zbroj meda oduzetog iz kosnice i ostavljenog u zajednici
zimu. Izracunavanje produktivnosti pcelinjih zajednica neopho
no je radi otkrivanja osobito istaknutih zajednica pri masovno
odabiranju, za izucavanje najefikasnijih nacina i sredstava drz
pcela u skladu sa lokalnim uvjetima, pri ispitivanju raznih p
mina i njihovih hibrida itd.
Peelesakupljaju nekta~.ako ima rascvjet~og ~~dono~n?g bil~a

. luci nektar i ako vnJeme ne onemogucava njihovo izlijetanje
~l:a, jak vjetar, nisk~ !emperatt:ra). ~7dutiI?' unos sy'j~zegnektara i peludi ~ prol~ece ne moze u cijelosti zado:,o}JIti potrebe
celinjezajedmce za lSh:anu legl~, p~ peele.nedostaJucu hranu popunjavaju na racun zaliha ~stavIJemh.za. ZlffiU: ~edost~tak me~a
~ kosnici u proljece dovodi do smanJenJa kolicine odnjegovanih
licinkii smanjuje snagu zajednice za glavnu pasu.
Za izracunavanje kolicine oduzetog i meda ostavljenog

kosnici koriste se tri nacina, koji daju razlicit stupanj tocnosti:
U brizi 0 potpunom osiguranju pcelinjih zajednica hranom, neophodnoje imati u vidu dvije okolnosti:
1. Izmjere se svi satovi s medom oduzeti iz zajednice, prij

poslije vrcanja meda; razlika u tezini daje kolicinu meda, odu
tog od zajednice.
1. Kolicinapripremljenih zaliha hrane dobiva osobit znacaj zbog

krajnjenestabilnog ranoproljetnog medenja. Peele, nekih godina,
mogu biti zadovoljene nevelikim zalihama, na primjer 6 kg. Ali
~ godinama s hladnim, nepogodnim proljecem potrebne su zaI,ihe1,5-2 puta vece. Posto nije moguce ranije predvidjeti kakvo
ce p~o~jecebiti, kako ce se razvijati proljetno medonosno bilje i
~ ko]o]mjeri ce vremenske prilike dozvoliti sakupljanje nektara
1 peludi, pcelar zajednice mora osigurati hranom racunajuci na
neI?ogodneuvjete vremena i medenja. Sarno se tada moze garantirah da pcelinje zajednice mogu dobro ojacati do glavne pase.
2. Pri oduzimanju svakog sata, s njega se stresu i1iociste peel~

zakacivsi za bocnu letvicu, izmjeri se vagom. Od ukupne tez
sata oduzme se tezina praznog saca zajedno sa okvirom. Orij
taciono se moze izracunati da svijetli sat s okvirom (435x300
ima masu 0,4 kg; smedi -0,6 tamni -0,8 kg.
3. Kolicina oduzetog meda moze se odrediti prema zauze
sti povrsine u sacu. Pun okvir (435x300 mm) zatvorenog rn
sadrzi oko 3,5 kg, polovica sata sa zatvorenim medom -1,5 .
itd. Prethodno se pcelar mora uvjezbati u odredivanju ko~
ne meda u sacu, provjeravajuci sebe mjerenjem saca (okv
Med sa leglom u sacu odreduje se sarno po zauzetosti povrS'
medom.
Za utvrdivanje unesenog meda u pcelinjaku izmjeri se sav i
cani med, ustanovi se kolicina meda koja je ostala u kosnici po
82
p 2'J?~ J?rije pronalaska kosnice sa pokretnim sacem, pcelariV~~k

tican su govorili i pisali 0 neophodnosti povecanja ne ,sarno
peel og broja pcela, nego obvezno "sitih", teskih, dobro razvijenih
Say' sposobnih da jednim izletom donesu puno nektara. Ovaj
refl~~'u na~e vrijeme, dobio je znanstveno obrazlozenje: na pcele
njegasno d]eluje kolicina poklopljenog meda u gnijezdu, ako je
SIllan'Illalo, onda ga pcele ekonomicno trose odgajajuci pcele sa
Jenornradnom sposobnoscu,
t.J Insti
tutu za peelarstvo bila su izvrsena dva pokusa. U prvom
83
pokus~,. u zajednicama opskrbljenim razlicitim kolicinama hr

posta".lh. su P? dva. sata s pcelinjim leglom radi njegovanja
pw:~ istih ~. g~netie~om Rokusu). Zatim su utvrdili istodo
koh~mu mlijeci u svim zajednicama, koji se nalazi u stanic
kao 1 masu hranjenih licinki.
Masa mlijeci u
stanicama s 3-dnevnim
licinkama.m
2,1
5,0
4,8
.....
cd ~
~1E
cd 0
N,:.4
cd ;j
Q)
.S
Masa licink]
3-dnevnog
uzrasta, m
6,7
9,5
10,8
~o ~
ro
~:E
- 3-4
,....6-8
10-12
.~ri postojanju u gnijezdu 8-12 kg meda pcele su opskrblji

Iicinke znatno vecom kolicinom hrane i licinke su imale zna
vecu masu.
.Drugi pok.us trajao je tijekom cijelog proljetno-Ijetnog peri
BIle~~.form:ran~, rano.u pr.oljece,tri potpuno jednake grupe p
pcelinjih zaJ~dm~a. Zajednicama I grupe ostavili su s proljeca
kg meda, zajednicarna II grupe po 6-8 kg i zajednicama III
po 10-12 k.g meda. Zadana (odredena) kolicina hrane odrza
Je u to.ku ~ltavog'proljeca. U svim zajednicama bila je ista koli
pel~~l. Pc~l~ su imale mogucnost da sa polja unose potpuno
kolicine sVJezegnektara i peludi.
.Po~us je pokazao kako postojanje vecih zaliha hrane refle
dJelu}ena Reel~~.one ~u od~jegovale vise legla (za 24%), bolj
hrc:mle svoJe hcmke 1 o~nJegovale kvalitetnije pcele (tabela
Pocetkom glavne pase, zajednice sa vecim zalihama meda imal
znatno vise pcela. Zajed~ca s malim zalihama, u periodu gla
pase, sakupile su u prosjeku po 26,9 kg meda, a s vecim -40,
(na 1 kg pcela - po 8,7 i 10,5 kg).
]
:>
Q)co
~S
~~
roo
~~
137
159
171
co
cd'
Q)
>u
0...
ro
ro
C/}
108
116
118
:.5
Q) ro
:~~
""'Q)
'"Cl.G'
>N 0
~cd'
."!:: '"Cl
:> N
~.~
....
~>N
3,57
3,71
3,85
co
0
~ro
~
C/}
roo
S.--.~
0
.
o
:> ro"
~~
~~
100
117
121
;N
ro
ro'"Cl
.S ro"
)~ Q)
Q~
14,5
18,0
18,9
Tabela 16. Kvalitetni pokazatelji 0 pcelama odnjegovanim

u zajednicama s razlicitim kolicinama zaliha hrane (prema
podacima A. M. Rjamove)
Tabela 15. Ovisnost mase pcelinjih licinki od kolicine med

u gnijezdu (po podacima N. G. Bilasa)
84
00
,:.4
Znacaj vece osiguranosti pcelinjih zajednica hranom sa sigurno-
sell pokazuju podaci,
sakupljeni od strane Instituta za pcelarstvo

188pcelarskih gospodarstava (pcelinjaka) medo-oprasivackog
smje.racentralnih oblasti Rusije. Usporedbom njihove osiguranostihranom (kolicina hrane ostavljene u jesen) i produktivnosti
pokazaloje direktnu ovisnost medu tim velicinama (tab. 17).
II
1 Analogni rezultati dobiveni su i po periodicnim podacima pce-
.arstv.aBaskirske republike. Na pcelinjacima, gdje su zalihe meda

~nosl~e14-16 kg, zajednice su sakupile po 17-24 kg meda, u
je~g~ grupi pcelinjaka, koji su se nalazili u tim istim regijama s
am medonosnom bazom, ali od zajednica osiguranih sa po
peel"~g, sakupljeno je 28-35 kg meda (ispitivanja su vrsena u 58
lnJaka).
.
18-~g
85
rn.
sa rlledo
!~.
1 ri na krupnim pcelarskirn gospodarstvima u proljece teze
pee~anjivanjU pcela. Vece kolicine zaliha hrane u sacu, ostav~e pr od pros1e godine, garantiraju uspjesan razvoj zajednica i
IJer:baaajUpeelara <:>d
teskog rada na prip.remi i davanju p,eelama
as, rnog sirupa. Pn tomu, zbog nepovoljnog vremena taj posao
se..ceuviJ'ek moguce'd pravo 0bno 0baVIiti .
I11Je
I
II
III
IV
V
Do 15
Od 15,1 do 20
Od 20,1 do 25
Od 25,1 do 30
Vise od 30
3
34
14,4
98
23,3
31,4
39
34,9
14
36,2
45,8
73,2
100
111,4
115,3
T~bela 17. Utjecaj proljetne osiguranosti pcelinjih zajedni

zalihom hrane na njihovu produktivnost
U kosnicama u'prolje~e t~eba ?iti najmanje 10-12 kg poklo
n?g meda ~ stc~mca~a 1naJmanJe dva puna okvira sa pelu .
bi t~kve zahhe l~ah ~ .J?roljeceza vrijeme glavne pase, preth
go~me tre.J?apripremiti po 25-~0 kg meda po zajednici koja
u z:m~. NIJ~obvezno pripremljenu zalihu hrane ostaviti u ko
- ~1O.nJe kOJ1.
ne treba za zimu, moze se cuvati u skladistu i p
vljati u kosnice na proljece,
Pc~l: ~e utrose viSak. m~da. U slucaju povoljnog vreme
prolJec~ 1dobrog medenja visak meda ostane u kosnici: on se
lzvrcat~ p~ed pocetak glavne pase, da bi ga pcele zamijenile s
sakupljenim,
Pcelama je, u juznim o?las~~a Rus.ije, moguce ostavljati
m~da -.20 do 25 kg po za~e.dmc1.~aC1 period zime i raniji po~
cVJ~tanJamedonosnog bilja ne snizava mnogo potrebu pee
zalihama hrane.
Pri nedosta~k~ ~a~e u kosnicama u odsustvu pricuvnih 0
sa .med<:>.m
p~lmJenJuJe se prihranjivanje pcela secerom. Mea
prihranjivanje secerom ne daje takve rezultate kao stavljanjv
86
PRIPREMANJE, cuv ANJE I ISKORISTA VANJE

SACA SA MEDOM
ZiInsko-proljetne zalihe treba pripremati u obliku napunjenih
mednih satova sa poklopljenim stanicama. Med u poklopljenim
stanicama lakse je sacuvati jer je izoliran od okolnog zraka. Med se
u nepoklopljenim stanicama lako kvari. Med u vlaznoj prostoriji
upijavlagu, razrjeduje se i moze se pokvariti. U prekomjerno suhoj
prostoriji med gubi vlagu, sto dovodi do njegovog zgusnjavanja i
kristalizacije. Zato treba pripremati i cuvati sarno sace sa poklopljenim medom.
~imsko-proljetne zalihe meda moraju biti u smedem i1itamnom
sacu,,u .kome je izvedeno najmanje cetiri generacije pcela. Svjet10 s~c~Je vrlo hladno za zimovanje i proljetno leglo, a matica u
prolJecenerado u njega odlaze jaja.
~imsko-proljetne zalihe treba pripremiti za vrijeme glavne ljetne
~~ ~ ka~a pcele ne unose medljiku. Za to je najpodobnije korispo~ osruce s~ )ednakim okvirima u plodistu. U ovom slucaju,
trebebnu kolicinu kvalitetnih satova odredenih za zimovanje ne
i eu a V~cah,nego ostaviti u prazne nastavke ili specijalne sanduke
trebvahu ~~tvorenoj prostoriji. U kosnice umjesto oduzetih okvira
a stavlti okvire sa praznim sacem.
Zi~a1VOdijelnojkosnici za vrijeme jake pase radi vrcanja oduprod~ se s~tovi iz medista. Ali pri neznatnoj pasi, kada se ona
sace zava, iz predostroznosti se preporuca da se ne oduzme svo
lttedo~g; sarno. polovi~a, iz sr~dine, sa po~lopljenim .(zrelim)
. reostalih 6 okvira pomJera se u sredmu, a po tn prazna
87
okvira stavljaju se sa jedne i druge strane. Peele ce tada medo

dopuniti ostavljeno sace, a deponirati nov sazrjeli nektar u praz
sace. U danom slucaju pri neocekivanom prekidu pase u sva
takvoj kosnici ostaje kao dodatak sacu u plodistu jos 6 okvira, d
bro napunjenih medom u medistu, koji se ostavljaju do srediva
plodista za zimu. Pored toga, kod oduzimanja polovice okvira
sredini medista pretezito ostaje sace koje sadrzi dosta nezrel
meda i to m.atici ogr~eaya pol~ganje jaj~ (ona moze odlagati j
sarno u donjem medistu) 1 povecava kvaliteta meda za vrcanje, j
pcele mogu zavrsiti njegovu preradu i poklopiti ga.
Na vecini pcelinjaka pcele drze u 12-okvirnim kosnicama s je
nim ili dva nastavka, koji imaju okvire upola manje visine.
takvim slucajevima treba organizirati specijalno pripremanje 0
novnih zaliha u plodisnom sacu za pcele u toku zime i proljec
Za to je preporucljivo na jedan dio kosnica s najjacim zajednica
staviti plodisni nastavak ili po dva polunastavka, u koje se smjes
plodisni okviri sa sacem. Napunjeni medom u tim kosnicama,
~viri se ~aeuvaju i koriste kada bude potrebno kao zimsko-pr
ljetne zahhe hrane za pcele, Ako se pak oni pokazu suvisnim, on
se med iz njih moze izvrcati poslije pripreme pcela za zimu.
Neki pcelari pri stavljanju skladista oduzimaju iz plodista kr
nje okvire, ostavljajuci u plodistu sarno 10 okvira.
U skladista smjestaju, kao obicno, polu-okvire, ali s krajeva s
vljaju dva prazna plodisna okvira, koje smjestaju u slobodni pro
tor. Peele u tom slucaju, usporedo sa skladisnim (medisnim) sace
medom popunjavaju i plodisne okvire. Poluokvire oduzimaj
i med vrcaju, a medom napunjene plodisne okvire oduzimaju
cuvaju, U zamjenu za oduzete okvire u kosnice stavljaju nove
dobrim sacem, Na taj nacin, za vrijeme glavne pase, moguce je
zimu pripremiti 4-6 dobra napunjenih plodisnih okvira.
Ako u oduzetom okviru bude puno nepoklopljenog meda, ond
okvire treba dati jakim zajednicama radi poklapanja. Na njihoV
gnijezda stavljaju plodisni nastavak ili odgovarajuCi broj pol
nastavaka, u koje stavljaju oduzete okvire.
~
je potrebna za uspjesno zimovanje. Ostalo sace s podortll"enirnmedom cuvaju do proljeca u skladistu,
}dop J
kosnicama sa vise nast~va~a (nas~avljaeama). za vrijeme
U e pase pripremaju ne pojedine okvrre, nego cijele nastavke
gl~V;kvira) s medom. U prolj.ece, za vrij.e~e razv<?ja.zajednic.a,
(1 linje gnijezdo u ovim kosnicama prosiruju stavljanjem novih
P;~tavaka. Zajednice u pocetku glavne pase ispunjavaju ~~4 nantavka. Dva donja nastavka, predvidena za leglo, odvajaju od
sornjih nastavaka maticnom resetkom, Ci~ pcele n~pu~e .me~om i poklope sace u gornjem nastavku, nJe~a oduzl~aJ.u 1 os~
t vljaju u skladiste na cuvanje, a na nJegovo mjesto stavljaju nOVI
sapraznim sacem. Ksnije oduzimaju say med koji sakupi zajednica. stavljajuCi u zamjenu za oduzete nast.a:,k~ nove s prazmm
sacem. Poslije zavrsetka glavne pase ostavljaju jedan n~s~avak s
leglom (u njemu djelomice moze biti i med), gore stavlJaJl~d~ugi, ranije pripremljen nastavak s medom, a ostale oduzimaju,
U kosnicama poloskama sa 16-24 okvir~ pri oduzimanju I?~d~
obiljezavaju i ostavljaju u kosnici 5-7 okvrra s me.dom, stavljajuci
ih na kraju gnijezda, suprotno od leta; ostal~ okvire s med.om vrcaju.Pripremljene zalihe hrane (18-20 kg) u Jesen rabe za zimovanjepcela.
Cuvanje meda. Okvire sa poklopljenim medom treba cuvati ~
prostoriji bez velikih temperaturnih oscilacija. Za to su podobm
suh] zimovnici, prizemlja, podrumi, hladne ostave, u kojima se
odrzaya relativno ujednacena temperatura. Hla.dnoc~ ne kva~i ~e.d
U Okvlru,ali ne treba dozvoliti cesto smrzavanje, koje se smJenJuJe
Sa~agrijavanjem i otopljavanjem, jer poklopci meda mogu popucati,Cimese narusava hermeticnost stanice s medom.
CD ~pecijaliziranim krupnim gospodarstvima okvire ~ med~m
uvaJuu za to odgovarajucim prastorijama sa policama ill u dugim
sanducima smjestenim u prostorije koje se ne zagrijavaju.
~~vir se dobro ocuva u nastavcima kosnica, cvrsto postavljenim
~ ru na druge, dobro zatvoreni odozdo i odozgo. Sastave medu
astavcima zatvaraju kudjeljom i zalijepe papirom.
U kosnicama ostavljaju za zimu sarno onu kolicinu saca s rn

88
89
HRANA IISHRANA
PCELA
Iskoristananie
okvira sa medom. Okvire sa medom u pro!'
ce postavljaju u kosnice s nedoyoljnom. koli~in?m hrane. P.dodavanja okvira sa medom kor~sno ga Je unijeti !la .12-20 sa~
toplu sobu, kako bi se med zagn}~o: Kod ~o~t~vIJanJ.~u kOSIU
okvira sa medom prvih dana poslije iznosenja ili za vnjeme prv
pregleda pcelinjih zajednic.~, treba od~zeti iz k.osnica is~ k~lie'
praznih okvira, kako se gnijezdo ne bi ~re~omJemo rasirilo 1 0
dilo. Okvire, potpuno zauzete poklopljenim medon:'-' treba sta
sa strane gnijczda na krajnje i1i drugo mjesto od kraja.
U drugoj polovici proljeca, korisno je rasiriti gnijezda okvi:i.
koji u gornjim dijelovima sadrze r:eznatn~ (0,2-0,5..kg) kolic
meda. Takve okvire oduzimaju lZ kosnica poslije zavrs
pasnog perioda pri suzavanju gnijezda i ko~ pripre~e, z~jed .
za zimu. Med se iz njih ne vrca, vec se ostavlja za proljece 1 rabi
prosirivanje gnijezda.
Ako u kosnice stavljamo okvire sa medom ili malo meda, pri
punom odsustvu lucenja nektara, onda s~ di.o sta~ca. sa me
moze otvoriti, sto povecava nosivost m~tica 1 uzgajanjeleglaotklanjanju mednog saca, treba poduzeti neophodne mjere. k
bi se kod pcela sprijecila grabez.
Nastavci sa hranom kod kosnica nastaoljaca. Na veli
pcelinjacima, gdje pcele drze u nas~avljaea!?a, opskrba
zalihama hrane svodi se ne sto manje radnji. Do pocetka
ljetno-Ijetne sezone pripre~aju takozv~e m:dne nast~".ke
svaki nastavak, pored okvira sa prazmm sacem, stavljaju
vire sa malo meda, koji trebaju sadrzavati 6-8 kg meda.
nastavak kredom stavljaju slovo "H" (Hrana) i ~ .obIi~u s
cuvaju do proljeca, Ako nema saca sa m~dom~ ili .ga J~ n
voljno, onda nekoliko okvira napune gustIm secermm SlrU
Od zajednica, u rano proljece, po pra::,il~, od,:zimaju pr
donji nastavak - say med i leglo kod .n!lh Je obleno,.u po
nastavku. Peele u prvom mjesecu proljeca utrose veer dIO
u gornjem nastavku. Zajednice pri postav~janju drugog n~s
dopunski dobivaju 6-8 kg hrane. Dodavanje ~ane ostvaruJe
prosirenju gnijezda bez bilo kakvih dopunskih radova od s
pcelara.
90
----:Nastavak s medom
------------------------------~~~~N~A~II~SH~RA~N~A~PC~E~L~A-
za zimu (20-25 kg), kako je vec navedeno,

oduzima~u i cuvaju do jeseni, da bi imali spremljene nastavke s
kvalitetmm medom.
U 12-okvirnim kosnicama u skladistima, moguce je popuniti

rnedne zalihe od uskladistenih okvira postavljajuci u proljece takva
skladista na podnjacu ispod plodista. Peele, kako je poznato, uvijek skladiste zalihe meda u gornjim dijelovima saca, iznad legla,
zbog cega one nastoje uspostaviti naruseni poredak, postupno otvaraju med u skladistu i prenose ga u gomje dijelove gnijezda.
U ovom je slucaju zajednice moguce opskrbiti hranom i povecati
odgajanje legla bez teskog procesa njihovog hranjenja.
SPRECA V ANJE KRISTALIZACIJE MEDA U SAC:U
Izvrcani se med kristalizira za 2-3 mjeseca. Pojedini se medovi
(na primjer, s usnatica i mahunastih biljaka) dugo odrzavaju u
tekucem stanju. Med se, u sacu, poklopljen vostanim poklopcima,
obicno nalazi dulje vrijeme u tekucem stanju. Ipak se on i u sacu
moze kri~tali~irati. Zir:u to d~vodi do uginuca pcela ili do jakog
po~orsanJa njihovog zlmovanp, a u proljece - do gubitka secera
(kristale secera pcele izbacuju iz kosnice) i veceg utroska energIJepcela na njegovo otapanje.
Kri~ta1i~acijameda ovisi od toga da li u njemu postoje sitni
~a~eClkristala, koje pcele unose u kosnicu. Ovi se kristali formid~Jupn isusivanju nektara u cvjetovima za vrijeme susnih goc~~ Z~og ~o.ga se, u susnim godinama, med u kosnicama
ce knstahzlra, nego u godinama s normalnom vlaznosti.
P . kri
isu~~ istali se formiraju i na zidovima stanica, u kojima se
JUpreostale kapljice meda nakon vrcanja.
k 0ji
KristalizaciJ'a
... 1 0 d nJegovog.
.
kemii
sadr
.med a ov~s~
e~J~ k og sastava. Med
Sadrzajaz: POvlsenu kolicinu glukoze, kristalizira brze. Povecanje
zadrzava krr~ktoze, dekstrina, otopljenih bjelancevina, obrnuto,
lstalizaciju.
ZaCetk .
e krlstala uvijek je moguce otkriti u potpuno prozirnom
v'
91
tekucem medu. Ovi kristali sluze kao eentri, oko kojih se formi
drugi kristali, obuhvacajuci postupno svu masu meda.
~orn
temperaturam, kako ne se ne bi podvrgavalo jakom
~~grijaVanjudanju i hladenju nocu.
Centar kristalizaeije mogu biti i peludna zrnea, koja se u

nalaze u medu. Zaceci kristala pri duljem zagrijavanju meda
puno se otapaju. Oslobodenje meda od peludnih zrnaea pos
se njegovom filtracijom i tada se dugo vremena sacuva njeg
tekuca konzistencija.
Iskoristavanje okvira sa kristaliziranim medom. U proljece, za

vrijeme prvog pregle.da peel~~ o~vi~: sa kristaliziranim medom
treba odu~eti ~~kO,sruc.a,z~rruJeruvsl ih okvirima sa tekucim medom iz zaliha III secernim sirupom, Oduzete okvire sa kristaliziranim medorn moz~ .se da~ J?eelama kada otopli i one budu dobra
le*le. U t~rn se cilju o~vln unose. ~a 24 sata u toplu, vlaznu prastoriju. Zatim s~ Otkl~Pl s~v med r izvrca tekuci dio meda. Okviri se, s preostallm kristalima meda u stanicama, unose u toplu,
vlaznu sobu (32-34~~, u staniee se ubrizgaju tople kapljice vode i
sljedecegdana stavljaju se u kosnice. Sace se pri narednom pregledu ponovo poprska toplom vodom radi otapanja preostalih kristala secera i tako se ponavlja do potpunog otapanja svih kristala.
Narocito veliku sklonost ka kristalizaeiji ima vrijeskov i e

liptusov med. Takoder se brzo kristalizira med s biljaka kriza
- gorusice, repiee i suncokreta (u susnim godinama).
Med se najbrZe kristalizira pri temperaturi 13-14C.
snizenje, tako i povecanje temperature zadrzava kristalizaciju.
niskim temperaturama povecava se ljepljivost meda, sto zadr
kristalizaciju. Med se vecine biljaka ne kristalizira pri tempera
27-32C. Boravak meda u dobra utopljenom pcelinjem gnije
vazan je uvjet njegovog ocuvanja u tekucem stanju. Ostra smj
top line i hladnoce u kosnici dovodi do znacajnog ubrzanja k .
lizacije.
Da bi se spriieiila kristalizacija meda u sacu neophodno je isp
sliiedece uvjete:
1. Pcelama za zimu ne treba ostavljati vrste meda sklone
kristalizaciji (s vrijeska, gorusiee, uljane repice kao i med s p
ka i suncokreta, sa kojih su pcele sakupljale nektar u susno
jeme). Ako se takav med moze zamijeniti secerom, onda peel
prije zime treba poceti sa davanjem prihrane tekucim sere
sirup om.
2. Peele u jesen treba drzati u suzenom gnijezdu sa sacenv
pcele gusto pokrivaju, brizljivo ih utopliti, smanjiti leta, ~
kosnice na mjestu dobra zasticenom od vjetrova. U takv ..
slucajevima zalihe meda nece brzo hladiti pri zahladenju III
grijavati pri otopljenju.
3. Okvire s medom, predvideno za dugotrajno euvanje, 0
poslije oduzimanja iz kosnica neophodno je unijeti u prostO
92
PRIPREMA, C:UVANIA I ISKORISTAVANJE

