UPOREDNI

POLITIKI
SISTEMI

Pojam i elementi politikog sistema

Ponajee se pod politikih sistemom podrazumijeva skup svih institucija kojima se
artikulira i uobliava politika vlast, odreuju odnosi izmeu te vlasti i drutva, kao i
nain vrenja vlasti, te instrumenti utjecaja graana na to vrenje.
Shodno tome, svaka drava za sebe ima svoj politiki sistem. Istina, pojam politikog
sistema upotrebljavao se i u irem znaenju, prije svega u smislu da oznai skup
politikih institucija pojedinih zemalja koje spajaju odreene zajednike karakteristike.
Bitan faktor za odreivanje karaktera politikog sistema je politika, odnosno dravna
vlast, nain na koji je ona organizirana i kakvim odnosima je spram drutva. Odatle
proizilaze dva teorijski mogua oblika politikog sistema: demokratski i autokratski.
Demokratski politiki sistem bi bio onaj u kome su organizirani institucionalni oblici
utjecaja drutva na vlast i njeno vrenje, a autokratski oblik onaj u kome, s pravnog
aspekta, drutvo nema takve mogunosti.
Kada se govori o pojmu politikog sistema i faktorima koji ga odreuju, valja voditi
rauna o ukupnim promjenama, koje su moderna drutva doivjela, posebno sa stanovita
raspodjele drutvenog bogatstva, naina privreivanja, nauno tehonoloke, kibernetske
i informatike revolucije, pojave novih drutvenih slojeva, drugaije uloge javnog
mnijenja i sve vee moi elektronskih medija itd.
Veina autora koji se bave izuavanjem komparativnih politikih sistema, kao faktore
koji stvarno determiniraju odreeni politiki sistem, navode uglavnom slijedee:
1. ekonomska i klasno socijalna infrastruktura;
2. ustrojstvo samih politikih institucija, prema ustavnom odreenju;
3. oblici politikog organiziranja, tj. mjesto i uloga politikih partija stranaka i
drugih oblika politike organizacije;
4. organizacija dravne administracije i njen odnos prema organima vlasti;
5. drutveno historijska klima i tradicija, odnosno politika kultura dotine zemlje;
6. meunarodni odnos, odnosno mjesto i uloga date zemlje u tim odnosima, te
karakter spoljne politike koju dotina zemlja vodi.
Ekonomska i klasno soc . struktura?

Odnos politikog i drugih sistema.

Neophodno je upoznati se i sa znaenjem nekih srodnih pojmova s kojima se susreemo

kako u svakodnevnom govoru, tako i u publicistici, politolokoj i pravnoj nauci. To su
uglavnom pojmovi kao to su: drutveni sistem, drutveno ekonomsko ureenje,
drutveno politiki sistem, dravno i drutveno ureenje, ustavni sistem, ustavno
ureenje itd.
Drutveni sistem je zapravo sinonim za drutveno ekonomsku formaciju, pojam koji
obuhvata osnovne karakteristike jednog historijskog tipa drutva, koji se od drugih
razlikuje po specifinoj drutveno ekonomskoj osnovi, prije svega po stepenu razvoja
proizvodnih snaga, te odgovarajuoj klasno socijalnoj strukturi (po toj osnovi su se npr.
uglavnom razlikovali drutveni sistemi kapitalizma i socijalizma).
Drutveno ekonmsko ureenje obuhvata drutveno ekonomsku osnovu i osnovne
ekonomske oblike i funkcije odreenog drutva.
Drutveno politiki sistem podrazumijeva skup osnovnih naela i institucija koje su
utvrene ustavom, a koji idejno, strukturalno i organizaciono opredjeljuju fizionomiju
datog drutva organiziranog u dravu, kao i osnovnih drutvenih odnosa.
Dravno i drutveno ureenje obuhvata obuhvata dva pojma: drutveno ekonomsko
ureenje i drutveno politiki sistem. I ovo ureenje se uglavnom odreuje ustavom.
Ustavni sistem je skup pravno (ustavom) utvrenih institucija i odnosa koji opredjeljuju
dravno i drutveno ureenje jedne zemlje. Ustavni sistem proizilazi iz ustava i poiva na
njemu, ali ne uvijek samo na njemu. Z razliku od politikog sistema koji je politoloka
kategorija, ustavni sistem je predominantno pravna kategorija, iako izmeu te dvije
kategorije postoji tijesna veza i meusobni utjecaj. Sinonim za naziv ustavni sistem je
ustavno ureenje.
Pored politikog sistema u svakom savremenom drutvu postoji i vie drugih sistema i
pojavnih oblika odluivanja. Tako, pored ostalog, stoji i potreba da se istrae meuodnosi
izmeu politikog, stranakog, izbornog i pravnog sistema.