OKVIRA SACA SA PELUDI
.peeleu prv<?~ ~edu uporabljuju svjeze uneseni pelud. Ali ako
~~eganedostaJe III ~a pcele ne mogu unositi zbog loseg vremena,
iline~a rascvjetanih peludonosnih biljaka, one uporabljuju zalihe
peludI, slozene u gnijezdu.
p~;~~ u pralj~~e ce~to os~udijevaju. u peludi. Glavne proljetne
Vol' nosne bIlJk: (lJesk~,rva, breza 1dr.) cesto evjetaju pri nepoje Jno~ vr~menu 1pcele ih ne mogu iskoristiti u punoj mjeri. Ako
peelpnrQ~1 nedostatak peludi i nema ga na zalihi u sacu, onda
e mCUljeodgajaju leglo, odgajaju sitnije pcele,
Da bi
nOm pI l?cele mogle neprekidno ishranjivati licinke u proljetenodu

j
.. d
.
. ostaviti svakOJZajed
. . ' neo p h 0dno
~o Je
u gruJez
u s jeseru
U Prolje' filel po 2-3. okvira saca s peludi. U predjelima gdje se
~S~~Vljat~ei
~vIJek. ?sJeca ned~statak peludi, sace ~ peludi treba
~IJemedobuvan izvan kosru~a. l! tu svrhu sredmom ljeta, za
~ca, oduzi rog u~osa reludl, pn redov~om pregledu zajedp lUdi (ali ~a se lZ gnijezda po 1-2 okvira, dobro napunjena
une done ez legla). Peele ovo oduzimanje peludi brzo posenom svjezom peludi s polja. Suvisno sace s peludi
93
HRANA IISHRANA
PCELA
moguce je oduzeti i u jesen nakon zavrsetka pase, kada se suza~

gnijezdo zajednice.
Okviri saca sa peludi u stanicama se bitno bolje cuvaju kada
zaliveni odozgo medom i poklopljeni. Takvi medno-peludn]
kviri saca osobito su dobri za rano-proljetno odgajanje legla.
bi pripremili medno-peludne okvire saca, treba s nastupanj
glavne pase na nekoliko kosnica sa jakim zajednicama postaVi
plodisne nastavke (ili po 2 skladista) i u njih smjestiti sace s pelu
oduzeto iz donjih nastavaka. Peele s nastupom medenja stani.
s peludi zaliju medom i poklope, poslije cega im se oduzimaj
ostavljaju na cuvanje u sanduke ili ostave. Takve rnedno-pelu
okvire saca u rano-proljetnorn periodu razdaju pcelama.
Cuvanje saca s peludi u toku zirne zahtijeva veliku pozorn
Pelud ne treba cuvati u vrlo vlaznoj prostoriji, jer se ona I
prekriva pljesni i kvari se. Ne treba je cuvati i u previse suhoj
storiji: pelud se isusuje i pretvara u tvrde grudice, koje pcele
rnogu iskoristiti. Takoder ne treba dozvoliti da pelud zimi
mrzne, jer se ona lisava vitarnina i drugih bioloskih aktivnih
i postaje nedovoljno korisna.
Radi dobrog cuvanja oduzetog saca s peludi i pricuvnih 0
ra s medorn, priprernaju se cvrste izvana obojene ostave, san.
Hinastavci praznih kosnica. Oni se smjestaju u prohladne, all
vezno suhe prostorije, pozeljno s ujednacenom ternperaturom
8C (pri takvoj ternperaturi u sacu se nece razvijati voskov
ljac). Ostave i sanduke prave prema velicini okvira, smj:s~~.
1Hi 2 reda. Zbog vjesanja okvira na zidove sanduka pnbl)~
drvene letve. Okviri se razmjestaju na rastojanju 8-10 nun).
od drugoga. Ostava ili sanduk pokriva se cvrstim krovom 1
pukotine zatvaraju papirom. Pelud se u takvorn stanju pn te
raturi od 2 do 8C dobro cuva do proljeca slijedece godme. V
je znati i to da pri ternperaturi ne visoj od 8C, u sacu se ne
razvijati voskov rnoljac, Cijelicinke unistavaju sace i pelud.
Ako nema odgovarajuce prostorije za cuvanje sac~ s pelll~
nice s peludi mogu se zasipati secerom u prahu. Slojpraha
neposrednog djelovanja atmoserske vlage. Stanice se II Po
poprskaju vodom i sace stavlja u gnijezda. Secerni prah se
----
".
Peelega uzimaju, a zatun koriste pelud slozenu u stamce.

v
Sate se s pelu.di. u proljece stavl"a u kosni

.
. .
gnijez?a.NaJbolJe)~ da se stavi krl Ie la M ce pn pros!n~anju
peludl pcele od9aJaJu upola manje 1egYa~e ada na p~e~lmlJenoj
time se ne umanJuje vaznost peludi u gnij dgokn~ sVJezoJpeludi,
vojuzajednice.
jez u oja doprinosi razPeeleponekada sakupljaju velike visk
.
zauZI?upun~ saca, suzavaju prostor ~:e pelud]. One s peludi
legla1 smjestajrneda. Stanice treba radi t-bh~d~ za odgaJanje
peludi, zalij~vati toplom vodom 'd ~.os ~ a arua sa~a od viska
ovoga,voda 1 dio peludi istjera s~ naavr~a~~i~dnabubnla. Poslije
~o se sac~ s peludi jednostavno oto .
ostajunapunJene zrakom i voda
p P! u vodu, onda stanice
njurnogucs uliti sarno tankim ~e mo.ze unutar stanica. Zato je
vodu.Kod obrade vecih partf
a~ovuna pomocu prskalice za
1ijevanj~vodom laksim naeid~~ac; ~oguce j~ .organizirati za~ OkOffilti
polozaj na rastojanju od 8~~~ u ~kvlnma postavljaju
v~stesanduke ili metalne kad
. em Jedan od drugoga u
k~~ase nalazi iznad kade sa t ej Zahm se pusra voda iz posude
~n!evopolako (za 8-10 sati) op ~~ vod0z:t' kroz tanko gumeno
~stisne
zrak i ulazi u vecinu s~ s~ u sa sacem. Voda, pri ovomu
lZVrcaju
na centriu i Pri n aruca..Nak~n jedan dan vodu i pelud
ponovonamoeiti. g.
edovolJnom lzvlacenju peludi treba je
v
OSIGURANJEPCELA VODOM .
PeeleSehr
PotpUn
ane tekucom hr
.
o kakov
zadoVoljava njihov:~o~ Ibvoda koja se nalazi u medu
~~ki PO~~bslove(jesen i zima). ~e~:~e dok oz:e ne oba~ljaju
fil.
~~~e~:a
~~~:b~~:
::~~~
~:~!v~l;;
~lf.~d~o~~
onda u. Ako se pak peele t

javaju vo om koja se navOdu donose izv
u om penodu hrane zalihama
~I~ledni
ana.
~, k cal1la
.
olene 11l0~ a~l:;ljrju. p.c~le uodonose - to su najstari"e
o etjeh 1 sakupljati nektar. Pcela OdjeJQ,
u ,..
94
95
nom donese oko 40 mg vode. U zajednici se pojavljuju jos i

spremnici, kojima pcele vodonose predaju vodu. Ove pos
nje drze vodu u svom mednom mjehuru u malo zaslade
stanju. One su malo pokretljive, nalaze se na sacu u blizini 1
Peele sprernnici, prema potrebi, kroz rilce predaju vodu dr
pcelama. Peele sprernnici utrosivsi svu vodu ponovo je uzi
od pcela vodonosa.
~
neop~~dna ekonomicna potrosnja vode, pojilicu je
rnoguce napravlti od .tegle I. hmenke. Tegla s vodom pricvrsn
prevrnuta na s~p iznad lima tako da je njeno grlo spusteno
~evo~u. Na p~vrsmu vode u posudi. stavlja se plovak (splav) ili
lesoIllt s otvonma (rupama) ~oz koje pcele uzimaju vodu. Razrnjernoutrosku vode u posudi ona pritjece iz boce (tegle).
[aka pcelinja zajednica u periodu intenzivnog odgajanja

donosi 40-50 g vode dnevno. S pojavom pase, kolicina
vodonosa se smanjuje, manje je pcela sprernnika, a pri unosu
tara, kojeg bude 0,3-0,5 kg, pcele prestaju uzimati vodu.
51. 13. Pojilo za pcele

Pojilica se smjestana osuncano mjesto zasticeno od vjetra. Na otvorenim
se mjestima pojilica ograduje niskom
ogradom. U pojilicu je, prohladnih
dan~.u proljece, pozeljno naliti vodu,
zagnjanu u toploj sobi.
Unos vode naglo raste kada je toplo, pa pcele trose vise vode
njenog isparavanja i snizavanja temperature u gnijezdu. Pc
vrijeme toplih dana donose do 200 g vode dnevno, koju smj
u malim kapljicama u prazne stanice blizu i medu stanic
leglom. Voda isparavajuci povecava vlaznost zraka i istod
snizava njegovu temperaturu (toplina se trosi na isparavanj
Peele upomo traze vodu, izlijecuci cak i po prohladn
vjetrovitom vremenu; u takvirn slucajevima dio pcela se
hladi i urnire. Kako bi sprijecili uginuce pcela i da
olaksali sakupljanje vode, na pcelinjaku ili kraj njega
vljaju se specijalne pojilice za pcele, Dobra pojilica mora osi
potpuno iskljucenje mogucnosti davljenja pcela u vodi. Tre
vati tekucu vodu, dobra ugrijanu na suncu, i ne trositi bez
punovode.
Tim zahtjevima udovoljava pojilica napravljena od ba
cvrstim poklopcem i pipom umetnutom u donjem dijelu s
njenom daskom (slika 13). Pipa se otvara tako da iz nje vo~a
zeljenom brzinom, dovoljno da namoci dasku na citavOJ..
duzini. Na dasci se urezuju cik-cak utori dubine 2 mm, ko
vode daju odredeni pravac. Na suncu zagrijanu vodu koja p
u tankom sloju, pcele rado uzimaju.
Peel~ u pr?lj~ce rado uzimaju vodu

s malim pnmjesama kuhinjske soli
(5 g na litru vode).
~a pcelinjak su, u jednom od pokusa, postavili mala korita s
12 ra~nih izvora (rijecna, kisnica, bunarska) s dodatkom
ki~nic~~es~li. Pro~atranja ~u pokazala da je 48% pcela uzimalo
kOlicina 52 % posoIJ~~u. Pn dodavanju 8 g soli na 1 litru vode
na 1 litnieela na pOJllica~a se smanjila, a pri dodatku 10 g soli
jtUnnjom' vod~ pcele s~ Je sasvim prestale uzirnati. Ovaj je uzaproljetno~r pr~ pon~vIJ~norn prebrojavanju ostao. Dakle, pcele u
InekoP'l,belen.odu Irn.aJupotrebu kako za cistom vodorn (bolje
rnaUstan rSoli)~tako 1 ~a posoljenorn vodorn. U drugim pokusina lucenj~Vjeno Je da pnmjese kuhinjske soli u hrani poticu pcele
dVijepojilivoska. Zato je, na velikirn pcelinjacima. korisno staviti
na ~irokoj~e - .s cistom vodorn i posoljenorn vodorn. U tu svrhu
Se SlijeValaC~SCI ~ogu ~e napraviti dva paralelna utora, kojima bi
tsta 1 posolJena voda.
~~~~
Pri dnu daske, predvidene za istjecanje vode, ukopa se u

druga bacva bez dna, da bi se visak vode upio u zemlju. a 11
razlijeva po povrsini,
96
97
PRIHRANTIV ANJE PCELA

UGLJIKOHIDRATIMA
~ce
u gnij~zdima med, kojim su se ?ranile cijeli period

~e pase. RazmJer~o u~rosku meda u grujezda su postavljali
do prsace s medom. Zajednice druge grupe imale su s proljeca iste
J10~~ineguste seceI?e hrane, koja je takoder, prema potrebi, doda1<0 Zajednice obje grupe slobodno su unosile u kosnice cvjetni
v~ Tijekom proljeca.d puta (nakon svakih 12 dana) izracunavana
prkollcina odnjegovanog legla zajednica (tabela 18).
Je
s11 11
Peele se prihranjuju medom u rijetki~ slu~ajevi~a, jer je

ostaviti med za ishranu u sacu (ne vrcaf ga) I kada Je !leopho
stavljati sace s medom u pe.:linje .~je.zdo. pe~l.e se obicno ~ .
njuju secernim sirup om, koji zamJenJuJe med, ill medom u slJe
tri slucaja.
1. za popunu zaliha meda za ishranu u peelinji~ gntiezdnna
nedostatku meda u kosnicama, u proljece do pOJave cvjetova
izlucuju znatne kolicine nektara;
2. za stimulativno odgajanje legla u vrijeme kada nema pr
talog medonosnog bilja:
3. radi popune zaliha hrane neophodne pee~a.ma za z~mu.i
mjenu nekvalitetnog meda (medljikovca) u ClIJupoboljsania
movanja pcela,
"-Grupapeelinjih
Kolicina zatvorenog legla-stanica
Sakuzajednica
pljeno
21.05. 3.06. 15.06. 27.06. Svega
meda
kg
prihranjivana
9.450 12.920 12.610 14.310 49.290 102,9
medom
9.570 11.820 10.300 10.350 42.040 77,8
Prihranjivana
secerom
Tabela 18. Odgajanje legla i sakupljanje meda pcelinjih zajednica (po podacima I. P. Cvjetkova)
PRIHRANJIV ANJE SECEROM

Peele mogu dugo zivjeti hran~~i se sec~mim ~irupom. M~d~
one ne mogu odgajati leglo, luciti vosa,k, ~ten:lvno ~.akupIJa~
tar i obavljati mnoge druge poslov.e Jer)e secer - vCIStO
.uglJ
dratna hrana i ne sadrzi druge tvan od zivotne vaznosti za
Popunjavanja
zaliha hrane ..Peele se obie!l~ prihranj~ju see
pri nedostatku meda u. ko~ru~ama u. proljece. P~elan u
u
zemljama u jesen oduzlma~u .IZkos~~a znatan dIO m:da, III
mjenu pcelama daju secerni SIrup, kojim su se one (~mJesto.
primorane hraniti u pr?lj~ce. ~ako yak takv~ zamjena ~t)du
zivotnu aktivnost pcelinjih zajednica u aktivnom peno
zone?
rn;
U Institutu za pcelarstvo bio je proveden pokus radi uspO

vanja razvoja i produktivnosti pcelinjih zajed~c.a koj~ su se0
medom i onih koje se hrane se~erom. Za po~us J~izdvojenc 2 e .
nica, koje su podijeljene u dVIJegrupe. Zajednice prve grup
98
Zvajedniceprihranjivane secernim sirup om odnjegovale su do

pocetkaun?sa nektara za 12,7% manje legla, a u vrijeme glavne
fa~e sakupIle su za 24,6% manje meda; ovo govori 0 tomu, da
ec~rpo svojoj hranjivoj vrijednosti znatno zaostaje za prirodnim
m.Zbog toga prihranjivanje pcela secerom radi dopune zane a ane u proljece treba vrsiti samo u onim slucajevima kada
po~a ~O~cnosti da se u jesen ostavi dovoljna kolicina saca sa
oplJerummedom.
~ hr
~~linjim zajednicama, radi popune zaliha hrane, u proljece daju

(4-61)~anu (na 1 litru vode - 2 kg secera) i u velikim porcijama
, ako pcele ne bi vise puta uznemirivali.
Ova 8e
iZlete i ,P? pravilu obavlja navecer (nocu), sto umanjuje besciljne
J:lti ova gubltke pcela u prohladno ili vjetrovito vrijeme. Hranilice,
lllu, moraju biti dobro pokrivene, a leta smanjena.
POd,. v
qZ:;qjnoprihranjivanje
secerom. Postojanje nektara i peludi
99
u prirodi - jedan je od najznacajnijih cimbenika koji utjeee

povecanje kolicine legla odgojenog u zajednicama.
Medu
sakupljanje nektara u proljece vrlo cesto kratko traje i nestaln
U mnogim podrucjima, u prirodi nema nektara u najvaznijem
odu povecanja broja pcela za glavnu pasu. Zbog toga su peelari
davnina tezili u proljece pcelama umjetno unositi hranu. Peele
prihranjivali malim porcijama dajuci svakodnevno ili svaki
dan po 1-2 ease razrijedenog meda (1 kg meda u 0,5 vode - m
hrana) ili rijetkog secernog sirupa (1 kg secera u 1litru vode).
Radi provjere ucinkovitosti podrazajnog prihranjivanja me
ili secerom obavljen je veci broj pokusa. U proljece su oda
li dvije jednake grupe pcelinjih zajednica. Zajednicama j
grupe svakodnevno
su davali (ili svaki drugi dan) po 1-2
razrijedenog
meda ili rjedeg secernog sirupa. Zajednice d
grupe nisu podrazajno prihranjivali, i pcele su se opskrbljivale
lihama meda koje su imale u gnijezdu.
___.
pokusima je utvrdeno da ako se pripremi gust .lee,( "

/
d
'"
e Lerro SIrup
u koiemu 20 10 vo e zarrujerumo mlijekom u dobI'venom'
'
) 'bI''''
d
.
,
sirupu
bude prI izno za va puta VIse bjelaneevina nego u med
T k
hranu pcele vrlo rado uzimaju iz hranilice PrI' tomu je
u'" ~ vu
,
d "" bi I'
'
zaffilJeLeno
povecanJe sa rz.aJa 1e aneevma u tijelu pcela: pri zamje ' mlijekom 10% vode - na 4,5%, pri zamjeni 20% vode _ na 6 6;
1.
zamjeni mlijekom 40 % vode _ na 11 %,
' 0, a pn
Grupa
Vrstahrane
Kolicina Ie Ia
Stanica
I
II
III
IV
V
Secer cist
13730
100
Secer + 10% mlii eka
18550
135,1
Secer + 20 % mli' eka
17280
125,8
11060
16380
84,8
119,3
Secer + 40 % mli'eka
Med
Tabela 19 Odzoi
I
do 28,04) .
gojeno eglo u pokusnim
grupama
(od 24,03.
I<ako .
se iz tabele 19 idi
,
,
~ ~a 19,3% vise I I VI I, zaJed~ce hranjene medom odnjegovale
ti ~ecer,
eg au usporedbl sa zajednicama koje su dobivale
Pri
Vec odavno su poduzimani

pokusaji dodavanja secetfl
rupu raznih produkata koji sadrze bjelancevine i druge
tvari radi njegovog poboljsanja,
o hranJ1vlm tvarima. Tako, ako med sadrzi 0 4-0 6/ b' eI x '

ga t
.. k ih i
k 3/ P
, , /0 1 ancevia u mIIJe u in rma 0 0 /0, cele dobro usvajaju kravlj mli k
Utvrden~ je da ,~eele o? t:'ar~ kravljeg mlijeka aSimilir~u (~:v~~
jaju) 76,5 %, a pn ishrani svjezfm prahom -79,1 %,
U svim pokusima,
zajednice koje su prihranjivane
kolicinama secernog sirupa, nisu odnjegovale vise legla,
kontrolne grupe koje nisu prihranjivane.
OBOGACIV ANJE SECERNOG SIRUP A

BJELANCEVINAMA I DRUGIM TV ARIMA
Vodava!!J~ kravlJ~g mlijeka. Poznato je da je kravlje mlijeko bo-
Sve zajednice su u podjednakoj mjeri mogle sakupljati nek

pelud u prirodi. U pocetku pokusa, pri izboru jednakih grupa,
kraju pokusa izracunali su kolicinu legla odnjegovanog u obj
zajednicama.
Podrazajno prihranjivanje manjim porcijama meda Hi see

sirup a ne povecava kolicinu uzgojenog legla, mada, nesu ,
one aktivira pcele: povecava se izlet pcela, a u nizu sluca)
unos cvjetnog praha,
Za
'
razrn' InJeni 10 i 20%

d mlii
, ,
lttlijekernOna 35 i 25 % Dv~ e ,IJekom kolicina Iegla je porasla
a dalo je iste T o~ kO avanje seceru 20% neobranog kravljeg
\leo
11 a nesto bolje rezultate nego med,
!hI!. llla dob '
~1Qj~
!I rez It ti d bi
au u one hrane u u, a 1 0, rveni su pri iskoristavanju
secerno~
VoVrijeme penod~ pnpreme pcela za pasu (tabela 20), Peele
Peludi u iz::pre~ld?o,
unosile nektar i pelud i mogle su na
J sno] mjen kompenzirati nepotpunu vrijednost
100
101

secerne hrane. Prihranjivanje secernim sirupom sa mlijekorn

manje nije povecalo odgajanje legla i prinos meda pcelinjih z
nica.
C/)
]
0
I
II
Period
dohranjivaa
13.0627.06.
6.06.26.06.
Vrsta dohranii-
Odgojeno
le la
~pokusa
u svim grupama zajednica bila je jednau P~~ina legla. Na kraju pokusa u svim zajednicama koje su
ka ~ohl mlijeko, legla je bilo vise 7-10%. Najbolji ucinak dala je
do.blV~: pcela sa secerom i punomasnim
(neobranim) mlijekom,
pr~ aIl J'isa obranim (tabela 21).
I1aJ1ll
vanja dodavanjem secemom

siruu
Stotina
kg
Cist secer
436
100
38,8
Obrano mliieko
468
107
42,3
Cist secer
286
100
42,3
Punomasno
mli'eko
313
109
48,0
--Vrsta
hrane
Kolicina poklopljenog
legla (stanica)
2.04. 14.04. 24.04.
8.05.
Uzgojeno
legla za
posljednja tri
broj anj a
stanica
Uzgojeno
legla za
posljednja tri
brojanja,
%
CIi
'
'"'
C)
I
Cist
secer
3930
5540
9540
16400
31480
100
II
2920
5630
9780
18240
33650
106,9
Pri ishrani pcela secerom s dodatkom obranog mlijeka unos

poveca se za 9%, a dodavanjem neobranog - za 15%.
Secer
+ obrano
mlijeko
III
5570
9980
18560
34110
108,3
Seriju pokusa radi izucavanja rezultata secerno-mlijecnog d

njivanja pcela vrsili su u Dagestanskoj republici pod ruko
stvom K. A. Alijeva. Ovdje su 40 zajednica podijelili na cetiri .
po 10 zajednica u svakoj. U grupama je bila podjednaka koli
pcela, legla, meda, a matice jednake starosti.
Secer 3950
+ mlijeko u
IV
5810
10180
18790
34780
110,5
Tabela 20. Utjecaj prihranjivanja secernom hranom na r

voj i prinos meda pcelinjih zajednica (po podacima A. S. J
kovljeva)
Zajednicama Igrupe (kontrolne) davali su cist secerni sirue,

tavljen od 1 litre vode i 1,86 kg secera. Zajednicama II grupe d~
su hranu sastavljenu od obranog mlijeka (bez masnoce). P
mljenog od 1 litre mlijeka i 1,5 kg secera, Zajednicama III..
davali su secerni sirup s mlijekom u prahu. Na 250 g mlij
prahu dodavali su 875 g vode i dobili mlijeko normalnog sas
Zatim su na 1 litru takvog mlijeka dodavali 1,5 kg secera ..
nicama IV grupe davali su punomasno kravlje mlijeko uZl
na 1 litru mlijeka - 1,5 kg secera, Hranu su davali pcelaIlla 11
nje hranilice po 200 g svaki drugi dan. Prihranjivanje sU P
travnja i tijekom narednih 36 dana davali su sirup 18 puta.
102
prahu
Secer
+
punomasno
mli___ ~ko
3910
l'abela
cne orihr
, na
Odg
. 21 . Utj ecaJ. x'
secerno- mliiIJeLne
pn ane u pro liJece
a'jall]e
legla
~nalo
~~ranjY~ pokus bio je proveden u jesen na 40 zajednica, koje su
lihranjiv al~ sa te cetiri iste vrste hrane. Pokusne grupe zajednica
a 1 su ad 26. kolovoza, kada je potpuno prestalo lucenje
103

nektara, i davali su hranu (svaki drugi dan) tijekom rujna (ta

22).
I jesenje prihranjivanje peel a secerom s dodatkom meda da]
pozitivne rezultate povecavsi kolicinu legla 17-23%.
Vrsta
hrane
Kolicina poklopljenog
legla (stanica)
25.08.
cd
c,
::l
cj
7'(E. 19.09.
1.10.
Uzgojeno
legla za
posljednja tri
brojanja
stanica
Cist
secer
12870
9130
5210
810
15150
II
Secer
+ obranD
mliieko
12810
9720
6710
1390
17820
III
Secer
+ mlijekou
prahu
12870
9840
6830
1750
18420
IV
Secer
12840
9870
6780
1960
18610
einjuCi koristenje secerno-mlijeenog

prihranjivanja,
treba iP~iu vidu,.da pcele ~k~da u prir~di,~e z:a!a~e takvu hranu (mli~:o) i nemaJu prema ~JO}odgo.varaJucl oSJecaJ.okusa. Zbog toga je
Je t ebno postupno privikavati pcele na za njih novu hranu. Prvi
P~:treba dati 200-300. g Cistog sec~rnog si~~pa (na 1litru vode - 1
secera). U tak~~ slruJ? dobra)~ d.od~ti jednu kap aromaticns
Jari. Peele se pnvlkavaJ~ ~~ mlr;s 1 mjesto ~anJenja. Drugoga
dana, daje se ~an~! u kOJoJ J~ 10 Yo vode zarrujenjsnn mlijekom,
zatim se sadrzaj mlijeka povecava do 20, a zatim do 30%.
Za priprema.nje secem?-mlijeene
hrane prvo se skuha sirup,
uzimajuCi ~,8 htara vode 1 1 kp secera. Voda se pri tomu zagrijava
do kljucanja ..Pored dO.davanJa hran~ u kosnice u ohladeni sirup
dodaje se mlijeko (0,2 htre na 1 kg secera).
117,6
Kod prihranjivanja pcela rijetkom secerno-mlijeenom
hranom
treb~ k?ntrol~rati d~ Ii ~u pcele.~z hranilica uzele svu hranu, posto
se njeru ostaci kroz izvjesno vnjeme mogu pokvariti.
121,6
Prihr
punomasno
mliieko
Tabela 22. U~ecaj secerno-mlijecnog
na odgajanje legla
Pn hranjenj~ pcela u proljece vecim porcijama gustog secernog

~~u~.a (~~ 1 htru ~ode ~.2 kg secera), takoder je pozeljno vodu
k IlUJe~ltineob.rarum mlijekom, Hrana se s takvom primjesom ne
van ru u kosnici ni u hranilici.
"
lako banJ'lv~nje kuaecem. Obicni pekar ski i pivski kvasac sadrze

PrivI=c:orbIJl~e bJelanceyine, v~tamin~ i druge tvari. Oni odavno
njivan' pxaznJu pcelara 1 sada ih konste kao dodatke za prihraJe pl.:ela.
~e~~as~ kvascem priprema
se na slijedeci nacin. Prvo se kuha .
250 g SVl~UPUzimajuCi na 1 litru vode - 1 kg secera, Odmjeri se

prihranjivanja
u jes
Prihranjivanje pcela sirupom sa obranim i punomasniJ1l

kom dalo je povecanu masu licinki i izlezenih pcela. avo poV'
utjece na unos meda pcelinjih zajednica, jer sto su peele te~e
104
~
to s vecim teretom nektara dolijecu u kosnicu
raZV'lJe ,
.
~ernotseg
pekarsko.g kvasca koji se brizljivo otopi s 0,5-1 litre
~POltt do ~rypa. F.orInlranu smjesu treba razrijediti secernim sil\j )a u llitr'
l~ara 1 prokuhavati. Dobije se secerno-kvasna hrana,
enog ikuh. Sl~Upa sadrzi 50 g svjezeg kvasca tj. sirup sa 5% usitS\lhi
aIlJem ubijenog pekarskog kvasca.
Pekarski kva sac tr e b a uzimati
.
. pn ibliz
X"
izno cetiri
puta
ma105
nje nego svjezi. To znaci, na 1 litru hrane treba uzeti oko

suhog kvasca. Prvo ga treba staviti u malo zasladenu vodu
taviti 24 sata na toplom mjestu, za koje se vrijeme kvasne glj
brzo razmnozavaju. Nakon 24 sata, kvasac se ulijeva u se
otopinu, prokuha, pa kada se ohladi daje pcelama.
hrana. Pravi cvjetni med ima vecu akti~nu ki
od medljikovca. U onim predjelima, gdje su pcele prImor
Zakiseljena
movati na medu s primjesom medljike, one u proljece izl

slabljene, s proljevom. Dodavanje hrani kiselin~ u prolje~.e,
iznosenja pcela iz zimovnika blagotvorno utjece na njih:
zivlje izlijecu, energicnije rade, odgajaju vise legla.
Za rano proljetno prihranjivanje priprema se secerni sirup
lit. vode i 1 kg secera. U ovaj sirup dodaje se oko 3 g (na sv
logram secera) octene, oksalne ili limunske kiseline. Oksaln
munsku kiselinu prethodno treba razblaziti u manjoj kolicini
i uliti u ohladeni sirup pred njegovo davanje pcelama.
Octenu kiselinu (esenciju) odmjerimo po mjerilu, koji se
na boci i ulijemo u manju kolicinu vode. Sirup poslije doda
kiseline dobro izmijesamo.
Revenj je travnata biljka krupnih listova i debelog korije
koga se prave lijekovi (laksativi, purgativi), a takoder ko
sokovi i dr.
U istom cilju moguce je koristiti i takvo bilje, kao ~selj~k, .
zeeji kiseljak. Na kantu vode uzima se oko 2 kg zecjeg ki.~elJ.
kiseljaka. Cim se ovi produkti raskuhaju, uvarak se proclJedi
mu dodaje vise po volumenu secera. Drugim rijecima, na n
kantu uvarka uzima se puna kanta secera u kristalu.
Prihranjivanje treba poceti odmah poslije prvog dobrogpr.

izleta pcela, kada let prestaje. Daje se odjednom u prosJe
litara na zajednicu. [acim zajednicama dozu treba nestc pO
(0,6-0,8litara), a slabim smanjiti (0,2-0,3litre). Dobre rezulta
trokratno prihranjivanje (svaki treci dan).
Pcelar zakiseljenu hranu treba obvezno spojiti s proved
106
~rnih
mjera na pcelinjaku: udaljavanje uginulih pcela sa
rtihs. cakosnica, a takoder saca uprljanog tragovima ekskremenapodnJ~lJiVO
Ciscenjekapljica izmeta sa zidova i okvira kosnice.
ta, rr b
fyfkro elementi. Povoljno djelovanje na pcele pokazuju mikro
t enti osobito kobalt. Dodavanje kobalta secernom sirupu
elerrtcav~kolieinu legla kod zajednica u jesen za 12,5%, au proljece
po;~.3%,sto povecava produktivnost pcelinjih zajednica. Najboliaedoza 8 mg kobalta na litru secernog sirupa. Daljnje povecanje
~~liCineroikr? ele.menata u sirupu vec dovodi do smanjenja njihoveueinkovltostI.
Kobaltse prodaje u vidu dva spoja, klomog kobalta i sumpomokiselogkobalta. Oba ova spoja pogodna su za dodavanje u hranu pcela.Da bi imali 8 mg Cistog kobalta, treba uzeti klornog ili
sumporno-kiselogkobalta priblizno tri puta vise, ~. 24 mg na litru
hrane.
U veterinarskim ljekamama prodaje se klorni kobalt u obliku tableta. U jednoj tableti sadrzi se 960 mg klor-natrija i 40 mg
klornogkobalta. Jednu takvu tabletu treba dati na svake 2 litre
seeernogs!rupa. Postojanje klor-natrija (kuhinjske soli) u ovim
ta?let~maJe korisno, jer kuhinjska sol u malim dozama takoder
stUnuhraodgajanje legla.
~~balt)edobro dodavati i u secerno-mlijecnu hranu za pcele.

da~ a'!"tn. ~eele najvise vitamina dobivaju iz peludi, i njihovo donje~edsec~n:om sirupu ne pokazuje nikakvo zamjetno djelovaa 0 gaJaIlJelegla.
SECERNO-MEDNO TlJESTO (POGACE)

~t: ;e~~~Ih peelinjacima za prihranjivanje .peela u proljece ko~ prednno-.rnednotijesto (pogace). Prihranjivanje tijestom ima
~k POsaosn nad prihranjivanjem secernim sirup om. Otpada
~taVljanj~ Ok~hr~enja, pregleda hranilica, njihovo raznosenje,
~P.nu daskU . ?sruce, radi cega treba skidati krov kosnice, poVI tnorajuu 1 lzola~ijski materijal. Poslije prihranjivanja svi poSe obavlti obmutim redom. Za koristenjs tijesta nisu
107
potrebni nikakvi pripremni radovi: one se stavlja direktno

kvire pcelinjeg gnijezda. Priprema se tijesta moze potpuno
nizirati.
U pcelarskom institutu usporedivali su ucinkovitost pn
vanja pcela u proljece secernim sirupomi secemo-mednlm tij
Pokazalo se da su zajedniee koje su dobivale secerno-medm, .
dale bolje rezultate, nego one koje su dobivale secerni sirup (la 23). Prihranjivanje secerno-mednim tijestom osiguralo je od
nje kvalitetnijeg legla. avo se objasnjava time, sto ~ecerni
uvijek pojacava let pcela i, ako u prirodi nema rasevjetanog bi
one ne luci nektar, onda pojacani let pcela izaziva sarno ne
vodni utrosak secera (na letenje) i drugih hranjivih tvari.
Hrana
Masa 6dnevnih
licinki, mg
Masa 1dnevnih
pcela, mg
Secerni
siru
Secemomedno
tiiesto
Medu
sacu
150,4
99,5
1,97
151,8
101,9
2,18
152,2
108,1
2,39
Tabela 23. Kvalitetni pokazatelji pcela odgojenih u zaje

eama koje su dobivale razlicitu hranu
Secerno-medno tijesto ne izaziva pojacani let pcela i
ovim ni gubitka hrane.
U s1J
Za pripremanje secerno-mednog tijesta uzima se 80 k~ ~

prahu, 19 kg meda i 1litra vode. Secer u prahu ne treba lln~
dice, koje su opipljive trljanjem medu prstima. ad stupIlJ
njenosti ovisi kvaliteta pogace (tijesta). Pogaca pri postoJ
neznatnih komadica secera brzo otvrdnjava i postane nep
za pcele. Med treba uzimati zreo, najbolje sortni, koji sp.oro.
lizira. Kristalizirani med prethodno treba dekristalizlra
108
~renu
kolicinu meda treba staviti u posudu sa vodom
s"r~U~o zagrijavati, povremeno mijesajuci. Temperatura meda ne
i
rijeCi50C. K~d ~e med potpuno otopi, treba ga ostaviti u
sJ1l1J~grijanom stanju JO~8-10 sati, kako bi se otopili u medu jo~
tako ~ali sitni kristali. U sasvim otopljen med ulijeva se potrebna
prt~~a prokuhane,v?de neposredno prije mijesanja tijesta. Doda1<0 le vode omogueuJe da tijesto bude malo razrijedeno (mekse),
van~sto se preporu~a u druge svrhe, jer pcele takvo tijesto lakse i
neg
. .
brze uZIplaJu.
P~.:
U odmjerenu ~oli~.in':lsecernog praha polako se ulijeva zagrijani

med (40-45C)1 mlJesl rukama, kao obicno tijesto. ad tijesta se
pravepoga~e mase 0,8-1 kg, deJ:>ljine2-3 em. Takve pogace se stavljajuna ~etalne n:r~ze s otvo~lma 3~3 mm) pribliznih dimenzija
20x30em 1postavljaju na gorl1]e letvice okvira, zauzete pcelama.
P~eleuzimaju hranu ..kako odozgo, kroz otvore resetke, tako i onu
koja na mrezu dosp~Jeva ~~ stra~e. Pogacu odozgo pokrivaju listomcelofana.kak.obi ~vo tIles~obilo pokriveno. Celoan cuva tijesto od.~r~og isusivanja: pn njegovom nedostatku tijesto se moze
prekriti hstom masnog papira.
SecernihJ?rah,ponekada, radi jetinije prihrane, zamijesaju sa siru~omod mverhranog secera. Za dobivanje invertiranog sirup a
:a
~e na 74 ~g ~~cera~18,5 l~tara vode i 7,5 kg dobrog svjezeg
32-35~Cve t? se lZID1Je~a
1.os:avl 6-8 dana u uvjetima temperature
taze lmJ~su treba periodicno promijesan. Pod utjeeajem inver~er~~ ~~~eer (saharoza) pos~pno se razgra~uje u jednostavne
Illenuti ~ . ozu 1.fru~tozu, kOJ1prelaze u otopinu, Bitno je napobude p~ ~ mvertIral1]e secera mora biti potpuno. Ako u otopini
t\rarau
adala saharoz,a, ond~. se napravljeno tijesto brzo premad tvrdog secera, koji pcele ne mogu iskoristiti.
Na Velik'
.
lttednogti~m p~elarsklm gospodarstvima pripremanje secernoga.krozsJe~ta je mehanizirano. Secer prvo osuse, propustajuci
kOji uJu toplog zraka. Zatim secer ulazi u kuglasti (serni)
Je~alicaJa pre~vara u secerni prah. Tijesto mijese strojevima,
PJ'ih
a za tijesto, koje se koriste u manjim pekarama kruha.
k~
:n,
8taVi.
tQllji7JQll'
.,
ll'toU ~irok~suhtm s.ecero,,!,-, ~ko sloj SltnO.gsecernog kristala

1 sanduClC s niskim stranama 1 postavimo povrh
109
okvira ili na podnjacu kosnice, onda pcele pri potpunom ods

medenja razgraduju i uzimaju zrnca kristala. Da bi pcele Pri
na suhu secernu hranu, secer pri prvom postavljanju u k
treba preliti otopinom meda (na 1litru vode -1 kg meda). R
pocetka halapljivo isisaju tekuci dio hrane, a zatim pocinju 0
zrnca secera, Takav secer uzimaju sarno pcele letacice. Ko
uzete hrane ne ovisi 0 vlaznosti zraka.
Ispitivanjima je utvrdeno da pcele ne otapaju secer vod
medno~ mj.ehura, nego ~ekret?m. (zdrijelnih~ mlijecnih) zlij
U hraru, koju su pcele pnprermle lZ suhog secera, nadeno je
fermenata (invertaze i diastaze) malo vode (15,8%), vrlo vis
vertni broj (663), puno saharoze (7%). Na taj nacin, pri ota
kristala secera visestruko se napreze djelatnost sluznih zir
pcela, sto vodi njihovom prijevremenom starenju i uginucu,
prihranjivanje suhim secerom privlaci i svojom jednosta
one se ne preporuca kao podrazajno, ni u proljece ni u jesen.
ISKORISTAV ANJE DRUGIH SLATKIH TVARI
Skrobni sirup (melasa) od Cistog krumpirovog skroba
je prihvatljiv za proljetno prihranjivanje pcela, Melasa je jan
zlatne boje i slatkog okusa i pcele je halapljivo uzimaju bez .
primjese meda ili secera. Ipak, pcele na takvoj hrani ne mo
movati, jer ona sadrzi 20,2-23,3% tvari koje pcele ne mogu
birati.
Rasuti-pokupljeni
serer (otpad iz tvornice secera) m
uspjesno koristiti za proljetno prihranjivanje pcela. Njego
jednost za pcele ovisi 0 stupnju zagadenosti. Pod nazivom"
otpad" prodaju se otpaci secera (cestice Cistog secera, zap
vlaknima vreca, prasine itd.). Takav je secer dobra hrana z~
Od krupnih mehanickih primjesa (vlakna, slama itd.) 5
ocisti pri kuhanju, a od sitnih primjesa njega ociste same
uzimajuci sirup, one ostavljaju na dnu hranilice sve me
primjese.
...............
1'-""::"::-=-:-:-
56
__
'--.-.-
"':'"
'-"
-'r-
....
'.---
". \
<. '.\
"'---\w:;\
\\
\.
-,
\
\
16
rrr :
IV\.
II\...
.
\
O~4--+--~~-+~~4-~~~~-r~~~~-+
21
22
23
24
25
SVIBANJ
26
28
29
30
31
UPANJ
51. 14. Krivulje koje karakteriziraju hranjivu vrijednost ugljikohidratnehrane za pcele:

I-dobivalevodu; Il-secemi sirup (jedan dio); lll-secemi sirup plus ispiiivana tvar; IV-seeerni sirup u duploj koliiini (dva dijela)
PociSc~ni,~ecerni otpaci tvornica cokolade cesto sadrze primjese
~kI:?~a1 soh. Neznatne primjese skroba u proljece, kada pcele
izliJecu,ne nanose stetu, ali takva hrana je za zimu sasvim
nepodobn~. Kod velike primjese skroba za vrijeme kuhanja si~ornura
.se zelatinasta masa, koju pcele ne uzimaju. Sadrzaj
Peel iske soh. ne ~mije prijeci 0,5% od kolicine skuhanog sirupa.
nez: :up P~l velikoj koncentraciji soli ne uzimaju. Za zimu je cak
didoa ~ kO,liemaprimjese kuhinjske soli nedopustiva, jer dovoUgll1ucapcela,
nj~~je bi custanovili .da li je secerni otpad podoban
thodno ela .u prolJece (u sumnjivim slucajevima),
~elinje z ':lha~ neznatnu kolicinu sirupa i ispitati ga
ili ne). aJedmce (hoce li pcele uzimati secerni sirup
sk
za prihratreba prena dvije-tri

iz hranilice
Gro"
q .~c1e.Pc 1
.
.p~Jarn.i e e u rujnu vrlo rado posjecuju vinograde, punktove
\1etilllaju~reradu grozda i iz grozda uzimaju svjezi sok. Peele u
a mogu zimovati na hrani od grozdanog soka.
1l
110
111
SPECIJALNA PRIHRANJIV ANJA

U proljetno-Ijetnom periodu prihranjivanje se koristi ra
mjene prirodne podrazajne pase ili radi izazivanja povecan
tivnosti pcela, ili pak davanja pcelama ljekovitih tvari.
Prihranjivanja pcela pri uzgoju matica. Vec odavno je pO
da pri uzgoju matica veliki znacaj ima unos u kosnicu svjezeg
tara i peludi. Zbog toga je za dobivanje visokokvalitetnih
neophodno pristupiti uzgoju u periodu kada u prirodi cvj
medonosne i peludonosne biljke. Pcelari su cesto, da ne bi
pustili rokove, prinudeni, osobito u proljece, uzgajati matice
biljke jos ne mede. Takoder je moguc iznenadni prekid med
zbog neocekivane promjene vremena. U takvim slucajevima
se nekako zamijenilo prirodno medenje, prihranjuju se zaje
koje uzgajaju matice. Takvo prihranjivanje uzgajivackih
nica neophodno je na specijaliziranim uzgajalistima matica,
primjenjuju metodu neprekidnog (lancanog) uzgoja i svaki p
medenja mora biti kompenziran umjetnim prihranjivanjem.
Davanjem pcelama svakodnevno naoecer manjih porcija seee
rupa ne postiie se cilj. U Institutu za pcelarstvo vrsili su ispiti
efikasnosti prihranjivanja uzgajivackih zajednica davanje~
kog drugog dana po 0,3 do 0,5 i 1 kg 50%-nog secernog s
Utvrdeno je, da se nijednim od tih prihranjivanja (cistim see.
nije poboljsala kvaliteta matica u usporedbi sa kontrolnim zaJ
cama koje nisu dobivale hranu, osim sto je neznatno po'.'~ean
uzgojenih matica. Vjerojatno, secerni sirup kao cisto UglJIko
tna hrana pcelama ne osigurava i bjelancevinaste i druge ko
nente neophodne za uzgajanje matica. Normalno, poslije ~
ckih zajednica secernim sirup om s primjesom bjelancev
drugih tvari, koje su pcele usvajale, a koje su povecavale
vrijednost hrane.
Takav pokus trajao je tijekom citave sezone uzgoja (~d .0,
0,808) na pokusnom pcelinjaku Krasnopoljanskog uzgaJah~ta
(Krasnodarski kraj). Pri tome I grupi uzgajivackih zaj~dJ1lC
se sastojala od 8 drustava, svih onih dana kada nije bilo Ill!
davali su po 0,3 litre 60%-nog secernog sirupa, u koje~ s
vode zamijenili punomasnim kravljim mlijekom; II grupl
112
~ali
, dJ11ca
su isto toliko secernog sirup a bez mlijeka.
Je k 5 je pokazao da su zajednice koje su dobivale secerni sipo dodatkom mlijeka odnjegovale duplo vise licinki i uzgojile
rtlP l~tetnijematice, nego zajednice koje su dobivale cisti secer. Pri
l<v~a anju eak neznatnog unosa iz prirode, prihranjivanje vec
J1~S ~kazalo nikakav utjecaj. Interesantno je primijetiti, da su
J1lJ.~Uce
(obiene, s J?aticama) koje su dobivale secerno-mlijecnu
za~u dodatno odnjegovale prosjecno po 1,9 kg pcela. To znaci
~ 'e prihranjivanje s mlijekom, pri odsustvu prirasta mase kontr~ke kosnice na pcelinjaku. pokazalo vidan utjecaj i na povecanje
kolicinei na ~ovec~je ~valitet~ ~ati~a. ~edutim, najbolji ucinak dalo je prihranjivanje uzgojnih zajednica medno-peludnom
smjesom,0 kojoj ce biti rijeci u slijedecem poglavlju.
Nedavno su otkrivene nove mogucnosti za povecanje kvalitete
maticapri neophodnosti njihovog uzgoja u periodu kada nema
medenja- to je takozvana dnevna prihrana uzgajivaCkih zajednica.
Prihranjivanje rijetkim secernim sirupom dvojako utjece na
pCel~:one poboljsava ishranu pcela i istodobno uznemiruje zaJe~~u, pc:'.'~~avajuCiizlet pcela, narocito pcela izvidnica, koje
pocinju traziti izvore medenja. Obicno se prakticira prihranjivanje
~ela nav~eer. Ali pri takvom prihranjivanju ne moze se pojaviti
nJe1~vo~timulirajuce djelovanje na izlete pcela, posto se navecer
Ida lzl~t pcela, a do jutra se zajednica vec smiri. Potpuno je
asno pnhranjivanje od 8 do 13 sati.
~fi~
o~~e P~kusa s dnevnim prihranjivanjem uzgajivackihzajednica

POlj~~Je aut or 1974. godine na pokusnom pcelinjaku Krasnojednie og ~os'podarstva za uzgoj pcela. Odvojenih 16 pcelinjih zamane: PO~lJ.elJenoje na dvije jednake grupe i pristupilo se uzgoju
kontrol~a~ti n~ein i u isto vrijeme. Svaki dan, kada je porast mase
~anoje e osn:ce bio manji od 0,3 kg, zajednicama I grupe da~og daPo 0,4 lItre ~ecernog sirupa navecer, zajednicama II grupe
ko'Vtije~adavano Je 0,2 litre secernog sirupa izmedu 8 i 13 sati.
)e. Su hr e pokus~ dobiveno je po 15 turnusa matica. Zajednice
::tiea U ~u doblvale navecer, odnjegovale su u prosjeku po 15,8
18,7rn.a~nusu, a one koje su prihranjivane po danu dale su
ca u tumusu. Pri vecernjem prihranjivanju dobiveno
113