Odnos izbornog i politikog sistema.

Neosporno je da izbori i izborni sistem, direktno ili indirektno snano utjeu na politiki
ivot svakog modernog drutva.
Dakle, izborni sistem je jedan od vrlo vanih segmenata politikog ivota svakog
savremenog drutva. Prije svega, izbornim sistemom se reguliraju politika prava, naela,
jamstva, kao i ukupni tehniki poslovi provoenja izbora (pitanja, evidencije biraa,
nain, mjesto i vrijeme glasanja, kontrola glasanja itd.). Prije svega, na izborima se testira
politika volja biraa graana i otvara mogunost da oni direktno biraju svoje poslanike
u parlament, kao i druge organe vlasti. Na ta nain, svi graani koji imaju pravo glasa,
makar jednom u etiri godine (negdje su izbori ei, a negdje se veoma rijetko
odravaju, zavisno od karaktera politikog sistema) neposredno sudjeluju u politikom
ivotu svoje zemlje.
Uglavnom, danas dominiraju podjele na dvije vrste izbornih modela: na proporcionalni
(razmjerni) i veinski. Diter Nolen smatra da se veinski izbori i razmjerni izbori
definiraju: Izbori su veinski kad je izabran kandidat koji postigne (apsolutnu i relativnu)
veinu. Izbori su razmjerni kad politiko predstavnitvo to je mogue egzaktnije
odraava raspodjelu glasova na stranke.
Tako se izbori mogu podijeliti i na kompetitivne, nekompetitivne i semikompetitivne.
Za kompetitivne izbore smatra se da su demokratski izbori. Oni legitimiraju politiki
sistem i vladu. Oni su viefunkcionlnog karaktera i omoguavaju prenos povjerenja na
osobe i stranke.
Nekompetitivni izbori po pravilu su jednostranaki nedemokratski. Oni ne osiguravaju
legitimaciju politikom sistemu i vladi. Ti izbori su karakteristika totalitarnih sistema i
oni samo slue za politiku instrumentalizaciju i mobiliziranje masa.
Semikompetitivni izbori, kao to se vidi iz samog naziva, jesu neko polovno,
kompromisno rjeenje izmeu prethodna dva tipa. Oni pokuavaju legitimirati postojei
sistem vlasti, ali ujedno i stabilizirati autoritarni politiki reim. Njima se nastoji na
unutarnjem planu stabilizirati politiko stanje i stvoriti iluziju slobodnih izbora i
demokracije.

Politiki i informativni sistem.

Naime, u posljednje dvije decenije ovog stoljea, kao na malo kojem drugom planu,
dolo je do pravog buma u razvoju svih medija, posebno elektronskih. Zadnjih decenija je
moda i najprepoznatljivija po ekspanziji satelitske i kablovske televizije, po pojavi
interneta, elektronske pote (e-mail) i po nekim monim televizijskim kompanijama iji
programi pokrivaju cijelu planetu. Dakako, iz ovog ugla ono to se naziva informativnim
sistemom ili sistemom informiranja od bitnog je znaaja za funkcioniranje politikog
sistema u cjelini. Kvalitetno, sveobuhvatno, istinito i pravovremeno informiranje
temeljna je pretpostavka savremene demokracije.
Nepotpuno, neistinito i neblagovrenemo informiranje, neobjavljivanje relevantnih
informacija i njihovo friziranje, ideoloko garniranje, glorifikacija samo jedne politike i
odreenih linosti i sl., idealan su teren za zloupotrebu vlasti i manipulisanje javnim
mnijenjem.
Bez ire elaboracije, u najkraem, moe se ustvrditi da je politiki sistem utoliko
demokratiniji ukoliko je sistem informiranja samostalniji, sama injenica da se u
mnogim sistemima sistem informiranja strogo kontrolira i da je podreen vlastima i
vladajuim strankama, jeste zbiljski pokazatelj nedemokratinosti samog politikog
sistema.
Javno mnijenje se u ''sociolokom leksikonu'' defenira kao oblik kolektivnog rasuivanja
politike javnosti u drutvenim situacijama od posebnog znaaja za razvitak drutvenih
zajednica i njihovog drutveno politikog sustava.
Politiki sistem i sistem lokalne samouprave.
Na pitanje iji je politiki sistem (koje drave) najbolji, makar upotrijebili sve poznate
kriterije, teko je dati pravi odgovor. Sva teorijska i praktina iskustva ukazuju na to da ni
jedan politiki sistem nije savren, niti to moe biti. Danas se npr. politiki sistem SAD
a glorificira kao jedan od najstabilnijih i najefikasnijih sistema na svijetu, ali su razlozi
ipak vie u tome to su SAD danas u ekonomskom, vojnom i politikom smislu nesporno
prva sila svijeta i faktiki jedina koja jo moe sebi priutiti atribut ''supersile'', negoli u
kvalitetu njenog ustava.
Kako istie J. Hrenjak, ''prema dosadanjim saznanima drutvene znanosti nisu otkrile
bolje puteve i mogunosti za afirmaciju ovjeka i humanizaciju politikog sustava od
neposrednog upravljanja u mjesnim zajednicama.