je 54, a pri dnevnom 101 matica mase vece od 200 mg; pros'
masa matica bila je takoder veca. U ponovljenom pokusu slij
go dine, usporedeno je dnevno prihranjivanje s vecernjim u
citave sezone uzgoja matica i ponovo dobiveno povecanp,
i kvalitete matica, uzgojenih pri odsustvu pase. Tako, na pr]
u lipnju od uzgajivackih zajednica, koje s~ prihranjiv~ne nay
dobivena je 251 matica, a po danu - 309; VIse od polovice svih
tica imalo je masu vecu od 200 mg.
Dnevno prihranjivanje uzgajivackih zajednica povecava
aktivnost zajednica i unos svjezeg nektara, cvjetnog praha i d
tvari neophodnih za uzgoj matica. Prebrojavanjem je utvrde
je ujutro bez prihranjivanja uletjelo u kosnicu 1-2 pcele s cvj
prahom za 1 minutu. Kod zajednica pak uzbudenih jutarnji
hranjivanjem doletjelo je 8-1.~pe~la s pelud~. ~ov~~~a. ~k~.
zajednica dovodi do othranjivanja vece kolicine licinki I nJ
bolje ishrane u stadiju licinke.
Dnevno prihranjivanje uzgajivackih zajednica ispitivali s .
uvjetima Sibira. Matice smo uzgajali pl!te~ duplog J?resadl
Iicinki, U periodu kada je kontrolna zajednica po~~zl~ala o.
nje aktivnosti, rad uzgajivackih zajednica karakterizirali su 51)
podaci (tabela 24).
Vrijeme
davanja
hrane
Navecer
Prosjecna masa
neo lodenih matica, m
I okus
II okus
205,9
193,3
220,3
202,6
Tabela 24. Kvaliteta matica uzgojenih pri

dnevnom prihranjivanju
Kako se vidi iz tabele 24, prihranjivanje uzgajivackih zaj.
50%-tnim secernim sirupom izmedu 8 i 13 h. po 0,2 lit. poy;
kolicinu i kvalitetu uzgojenih matica. A to znaci, cim j~ V!c
matice i cim je vise jajnih cjevcica u njenim jajnicima, tun)e
sposobnija odloziti vise jaja i time ce vise biti odnjegovanO
zajednici do glavne pase.
114
~anjera
pri d?dava'!ju. matica. Un~senje u kos~cu
pfI:,h ~ktara i peludi pospjesuje pcele da pnme novu maticu.
svjez~pn e jake pase s heljde moguce je, na primjer, zamijeniti staZa V!1)~r:
inladom, postavljanjem zrelog zatvorenog maticnjaka
atIc
rll m 0kvira sa medom (staru maticu pri tomu ne treba oduziizm!d~ d veCine zajednica, pcele prihvacaju maticu koja je izasla
matI)..c~jaka i ona ostaje u zajednici, a staru eliminiraju. Medutim,
iZ~;;sustvu ili nezn~tnom unosu nektara u kosnicu takav nacin
pfl . ne matice ne daje dobre rezultate.
zaf1l)e"
Prihranjivanje pcela rijetkim secernim sir~po~ moze ." i~:,je. mjeri oponasati unos nektara u kosnicu I olaksati pnJam
~date matice od strane pcela, Prvi p~t ?aje se sece~na hran~ (na
[ litru vode - 1 kg secera) dv:a da;:a pnJe ~zlaska m~~ce, dr~gI - ~a
rijemeoduzimanja matice I treci - drugi dan poslije oduzimanja.
~vakiput daje se po 1litra hrane.
Prihranjivanje oplodnjaka na uzg'!jaJiStima matic,,:. Nepc:>s~ednodavanje secernog sirupa oplodnjacima povezano )e s yehkIm
neugodnostima i dopunskim utroskom rada. Male zajednice vrlo
sporouzimaju secerni sirup, a pri odsustvu medenja njihove hraniliceuvijek privlace tudice. Hranu za opskrbu oplodnjaka treba
priprerniti u normalnim, jakim zajednicama. Okviri oplodnjaka
trebajubiti tako izgradeni da se cetiri takva okvira mogu sloziti
u normalan okvir gnijezda. Tako gradeni okviri imaju prednost
kak~pri formiranju oplodnjaka, tako i za rad sa njima. Stanice
u S~?mokvirima obvezno moraju biti usmjerene na gore - pcele
r~~lJeu njih skladiste hranu. Od jake se zajednice uzimaju svi ok~rsa s~cem koje ne sadrzi leglo, a umjesto njih u kosnicu ~e st~c1~u pnpremljeni okviri sa okviricima u sredini. Tim se zajedniu k ~ naveeer daje secerni sirup (na 1 litru vode - 1,5 kg secera),
Zaj~Jer:nu
se 20% vode zamjenjuje punomasnim mlijekom. Dobra
l<ioz~ca u toplo vrijeme odnese do jedne kante sirup a za 24 sata.
8a.svi-7 dana bude gotovo 16-20 i vise okvirica s djelomicno ili
rn zapeeacenom hranom.
Okv .,
l\eko~r~e Opl~dnjaka sa hranom treba pripren:iti .ranije. Ako .j~u
\PeeokViX~?dn]akumalo hrane, njemu se ne dale sIrup u hranilice
ci sa pripremljenom hranom.
115
OPSKRBA HRANOM
PAKETNIH
PCELA
Cospodarstva
specijalizirana za odgajanje paketnih peela
maJu naruciocima pcelinje zajednice (odvojke) u lakim sandu .
od s:perploee (paketne pcele). Utvrdeni su standardi paketa
u ~oJe se stavlja po 4 i 6 obicnih plodisnih okvira predvide
pnjenos pcela s oplodenom maticom (bez saca).
U paketima p~ela, koji se otpremaju sa okvirima (1,2 i 1
pcela), mora biti po 4 kg hrane poklopljene u stanicama za .
~u pcela za vrije~e puto~anja. Pri ovomu je neophodno is
ti dva obvezna uvjeta: u jednom okviru ne smije biti vise
kg meda i say med mora biti poklopljen u stanicama. Ok .
vecim kolicinama meda (na primjer 3 kg) mogu se lako ras
u putu, sto do~odi do uginuca pcela i ostecenja saca, Post
pak nepoklopljenog
meda (nezapecacenog
u stanicama) iz
prekomjemu
:potrebu peela za hranom, uslijed cega se kod
pojavljuje proljev, uprljanost saca i uginuce puno pcela.
U..go~podarstvima,
spe.cijaliziranim za uzgoj paketnih pee
raruje. JOs ~rethodne godme, pripremaju okvire, koji sadrze
~g pokloplJen09 meda. Takve okvire cuvaju do proljeca i 5
JU po, dva .uz zidove sanduka pri formiranju paketa pcela,
10 s.ace daju s leglo~, a pcele dodatno stresaju do predvi
br?Ja. K~d nap!ednih
gospodarstava
za paketne pcele
~npremaJu
okvire sa hranom, koji sadrze po 1,5 kg see
SI!Upa k~ji su pe~le preradile i poklopile. Po podacima Ka
dmskog 1 Tuapsmdskog
uzgajalista pcela, utrosak hrane
dana putovanja iznosi 128-135 g tijekom 24 sata na 1 kg
Paketi pcela, koji se salju bez saca, opskrbljuju se konzervno
c?m (hranilico~) volumena 1 litre, napunjenom gustim seC
SI!UpOm (na 1 litru vode - 2 kg secera). Bocu ucvrscuju u go
dijelu sanduka, gdje se obicno sakupljaju pcele, U donjem
boce prave se dvije rupice promjera 0,8 mm, kroz koje peele
10 }si~avaj~ hranu. Utrosak hrane od strane pcela u p~ke
saca iznosi oko 100-190 g za 24 sata na 1 kg pcela i OVlSlo~
ske temperature (u prohladno vrijeme utrosak hrane je man
nacina transporta (sto se pcele manje uznemiravaju
to je 11
hrane manji).
116
lous [e predlozio d~ se za kvalitetnu hr~l~cu

kor~sti
Bevolumena 1litre. NJu cvrsto zatvore plasticnim (umjet5taIderU<~)poklopcem u ~ojem se prave, dva ot\~ora p:o~jera 0,8
flO vl~va
hranilica zapnma 1.350 g secernog ~Iru~a 1 oSlgura~.a
rl. fa eela mase 1,2 kg (velicina paketa, pnhvacena.~
RUSIJl)
i5h!aI1U
dana. Za to vrijeme, paketn.e pcele ~ogu biti dostatij~komostom Hi zrakoplovom u sve krajeve z~~Je. Pakete pcela,
"lJ~J1e.~vozu kamionom po losem putu,. sta:rlJaJu sa .otvoro~ na
pO pr~ako bi sprijecili brizganje (~trcanJe~ sIrupa pr.l potresl~a.
gore, . u vagonima i u zrakoplovima, slazu sa otvonma na dolje.
Pakehse,
v. p.
E-8
osliednje su se ~rijeme .~~ prijenos pyaketa ~ez sac~ 'poceli

U .Psnd primjenjivatI sanducici od sperploc~, u koje stavljaju hrau~rJesa secerno-mednim tijestom (1,2 kg) i litrenu bocu s vodom.
pcela u takvim sa~duCiCima ~ma tu pr~dnost, sto pe:l~ u
u{u mogu uzimati hr~U 1. vodu u bilo kom nJegovom polozaju,
~ lihe hrane i vode racunaJu se za 6 dana. Boca s vodom opskrbljena je poklopcem s otvorom, kroz koji provlace fitil~ od medicinske gaze: pcele kroz njega imaju ~?gucnos.~ uzim~nJ~ v.ode po
potrebi. Sanducic za secemo-m~dno tIJesto: pnJ.: p~~J.enJ~, lz~utr.a
pokrivaju tankim slojem parafina, kako bi sprijecili isusivanje tijesta u putu.
~t~~os
Hrana za slanje matica. Za ishranu matica i pcela pratilja za

~jeme otpremanja, maticne kaveze opskrbljuju secerno-mednim
tiJ.est?mili medom. Tijesto se koristi za otpremanje u blize predjele
S~lCnihklimatskih uvjeta, a kaveze sa medom za dalje otpremanJeu predjele sa razlicitim klimat skim uvjetima.
niP~~Vi~r:t?
~r~premljeno secerno-medno. tijest? !le s~je se,.u p~tu
kv /az1b ru isusiti. Najbolje se moze pripremiti na slijedeci nacin:
SU~Itetan cvjetni med stavi se u posudu koja se stavi u drugu po~eu sa vodom i zagrijava do 50C. Na plocu se ili posudu ~.sp~
se ~ ~
e prahu racunajuci 4 dijela praha na 1 dio meda. Za&:lJam
Secer polako lijeva u prah, mijesa i mijesi kao obicno tijesto.
lijepi~O-rnednu smjesu treba mijesiti sve dotle dok se ne prestane
1 za ruke.
~otovo se'
.
. bl x
1
rvvrsil1 . cerno-medno
tijesto treba imati
jestavu v aznu
u 1 ne smije se razilaziti na stolu; da bi se one dovelo do
y
117
takvog stanja, dodaje se, ako je neophodno, prah ili med. G

tijesto treba cuvati samo u zatvorenoj posudi da se ne isusi,
Pri J?unjenju kaveza, odjeljak sa hranom pokriva se tankim 81
parafina. U tu se svrhu vreli parafin za nekoliko sekundi n
odjeljak sa hranom. Hrana se odozgo prekriva listie em navos
papira, u cijoj sredini se napravi otvor (promjera 10 mm), k
pcele imale pristup hrani.
tih prepar~t.a: natrij nor.sulfat~azo~ ~ 19, sulfan~rol - 2g,

penicllm - 900.000 jed., biomicin - 500.000 jed., ne.o~
~t.11cifX1ld
400too jed. Nabrojani preparati pry? se ot?pe.u .manJoJ
fl1ici~ -:le vode (38-40C), a zatim se dodaju u secerru SIrup.
j{oliClIl1 top
.
. tnfeni se ljekoviti sirup daje po 100-150 ml.~a ulicu pe~~a
Pf1?re
dana do p0tpun?g ozd!avljenja. 1z .gruJezda se, pnJe
s
s"a1<ih rihranjivanJa, oduzima sace sa zarazerum leglom.
pocetkaP
d slJe~e 2
-i
Za otpre~u pe~la. na medu V. J. Burtov je predlozio ka

k~d koga Je u. odJel~ku za hranu ~a~ravljano 7 udubljenja
mJer~ 8 mm I dubine 16. Udubljenja se sa unutrasnjs 8
poknvaju tankim slojem parafina i napune medom (porno
pete - kapaljk~). Med se odozgo prekriva tankim slojern v
tako sto se vrehm voskom brzo prelije povrsina odjeljka sa hr
u hranilici: I~lom ~e napravi otvor u sredini vostanog pokl
s:,~kog odjeljka, ~n ~a~:,om se uredenju matica i pcele mogu
rub medom razgnzaJucl vostane poklopce prema potrebi tro
Za pojacauanje oprasioaike djelatnosti pcela koristi se 5
sirup sa mirisom koji imaju cvjetovi biljaka, na koje se zeli u
riti let pcela (dresiranje pcela), Ova metoda osobito je efikas
oprasivanje pomocu pcela sjemenske livadne djeteline, Cije
tove pcele nerado posjecuju. Dresiranje pcela primjenjuju tak
kod oprasivanja lucerne, lana, vinove loze, vrtnih i sums .
goda.
Za pripremanje mirisnog sirupa prethodno se napravi 5
sirup (na 1 litru vode - 1 kg secera) racunajuci 100 g serer
drustvu. Navecer, u topli sirup stavljaju rascvjetale cvjetove.
ture koja se treba oprasiti, oslobodene od zelenih dijelova (ca
listica). Cvjetovi trebaju zauzimati priblizno 1/4 volume
secernim sirup om. Ujutro, sirup poprimi miris cvjetova ...
d.aje pcelama svakodnevno rano izjutra (do izleta peela) tlJ .
citavog vremena cvjetanja kulture koja se oprasuje. Svakog
se priprema svjezi mirisni sirup.
Ljekovitu prihranu koriste za borbu s bolestima peel
lijecenju zajednica oboljelih od europske ili americke ~ji1 .
ma se 11itra sirup a (1 kg secera i 1 litre vode) kome se doda}
118
119
PRIHRANJIY ANJE PCELA

BJELANCEVINAMA
.U rnnogim su sl.ueajevima pcelinje zajednice u deficitu bje
v~naste hrane - cvjetnom prahu. Na primjer, rano u proljece u
di ees~o. nema rascvjetanog bilja ili biljke cvjetaju kada vr
ske prihke ne dozvoljavaju pcelama izlijetanje iz kosnica i
peludi u gnij.ez.du brz.o nestaj~. Osobito cesto nedostaje cvj
praha u predjelima gdje su polja zauzeta poljoprivrednim
ku]
ma koje kasnije cvjetaju.
. Ne.do~tatak p~ludi smanjuje odgajanje legla, usporava ra
jednice I dovodi do ne punovrijednih
(lakih) pcela. Peele po
da cak izbacuju licinke iz kosnica.
Kosnice je zbog sakupljanja peludi korisno odvoziti u
gdje cvjetaju rane medonosne i peludonosne
biljke (razne
ive, sumsko grmlje, livadne medonose). Peele u proljece ne
~~eko od ~eelinja~~, pa zato vise praha donose pcele peel"
CIJesu kosnice razdijeljene u grupe (po 20-30 zajednica u sv
.Pokusaj~ da se u jednom produktu
sjedine i ugljikohi
bjelancevinasta
hrana, za pcele nisu dali pozitivne rezulta
kosnici ima dvije grupe pcela, koje se razlicito hrane: mlade
niteljice, koje halapljivo i puno koriste pelud, i letacice, k
h:ane sarno medom. Visak bjelancevinasrih
i drugih tvari u.
m ne odgovara normalnoj ishrani pcela letacica, a preko
p~eb:panost hrane secerom ne udovoljava potrebama peela
niteljica.
Peele su evolucijski prilagodene
ishrani sa dvije vrste
ako zelimo pcele racionalno hraniti, onda im treba odvojeno
ti dvije vrste hrane - ugljikohidrate
(med, secer) i bjelancevi
vitaminsku hranu.
PRIHRANJIV ANJE PCELA SMJESOM MEDA I PELVV

smjesu kada u prirodi nemel
Pcelama daju medno-peludnu

peludi, a u pcelinjem sacu konzervirane
120
peludi. U smjestl
.' d 50% peludi i 50% .meda, prije dava~ja peela.ma ~o~aje se

sastoJI~a 1kg smjese - 0,2 litre) kojom se smJesa razrjeduje I pcele
voda ( tlZimaju .
'e brzo
J
. z'asnjenja efikasnosti takvog prihranjivanja
na UkraRadi. r~~usnoj stanici za p.eelarstvo obavi~ su p~kus kada su
jiJlsk?Jp e zajednice od mladih pcela s plodrum maticama (svaka
fo~r~
r= 1 kg pcela). Polovicu zajednica nisu prihranjivali
zaJedfcsu neophodni cvjetni prah unosile s polja. Radi stimuli- p~e gla zajednice su prihranjivali sa 0,3 litre 60%-ne otopine
r~Ja edn:vno, kada nije bilo unosa nektara s polja. Drugoj po~c~r~ zaJ'ednice, davali su, tih istih dana, podjednake
kolicine
loVICI
5 ' rnog sirupa I. d opuns kiI, u 0 dvoi
vOJemm hr am'1'icama, po 60
e~edno-pelu~ne
smjese ~a ~an. D.~ ne bi ~arusili jednakost
~ela u zajednicarna oduzimali su cijelo uzgoJeno leglo nakon
njegovog poklapanja u stanicama i davali ga u druge zajedniee.
Pokusne zajedniee prvobitno uzetih pcela tijekom Citavog zivota

prosjecno su othranile po zajednici 21-580 licinki i izgradile 550 g
voska. Kontrolne zajednice za to vrijeme othranile su prosjecno
15.080 licinki i izgradile po 396 g voska .
l!
drugom pokusu izdvojili su dvije grupe po 10 zajedniea u svako):Zajednieama I grupe svakodnevno su davali medno-peludnu
~~su a pri odsustvu medenja - po 0,6 g secernog sirupa. Zau ~e II ~upe (kontrolne) nisu prihranjivali. Prebrojavanjem
~. ~me odnJegovanog legla pokazalo se, da su zajedniee 1. grupe
lote no sa SV?jim odvojeima odnjegovale od 26. travnja do 28. kotrol~zau pros1eku 202.400 licinki i izgradile po 3,30 kg voska. Konvrije~ zaJedruee, koje nisu prihranjivane,
odnjegovale su za isto
e po 116.890 licinki i izgradile po 0,75 kg voska.
p~:~~rskom
institutu su utvrdili, da se u tijelu pcela koje su
Od.~osuJlVanesecernim sirup om nalazilo 34,5% bjelancevina (u
kale Su ~\~Uhu tvar tijela, bez erijeva), a kod pcela iz zajednica
l<a
0 !Vale secerni sirup i medno-peludnu
smjesu - 52,0%.
8tl dObteZultat I' tr v.
%
iVai s azrvanja
I"
d
. dni
koi
ustanov Jeno Je a su zaJe ruee, oJe
~Vale e ~.edno-peludnu
smjesu, izgradile vise maticnjaka i
U nJihovoj blizini ravnomjemiju
i postojaniju tempera121
raturu, nego kontrolne, kojima su davali sarno secerni sirup,

Visoka efikasnost prihranjivanja medno-peludnom
Sin'
objasnjava se sa dva faktora: pri medno-peludnoj prihrani
hraniteljice dobivaju sve tvari neophodne za odgajanje 1
lucenje voska (ugljikohidrati, bjelancevine, masti, mineraln
vitamini); pored toga, one pri ovom iskoristavaju vise hrane
kada pelud uzimaju iz stanica.
'
Peele posjeduju vrlo razvijen instinkt brzog sakupljanja sv
meda, koji se nalazi izvan stanica (razliven, koji curi iz izgnj
saca itd.). Medno-peludna smjesa dovoljno je zelatinas
kod pcela izazove takvu reakciju - teznju da je uzmu i sl
stanice. Peele uzimajuci hranu, usisavaju u medni mjehur i
kolicine peludi, koji se nalazi u medu. Ali pcele takvu hr
mogu sloziti u stanice, kao i cist med. U mednom mjehuru
se uvijek odvaja od nektara, pcele uvijek odvojeno skl
med i pelud. Pelud, koji je pcela uzela s medno-peludnom
som, moze se trositi sarno za njenu ishranu, a pojacana is
bjelancevinastom hranom povecava proizvodnju mlijeci za '
nu licinki i izlucivanje voska.
Dodavanje soli u medno-peludnu smjesu. Prvi je B. M.
levski u Institutu za pcelarstvo pokusom dokazao da se efi
medno-peludne smjese povecava, ako joj se doda kuhinjs
(0,8-1 g na 1 kg smjese). Zajednicama formiranim tocno od
kg mladih pcela, prva su dva tjedna davali istu hranu, i. 0
izlucile jednake kolicine voska. Zatim su jednoj zajednid
davati medno-peludnu smjesu s dodatkom kuhinjske soli, a
su ostavili na prijasnjoj hrani. Dodavanje soli odmah je po~
lucenje voska. Kroz 9 dana postupili su obratno: prvoj su zaJ
pres tali davati posoljenu hranu, a drugoj su hranu solili- R
toga je bio da je sada druga zajednica, koja je dobivala po
hranu, davala vise voska. U prosjeku, dodavanje soli pov
lucenje voska za 25 %.
Na jednom pokusnom punktu Ukrajinske pokusne .st
pcelarstvo organizirali su pokuse radi utvrdivanja uellll<o
medno-peludne smjese. U tom cilju, u jesen, za vrijerne
bez pase (od 29.09. do 19.10) formirali su 12 zajednica od po
122
~svim
su zajednicama svakodnevno davali po 600 g
rrJ3dihP secernog sirup a i po 40 g medno-peludne smjese. Zajed60%~!1fgrupe u medno-pe~udn:r hranu dodavali su 0,5% ~oli. ~artiC3~a
rna II grupe -1 %; zajednicama III grupe -1,5%, zajednicajed!1l~a
grupe sol uopce nisu dodavali. Efikasnost medno-peludne
J1l3.
I naglo se povecala pri dodavanju hrani 1 % kuhinjske soli.
5~J~ernjern povecanju kolicine soli ucinkovitost hrane se sma~fua ~eele su nerado uzimale takvu smjesu.
davanje medno-peludne smjese. Medno-peludna smjesa

. Ra~gled tijesta. Komadi ove smjese (po 0,5-0,8 kg) se spljoste
un~blikU pogaee (debljine 2-3 cm), koju ponekada stavljaju
Ueposredno na gornje letvice okvira, zauzetih pcelama. Ali u tom
~ slucajuodvojeni komadi smjese mogu otkinuti i padati u ulice
napod kosnice, gdje ostaju neiskoristeni. Zato je pozeljno pogace
odsmjeseobavijati gazom i stavljati na manje (20x30 em) komade
zicanemreze. Peele u gazi progrizu otvore kroz koje uzimaju hranu.Smjesu na mrezi pcele uzimaju odozdo kroz otvore u mrezi
i prilazejoj sa strane. U svim slucajevima, pogacu odozgo treba
prekritilistom celofana ili masnog (navostenog) papira, kako bi
eesprijecilobrzo isusivanje smjese. Povrh pogace se stavlja laneno
platnoi utopliavajuci jastuk.
dPelud,koji se cuva suh, zamijesi se sa medom do takvog stanja,
a selepta od tijesta sarno malo splosti.
d~gacu od 0,5-0,8 kg pcele jakih zajednica utrose za 6-8
upr~~ond~kon
eega se ponovo daje smjesa sve do pojave peludi
1.
Dru .
isteu~ nacin razdavanja medno-peludne smjese je umazivanje
Odrn.ah
r~zn~ stanice saca u blizini legla ili u prazno sace, koje se
torn.slu~~vlJau kosnicu pored zadnjeg okvira, koji sadrzi leglo. U
~eda, se~Jurned~o-peludna smjesa treba biti zitka, dodavanjem
rn.azivaC~rnog.slrupaili vode. Zitku hranu pcele brze uzimaju.
(~Pahtlo~~ sInJese u sace vrsi se sirokom metalnom lopaticom
~ogu s
.
tastu~ k~nstiti i specijalne hranilice, u koje se smjesa stavlja
<Uljagnijezda. Pripremi se daska debljine 15-20 mm,
123
HRANA IISHRANA
sirine tocno 25 rnrn i duzine 300-350 rnrn. U sredini se

naprave udublj.enja (zljebovi) dimenzija 10x10 rnrn. Ako je tai
zatv?~en sa o.bJestrana, dobiva se malo korito, koje se mo
staviti u kosnicu na satonose. Peele iz takvog korita mogu u
medno-peludnu smjesu, penjuci se iz dvaju susjednih ulica.
Da bi smo odjednom dali vecu kolicinu smjese, 4-6 daseica
ritima (zljebovima) sastavlja se zajedno (sa strana), pretho
r~s~avljajuCiza 12 rnrn)e~n~ od druge. Beene daske moraju
vismu 35-40 nun, da bi bile iznad dascica sa hranom. Ako
~oene das~ice polozimo dascicu ili staklo, koji prekrivaju
lieu, onda iznad hrane ostaje slobodan prostor od 15-20 mm,
je do:,?ljno rastojanje za lak prilaz pcela medno-peludnoj s
H:amlie~ u kosnicu treba staviti tako, da njeni otvori budu
uhcama izmedu okvira, a dascice s koritima leze na saton
Ako se otvori hranilice ne podudaraju sa ulicama, onda s
nilica stavlja poprijeko na okvire.
NACIN DOBIVANJA PELUDI
lskoristauanje peludi slozene u sacu. Pcelari za dobivanje
di iskoristavaju odbaceno (u jesen i proljece) staro sace. Pri
njem odabiru saca mogu se oduzeti svi okviri (sarno od
vih zajedniea) koji sadrze puno peludi.
Radi dobivanja manjih kolicina peludi, sat se tako izreze
made (trake) da se svaka staniea pokaze prerezanom. Za
rukama tresu komadi saca, da bi se pelud odvojila od stanic
Izvucenu pelud treba odmah rastrljati (izmijesati) sa je
kolicinom (po masi) meda i u zatvorenoj posudi euvati do
rabe.
U sadasnje vrijeme razraden je bolji nacin izvlacenja pel.
saca. Neka pcelarska gospodarstva u pribaltickim repub
organizirala su cak proizvodnju medno-peludne smjese
daju. U tu su svrhu kosnice razmjestene u manjim grupa
20-30 zajedniea - na jednom mjestu, kako bi se peelaIlla
unos peludi. U jeku dobrog unosa grudica peludi od ~tr
la, pcelar obilazi grupe kosnica i oduzima od jakih zaJe
124
PCELA
~vise
napunjenih peludi. Na njihovo mjesto stavljaju
1'Z saa ~ace i1i okvire sa satnim osnovama. Kako je pokus pokapraZ!lcele brzo obnove - nadoknade oduzeto sace, a prazno nazaa, Ppeludi. Pri povoljnim uvjetima, pelud oduzimaju 2-3 puta
ptlfleani. Pokus je takoder pokazao, da oduzimanje od zajednica
~~e:ataza vrijerne sezone ne smanjuje produktivnost pcelinjaka u
. asumeda.
p(l11
I aduzetih satova s peludi izvrcaju rned i ostavljaju ih nekopcelinjaka, kako bi pcele " osusile" sace tj. sasirn ga aslobodile ad ostataka meda. Zatim sace s peludi prevoze
va punktove za preradu. Prvo ih stavljaju u komore, kroz koje
~ropustaju~uh topao. zrak. Gru~ice ~e.p,eludi u ~omori. sasuse.i
odvojead z~dova ~.ta~ca. K~~o bi dvobiliCIs.tegrUdlC~kons~e sn:oJ,
nalikna obicnu vijalicu - trijer. Teze grudice peludi padaju blize
vijalice,a laksi vostani zidovi stanica cdlijecu na dalje rastojanje.
Dio smjese,koji se nije sasvim oslobodio vostanih cestica ponovo
propustaju kroz stroj. Pelud mijesaju s medom u jednakim dijelovima,pazljivo mijesajuci do dobivanja kompaktne mase i stavljaju u
staklenuambalazu, koju hermeticki zatvaraju poklopcem. Takvu
medn.o-pe~~dnusrnjesu koriste ne sarno za prihranjivanje pcela,
nego1 za lijecenje.
w:a sati u blizini
Stk~plj~~je peludi sa biljaka. Izvrseni su pokusi a sakupljanju

~~1 s.?il)aka ~oje ga daju u vecoj kolicini. Poseban interes predlicvJa li)es~~ (ljesnjak). Ona cvjeta rano u proljece (prve pojave
all;~lR~se1iJ.es~esakupljaju u vrijeme kada su one dovoljno zrele,
U s njih JOsne otpada.
Saku r
Peratu~J~~ese re~e lijeske unose u toplu prostoriju u kojoj je tern2-3ern.~ S-zs-c 1 razastiru na sperplocu ili list novina u sloju od
\1no rese ~ eCIse, prasnici pucaju, i pelud ispada. Dva puta dnePapir. eba prevrtati. Pelud, koji ispadne iz njih, sakuplja se na
bi~ga bil'kJ
'.
~e kUku a sa kojom Je bio proveden pokus sakupljanja peludi
~~ke, s~uz. Za vrijeme toplog jutra bez vjetra, u kante ili vece
)\J.tra rn.~~ase pel~? sa metlica k~kuruza. Jedan. radnik tijeZllanstvee sa~upl~ do 800 q pe~udl. Prerna podacima BjelorunO-lstrazlVaekog mstituta za pcelarstvo, pelud ku125
-HRANA I ISHRANA PCELA
kuruza sadrzi 14,2%bjelancevina, 2,3% masti i vrlo veliku ko

vitamina C (4,1 mg%).
Sakupljeni pelud treba prosijati kroz dva sita (prvo drugo - s okeima od 0,2 mm), poslije cega ga treba razastrti u
2-3 em na sperploci radi susenja pri temperaturi 20-32C.
Sakupljeni pelud, doveden do zracno-suhog stanja (od
vode) moze se cuvati u staklenim teglama uz parafiniziranj
klopaea kao i u polietilenskim vrecicama.
Pokusima su pomocu peludi sakupljenog s kukuruza i lii
provje~avali efikasnost iskoristavanja za odgajanje legla
u proljece, Pokusi su vrseni tijekom tri godine na 30 zaje
Kontrolne zajedniee dobivale su pogace od secera zamije
sa medom. Pokusne su zajedniee dobivale pored secerno-m
pogaca (po 2 kg) jos po 150 g peludi, zamijesanog u vidu m
peludne smjese. U toku ranog proljetnog perioda pokusne
niee othranile su znatno vise legla, nego kontrolne (tabela 25)
Hrana
Secemo-medne 0 ace
Secerno-medne pogace +
elud kukuruza
Secemo-medne pogace +
elud liieske
Secerno-medne pogace +
smjesa peludi,
mliieka i ivsko kvasea
177,5
DOBIVANJE PELUDNIH GRUDICA

Dobivanje peludi s biljaka ili peludi iz saca vrlo je tezak proces.Pelud se moze dobiti oduzimanjem njihovih grudiea na letu,
pri povratku pcela u kosnicu. Sakupljanje grudiea peludi pokazalo se mogucim sarno poslije brizljivog promatranja ponasanja
pcelakoje su primorane ulaziti u kosnicu kroz razlicite otvore
u ploCi.,koja zatvara leto. Utvrdeno je da pcela male grudiee
~rono.sl(unosi) u kosnicu kroz okrugle otvore velicine koja je
ov1olJnaza prolaz pcela. Krupne pak grudice, pcela gubi pri
~~o.azu kroz otvore, priblizne velicine 5x5 mm. Na toj su osVI predlozeni uredaji, koji su dobili naziv - hvataci peludi.
202,5
Tabela 25. Efikasnost koristenja peludi za odgajanje le

(po podaeima 1.Rozentala, Rumunjska)
Podaei iz tabele 25. ukazuju na veliku efikasnost peludi
sakupljenog s kukuruza u odgajanju legla tijekom proljeca.
S pojavom peludi s evjetova biljaka, razlika u korist zaj
prihranjivanih peludi nesto se smanjila i iznosila je 12-25%'
126
~a
ostalih zajedniea premasila je masu kontrolnih za5vib~Ja'za11,5-13%.
. drllca
Je 1 d je kukuruza po kemijskom sastavu blizak peludi vocnih
pe usUIIlskogkestena, livadne djeteline i bagrema.
vrsta,
V Rutnunjskoj su takoder provodili pokuse rucnog sakupljanja
1 di s klena, ive, sirka, bora, suneokreta, tikava i drugih biljaka.
pe ;:Ujskeanalize sakupljene peludi su pokazale da je pelud ive
Kebito bogata bjelancevinama (40,8%), tikve (35,0%), suneokre5
0 (274%). Pelud klena sadrzi 18,5% bjelancevina, bora 13,5%.
goda~anje takve peludi umjetnoj bjelancevinastoj hrani znatno
povec~vauzimanje smjese od strane pcela i efikasnost prihranjivanp.
o~~~Ci p~ludi, koje su izradili suradnici Pcelarskog instituta,

tojese cavaJu da se oduzme 40-50% grudiea koje pcele unose. Sasiice de~~.resetke koja skida grudiee, a koja se moze izraditi od
duzine3Jlne 0,3.mm. U tu se svrhu, u dascici od mekog drveta
vOra( 5 em, sirine 4 em i debljine tocno 0,5 em izrezu dva otda~ic~roreza) duzine 13 em i sirine 2,2 em. Na sva se cetiri ruba
Pa Seno~~prave markeri (obiljeze se) za zicu na rastojanju 4,8 mm
~~Otac/~em naprave za nju plitki urezi-zljebovi. Zatim se zicom
~bo"e Je a dasciea i pazljivo zategne. Na jednom rubu dascice,
()da lrave ~ose radi prijelaza zice iz jednog reda u sljedeci,
ese, s jedne strane otvora, zice nalaziti suprotne otvoru
127
druge strane dascice. Zatirn se na isti nacin zatezu poprecn

kojirna se preplicu uzduzne zice.
Peele bez poteskoca prelaze kroz otvore takve resetks,
provuce glavu i grudi u otvor prve resetke, pcele na svom
nailazi na drugu resetku, za koju se hvataju prednjim no
i provlace tijelo naprijed. Obje zadnje nozice pritom se pri
uz trbuh, a grudice peludi spadnu (otkinu se). Bez druge r
vecina peel a provlaci prvo jednu a zatim drugu grudicu i s
prelazi u kosnicu,
Izgled hvataca peludi prikazan je na slici 15. On se sastoji .
je bocne dascice, ladice za pelud, pokrivene mrezom, rese
skidanje peludi i poklopca. Na bocnim stranama skupljaca
nalaze se dva otvora: veci - dolje (6x4 em) - za namjestanjs
(2), u koju padaju grudice, i rnanji - gore (2x4 cm) - za rese
skidanje peludi (1). Ladicu hvataca peludi duzine 30 em i vi
ern odozgo zatvara zicana mreza (3), po kojoj pcele prilaze
(4) svoje kosnice.
4
Pcela, koja dolijece u kosnicu, spusta se na poletaljku (8), po
dolazi na metalnu zicu (3), koja prekriva ladicu za pelud.

pcela prolazi kroz duplu resetku za skidanje peludi (1) i do
na okvire gnijezda.
Pcela, koja izlazi iz kosnice po podu, nailazi na resetku.
se desno ili lijevo, ide prema donjem dijelu resetke i stize
vora na bocnoj strani (7), kroz koji izlazi van. Pcela, koja
gornjoj strani zida kosnice, dospijeva u kanal (6) sirine 8-1~
koji postoji izmedu zida kosnice i poklopca hvataca p~lu
ma tomu, hvatac peludi omogucuje pcelama da izadu iz k
mimo resetke.
Hvatac peludi se okaci na prednju stranu kosnice. .tak'~e
zatvara citavo leto kosnice. Resetku za skidanje pelud~ ~~e
pljanja uklanjaju, kako bi se pcele tijekorn 2-3 dana pnv{
kroz hvatac peludi. Zatim, u jutarnjim satirna, kada pee e.

kosnicu vecu kolicinu grudica, resetku za skidanje pelud~
ju kroz bocni otvor. Peele, navikavsi se letjeti kroz hvat~
ulaze u njega i prolaze kroz resetku, skoro se ne zadrZavaJ
128
. Sl.v15. Shema konstrukcije hvataca peludi: l-sanduiic s grudicama
IZv~~ennaprijed; Il-huaiai: peludi u poprecnom presjeku; III-jednostavan