Upravo na temelju takvih saznanja i injenice da lokalna samouprava afirmira ovjeka i

humanizira politiki sistem, odnosno doprinosi funkcionalnosti globalnog sistema,
donesena je i Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, u kojoj su istaknuta slijedea
naela:

da u svim zemljama lanicama vai demokratsko naelo prava graana da

sudjeluju u voenju javnim poslovima:
da je ovo pravo najneposrednije mogue ostvariti na mjesnom nivou;
da samo mjesne vlasti, sa stvarnim odgovornostima, mogu osigurati upravu koja
e biti efikasna i bliska graanima;
da je ouvanje i jaanje mjesne samouprave, kao oblik ostvarivanja vlasti i
odluivanja od strane graana na lokalnoj razini, u razliitim evorpskim zemljama
dalo znaajan doprinos izgradnji Evrope na naelima demokracije i
decentralizacije vlasti.

Jedan od najrasprostranjenijih oblika lokalne samouprave je referendum. Referndum je

oblik direktnog odluivanja svih graana s pravom glasa. Na njemu se odluuje o vanim
dravnim i politikim pitanjima koja su esto od openacionalnog interesa. Na
referendumu se esto raspravlja o pitanjima koja su predviena ustavom, zakonima ili
posebnim odlukama legitimne vlasti, iako se on u pojedinim sistemima primjenjuje i
mimo toga. Po postupku referendum je slian izborima, samo to se ovdje ne bira, ve
odluuje.
U praksi totaliratnih sistema referendum nije uspio ako se izglasa ''Ne'' na ponueno
referendumsko pitanje. Zapravo referendum ne moe da ne uspije, izuzev ako na njega
nije izaao dovoljan broj graana.
U pojedinim sistemima pribjegavalo se refendumu i u onim situacijama koje nisu
predviene ustavom ili zakonom da bi se testirala volja naroda ili da bi se obezbijedio
dodatni legitimitet i uvrstila politika pozicija vlasti.
Iako je referendum u osnovi demokratsko sredstvo odluivanja i kako on na neposredan
nain omoguava iskazivanje slobodne narodne volje, on sam po sebi ne mora biti dokaz
zbiljske demokratinosti politikog sistema. To prije svega stoga to je ne malo sluajeva
velike manipulacije s raspisivanjem referenduma.

Odnos normativnog i stvarnog u politikom sistemu.

Kada se govori o politikim sistemima esto se politiki sistem i drava poistovjeuju. To
poistovjeivanje naroito je bilo zastupljeno u onim zemljama u kojima su politika

filozofija i vladajua ideologija uzdizale dravu na razinu stvaralakog naela, emu je

historija davala materijalnu osnovu. Za to se kao primjeri uglavnom navode Njemaka i
Francuska.
Ono to jebitno jeste da je politiki sistem svake zemlje normativno ureen ustavom, kao
najviim pravnim aktom i temeljnim zakonom iz koga proizilaze i s kojima moraju biti
usklaene norme svih drugih niih pravnih akata. Ono to je pri prouavanju politikih
sistema najznaajnije jeste da se u svim dijelovima drutvene organizacije normativno i
stvarno nikada u potpunosti ne poklapaju.
S druge strane, drava je mnogo starija i postojanija drutvena pojava i manje je podlona
promjenama od politikog sistema. Dravna struktura se radikalno mijenja tek sa
socijlanom revolucijom, a oblici politikog sistema su podloni promjenama ak i poslije
izbora i smjena partija na vlasti.
B. epi zapravo parafrazira uvenu izreku Rusoa ''da ni najjai nije uvijek dovoljno jak
da bude uvijek gospodar, ako ne zna da transformira silu u pravo i pokoravanje u dunost.
Kada se razmatraju razliiti pristupi analizi normativnog i stvarnog, valja istai da npr.
niz politikih pojava i procesa kojima se bavi politika nauka, pravno uope nije
regulisan. To su npr. politike partije, grupe za pritisak, ''lobiji'', javno mnijenje, itd.
S druge strane, dobar, u stvari vei dio politikih institucija, pojava i procesa jeste
neposredno ili posredno pravno regulisan. Zbog toga se prilikom njihovog prouavanja
mora poi od pravnih normi i njihove analize. Meutim, na tome se ne smije stati,
neophodno je ustanoviti da li se te norme primjenjuju u praksi i kako se primjenjuju.
Kada se promilja odnos izmeu normativnog i stvarnog, paradoks je da je ta diskrepanca
nerijetko najvea upravo u onim sistemima gdje su ova prava ustavom garantirana i
iroko razraena. U tom smislu, najee se upotrebljavao primjer tzv. staljinskog ustava
donesenog u SSSR u 1936.
Upravo potreba birokracije odrava sve vei raskorak izmeu teorije i prakse, izmeu
normativnog i stvarnog, izmeu formalne strukture i organizacije politike vlasti i realnih
oblika i procesa u kojima ona djeluje.