~~~le~n)hvatac peZudi koji se stavZja na Zeto; l-resetka za skidanje peZudi;
doad.l.eaza sak~pZjanje grudica (gra-nule); 3-mreia, kroz koju grudica
pr~lJev.au ladicu; 4-Zeto koinice; 5-nadstresnica (zastitnik) hoataia; 6stra~Zlzrneau zida koinice i nadsiresnica hoataia; 7-otvori na bocnim
uma; 8-poletaljka; 9-cjevcice za izlaz pcela iz koinice
OpiSanih
krupne v~tae peludi omogucuje da se od pcela nakupe ne sarno
Se .ogr~;~lCe, nego i grudice srednje velicine. Medutim, moguce
~ Prolask1 ~mo na skupljanje krupnih grudica, koje pcela gubi
Pravljen'u roz resetku sa okruglim otvorirna promjera 5 rnrn,
1In u ploeama od plasticne mase.
.a sUci15
~trani
predstavljen je hvatac peludi, kod koga je na predCapro~.a, na razini pola kosnice, postavljeno 10 metalnih
Jera 8-10 rnm koje za 20 rnrn (9) izlaze iz zida hvataca
;.J
129
HRANA IISHRANA
PCELA
peludi. (Cjevaste hvatace peludi predlaze S. A. Strojkov.)

cjevcice sluze za izlazak pcela iz kosnice, mimo resetke.
U praksi krupnih pceliniaka, koji isporucuju pelud za pro
nasli su primjenu takozvani podni (unutarnji) hvataCi pel
Peele kod takvih hvataca peludi slobodno zalaze u kosnicu
leto na dnu kosnice, ali da bi dospjele na sace gnijezda, one 111
proci kroz jedan od otvore resetke hvataca, postavljene vOdor~
(slika 16).
51. 16. Podni hvatac peludi:
I-reietka kaja skida grudice

sa noiica pcela; 2-Zadica; 3Zeta; 4-cjevCice za iziaz pcela iz
kosnice
peludi
grudica. U
nektara,
premjes
Grudice peludi se dobivaju u toku 1-2 proljetna mjeseca,.

cvjetaju peludonosne biljke i pcele oduzimanje dijela pe!u,
nadoknade unosom svjezih grudica. Za vrijeme lijepih, t
od jakih je zajednica moguce dobiti 100-200 g grudica na ~
toku sezone - 2-3 kg grudica bez pogorsanja ishrane leg1a 1
meda.
Praksa je pokazala da cesto ukljucenje i iskljucenje resetl<e
danje peludi otezava let pcela, pa zbog toga hvatace peW
imati ukljucene tijekom citavog perioda intenzivnog UJloS3
130
Cttvanje peludi (grudica). Grudica p~ludi. je lako pokvarljiv

roiZvod, p~ ga tr~~a svakodr:-evno oduzlI~~ti lZ kosnica. Grudice
Illogu pnpre~ti
za cuvanje na dv~ nac~na. Po prvom nacinu
aktlpljene grudlce odmah treba pomijesati sa medom u omjeru:
~a 1kg zrelog me?a - 1kg svjeze sakupljenih grudica. Smjesa se
rnijesido doblv~nJa kompaktne mase i slaze u drvene bacve ili
staklenke. Povrsinu slozene mase treba zaliti slojem gustog meda
illhermeticki zatvoriti.
;e
Moguce je grudice izmijesati

peludi).
Hvatac peludi opskrbljen je pregradnom

klapnom; pri nj
podizanju pcele ulaze u kosnicu mimoilazeci resetku, pri nj
spustanju pcele mogu dospjeti u kosnicu sarno kroz resetku
danje peludi.
Klapnu treba spustiti i pustiti pcele kroz hvatac
danima i satima kada pcele donose puno peludnih
10 vrijeme, a takoder za vrijeme znacajnijeg unosa
peludi treba iskljuciti, sto se postize odgovarajucim
pregradne klapne.
~ati~e
mogu slobodno izaci iz kosnice, ali ne mogu u
.rrtl'i kr0z uklJue~nu. resetku za skidanje peludi u hvatacu. Zato
!1Jtltl\dnica izdvojenih za odgajanje trutova ili sa neoplodenim
ad ~aJarna,ne treba sakupljati peludne grudice. Pri prijevozu pcela
,.,.,atlC
b ki
..
'
0sece hvataee tre a s muti 1ponovo objesiti na novom mjestu.
sa secerom u prahu
(2 kg na 1kg
Na.d~ugi na~in, grudice se cuvaju u osusenom stanju. Pritom