VELIKA BRITANIJA
Politiki sistem V.B. je jedan od najstarijih politikih sistema, koji je prenesen u mnoge
druge dijelove svijeta.
Ono to je posebno znaajno u V.B. su tradicionalni obiaji koji su i dan danas u opticaju
u politikom ivotu.

Ujedinjeno Kraljevstvo V.B. ine Engleska, kotska, Wels, Sjeverna Irska.

Parlament vodi porijeklo od Velikog savjeta koji je u 12. st. sazivao monarh. Tada je
parlament bio jednodoman i sastojao se iz 3 stalea: plemstvo, svetenstvo, graanstvo.
Parlament postaje dvodomni do kraja 16. st., kada se svetenstvo izdvaja u Gornji dom, a
predstavnici grofovija i graanstva u Dom komuna ili Donji dom. U 19. st. V.B. je ve
izgradila najvee kolonijalno carstvo.
U Britaniji nikada nije bilo trajnijih politikih revolucija za uvoenje nekog novog
politikog sistema. Kromwel je pokuao da uvede jedan takav sistem, a reultat je bio da
mu je odsjeena glava, a sve institucije koje je on uveo su prekonone, bile oiene i
uguene.
V.B. nema pisani ustav
Ustav V.B. je ono to sudovi V.B. presude da treba da bude, tumaei obiajno pravo i
zakone koje je izglasao parlament. Tako se u svakom trenutku, bilo da se da novo
tumaenje sudova, bilo da se donese novi Acrt of Parliment, moe mijenjati ovaj
ustav.
U poetku parlament je sazivao kralj zb og svog interesa. Kada se razvio dvodomni
sistem parlament je birao svog govornika, odnosno spikera, koji je u njegovo ime
davao kralju odgovor.
Takoer, u poetku parlament nije imao zakonodavnu funkciju. Zakone je dekretima
donosio kralj, a na te njegove dekrete pristanak je davao Curia Regis Kraljev dvor ili
Malo vijee.
Glavni problem Engleske vie od dvije stotine godina bilo je rivalstvo izmeu kralja i
parlamenta.
Najbolji primjer ogranienje kraljeve vlasti i samovolje je ustajanje Bill of Rights Povelje prava - od strane engleskog parlmaenta 1688. godine.
Smatra se da je to jedan od najvanijih dokumenata u povijesti britanskog politikog
sistema. Bill of Rights je potvrdio pravo graana da podnose pitanje kralju, pravo
protestanata da sa sobom nose oruje radi vlstite odbrane, pravo lanova parlamenta na
punu slobodu ugovora i raspravljanja. Posebno je istaknuto da izbor lanova prlamenta
mora da bude slobodan i da parlament mora biti esto sazivan.

Kao to smo ve rekli V.B. nema pisani ustav, ali mnogi analitiari smatraju da je njen
usstav ustvari sve ono pisano kroz historiju to se donosilo.
U novije vrijeme vlada miljenje da engleski ustav postoji i da se sastoji od dvije vrste
izvora.
- jedni su ustavni zakoni i pravila;
- drugi su ustavne konvencije.
Razlika izmeu njih je u obaveznosti prvih i neobaveznosti drugih.

Ustavni zakoni i pravila su zakoni i pravila koja su pisani kroz historiju.