sesVJez~grudice razastru na sperploce u sloju 1,5-2 em i stave na
suho mjesto sa prop~hom :po~ nadstresnicu,
obvezno zasjenjeno
~~~~as~cu). Crudice periodicno treba promijesati, dok sadrzaj
diti u njima ne. dosegne 12-13%. Gotovost peludi moze se odre~per~ko.: grudlce se iz. sake sipaju s visine 20-25 cm pomalo na
ZVu~ cu, a~o pelud :pn tomu bude odavao zvonak, kao metalni
goto' a grudlce peludi se tesko drobe pod prstima onda je pelud
GruJic~a Cuvanje. Boja se tako osusenih grudica' dobro sacuva.
zatvore ~ovede~e do zracnog stanja, treba cuvati u hermeticki
V?lurne~~Jfosudl. Najb.?lje ih je. uI?akirati u polietilenske vrece
llJ~rn.GrUdi~ 5, 10 k~, Cl]1.se .kraJevl zatv~raju vrucim zavarivaIlIIbezjakih e ~~ba cuvati pn te~J?eratun O-.I~oC u s~hoj prostoOQ bO!esnih~~nsa ..PrOI~1Tzav.~nJejako ~manJuJe kvalitetu peludi.
~
aJedruca pcela ruJe dozvoljeno sakupljati grudice.
I
ktivogucnost db"
.
,.
.
~ u njego 0 .lvanJa pelU?1 u vecim kohcmama otvara perspevo
~~
istrazi~ l~~onStavanJ.a kao .no~og proizvoda pcelarstva.
~lne.1 pelu:n]lmc:. Botaruckog. mS~ltut~ Akademije znanosti
()\1ISei 1" k sa~rzl puno razruh vitamina, od cega u velikoj
Je ovita svojstva meda.
v'
131
HRANA IISHRANA
PCELA
..Pelu? i njego:,. vodeni e~~trakt uSI:j~sno se pr~mjenju'

lijecenju en~efahhsa, prosta~Itisa, hepatitisa, bronhitisa i skI
Sada, .kada Je ~azra.den na~m masovnog dobivanja pelUdi,
lem Z:Jeg~)Vo~
Isko~Istava~Ja kak? u pcelarstvu, tako i u pre
ben~} (vitaminskoj, slasticarskoj) industriji moze biti u ci'
razrijesen.
TVARI KOJE DOPUNJUJU I ZAMJENJUJU PELUD

~eelari su vec ~d.av~o zapa~ili da pri odsustvu peludi up'
pce~e,r~d~.skuplpJU 1 u kosnicu unose (u obliku grudica) br
posJe~uJuci ml~n.ove, Stagl~e~e i skladista. Vidjevsi to, peel
poceli na pcelinjaku stavljati brasno zasticeno od kise. Da
pcelama b.~asna d~je negativne rezultate, jer one ne usvajaju
gove hranjive tvan.
Cinjenica da"peele sak~plj~ju b~~sn~, postavljeno na peer .
o?JasnJava se !?r~skom instinkta . Pn nedostatku peludi u
di, p'eele sakupljaju ne sarno brasno, nego i druge sasvim neko
tvan, kao na primjer, usitnjenu ciglu, ugljenu prasinu, cad it
Radi relativne ocjene hranjive vrijednosti raznih tvari .
for~rane zajednice od mladih pcela, koje su smjestene u
stez:'-l~e.Peel~ma su davali hranu kako bi ispitivali i utvr
koheu:m odnjegovanog legla (tabela 26), izgradnju saca. s
pcela 1 uvecanje bjelancevina u njihovom tijelu.
HRANA IISHRANA
walla
~
~vasac
~Jllasno
mlijeko
~Suho vr hnilJe
~
JaJa
Tutanjak (jajeta)
Bjelanjak (jajeta)
Razeno brasno
...-
PCELA
Kolicina licinki odnjegovanih za

jedan dan
175
84
37
30
16
17
2
0
Tabela 26. Kolicina odnjegovanih licinki u ovisnosti od

hrane koja je iskoristavana (po podacima M. Hajdaka)
Izdobivenih je podataka zakljuceno, da suhi kvasac moze zamijenitipelud za 50%, mlijeko - za 20% itd.
Pelud je u svim pokusima daleko nadmasila sve ostale vrste
hranekoje su ispitivane.
~ provedenim pokusima prihranjivali su ispitivanom hranom sa
~ero~. Ipak, moguce je pretpostaviti, da su pcelama pri prihra~lViUlJU
br~sno~ nedostaj~li vit~~,
kojih ima ~ izobilj~ u pelusa'U.UkraJInskoJpokusnoj stanici za pcelarstvo izvrsen Je pokus
prihranjivanjem pcela brasnom s razlicitom primjesom peludi.
sV~~a1adihpcela istog ~zrasta formira.li su 19 zaj~d~ca po. 0,5 kg
bijelo' ce~amasu davah 50%-tnu otopmu secera 1 sitno mljeveno
Pokupserucno brasno, pomijesano u razlicitim omjerima s peludi.
POlja
S su vrsili u jesen, kada su pcele u kosnicu mogle unositi s
sarno vrlo male kolicine peludi (tabela 27).
132
133
Grupa
Nisu rihraniivali
Prihranjivali sarno
secernim siru om
Prihranjivali
secernim siruporn s primjesom
psenicnog brasna
(1 dio), s medom
Izluceno voska, g
2,9
38,0
62,3
791
80,2
680
(2 dijela)
Prihranjivali
secernim siruporn s primjesom
psenicnog brasna,
ali psenicnom
brasnu dodavali
50% eludi
Prihranjivali
secernim sirup om
i smjesom meda i
eludi
Peelerado uzimaju sojino bras no, koje sadrzi sitna skrobna zrnca.Proizvod~g~.tv?rnice, gdje sojina zrna usitnjavaju, prze (peku)
ipresanjemlZ njih izvlace ulje.
104,8
899
. Tabe~a 27. Prihranjivanje pcela smjesom psenicnog br

1 peludi
~ril~ranjiva~je pcela psenicnim brasnom pri istovremenoIll
p1Jal:Ju:pe1ud1.znaeajno je povecalo lucenje voska. Nedos~
tamma 1drugih tvan u brasnu kompenzira se njihovim ob
peludi.
Ponovlje~ pokus sa prihranjivanjem pcela isprZenim P
brasnom zajedno s pe1udi, izvrsenim u Institut za peelars
kazao je povecanje bjelancevina u tijelu pcela i kolicinu
vanih licinki.
.peele rad? uzir~.aj.u preprzeno psenicno i zobeno .br~~
CIstO,tako 1u smJes1 sa medom. Objasnjavanje te pOJav
134
si jodiranja skro?a sto je dovelo do razgradnje skrobnih

stl ro;ul<oja su se na~az1la .u brasnu i pel~di, u svim dijelovima
trflil.C
.~hcrijeva. Otkriveno Je, da su krupnija skrobna zrnca prola?~el1fl~z
pcelinja crijev~ bez promjer:e, do~.su se u to vrijeme sitnija
iilll J<! zrnca razgrad1va1a u srednjem cnJevu. Takva se pak slika
sJJO"bfl~
5 l<rupnijim skrobnim zrncima unutar pe1udnih zmaca:
1
O?ilZ;U
prolazi1~
.I<:0zcrijeva pcele, ~e pod:,rgavajuc~ se razgraoJl~po svoj pnhc1 debe1~ opne (arrulopertinska), koje obavijaju
drtJ1 nijaskro?na zrnca.~ol?ko su e:rrste, da probavni sokovi nisu u
\<fOr l<roznjih prodrijeti. Preprzeno brasno dovodi do razaras~(lflJ~fle
skrobnih zrnaca, one pucaju, djelomice se razgraduju,
~J~~a sadrZaj skrobnih zmaca postaje dostupan za probavne
fe~eflte peele, a ova povecava hranjivu vrijednost brasna.
Radi boljeg iskoristavanja obezmascenog sojinog brasna ad

strane pcela, brasno mijesaju sa peludi (grudicama), dobivenom
pomocu hvatae~ pe~udi (na 75% brasna - 25% peludi). Smjesu
p~ve sa secernim SIrUpam do gustoce tijesta i u obliku pogaca
daiu pcelama.
~od primjene pamucnog brasna za ishranu pcela, njega takoder
~~aJu S peludi ..N~ 70% brasna dodaje se 30% pe1udi. Mjesavinu
siru om stanJ~ slpaJu u prazne stanice saca i zalijevaju secernim
zal~m (na ~.ht. vode - 1 kg secera), Zatim sace ostavljaju 24 sata,
oblik~e s: vnjeme .b~asno ovlazi secernim sirup am, i u takvom
sacepostavlJaJu u kosnice,
ZnaC"d
obeZll1~s~ brasno u cistom obliku ne maze zamijeniti pelud. Ali
dopr~no.bra~no soje u smjesi s peludi, pcele mogu koristiti i

OSlbolJem odgajanju licinki i lucenju voska.
Stavljan
Pri
Jebrasna ~a pc.e1mJa
. k u u pro 1jetnom penodu
.
Pri Od sUsty
korisno je
tra~enjuUP~lU~l.u p~lrodi. avo umanjuje gubitke pcela u polju
Ostatka ppe U~ll daje mogucnost djelomicnog kompenziranja
l u kosnici.
e ud]
otlo
135
M. Hajdak, kao rezultat svojih tridesetogodisnjih istrazi

dosao je do zakljucka da najbolje rezultate daje hrana slj
sastava: tri dijela obezmascenog sojinog brasna, jedan dio 0
mlijeka (mlijeka u prahu) i jedan dio suhog pivskog ili pe
kvasea. Sve to se brizljivo izmijesa i samelje. Aka koliemu
dobivenog pri ishrani peludom uzmemo za 100%, onda, pri'
ni ovom smjesom, pcele odnjeguju 65 % legla. Aka pak od~
iskoristavamo nabrojane komponente za ishranu pcela, on
no brasno daje 76,6% legla, kvasae - 67,3, mlijeko u prahu ,
ad kolicine legla, koja je dobivena primjenom smjese ovm
Pokusi a duzini zivota pcela u vocnjaku su pokazali, da
ishrani peludi pcele zivjele 47,4 dana, kvaseem ili sojinim br
- 38,0, a cistim secerom - 22,S dana.
Pelud, sakupljen s biljaka (osusene i samljevene gru .
takoder umjetna bjelancevinasta smjesa kako u cistom 0
taka i u mjesavini sa suhim peludom, mogu se davati peel
van kosnice. Smjesa se sipa u hranilieu - plosnatu kutiju sa
ad lesonita i straniea visine 4-6 em. Takve se hraniliee stavlj
10-12 m ad pcelinjaka, na suncanom i ad vjetra zasticenom
Na velikim pcelinjacima namjestaju nekoliko hraniliea u
pravcima ad pcelinjaka i zasticuju ih ad kise nadstresnic
dno sanducica-hranilice stavljaju kamencice i1i komad~
taka da ani malo vire iz sloja nasutog praha; pcele ce sli]
njih, i to im olaksava formiranje grudiee. Sloj ne tre
deblji ad 15 mm. Da bi se pcele brze privukle hr
pored njih ili na njihova mjesto dan ranije stavljaju sace
kim secernim sirup am i1imedom.
Peele uzimaju pelud i njegove nadomjeske i skladi~te Usa
legla, sto je vrlo vazno za ishranu mladih pcela, kOJ~hral'!
Peele s pojavom peludi u prirodi prestaju posjeCivab hr
Da bi pcele bolje uzimale
na nju. Smjesu u tu svrhu
blizini legla. Oslobadajuci
vaju na miris i okus hrane
esa u rano proljece, ~ada se jako osjeca ned.?statak peludi

(ljiVa
s~~ama i u prirodi. Smjesa hrane u sastavu kOJ1se preporuca
iu\<~~nI
otoVOsve tvari, koje su potrebne za odgajanje legla. Mlisadrz1 grahu pruza pun obrok tvari neophodnih za razvoj licinki,
je\<o
u ~ osigurava neophodni sastav vitamina.
3 \<vasa
.tivanja u Institutu za pcelarstvo davanjem bjelancevinaste
J5'p1 dala su pozitivne rezultate. Bile su odabrane tri podjednake
sJlljese
pcelinjih zajedniea, po 10 zajedniea u svakoj. Te zajedniee
gru~ezirnuopskrbi~i m.ed0J.?i bje~aneevinastom hrano~ razlic~to&
SU ~ va.Prvoj grUpl zajednica dah su po 2 sata sa peludi, II - u lStOJ
r~i~inibjelancevinastu smjesu, a III - nisu davali bjelancevine.
Zajednicehranjene bielancevinastom smjesom, pri prvom broanjusamo su za 17% zaostajale ~a kontrolni~ z~jednieama, k~je
~udobivalepelud (tabela 28). Pn drugom brojanju one su odnjegovaletoliko legla, koliko i zajedniee sa peludom. Zajedniee koje
nisuimalebjelancevinastu hranu, jako su zaostajale. Tek kasnije,
kadasuzajedniee pocele unositi pelud s polja, kod njih se povecala
kolicinalegla.
KoliCina zatvoreno Ie la u zaednieama
1. brojanje
2. brojanje
3. brojanje
9.04-10.04. 28.04-29.04. 10.05-11.05.
1.290
2.420
8.100
1.070
2.480
7.120
870
1.340
7.540
hranjivu smjesu, njih j~mogu~~

lopatieom treba ubaC1~lu.~tan~
te stanice, pcele-hramtelJlce ~
i tada je iznad okvira rado uz
Na smjesi hrane koju je predlozio M. Hajdak, 'pe~le~:

glo cak i pri potpunom odsustvu peludi. OSObltOJe
136
137
grupi zajednica nisu davali dopunsku bjelaneevinastu

on~ su .se opsk~bljival~ sa~o zalihama proslogodisns, pe
gnijezdirna kao 1 peludi kOJ1su pcele unosile u danima izli'
dr~g.oJ grupi zajed~ca dopunski je dana bjelaneevinasta
k.oJaJe u suhom stanju SIpana u stanice sac a i zalijevana see
s~rupo:n '. U ovom pokusu, zajednice koje su dobivale dop
b~elancev~~stu hranu ~ sacu, za 35 dana odnjegovale su Za
VIse legla 1 imale na kraju pokusa za 400 g vise pcela.
PCELINJA HRANA ZIMI
. Mjesavinu od soje, mlijeka i kvasca, pcele nesumnjivo prih

1 dobro iskoristavaju, ali je rado koriste sarno ako nerna
Kako bi pcelama bjelaneevinasta hrana po okusu bila priv
treba joj dodati 15-20% peludi.
SPEC1FICNOST1 1SHRANE PCELA Z1M1
insekata provodi zimu u stanju zimskog sna i ne up ora-
y~C1JlaanU. Peele pak u ~ok~ vc.ijelezime. uporab~juju med, ~a

blJt1Je
~ga proizvode toplmu 1 zrve u relativno aktivnom stanju.
raetJ11
e 5 nastupanjem hladnoce skupljaju u zbijeno klupko,

Peele;rilagodeno ekonomicnom trosenju topline. Peele, koje
dob~ ze unutar klupka, vise su aktivne, nisu sabijena, mogu se
se ~:Stati na sacu. Pe:le pak na ~erifer~j~klupk.a formiraju "kopr~ Jupka, zbijene u cvrstom sloju, pntisnute jedna uz drugu,
~ k se dio pcela razmjesta u prazne stanice saca: uloga "kore" je
dOodrZavatoplinu, da smanji njene gubitke kroz povrsinu klup~a.Za takvu strukturu klupka pri spokoj~om ~imovanju neophodanje minimal an utrosak hrane na zagriJavanJe.
Pcelinjeklupko se uvijek skuplja na odredenom mjestu gnijezda,postupno se koncentrirajuCi vec tijekom jeseni. Peele gornjimdijelom klupka neposredno dodiruju zalihe meda u sacu,
sto osigurava normalnu ishranu pcela u hladnim uvjetima.
Ovisno0 utrosku meda, klupko se pomjera u okomitom smjeru .
. Pcel~ se iz klupka hrane medom i uzimaju ga iz stanica bez
ikakvihprethodnih priprema (razrjedivanja). Razlika u sadrzaju
ijodeku~oklopljenom medu i u nepoklopljenim stanicama unutar
~~ a je neznatna, kao i razlika u koncentraciji meda u stanicaraz~u n:ednim mjehurima vecine pcela. Peele unutar klupka ne
ne~e~uJUmed prije njegove uporabe, kako su to ranije smatrali
pcelari.
lshr
~ njih'a. pcela koje sacinjavaju vanjski sloj klupka, ostvaruje

~ nep~VlInpremjestanjem u topliji sloj klupka. Neki istraziva?aranj~r~,dnosu promatrali pcele koje su s povrsine klupka
~eCi e u njegovu dubinu. Peele vanjskog sloja klupka,
~ Stup s: u Uvjetima niske temperature, odlikuju se smanjePtv ti'lnol1J.:lh razmjene tvari, pa se zato u mirnom klupku one
OJ POl~J~t.ko.premjeStaju. Pcelinja zajednica srednje jaCine. u
VIClZIme utrosi 20-25 g meda na dan. U ovom peno138
139
du proizvede 3,5-4,4 kcal (14,64-18,41 kJ) topline za jedan s~

kraja veljace, kada se u zajednici pojavljuje leglo, utrosak hr~
se. pri~lizn? dvostr~ko u~e~a. Uk~p~ ~rosak !-ll~da pe~liniiIt
zajednica tijekom zrme OVlSl 0 duzini zlmovanJa 1 0 uVJet~
u kojima pcele zimuju. Peele na sjeveru utrose 8-10 kg meda,
na jugu 6-8 kg po zajednici. U zimovnicima (na sjeveru) zajeq.
nice potrose nesto manje hrane, nego one vani. Utrosak meda
nakon prvog proCisnog leta naglo poraste zbog neophodnostj
odrzavanja visoke temperature u gnijezdu radi odgajanja legIa.
p;cljev se ko~ pcela pri ishr~ni kvali~etn~m m~dom moze pojavi.saJ!lOu slucaju ako su ga pnnudene jesti previse (kod uznemirat1anja zbog miseva, zbog gubitka matice, pri zimovanju u uvjetima
vrlo visoke ~emperature, u pretjerano suhoj ili vlaznoj prostoriji).
~rinormalrum. pak ~vjetima sadrzaj izmeta do proljeca ne doseze
iseod 36 mg? I?rolJeva kod pcela nema. Za zimovanje pcela naj~pasnijesu pnmJese medljikovca u njihovoj hrani.
U zadnjem crijevu uvijek se nalazi ferment katalaza, koji je ve-
zan za izmet napunjenog crijeva. Utvrdeno je, da aktivnost kataUtrosak meda zimi takoder ovisi od snage zajednice. Utrosak
hrane s povecanjem snage u cjelini povecava, ali se smanjuje,
se racuna na 1kg pcela.
lazezimi ovisi od pasmine pcela: kod srednje-ruskih pcela je 24,729,3jed., a kod sivih kavkaskih, planinskih - 18,0-20,9 jed. Dakle,
peele,pripremljene za dugo zimovanje imaju i visoku aktivnost
katalaze.Pokusavajuci naci razlike u sadrzaju katalaze kod dobro
Zalihe meda pripremaju se ne sarno za zimovanje, nego i a i lose zimujucih zajednica pcela jedne te iste pasmine, nisu dali
pozitivnerezultate.
zivot pcela u toku jeseni kao i proljeca do pojave znatnijeg
nosa nektara. Za sve to vrijeme u centralnim i sjevernim oblastima
treba osigurati 25-30 kg meda, a u juznim 5-8 kg manje.
Peele se u zimskim uvjetima mogu hraniti sarno tekucim med?m:one ugibaju ~ko se u sta~cama nalazi potpuno kristaliziraPeele se tijekom citave zime hrane medom, ne izlucujuci iz
ill med. Zato za zimu u kosnicama ne treba ostavljati med koji
On se koncentrira u njihovom zadnjem crijevu, koje se do prolj~ se karakterizira povecanom sklonoscu ka kristalizaciji. U takve
volumenski jako uveca. Ekskrementna (izmetna) mas a dol~
medovespada med od gorusice, uljane repice i drugih krizatica.
zadnje crijevo u razrijedenom stanju, ali se ona u njemu zgusnJava.
Vodu i u njoj topive tvari usisavaju rektalne zlijezde.
Donedavno se smatralo da je pcelama zimi neophodan sarno
m~d(~ec~r).Medutim, sada je razjasnjeno da pcele, lisene zaliha
beudi, zimuju losije, a u proljece oslabe. Pelud je pcelama potreU normalnim uvjetima, pri zimovanju u prostoriji, mas a z~.
crijeva pcele s izmetom u prosincu iznosi oko 18 mg, ~ SIJ
k~~ano u I?~~lj~ceradi obnove bjelancevina, masti i drugih tvari,
- 20, u veljaci -24, u ozujku - 32, u travnju, pred proljetru pr
no] nema ~hih Je vrlo malo u medu, ali koje su im neophodne za
let - najvise - 34-36 mg. Peele u ovom mjesecu izlijecu i osloba
pe[~a1nuZIV~tn~a~~iv~ost. Peele ad kraja ~elja~e upotrebljavaju
se izmeta. Pcela moze izdrzati do 40 mg izmeta (skoro polo of s\lih ~a od.gaJ~nJelicinki, zbog eega treba brinuti da u gnijezdima
zaJedruca rma peludi.
mase tijela). Pri daljnjem povecanju kolicine izmeta, a~o ne tne se
izletjeti, pcele su uznemirene, odvajaju se od klupka 1 pra~
po zidovima kosnice, po sacu, i poletaljci u blizini let~. KO~ ~
se javlja proljev, mnoge ugibaju, zajednica slabi i moze ca
MED MEDLJIKOV AC
uginuti.
c()~~1%ko,:,a~
se ~ij.et~onal~zi u.Cistom obliku. Najcesce se u veU juznim oblastima zemlje, gdje pcele zimuju vani i ka~a
~ .~ed anJoJ kolicini dodaje cvjetnom medu u kosnici. Primjepli mogu izlijetati, kvaliteta meda nema toliko vazan ZIl.
~~Jecu~:edlJ1ko:,ca ~ proljece i tijek~m lje.ta, kada pcele cesto
uspjesno zimovanje; one u tijeku zime mogu nekoliko puta
iftO\lOtn flobadaJu se izmeta ne nanosi zamjetne stete pcelama i
na procisni izlet.
eglu. Takoder, medljika ne nanosi stete zajednicama u
v
140
141
HRANA IISHRANA
PCELA
juznim oblastima zemlje, gdje pcele usred zime mogu, ka

pli, iz~ijetati. ~i u uvjetima dug~ .~iI?a ~ centralnim i sje\7
oblas~lma ze~Je,. kada p~ele ne lzliJ~cu..tijekom 5.-6 mjeseci i
medljikovac izazrva proljev pa cak 1 njihovo uginuce u ve
broju.
Pcelinje zajednice, koje zimuju na medu medljikovcu, \7
sredinom zime poCinju uznemirivati, bruje; pojedine peele'
na leto (obicno gornje) i u blizini njega izbacuju izmet, dio
ispada iz leta i ugiba. U blizini leta, na prednjem zidu ko
vidljive su mrlje od tekuceg izmeta tamno-smede boje.
Proljev kod pcela, koje zimuju na medljikovcu, pojavljuje se
jed prepunjenja zadnjeg crijeva vodenastim izmetom. Nepos
uzrok proljeva pcela treba traziti ne u sadrzaju bilo kakvih
probavljivih tvari, nego u utjecaju kemijskih spojeva koji r
funkciju usisavanja vode u njihovom zadnjem crijevu.
Tako, V. A. Temnov smatra da na pcele pogubno djeluje pov
sadrzaj mineralnih soli u medu medljikovcu. Ukupni sa
mineralnih tvari u prirodnom medu krece se od 0,04 do 0
au medljikovim medovima od 0,20 do 0,62%. Narocito je
primjesa soli alkalnih metala, kojih bude mnogo u medljik
medu.
Moze se smatrati, da visak mineralnih tvari medljikovog .
narusava djelatnost fermenta katalaze, uslijed cega se remeti
ces koncentracije i konzervacije ekskremenata u zadnjem .
zadrzava se, a zatim i prekida usisavanje vode i zg~snJa.
izmeta. Ovo dovodi do prepunjavanja zadnjeg crijeva. 1 pro
Stvarno, pri ishrani pcela medljikovim medom aktivnost ka
u zadnjem crijevu pcela naglo opada.
Sto se tice povisenog sadrzaja dekstrina u medljikOv~~
pcele ovu tvar zimi dobro apsorbiraju. Dekstrini kOF se
razlozili u srednjem crijevu, u toku zime se skoro potpuno r
i apsorbiraju u zadnjem crijevu pcele.
rnskih mjeseci, oni truju stanice rektalnih zlijezda zadtijei'ort:t. z~ai spreeavaju funkciju usisavanja vode. Neki istrazivaci
(ljeg cr;~i1i da zaprav? trovanje pcela produktima raspadanja i
stltl~Glvniuzrok proljeva.
este g
I
5 i da se nadu nacini da se medljikov med ucini neskodljipol<~GlJdali
pozitivne rezultate. Zato medljikov med u kosnicama
dr]1J1lS~uzetiu toku jeseni i zamijeniti ga kvalitetnim cvjetnim
trebdGl
~ ili secerom.
lJle a
5 mskim podrucjima, gdje pcele tijekom jeseni cesto unose

Vdl~ku,treba oduzeti iz kosnica sace sa poklopljenim cvjet~e ~edom za vrijeme glavne pase i cuvati ga do jeseni. avo se
ru~ zatim stavlja u kosnice za zimu, oduzimajuci sace sa medom
:~dljike.Sace ~~zamjenjuje kada je potpuno iskljucena mogucnost
unosenjamsdljike od strane pcela.
ODREDIV ANJE PODOBNOSTI MEDA
MEDLJKOVCA ZA ZIMOV ANJE PCELA
Odreditipodobnost meda za zimovanje pcela moguce je na jedanod slijedecih nacina.
Vapnena reakcija. Prvo se pripremi vapnena voda. Staklenku u
~.svrhutreba napuniti do polovice obicnim gasenim vapnom i nati d~vrha destiliranom vodom ili kisnicom: brizljivo se izmijesa i
:~~~ da se talozi. U gornjem se dijelu staklenke formira prozirna
UCIna,
koju pazljivo treba odliti; ovo ce i biti vapnena voda.
is~di provjere meda na medljiku, u epruvetu se stavi priblizno
Se pvolumen meda koliko je dodano destilirane vode i dobro
\'ilnoromucka.Zatim se doda isto toliko (koliko je bilo ispiti\1renj~ meda) vapnene vode, dobro se promucka i zagrijava do
It\edljikMedlJikov med pri tomu daje pamucasti talog. Sto je vise
1\0 \J.Zi e u .medu, tim vise bude taloga. Za kontrolu se istodobl<
ma lSto takva reakcija sa kvalitetnim cvjetnim medom.
~Pitit
Med medljkovac pored povecanog sadrzaja mineralni~So~.

produkte raspadanja bjelancevina lisnih usi. NagonulaV
142
ttsl1a
reakcija. U epruvetu se nalije jedan dio meda, jedan
143
dio destilirane vode, promucka i doda 8-10 dijelova 96%

alkohola. Kod postojanja medljike u tekucini se formira talo
zatim pada na dno. Neophodno je navesti da med od helj
alkoholom formira isto tako mulj i talog kao i med medljikoe
zbog toga za med od heljde ne treba koristiti alkoholnu rea
KoriStenje pokretnog
laboratorija
IV
Pcelarskog instituta.
metoda omogucuje da se utvrdi ne sarno medljika u medu,

i da se pokaze, da li je med potpuno neprikladan za peels tii
zime ili moze biti ostavljen, ako je primjesa medljike nez
Pokretni laboratorij lako moze napraviti sam pcelar (slika 17) 2a
ovo je neophodna sljedeca oprema i reaktivi: salica (poreul
ili staklena) volumena 15-20 em", bocica (15 erne) za vodu to .
olovo-aeetata, bocica (15 m-) za kristalizirano olovni aeetat, 2
(svaka volumena 100 cm-) za destiliranu vodu, staklena ep
sa menzurom promjera 10-12 mm, duzine 110-115 mm za
dardno-sablonsku
otopinu (epruvetu dobro zatvoriti plu
cepom i zaliti voskom), 2 epruvete za dogadanje (vrsenje) re
odredivanja medljike u medu promjera 10-12 mm, duzine 11
em, 2 menzure promjera 6-8 mm, duzine do 40 mm, gradir
0,2 i 1,3 em> vode, 2 pipete (za vodu i reaktiv), 2 staklena 8ta
drveni stalak za susenje epruveta, komparator - drvenu
- letvieu visine 88 mm, d uzine 60 mm, sirine 43 mm, na k .
probuse vodoravno dva otvora promjera 10-12 mm i oko
- za vecu epruvetu i 2 - za male epruvete.
III
'I
~J U
I,,'
II Jal ~
~
~
VI
1"'1
81..17. Polj~ki laboratorij za utvrdivanje stupnja podobnosti meda

~lmovanJe pcela: l-droena futrola; II-reaktivi i destilirana voda; III14
do.j/:;ator;!V-vidljivo.st kroz komparator:. !ijeva epruveta (kon!-:olna)

lnedf..k ~u s!zku; desna Je mutna (med medljikouac); V-med sadrzz malo
]1 e, Vl-med ne sadrii medljiku
Sv'
l\aP:a~f\7edeni predmeti stavljaju se u sanducic s poklopeem,
n od tankih dascica duzine 220 em, sirine 95 mm, vi sine
165
kog Prect' sandueic je opremljen lezistima za stabilno stajanje svaUleta.
rn.rd:
Dop
loa
unski'
~tn.3 (0 je potrebna
menzura ili mjerni valjak volumena 50 ili

'!lan.ja n Se ~e stavlja u sanducic, nego se koristi sarno kod prit, alkohtolP~ne). Od reaktiva su neophodni:
kristalni olovo-ao ru rektifikat i destilirana voda.
144
145
Gradiranu epruvetu moguce je pripremiti na sljede-'

Epruvetu izmjeriti, zatim se u nju nakapa (kapaljkom) d~l .~q~1\.
voda sve dotle dok se tezina epruvete ne poveca za 0,2 g.ltiht~
turpijom se napravi oznaka (zarez) po donjem nivou vode a~Cllt!
se dodaje u epruvetu voda do povecanja mase tezins jos z' qtilt!
Na tom se mjestu pravi druga oznaka (1,3).
a 1,1g.
u drugoj epruveti ov.isi 0 pris~tnosti. medljike u is~it~orku meda. Stupanj se zamueenosti otopme smanJuJe
uZanju vode u kapima (njih treba obvezno brojati). Poslije
dod~odavanja vode sadrzaj epruvete se promucka. Voda se
~g ve dotle, dok vidljivost kroz obje epruvete ne bude ista.
otopine pri ovomu ne treba obracati pozornost.
. e
d~j:
koliCinadodanih kapi vode ne prelazi 10, onda se takav med

Za. priprem~je
otopine z~ osnovnu mjeru se uzima 3
ernl
A-0
potpuno podobnim za zimovanje pcela. Ako pak kolicina
kvahtetnog cvjetnog meda, nJemu se doda 1 ern- destilirane v
i dobro promijesa, Zatim se otopini doda 50 ern" alkoholno CldeP~:ode prelazi 60, onda je med za zimovanje nepodoban. Pri
kapi od 10 do 60, med se moze koristiti za zimovanje, ali s
ktifikata (96%) i ponovo dobro promijesa. U epruvetu etalonagt Ica
novne mjere) nalije se 3-5 em" dobivene otopine.
CIs.~~omicnom zamjenom secerom.
h6ru
Za pripremu otopine olovo-aeetata, odmjeri se 3,7 g doticno

reaktiva, stavi u mjerni valjak (cijev) i dolijeva destilirana voda d8
15 em3. Otopina se dobro promijesa, filtrira i nalije u bocicu volu~
mena 15 cm-, ova kolicina reaktiva je dovoljna za 200-300 analiza, P~elese prihranjuju secerom ako nema meda u kosnicama, ili
da bi se zamijenio nekvalitetan med (s primjesom medljikovea,
Medljika u medu se utvrduje na slijedeci nacin. Med, uzet na koji se brzo kristalizira). U sumskiIIl: p'redjelim~, gdje p~ele s~oro
analizu, stavlja se u salicu i izmijesa staklenim stapicem. Zatim svakegodine donose odrede~e koheu:e IIl:~dIJlke,.radi J?ro?lakse pazljivo prenosi med kapanjem u malenu epruvetu tocno do tike,pcelama daju 4-6 kg secera. Posljednjih godma pOJa,:ila se
prve donje oznake (0,2). Epruvetu drzati strogo okomito kako bi reljada se smanje troskovi zimskog odrzavanja pcela zamJ~n.~m
kapljice meda padale na dno, ne dodirujuci zidove. Zatim pipe- medajeftinijim secerom. Ovo je zahtijevalo provedbu detaljnijeg
tom (kapaljkom) dodati u epruvetu vodu tocno do druge oznake izucavanjasecera kao zimske hrane za pcele.
(1,3). Med se s vodom dobro izmijesa dugim staklenim stapicea
do dobivanja kompaktne otopine, koja se zatim prelijeva u vecu Opskrba pcela secernom hranom ima svojih i pozitivnih i negaepruvetu i stavi u postolje (drveni komad izbus.). U epruvetu tivnihstrana.
ponovo lijevati destiliranu vodu do druge oznake. Njen sadda!
nakon ispiranja ostataka meda takoder preliti u vecu epruvetu I Secerna hrana u proeesu probave kod pcela formira vrlo malo
ekskremenata, znatno manje nego dobar evjetni med. P~ema p.~energicno muckati,
dacimapokusa tijekom zima, masa zadnjeg erijeva u proljece pr~Je
Otopini meda u vecoj epruveti dodaje se iz kapaljke dvije kapl proCisnogizleta iznosila je u prosjeku, kod pcela koje su se hrarule
reaktiva - otopine olovo aeetata. Epruvetu nakon energicnO~ medom- 34,0 mg, a onih koje su hranjene secemom ~an.om - 25~3
muckanja postaviti u postolje pored epruvete-pramjere. Pfl mg.Ovo je velika razlika, koja odrazava znatno bolje zimovanje
ovom, sadrzaj epruvete-etalona
(pramjere) takoder obvez'" pcelana secernoj hrani.
promuckati,
Ipak prihranjivanjem pcela vecim kolicinama secera, one za njePostolje (komparator) se sasvim prinosi ocima i otopina proJll~' govupreradu trose mnogo hranjivih tvari i energije.
tra kroz vodoravne otvore. Kroz otopinu epruvete-etalona pre'
dmeti koji se nalaze u vidnom polju jasno su vidljivi. Zamuceno9
146
147

S~da je do~ro 'p0zna.to kako. se j.esen~ki narastaj peela (k .

u ~lffiyU)
..razlikuje o.d IJe~og Clt~:'l~ ruz~m obiljezja, kod
iQ~
naJvazruJe -:-nagoffill.av~Je hranjivih tvan u organizmu, PO\!J.ill ~
m~snog tI<.iva,smanJenJe sl~bodn~ vode ~ ~jelu. Peele na teci\t)~
s~cemog s~rupa trose dIOpricuva tih hranjivih tvari, sakupF e~aQ~
z~~u, cak ih mogu sasvim utrositi jos tijekom jeseni, sto uJe~G
njihovu radnu sposobnost u proljece i moze dovesti do :~Jll~
tijekom zime ili ranog proljeca.
gInllCa
kJ~.
103,2
101,4
113,4
114,1
Hranjenje u
.esen secerom
94,8
98,1
108,3
115,1
Razlika
8,3
3,3
5,1
-1,0
O~im. tog.a, peyele.koj~ zimuju na seceru, sa hranom uOpce

doblv.aJu. bJ~lancevu:e 1 za~.o trose pricuve bjelancevins iz ti"e~
Smanjenje bJelan~ev.ma u hJel~ I?e~le ~o p~oljeca snizava nji~o~a
sposobnost odgajanja legla. Pcelinje zajednice, hraneci se zinu . u Tijekomproljetno-Ije~e s:zone pri pos~oj~ju ~ede~ja, kako su
prolje~e sarno sec~r~~~ ot~anil~ su manj~ ~egl~(t~bela 29). U s~a~ sesmjenjivale generacIJe pcela, masa zajednica 1 prosjecna masa
~
pcela su se povecavale. Zajednice su se do kasne pase s
du s tim, snaga pcelinjih zajednica u proljece bila Je manja.
hetjdeizjednaeile i u prosjeku sakupile po 33,0 kg (na medu) i po
30,7 kg (na seceru).
Ponavljanje
Peel. zajednice zimovale
Razlika, %
pokusa
~o je glavna pas a poCinjala kasnije, to su se vise uspijevale
Na seceru
Namedu
izjednaCiti
zajednice oslabljene secernom prihranom tijekom jeI
11.690
18.880
38,1
seni.
II
5.290
6.140
13,9
III
Zajednice, koje su zimovale na seceru, krajem zime i rano u
6.820
9.440
27,7
proljeceosobito imaju potrebu za popunom pricuva bjelancevina
Tabela 29. Kolicina legla, odnjegovanog u proljece (iznos u ~.rganizmu. Zato je potrebno u toku jeseni, svakoj zajednici u
gIUJezdu
ostaviti po 2-3 okvira s peludi, stavljajuci ih pred pocetak
tri brojanja za 36 dana)
~jenja na drugo mjesto od krajeva. Pokusima je zamijeceno, da
~1inje zajednice, koje zimi imaju peludi u proljece odgajaju vise
a,.nego po snazi jednake zajednice, koje su zimovale bez peludi
U Institutu za pcelarstvo ustanovili su utjecaj jesenskog prihra:
njiv~j~ pcela secerom i njihovo predstojece zimovanje, proljetnI I oblValesace s peludi istog dana pri iznosenju iz zimovnika.
razvoJ 1 produktivnost. Pcelinje zajednice, koje su dobile po 10-.12
kg secerne hrane, bolje su zimovale nego zajednice na medu, alill ~~elevec u veljaci poCinju uzimati pelud, i njegov nedostatak u
proljece i u prvoj polovici ljeta one su zaostajale u odgajanju legl.ar~Zdu kod njih izaziva uznemiravanje i vece iscrpljivanje. Peeliu usporedbi sa zajednicama koje su zimovale na medu bez pO'
upko, koje nema peludi, ranije se rasp ada, u njemu se smanjuhranjivanja. Kod njih se pokazala i znatno manja kvaliteta pcel~ ~drzaj ugljicnog dioksida, sto sluzi kao pokazatelj pogorsanja
koje su imale slabiju aktivnost fermenata i odgajale pcele :maflle i0 OV~nja.Takve pcele u proljece brze ugibaju, zajednice slabe
mase (tabela 30).
lljidga)aju manje legla. Osobito ostro je pitanje jesenskog prihra~anJ~ pcela oboljelih od varooze. Kolicina se legla u pcelinjim
()b )ezdlma krajem unosa nektara
smanjuje, odgajanje trutova se
l.lstavlja.Kao posljedica, povecava se koncentracija nametnika
!1a
148
149
. am se pripremio za zimu. Prihranjivanje tada kod pcela

(grinja) u pcelinjem leglu kao i stete, koje oni prieinjava~
onovo razvoj zlijezda, narocito zdrijelnih i vostanih, pa
koje se r~vijaju. A ? ?VO vvrijeme,bas s~ izvod~ nar~staj peelela.lt\q .
vasnedica toga, pcele oslabljene ulaze u zimu. Osim toga, pri
ulaze u zimu, 1 one Je izlozeno vecem djelovan]u grmja, neg a ~Oj~
prethodnih narastaja, One ne mogu nakupiti dopunsku po.~cele fDnju s prihranjivanjem, pcele uslijed nastalog zahladenja
hranjivih i drugih tvari, neophodnih za zimovanje. Gri~.l 1.l.\I~ ~~su
u stanju uzeti hranu iz hranilice.
nose narocito veliku stetu upravo pcelama koje ulaze u ]e.l1a. ~
sprjecavaju izvodenje fizioloski punovrijednih jedinki. I atll1\Q,
lama je najbolje davati secernu prihranu za zimu u periodu od
lovoza do 5. rujna. U ovo vrijeme obicno je toplo, olaksana je
takve zajednice jos s jeseni prihrane secerom, onda peele t Use
oslabe, da nisu u stanju prezimiti.
0 ko
'ffi da hrane, i u to vrijeme se kod pcela jos nije do kraja smanjila
zlijezda.
Iz tiI: :a~lo.!?a osno,vne mjere borbe .s grinjama treba provodi'
u proljece 1 tijekom ljeta, do nastupanja glavne pase i napadn ij KoliCinasecera koji s.e d~daje. P~er~da s~c.eme hr~n~ u j:~en
zajednice prihranjivati secerom sarno u neznatnim kolieinarnut~ jz8Zivaveliko naprezanJe pcela, sto ih iscrpljuje, smanJuJe duzmu
sarno u najnuznijim slucajevima - pri postojanju u gnijezdi~ I !iVotai otpomost prema nepogodnim zimskim uvjetima. U prirodnekvalitetnog meda i tada, kada uslijed slabe pase peels nernaja nUn uvjetima, vrlo jasno se izvrsi podjela rada medu pee~ama:
dovoljno hrane za zimu. Oslabljenim zajednicama treba davati g~ ~ narastaji pripremaju i preraduju hranu, a jesensko-zimski
tovo sace sa zapecacenom hranom.
_hranese gotovom hranom.
tt
,:nost
Prema tomu, davanja pcelinjim zajednicama u jesen puna Slahimzajednicama se opcenito ne preporuca davanje secemog
secera (12-15 kg) moguce je sarno u krajnjim slucajevima, kada sirupa:one ga polako uzimaju i preraduju, a pcele se u konaeni~i
treba ocuvati pcele, koje su sakupile puno medljikovog meda, ne iscrpe.Takvim je zajednicama bolje davati sace sa hranom pnosiguravsi sebi dovoljne zalihe hrane. Preventivno prihranjivanje premljenomu jakim zajednicama. Secernom hranom treba hraniti
secerom kolicinom od 4-6 kg, pcele podnose bez teskoca, ali ih samojake zajednice.
treba tako hraniti da se pcele hrane secerom sarno u zimskim
mjesecima, a u rano proljece prijedu na ishranu medom. U sv~m P~elamase u godinama slabog medenja, kada u gnijezdima ima
slucajevima treba ostavljati u kosnicama po 2-3 okvira sa peludi ~ega po 2-4 kg meda, moze davati po 12-15 kg secerne hrane. Nju
Je,~ ovim slucajevima, neophodno davati ne kasnije od dru!?e po~Ovlce
kolovoza, kada su pcele jos dosta aktivne, kada u kosnicama
unalegla i donosi se svjeza pelud.
PRIHRANJIV ANJE PCELA ZA ZIMU
Pri popunjavanju zaliha hrane za zimu, a takoder pri zaIIljefll P~eleu jesen mogu uzeti hranu iz hranilica, ali da hrana osdijela meda secerom, veliki znacaj ima vrijeme i kolicina dod~!lO~ ~~. nepoklopljena u sacu. U takvim slucajevima potrebno
secera, koncentracija sirupa i dodavanje tvari koje poboljsava]11ZI ~Jekom jos 4-8 dana pcelama dati manje porcije secernog
movanje pcela.
iedr!;a (po 0,2 do 0,3 kg), kako bi se odrzao aktivan zivot zaca sve dok osnovna kolicina hrane ne bude poklopljena.
'Il
Vrijeme dodavanja secernog sirupa. Peele, pri dodava~ i
secernog sirupa rano u jesen, puno ga trose na odgajanje leg d~ ~~elar je u nekim slucajevima (na primjer, zbog zakasnjel~
letacku aktivnost. Ako se zakasni s ovim prihranjivanjenv o~g~ i tave secera) prinuden pcele prihranjivati kasno, kada zahladi
pcele budu prinudene prenositi sirup iz hranilica i preradlVa~j~i ~ele ne izlijecu. U kosnice u takvim slucajevima treba davati
o toplu hranu i hranilicu dobra utopliti. Preostalu hranu
u vrijeme kada su njihove zlijezde vec smanjile aktivnost, a Cl
150
151
!Ieba ~zliti u posudu, zagrijati je i ponovo dati peela

lZ malih pcelinjaka mogucs je unositi u prostorije s te;::a. k()~
12-14C, zatvo~ivsi l.e~~kosni~a i ra:uje namjestiti hranilk~ta.tl.l~
peel~.r:e mogu Iz~aZItilZ ko~ruce. Pcelama se tijekom 3-4 d ta.ko~
topli SIrUp.Kosnice se poslije zavrsetka hranjenja iznose ana.d~
~~.
ia. Zimsko ug~u~e .svm~jil? se kod s,:,ih z~j~dnica,. koje

.::lIe kiseline, ali naJn~ze )e bilo u !?fUpI,.kOJ.aJe .dob~va~a
bl dodavanjem octene kiseline. U ovoJ grupi zajednica bilo Je
saia za 9,5%.
leg
~,
v anje kiselina secernoj hrani za zimu pokazalo je oCit? popoda cinak na pcele. Prije svega, treba dodavati koncentnranu
K.011:centra~ijasec~:nog si'!lpa koji ~e daje pcelams, takod .

~att ~selinU u kolicini 0,3 em" ili octenu esenciju 0,4 em> na 1
vehk~ z.r:ae~J.Vrlo rijedak sIrup tr~zI dodatni rad pcela Zb~tlllla
~ra.
st.ranJ.enJ~viska vode, a vrlo .~st slr~p pe~le su prinUdene r g o.d. ~
divati pnJe prerade, zbog bolje mverzne. Pri davanju seeern a.~l'Je. davanje bjelancev~nastih tuari. Radi u~rdivanja. djelovapa 50,601 70%-tne koncentracije pokazalo se, da se najbrze ~~VSI~. ~odataka bjelancevina na pcele provoderu su J?OkUSI~ dodara saharoza koncent:acije 50% (~a 1litru :rode -1 kg seeera). I a~rti. ." rn kravljeg mlijeka sec~rnoj hr~ni za zimu ..SVIpO~USIs~'po~a preradu takvog sirupa utrosi puno secera. Manje secera s~ se
da pri dugotrajnom zimovanJu dodavanje kravljeg mlijeka
SIpri koncentraciji 70%, ali takav gust sirup pcele polako uzutr?.. s
.. kl
ImaJU eeava opterecenje zadnjeg crijeva pcela iz:net~m i do~ek~e
1 JO sponje po apaju. Najbolji rezultati dobiveni su pri hranj .
plIfeeavakolicinu uginulih peela, ~~i ~ato shmuhr~ odgaJ~nJe
peela see~rni~ sirupo~ 60%-tne konc~n~acije. Peele rash~~~
. Pcelari su na osnovu visegodisnjih promatranja dosli do
JU oko 23 % secera na nJegovo prenosenjc IZ hranilica i preradu. ;; jucka, da je najbolje peela~a .koje ulaze u zim~ ,davati cisti
eter (s dodavanjem octene kiseline), rano u proljece - med s
~eele za zimu treba prihranjivati secernim sirupom uzimajuCina peludi (najkvalitetnija hrana), a pri nedostatku meda - secernu
1.~ItrUvode - 1,5 ~g s~eera. T~~av S~!Uppcele prerade sa najrna- !anu s mlijekom.
nJI;n utros~om secera 1. hraneci se nJIm dobro zimuju. Korisnoje
secernom SIrUPUdodati 10% prirodnog meda.
Dodavanje mineralnih tuari. Peele u toku zime zadovoljavaju
svoju potrebu za mineralnim tvarima na racun njihovog sadrzaja
Do.~av~nje ~iseline, Secerni sirup ima neutralnu reakciju, med u,medu.Analize tijela pcela, koje su prinudene hran~ti,se tijek~~
- .uvI)ek Jak? kiselu (pH 5-4). Da Ii pcelama za zimu treba dodavati zone seeern om hranom, pokazale su, kako se u proljece kod njih
kiselmu u sIrup kojim se prihranjuju?
neke tvari sadrze u znatno manjim kolicinama, nego kod onih koje
~ se hranile medom. Imajuci to u vidu, u Institutu za pcelarstvo
U Ir:stitutu za pcelarstvo vrsili su ispitivanja zimovanja peela 1ZVrseni
su pokusi 0 utvrdivanju utjecaja secernog sirup~ s ~.o~a s.~ceru s dodatkom raznih kiselina (oksalna, octena, vinska da~om 10 razlicitih mineralnih tvari na pcele u 30 kombinacija.
1 mllJee.r:a).po 0,3 g na 1 kg secera. Pokus je pokazao, da peele ~licine soli uzimale su priblizno onoliko koliko ih ima u medu.
preraduJ~.I poklope najbrZe sirup s dodatkom octene kiseline. po- POstavilo se, da se pri dodavanju secernom sirupu (60%-tne
la~o sazrueva hrana s oksalnom i mlijecnom kiselinom. Peele stl ~onCentracije)55 mg/litri kalijevog hidrogen fosfata (K2HP04)
pn dodavanju kiseline u jesen trosile manje secera za 19,6%.
~7~ mg/litri magnezijevog sulata (MgS04), sadrzaj navel!enih tvari u tijelu pcela nije bitno smanjio do proljeca, Peele su
Najbolj.e s~ zimovale pee~e !la secernoj hrani kojoj je dodaIl~ ~roljeee imale vecu masu i karakterizirale se duzim zivotom.
octe~~ kiselina. Tako: na pnmJer, ekskrementna masa (izmet) d I! d proljetnih pcela povecao se sadrzaj lipida u masnom .tkivu,
proljeca ~od pcela koje su se ~anile cistim secerom dosegla je 27,9i ~rden je znatno bolji razvoj zdrijelnih zlijezda (21-25%) 1 I?asmg;~a sec~ro~ s octenom kisellnom 22,9 mg. Oksalna, vinsl<a ~\J8tkiva (15-27%), a takoder je bila i visa aktivnost ~at~haze.
mlijecna kiselma nisu imale utjecaja na smanjenje ekskremenWog ~\T pak eekt dobiven je i pri dodavanju morske soh SIrUpu.
:!li
152
153
l
Tijekom tri zime vrsena su ispitivanja zimovanja pc~

~
jednoj casi). Zatim se u ohladeni (do 400 C) secerni sirup
jednica, koje su dobivale sirup (8 kg) s dodavanjem kalij ~,
aju odvojeno otopine i sirup dobro izmijesa poslije dodavafosfata i magnezij-sulfata u usporedbi sa zimovanjem onih ~(lg
svake otopme.
su hranjene cistim secernim sirup om bez bilo kakvih dOdat (lje
Pokusne zajednice znatno su bolje zimovale, vise su odnjegOQ~.
legla u proljece, dosegle su vecu snagu i sakupile vise medva.]e
RAZMJESTAJ HRANE U KOSNICAMA ZA ZIMU
25% (pokusa vrsio L. A. Sagun).
Q Zq
'1ec je istaknuto, d~ pee~)oj zajednici za jesenski, z~mski i proAko se pojavi nuznost prihranjivanja pcela secerom tijek
I:DHli period treba pripremiti 25-30 kg hrane (meda, secera). Ipak u
zime, onda je korisno u sirup dodati kalij hidrogen fosfat i M~
~cama ne treba ostav,iti svu hranu za zimu, neg~ sam? tol~ko,
ili pak morsku sol. Kod dodavanja ovih mineralnih tvari treb
liko [e smjesteno u ~acu, zau~~tom ~eela!lla. Jakim zaJe?rucauzeti u obzir njihovu kolicinu, koja vec postoji u vodi. U tvrda :. ostavlja se ~-9 okvira, sr~dnJoJ 6, z~Jedruca~a (nukl~~sln:'-a) s
vodu treba dodavati manje mineralnih tvari, nego u meku (tabelU ....K'uvrommaticama 3-4 okvira. Svo sace, ostavljeno u gruJezdlma,
31). Tvrdoca vode se odreduje u stupnjevima ili pak po sadrzaj~ ~; biti napunj~no po-klopljenim medom ne manje od polovice,
magnezija. Ovi podaci se mogu dobiti u gradskim ili regionalnim ~.daima najmanje 1,5 kg hrane.
sanitamo-epidemioloskim
stanicama, koje kontroliraju sve izv().
re pitkih voda u zonama svojih djelatnosti.
P~elinjeklupko se tijekom zime postupno premjesta na gore.
Ovoje prirodno premjestanje koje je bezbolno za zajednicu. Ako
pakpcelar u sredini gnijezda nepaznjom ostavi 1-2 okvira s malim
100
Voda
Neophodno dodati
00-..........
"0
co 00
koliCinamameda, onda, potrosivsi say med u ovom sacu, pcele se
racunajuci na l1itru
S
co co
poanjuuznemirivati, i narusava se spokojno zimovanje pcela. U
sirupa
'U be
~cIi'
0
ldupkuse povecava temperatura, i pcele se sa saca bez meda poci~ .......
Q)
"OQ)
Kalij-fos- Magnezij"0
'N "0
~"O
premjestati na susjedno sace, gdje ima hrane. Posljedica toga
co Q) 0
sulfata
fata
CJ)~>
~~
~premjestanje cijelog klupka na drugo sace-okvire. Premjestanje
palepcela poprijeko gnijezda (ustranu) povezano je sa vecim
Meka (rijecna,
500
DolO
43
900
utro~komhrane
i narusavanjem njihovog normalnog zimovanja.
kisnica)
All postojanje saca sa malo meda moze dovesti i do uginuca dijela
787
Srednja
Do 20
85
500
razdvojenog klupka: jedan dio pcela usmjeri se u jednu stranu,
680
Tvrda
127
D040
500
adrugi u suprotnu, pa se kao posljedica toga u gnijezdu javljaju
(bunarska)
dv~mala klupka, odvojena jedan od drugog, koja, kao vrlo slaba
ut,baju. Ponekad se klupko premjesta u stranu gdje je malo zaVrlo tvrda
40
280
mane i, utrosivsi ih, ugibaju. Prema tomu, sace je za zimu
~~ebno tako razmjestiti kako se klupko ne bi formiralo u sredini
Tabela 31. Dodavanje minerala u vodu razlicite tvrdoce
It )ezda, vec blize njegovom kraju. Zato nakon zavrsetka pase
ri l\.koS~icamane treba ostavljati leta u sredini kosnice, nego blize
0
Vrlo tvrdu vodu (40 i vise) za spremanje sirupa ne treba kO
i~oJ juzno] strani. Tada pcele postupno smanjuju kolicinu legla
stiti. Morsku sol treba dodavati po 470-500 mg/lit.
tavljaju ga sarno na sacu prema letu, gdje formiraju i klupko.
Izmjerenu kolicinu kalij-fosfata i magnezij-sulfata, neophgg~~
za odredeni volumen (na primjer 50 ili 100 litara), otopiti u 1tre1?~ It kOSnica se, prije prihranjivanja, oduzimaju suvisni okviri sa
tn.. U gnijezdu se ostavljaju sarno okviri koji sadrze oko 1,5-2 kg
vode i u odvojenim easama za svaku tvar (otopljene tvan ne
.e,
154
155
HRANA I ISH RAN A PCELA

'em kolovoza - pocetkom rujna daje pO 4 kg

. arna se kr aJ
..'
X'
t
.
meda i okviri sa leglom. Kasnije, kada se u zajednieama
. dfllC ocetak rihranjivanja OdUZlmaJUse S~\?::.m nas a~'Cl
leglo, jos jednom se gnijezdo pregleda i oduzimaju okviri is~
. pred'Pd'
~ vljaju u dva nastavka. Hranilice postavlja. zaJe IDeeos a
k
je izaslo sve leglo i koji sadrze malo meda. Ostavljen] Ok~~?j~
. )e rniestajuCi ih u prazan, treci nastava .
priblizavaju i, ako treba, dodaju se jos okviri sa medom koji 11'1 ~ ~t're,5 )
vljaju sa strane gnijezda. Tada ce pcele, ako se na nekim ok~~~tq,
saca ne formira klupko, tijekom hladnog perioda imati dovi~q
hrane u svakoj ulici i klupko se nije primorano premjestati : Jl\()
zime s jednih okvira na druge.
Sred
Pri formiranju gnijezda ostavlja se 2-3 okvira s peludi. Ove ok .
re treba stavljati na drugo mjesto od krajeva.
VI
Priprema za zimovanje pcelinjih zajedniea koje se nalaze
kosnicama poloskama u biti se ne razlikuje od njihovog p~
premanja u 12-okvirnim kosnicama. Koristeci se vecim volume.
nom kosnice poloske, pcelari zimi u njima cesto drze po dVije
zajedniee. Pri tom kosnicu pazljivo pregrade napola komadom
lesonita (sperploce). Leta obje zajednice moraju biti na istoj stram
kosnice i po mogucnosti blize zajednickoj pregradi, da bi se klu.
pko svake od njih smjestilo sto blize jedno drugom.
Pcelinje zajedniee u kosnicama sa vise nastavaka, pocetkom unosa, obicno zauzimaju 3-4 nastavka. Nastavcima se prije glavne
pase mijenjaju mjesta tako, da nastavei sa leglom budu dolje. a
s praznim sacem gore. Najjacim zajednieama dodaje se jos jedro:
nastavak sa sacem, Pri kraju pase 2-3 gomja nastavka biti ce pUIU
meda. Jedan od njih, koji sadrzi 18-20 kg meda, ostavlja se pcel~n:a
za zimu; ostali nastavei se oduzimaju i med iz njih vrea. Pcehn]e
se zajedniee tijekom jeseni i zime drze u dva nastavka (gornji - sa
okvirima hrane, a donji - sa okvirima saca sa malo meda i leglOJl\)
Leto se otvara na drugom nastavku.
Ako pcele u danoj zoni tijekom jeseni, cesto sakupljaju med od
medljike, onda je neophodno poslije zavrsetka aktivne sez~I1e
nastavke sa kvalitetnim medom za ishranu oduzeti i euvatl Il
skladistu dotle, dok opasnost unosa medljikovog meda ne bU~~
iskljucena. Cornje nastavke, na kraju sezone, u kojima moze b~.tl
med od medljike, treba oduzeti, ana njihovo mjesto staviti rar1l1e
pripremljene nastavke sa evjetnim medom.
15
156
TEHNlKA PRIHRANJIV ANJA PCELA

Pe~laru o~gov~~a si~up ?d secera praviti u ~v~~ekoncentr .
gush (za prihranjivanje pn nedostatku meda) 1 rijedaj, (za ~CJ.je:
lativno prihranjivanje). Kako bi pripremili gusti sirup (na ~~ll'
vode - 2 kg secera), vodu treba zagrijavati. U hladnoj vo ~~
kolicinu secera nemoguce je otopiti. Za pripremanje gustog sdl~
u posudu se nalij~ potreb~a koliein~v:,ode i, zag~ije:,~ .do v~:U~q
U vrelu se vodu SIpa odmjerena kolierna secera 1 bnzlJivo rni~Jq
do njegovog potpunog otapanja. Nakon otapanja secera, siru Je8q
treba popovo dovoditi do vrenja, jer vrenje izaziva kristalizr ~e
secera. Cim se secer potpuno rastopi, posuda se skida sa vatr~IJU
kada se sirup ohladi do 35C, u njega se dodaje (ovisno od ella
prihranjivanja) mlijeko ili octena kiselina i razdaje pcelama,
Ja
Rijedak secerni sirup (male koneentracije - na 1 litru vode -lkg
secera) moze se pripremiti bez zagrijavanja vode. Ujutro se, na
suncano mjesto, stavi spremnik od vrealjke ili posuda za mlijeko,
u koju se natoci potrebna kolicina vode i usipa odmjerena kolicina
secera, Smjesu tijekom dana treba nekoliko puta dobro promijesan 5118. Hraniliea za pcele: I-go~ja (izna.d.okvira!. ~ popreen0'!1 preDo veceri se say secer rastopi i sirup ima dovoljnu temperaturu za sjelcu; II-isto, izgled odozgo; lll-bocna hraniiica; 0PCl izgied; Iv-isio, U
razdavanje pcelama.
~eku
HRANILICE
Sa donje strane hraniliee nalazi se uzduzni otvor si.~ine~ em, od

koiegunutar sanducica ima uski prolaz. Pe~le d?SpIJevaJu u hraOd mnogo raznih, predlozenih i u literaturi opisanih hrani~c~ ni1'icu odozdo, kroz ovaj uski prorez (otvor) 1penJu se kroz prolaz.
za pcele, mi cemo se zadrzati sarno na onima, koje u najvecoj IDJe!! Njegovizidovi ne dosezu do krova hraniliee za 1 e~, zb09, eeg~ se
zadovoljavaju potrebe.
~Ie, dospjevsi do kraja prolaza, okrecu na desno 1 dospijevaju u
Odjeljak
sa hranom i do plovaka.
Drvena hranilica, koja se stavlja iznad okvira, vrlo je pogodJ1~
i siroko je zastupljena na pcelinjacima, Ona je napravljena od.~e Akose hrana pcelama daje iz vece otvorene posude, on?a ~e~ne
sonita i dascica debljine 0,5-1 em, pa ima izgled ravnog san~~ClC~:U\1ecem
broju sakupljaju i vise u gomili izna~.hrane, ot~daJuel ~e
Na crtezu 18 prikazana je hranilica, koju predlaze Pcelarski U1~ 0 Itonu. Da bi izbjegli uginuce pcela, na tekuern~ se uVIJek.stavl}a
tut. Ona prima 4 litre hrane, a nju je u gnijezdu moguce do r ~ drveni plovak sa otvorima 2-3 mm, kroz koje pcele usisavaju
hranu.
utopliti jastucicima koji postoje u kosnicama.
l<akopcele uzimaju hranu iz hraniliee ~ako ona .dospijeva iz
ve<:eg
odjeljka sanduCica u manji, koji je spoJen sa prvim prorezom
158
159
HRANA IISHRANA
PCELA
u dnu hranilice. Prorez je najbolje napraviti sirine 0,5 em. Pc

ja hranilice neophodno je razmicati, a ponekada i oduzimati
pri ovomu, iskoriste svu hranu. Ako je prorez sirine 2-3 rnn, e1e,
. e.
pcele nemaju prilaz u veci odjeljak s hranom. Dio hrane u ~ o~d.q
sanducicu
ostane i moze se pokvariti.
eCetq granilice-tegle. Staklena litrena tegla moze se iskoristiti kao hra.:licaza peel~. U tu se svrhu U t~glu nalijev~ hr~na do vrha gore
Hranilice prije lijevanja sirup a treba dobra oprati i nalivs; U " ~~eze lanerum platnom, slozerum u dva-tri sloja (u ovisnosti ad
vodu, provjeriti, da li cure.
ltJlh ~~oCe rnaterijala). Peele kroz pore tkanine isisavaju hranu. Hra~ce-tegle podobne su za stimulati:,n~ prihranjivanje.
U tom se
Kod prihranjivanja
pcela u hladno doba go dine, radi prol
lltaju tegla s hrano~ zatvar~ plasticnim poklop~em, u kojem se
CQa
pcela u hranilicu previje se malo platno kraj zadnjeg zida kosni
~~lorn naprave rupIce pramJera 0,8 mm kako bi pcele uzimale
ako su u gnijezdu ulice zatvorene letvicama, onda se uklan}; l11u, B~ojem r~pi~a moze se. ~egulirati brzina ~zima~ja lyane.
dvije letvice, otvarajuci krajnje ulice. Hranilica se stavlja takJ JU rdoguceJe, na pnmJer, napraviti na poklopcu dVIJe rupIce, I tada
otvor bude iznad prostora otvorenog za pcele. Na kosnice, ra~ te peele uzimati dnevno 200-250 g hrane i, prema tomu, litrena
boljeg smjestaja hranilica i utopljavanja gnijezda, koje nemaju pot. tegIaomogucuje davanje zajednici male doze hrane tijekom 4-5
krovlje (zbjeg), stavlja se prazan spremnik.
dana
v
Okvir-hranilica je vrlo podobna za hranjenje pcela. Ona se

kao i obican okvir, stavlja u kosnicu, blize gnijezdu, pregradno~
daskom odvojena od slobodnog prastora u kosnici i utopljava na
uobicajen nacin. Najpouzdanija i prikladna u pripremi je okvirhranilica, napravljena od drvenog komada, u kome je izdublie
no malo korito. Duzina drvenog komada, ukljucujuci i rarnenca
(vjesalice), na kojima hranilica visi u kosnici, iznosi 470 rryn (ra
menca imaju duzinu po 18 mm, sarna hranilica 435 mm). Sirinai
visina hranilice mogu biti razlicite.
HRANJENJE
PCELA ZIMI
Svako uznemirivanje
tijekom zime tjera pcele da povecavaju
temperaturu u gnijezdu, sto pogorsava stanje pcelinje zajednice.
Uzimskim uvjetima tesko je pregledati i ustanoviti koliko hrane
imau gnijezdu, pa se zbog toga moraju prihranjivati sve zajednice sa nedovoljnom kolicinom hrane. Prema tomu, pcele je vrlo
va!no s jeseni osigurati sa dovoljnim zalihama hrane do iznosenja
komica.
Okvir-hranilica
(vidi sliku 18) volumena 4 litre zauzirna saY
paVanje hrane pcelama moguce je sarno pri njihovom zimovameduprostor
okvira. Donje i bocne dascice za okvir-hranill'"
moraju imati debljinu 1,5-2 cm. Obje strane okvira zatvaraju se ~l<u.prilieno toplim uvjetima, pri temperaturi ne nizoj od 2-4C.
s pcelama pri zimovanju vani privremeno treba unijeti u
sa dva komada lesonita. Unutar hranilice stavlja se plovak ..D~ '\UllUce
hranilica ne bi curila, lesonit e pribija sitnim cavlima. stav~JaJuc~~t~riju s temperaturam
visom od Oc. Sarno na jugu moguce je
usku traku ad tankog lima. Cavli se ukucavaju na rastojanjv 2~ 1.a va~ hranu zajednicama direktno na njihovom stalnom mjestu
VriJeme otopljenja .
em jedan ad drugoga. Kako dascice ne bi pucale ad velikog broJea
. e5
cavala, one se prave ad mekog drveta (lip a, breza). PukotJ1l
~ele je najjednostavnije i najsigurnije zimi prihranjivati secerni~
zalijevaju (zatvaraju) rastopljenim voskom ili parafinom.
&II. ~om, nalivenim
u dobra smede ili tamno sace. Treba praviti
U okvir-hranilice je dobra sipati hranu kod sistematskef ~ \li:~tisirup (na llitru vade - 2 kg secera). Rjeda otopina opterecuje
hranjivanja. Pored toga, njihova primjena omogucuje g11lJeZfie ~\1o. ~eela suvisnom kolicinom vode, a gusca maze u stanicama
tahzIrati.
utopljeno isto tako dobra, kao i bez hranilice. Medutinv Ow
imaju i nedostatke: preduboke hranilice tesko je prati; radi paS
160
161
Sace se sa sirupom stavlja n~posredno do 'p'eelinjeg.~lu~

o p~riodieno prihranjivanje u mjestima gdje nema proljetne
toga se s kraja gnijezda podize poklopae ili presavIJe platn. <\cli
azaJne pase.
liko dok se ne otkrije kraj klupka, tj. dok ne budu vidljive ~,to,
u krajnjoj ulici. Pri tomu, pOJ?ocni~ peelara. osvj~tljava ok~~le "njs~e hr,!nilice (hran!lice izv~n k.osnice).Puno vremena kod
elektricnom lampom sa ervemm svjetlom ..S:,? o~vln do kra'n~e JihJ'anJlvanJapotrebno Je ,z~ s~l~at;-)ekrovova i utopljavajuCih
uliee s pcelama brzo se odmaknu, oslob~daJuel ~J~vs.toza okvi~je r':'1ka. Ove poslove moguee Je izbjeci, ako se hraniliee ucvrste izhranom. Postavivsi okvir, odmaknuto saee se priblizi na norrnalnS ~kos~ee (vis~cehr~.nilie~).Od ~,?-ni}i,e~takvog tipa najbolje su
rastojanje izmedu ok:vi~ai gnije~~o se po~riva. Kod prihranjivan'() ~ u obhku lakih kutija, koje se pnevrseuJu na zadnji zid kosnice
slabih zajedniea, bolje Je napumti sarno jednu stranu sata kOJ'aJq ~a 19). Vanj~k~g~bar~tik~~ijes~: duzi~a 20-~? em, visina 10-12,
Se
postav 1ja prema pee I ama.
itina8 em. Boem zidovi kutije su iskoseni, KUhJuodozgo pokriva
\Cl'Ov
od deblje daske, pricvrscene sarkama, Svojom masom ona
Kod dobrog punjenja sata u okvir se smjesta 1,5-2 kg mane dobropokriva kutiju. Kutija na zadnjem zidu ima dvije petlje,
kojih se vjesa na dva klina, zabijena u zid kosnice. Zisto je dovoljno za normal.n0 zimova~je pribliz~o za mjesec dana: IllOCU
Poslije tog roka, aka se zima produzi, postavlja se ponovo okvir ~vi kutije sa unutrasnje strane preliju se voskom ili parafinom.
IJzadnjemzidu kutije i kosnice prave se otvori radi prolaza pcela
sa hranom.
jza kosnice u hranilieu. Hrana se sipa ne u kutiju, nego u korito (s
Peele se u toku zime mogu prihranjivati sa teglom-hranilicom. plovkom),koje se stavlja u kutiju. Stvar je u tome, ako kutija ne bi
bilacvrsto pribijena, ona bi se pod djelovanjem sunea, vlage i osAko je zimovnik vlazan, pcelama se moze davati gusta hranau ci1acije
temperature, rasusila i deformirala. Kroz nastale pukotine
hi izlazila hrana, a to bi izazvalo grabez pcela.
vidu secerno-mednog tijesta (pogace).
v
Komadi secerno-mednog tijesta priblizne mase od 1kg uvijaju Da bi ulili hranu u visecu hranilieu dovoljno je pridici poklopae,
se u gazu (u jedan sloj) i stavljaju na okvi~e ~jezda neposredno koji zatim treba ponovo cvrsto zatvoriti.
iznad sredine klupka. Peele ce hranu uzimati postupno, prema
potrebi.
SMANJENJE UTROSKA RADA ZA HRANJENJE PCELA
~1~_.,,~2
3
Mnogi pcelari krupnih. industrijsk~h gO~'pod~rs~ava,shvacaJf;!

neizbjeznost i visoku efikasnost prihraniivanja. iznalaze na k _
smanjenja rada oko razd~vanja hrane pe~lama. Y .pcelar~ed_
uzgajivackim gospo~arstv~.ma .neophodn? Je uzgajivacke z~eonice svakodnevno pn~ranJl~ah ~ t?ku ~:'l~ dar:a b~z pase. bise ~81.19. Vanjska hraniliea zakacena za zadnji zid kosnice: I-sanduk;
phodno je isto takvo pnhranJIvan)e 1 maticnih zaJe~mea, k.ako l<e!- 'Prolazza piele iz koinice; 3-korito sa sirupom
sprijecilo prijevremeno istjerivanje trutova. Za proizvodnju
eel
nih pcela neophodno .je forsi~~ti odgaj~nje legl~ sa~? u rro Je
kada jos nema medenja a to mJe moguee bez prihranjivanje~anjska hraniliea ima jedan nedostatak: hrana se, kada je
. eP' ~ dno, brzo ohladi, i pcele je slabo uzimaju ili je cak sasvrm
Na pcelinjacima gdje se proizvodi med za prodaju takoder Je
staju uzimati. Zbog toga su visece hraniliee rasprostranjene
Pf
162
163
uglavnom na jugu zernlje, i koriste ih sarno za brzo r~

manjih kolicina hrane u toplom periodu godine.
'ttlj~
Suradnik Instituta za pcelarstvo A. I. Kasjanov razradio je Ur

koji olaksava i ubrzava razdavanje hrane u kosnice. Hranu do"eQqj
do kosnica na teretnom skuteru, na cijoj je platforrni ue"rs~Qe
sprernnik sa dvije eijevi koje iz njega izlaze (gumena erijeva). Oce~
skuter koristi se na pcelinjaku i u druge svrhe, zbog eega tr~qJ
sarno skinuti sprernnik s njegove platforme.
a
Shema uredaja za razdavanje hrane u kosnice pokazana je n
slici 20. U karoseriju skutera stavlja se sprernnik sa sirupom
koji pump om (2) dospijeva u gumeno erijevo (3) koje se zavrsav~
pipom za razdavanje - tocenje (4). Ako je pipa zatvorena, onda
sirup dospijeva obratno u sprernnik (1) kroz gumeno erijevo, koje
se zavrsava izljevnim ventilom (5).
(1)
uter se zaustavi u grupi kosnica tako, da bi dva erijeva dospjepolozaj i

'ucuju naJveCl pnJenos. KraJ enJeva uvode u otvor hraniliee i
orivsi erijevo, lije~~ju hran,;!. Kolicinu .hran~ moguce je dozi~
skundarom: PoshJe dava~Ja hr~e s~lm zajednicama grupe,
ter se preseljava ka drugoj grUpl kosnica. U razdavanju hrane
raju sudjelovati 2-3 covjeka.
o 6-9 kos:Ue~. R~~ieu redu~to~~ dovode u neutralan
uter koriste na pcelinjaku takoder za razdavanje hrane u

trasnjim hranilieama, ali tada treba utrositi znatno vise vre-
a.
razdavanje hrane mogu se uporabiti motorna kolica, koja se
, te u vocnjacima i vrtovima, oprernljena erpkama za prskanje
eca.
lietilenske vrecice moguce je koristiti kao ambalazu za prijivanje pcela. Najbolje su vrecice od folije debljine 0,1 mm, di-.zija 30x45 ern. U takvu vrecicu smjesta se do 51itara secernog
pa.
. p se u vrecicu nalijeva do 3/4 njenog volumena, poslije cega
ajevi savijaju i zrak potpuno istisne. Rubovi se vrecice lijepe
cim zavarivacem (peglom) ili ljepljivom trakom. Vrlo je bitno
u vrecici ne ostane zraka, pa ce zidovi padati razmjerno uzilllanjuhrane i pcele ce uvijek imati prilaz ka njoj.
ripremljene (zatvorene) vrecice stavljaju se na okvire kosnice i

51. 20, Uredaj na skuteru za razdjelu secernog sirup a pee~.arna:
se u gornjem dijelu vrecice ostrim cavlom (debljine 3 rnrn)
I-iecerni sirup; 2-pumpa; 3-elastieno gumeno crijevo; 4-pipa; 5-CIJe'V za prave otvori, kroz koje pcele uzimaju hranu. Istodobno iz jed~ otvora hranu mogu uzimati 6-10 pcela. Broj otvora ovisi 0
povratni dotok tekucine kod zatvorene pipe
ltlazizajedniee i prihranjivanja. Ako se hrana daje radi stimuliraodgajanja legla, onda se naprave 3-4 otvora, da bi je pcele uziZa davanje tekucine koristi se motorna uljna pump a u koju
. e postupno tijekom duzeg vremenskog perioda (do 20 dana).
dogradena sabijajuca brtva. Proizvodnost (radna sposobnost) br~Va
edniea ce u takvom slucaju uzimati po 250 g hrane dnevno.
(D-54) - 20 litara u minuti, tlak do 1 atrnosfere. Pipa za tocenje ~Pp
se hrana daje radi popunjavanja
zaliha, onda se broj otvora
OK ima propusnu moc oko 30 litara u rninuti. Dovod ulja spoJ\
ecava za nekoliko puta. Kako bi ubrzali uzimanje hrane, treba
je klinastim remenom sa valjkom skuterovog motora. Zbog toga J
ah povecati broj otvora, ali ni u kom slucaju ne treba napraviti
kraj produzenog vratila glavnog reduktora izveden van.
otvore.
i:
164
165
SADRZAJ
Radi boljeg razmjestaja vreCic~.na gornji na~tava~ ~

ba staviti prazan polunastavak. ill pot~o'.' (~~Jeg), lznad kOjihtte,
stavlja drvena poklopna daska 1utopljavajuci jastuk.
Se
!~
Pri iskoristavanju polietilenskih vrecica moguce

neprekid
opskrbljivati pcele malim dozama hrane, ne gubeci mnogo vno
te,
mena.
.
LJANJE NEKT ARA, CV}ETNOG PRAHA I MEDLJIKE
NEKTARA (MEDENJE) CVJETOVA MEDONOSNOG
o peELE
Vrecice se pune u radionici, gdje ~e ovaj J?roces moze znatn.
pojednostaviti uporabom neoI?h~dnih ur.edaJa. ~ak~v naCin hta~
njenja pcela nasao je siroku pnmJenu na industrijskim pcelinjad.,
ma Australije.
LJANJE PELUDI
22
LJAN]E MEDLJIKE I MEDNE ROSE
28
CJA RILCA I MEDNOG M]EHVRA
o PCELE PRERADUJU
peELE
NEKTAR I PELUD
KANUZNOSTPRICUVAHRANE
SCA VANJE
NEKTARA OD SUVISNE PELUDI
NJAVANJENEKTARA
31
35
35
36
37
TIRANJESAHAROZE
39
AVANJE MEDU KISELE REAKCIJE
41
0 peELE PRERADUJU PELUD?
43
o peELE
CUV AJU ZALIHE HRANE?
45
Za pripremanje pogaca ko~ krupni~ go~P?dar:stava ~eophodno

I PELUD KAO HRANA PCELA
je imati mlin, kako bi se dobio vrlo sitan secerru prah, 1pekarsku 1.AK1IERISTIKE I-IRANJIVll-I TV ARI
mijesalicu za mijesanje tijesta.
SKISASTAVMEDA
~NA
47
47
50
ZRNCA U MEDU
56
I'ISrE CV]ETNOG MEDA

'Ako PCELE PROBA VLJAJU MED?
57
59
61
~SKISASTAVPELUDI
~O PCELE PROBA VLJAJU PELUD?
~
MEDLJIKO:~~
..
MEOOM:.PELUDI.i.voDOM
BE PCELIN]IH ZAJEDNICA
ZA HRANOM
>IVANJE PERIODA PRIPREME PCELA ZA

QRISTAVANJEPASEIVISEPRINOSEMEDA
66
.. ~~:::::~~~::::'.'.'.;!
'~::
74
78
86
~CAJ ZALIHA HRANE U PCELINJEM GNIJEZDU
83
87
MA, CUV ANJE I ISKORISTA VANJE SACA SA MEDOM

CAVANJEKRISTALIZAClJEMEDA
USACU
MANJE, CUV ANJE I ISKORISTA VANJE SACA S PELUDI

PCELA VODOM
166
13
15
TRAZE HRANU
OPCELESAKUPLJAJUNEKTAR
Davanje pcelama secerno-med~og. tije~~a (poga~~), U cilju

nadrazajnog prihranjivanja, u po.slJedr:t)ev~lJeme poe1r:tJedobi~ati
najsiru primjenu. Pri takvom prihranjivanju n.e trebaju hrarulice
ni bilo kakav drugi inventar: hrana se razdaJ~ br~o. ,U pogacu
je moguce do dati stimulativ ili ljekovite tvan, kOJe.c~ dospjeti
pcelama ravnomjerno tijekom duzeg vremenskog peno a.
BILJA
v
9
91
93
95
167
I '
PRIHRAN}IV ANJE PCELA UGLJIKOHIDRA
TIMA

OBOGACIV ANJE SECERNOG SIRUP A BJELANCEVINAMA
DRUGIM TVARIMA
SECERNO-MEDNO TIJESTO (POGACE)
ISKORISTA VANJE DRUGIH SLATKIH TV ARI
SPEOJALNA PRIHRANJIV ANJA
OPSKRBA HRANOM PAKETNIH PCELA
I
.
PRIHRAN}IV ANJE PCELA BJELANCEVINAMA

PRIHRANJIV ANJE PCELA SMJESOM MEDA I PELUDI
NACIN DOBlV ANJA PELUDI
OOBIV ANJE PELUDNIH GRUDICA
TVARI KOJE DOPUNJUJU I ZAMJENJUJU PELUD
PCELINJA HRANA ZIMI

SPECIFICNOSTI ISHRANE PCELA Z1MI
MED MEDLJIKOV AC
ODREDIV ANJE POOOBNOSTI MEDA MEDLJIKOVCA ZA
ZIMOV ANJA PCELA
PRIHRANJIV ANJE PCELA ZA ZIMU
RAZMJESTAJ HRANE U KoSNiCAMA ZA ZIMU
TEHNIKA PRIHRANJIV ANJA PCELA

HRANILICE
HRANJENJE PCELA ZIMI
SMANJENJE UTRoSKA RADA ZA HRANJENJE PCELA
. .....
.100
107
110
11~
116
120
128
124
127
132
139
139
141
143
147
150
155
158
158
161
162

Autor: G. F. Taranav
Nakladnik: NERON d.o.o.

Bjelavar, Palmoticeva 5
Tel. 043/241-277, fax 043/247-428
Web site: www.neran-baak.hr
e-mail: neran@bj.htnet.hr
Za nakladnika: Ante Perkovic
GrafiCka priprema: NERON d.o.o. Bjelavar
Sirucna redaktura: Tamislav Fejes
Naslov originala:
Hrana i ishrana pcela, IV promijenjena i dopunjeno izdanje
za Hrvatsku NERON d.o.o. Bjelavar
168

G.F.taranov - Hrana I Ishrana Pčela

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

G.F.taranov - Hrana I Ishrana Pčela

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AGRO-IDT

HRANA I ISHRANA PCELA

HRANA I ISHRANA PCELA

Knjiga je namijenjena pcelarima.

1 za razliku od vecine covjeku korisnih zivotinja, ne sarno

Pc {aJ~c1 uVJete za dobru ocuvanost

Urti.~t~ Je?e~ su od dijela zajednice

vaJuCl peele ili ih osudujuci

med se dobivao vrlo jednostaiz gnijezda oduzimali sav med,

HRANA I ISHRANA PCELA

HRANA I ISHRANA PCELA

naredne godine, za vrijeme rojenja, pcelar je obnavljao broj zaje

Ova metoda omogucuje da se prirodno rojenje zamjeni efikasnijim - umjetnim.

broja pcela u proljece, njihovo bolje odrzavanje u neaktivnom

HRANA I ISHRANA PCELA

HRANA I ISHRANA PCELA

:.'..fh. '., ,:., .

51. 1. Raspored nektarija u cvjetovima nekih bilj~ka:

51. 2. Prilagodavanje cvjeta zalfije na unakrsno oprasivanje.

KOliei!laI1:ektara koju cvjetovi mogu izluciti ovisi, prije svega,

k~i~~a agr~~eh:Uka doprinosi dobrom razvoju biljaka, vecoj

HRANA I ISHRANA PCELA

Na primjer, pozitivan utjecaj na prinos meda i prinos heljde i

HRANA I ISHRANA PCELA

let pcela pri poboljsanju

KAKO PCELE TRAZE HRANU

I_S~.3. ~rila pcele:

v~e~nJle kri~o; 2-zubiCi; 3-zadnje krilo, s desne strane spojena krila za

HRANA I ISHRANA PCELA

HRANA I ISHRANA PCELA

Postojanje uvjetnog refleksa omogucuje pceli ne sarno

51. 4. Glava pcele:

rasClanjeno rilce uoecano;

KAKO peELE SAKUPLJANJU NEKTAR

HRANA I ISHRANA PCELA

crijevima i upoznaj';l P?lozaj svoje kosnice i .let~. Peele u drug

tara (meda, secernog sirupa). Ipak, s takvi~ tovarom on~ ne ~~

jedne pcele u zajednici

Iz navedenog se vidi, ~a pr~kup~j.anje~eda p~eli~jih zajednica

HRANA I [SHRANA PCELA

nih pcela na sacu nakon povratka u kosnicu. Zapravo, ovim S\1

51. 5. Trajektorija signalnih pokreta pceleizvidnice na sacu:

Peele izvidnice - to su osobito aktivne pcele, koje traze izvore ne

HRANA [ ISHRANA PCELA

aktivnije ponasanje i en~rpi.e~ji si.gnalni pokreti peel~ i~vidni

HRANA I ISHRANA PCELA

mali broj pcela trosi hranu i energiju radi njev

HRANA I ISHRANA PCELA

HRANA I ISHRANA PCELA

je signal za smanjenje izleta radi prikupljanja nektara. S poja\1

Nektar predstavlja osnovnu ugljikohidratnu

pcele izvidnice, ko'

Cvjetni prah se sastoji od peludnih zmaca, koja se razvijaj

HRANA I ISHRANA PCELA

HRANA [ ISHRANA PCELA

Ovi izrastaji omogucuju da se peludna zrnca pricvrste za dla

U proljece, kada pcele ':1.zgajaju.mn~go leg~a, do 50% leta

51. 7. Grada zadnje nozice pcele s unutarnje strane (1) koiarica za

Peele radilice za sakupljanje i donosenje peludi. im~ju pose

. Prvi clanak stop ala na zadnjim nozicama pcele jako je uvecan i

stopala na zadnjim nozicama

HRANA I ISHRANA PCELA

HRANA I ISHRANA PCELA

k~ia agreh:Uka doprinosi dobrom razvoju biljaka, vecoj

p~ela skida grudicU peludi u stanicu pomo.eu ~alI':a na sred