Ustavne konvencije su ustaljena pravila i samo ponaanje u praksi.
PARLAMENT se sastoji od:
1. monarh;
2. dom lordova Gornji dom;
3. dom komuna Donji dom;
4. spiker

1. MONARH
Monarh je duan da podstie, ohrabruje, opominje, te da svojim potpisom ovai zakone
izglasane u parlamentu.
Ima ukupno 16 funkcija:
- postavlja oficire Kraljevstva ratne monarice,
- postavlja oficire Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva;
- daje titule SER, itd.
Monarh je nepovrediv i nikome ne odgovara. Ali je zato odgovorna vlada koja zemljom
upravlja u njegovo ime: Vlada njegovog velianstva.
Kralj kao osoba ima mali utjecaj. Ali jo i danas se mnogi poslovi vode i mnogi ugovori
zakljuuju u ime kralja, koji ne znai kraljevu linost, nego jednu politiku instituciju u
koju su ukljueni i Privy Concil i sam Kabinet.
Ta institucija, odnosno skup tih institucija se nazivaju zajednikim imenom Kruna. U
najznaajnije nadlenosti Krune spada: sazivanje, odlaganje i rasputanje parlamenta,
darivanje plemikih titula, imenovanja ministara i sudaca, objava rata i zakljuenje mira,
dranje mornarice, pomilovanje osuenih, te rekvizija brodova u izvanrednom stanju.
Zakonodavnu funkciju vri kralj u parlamentu, to znai da tu kralj djeluje zajedno sa
oba doma parlamenta.
Kruna imenuje sve suce, ali ih ona ne moe smijeniti niti premjestiti osim na zahtjev oba
doma parlamenta.
Kraljica prilikom otvaranja parlamenta ita prijestolnu besjedu, koju sastavlja prvi
ministar. Sve mjere koje donosi vlada donose se u kraljiino ime, ona sve zna o njima,
ali nema utjecaja na njih.
U itavom sistemu Krune vladaju dva naela:
1. kraljica ne moe vrtiti nijedan javni akt od bilo kakvog pravnog znaaja, osim na
temelju savjeta njenih ministara, koji sve te akte propisuju;
2. za sve takve akte ministri su odgovorni parlamentu.
U sluaju ustavne krize, kraljica na svoju inicijativu moe sazvati konferneciju prvaka
politikih stranaka. Ukoliko neki prvi ministar da ostavku ili umre, nakon parlamentarnih

izbora kraljica odreuje lana parlamenta koji e formirati vladu tj. Kabinet. Ona je
duna da taj zadatak povjeri prvaku stranke koja ima veinu u parlamentu.
Najvanije institucije kroz koje Kruna vri svoju formalnu vlast su:
1. kabinet,
2. ministri i njima podloni funkcioneri koji zajedno vre izvrnu vlast,
3. stalna inovnika komisija,
4. privy concil.
Privy Concil se danas sastoji od 330 lanova. Neki su u njemu po poloaju, dok veina u
njega dolazi imenovanjem.
To su najvii suci zemlje, ambasadori u drugim zemljama, spiker tj. predsjednik Donjeg
doma, a mali broj lanova bira se na temelju zasluga izmeu najistaknutijih knjievnika,
umjetnika i uenjaka koji taj poloaj dobivaju kao znak poasti.
lanovi Kabineta takoer obavezno ulaze u Privy Concil. Svi lanovi Privy Concil se
biraju doivotno.
Privy Concil se nikada ne sastaje u cjelini, osim prilikom nekih izuzetno sveanih
dogaaja. Odravaju se redovita zasjedanja tog vijea od etiri ili pet lanova, gdje trojica
ine kvorum. U posebnim sluajevima Privy Concil zasjeda pod predsjednitvom kralja,
pa se onda naziva the king in concil. On godinje izdaje veliki broj uredaba i
administrativnih pravilnika pod nazivom Orders in concil.

2. DOM LORDOVA GORNJI DOM

Dom lordova ima aristokratsko porijeklo i broji oko 1000 lanova. Smatra se da su
dovoljna i tri lana, pa da se on sastane i raspravlja o odreenim pitanjima.
Dom lordova ima vie kategorija:
1. To su Prinevi kraljevske krvi, sve to je iz kraljevske loze automatski ulazi u
Dom lordova;
2. Tu je zastupljeno kotko plemstvo
3. Tu je zastupljeno velko premstvo
4. Tu su predstavnici Anglikanske crkve biskupi i arhibiskupi

5. To su tzv. Lowlords predstavnici zakona (sudije)

6. 1958. godine donesen je zakon kojim kraljica moe imenovati lordove s pravom
doivotnog djelovanja.
Sjednicama ovog doma prisustvuje oko 200 lanova, a ponekad i znatno manje.
Mnogi smatraju da ovaj dom nema smisla i da ga treba ukinuti, ali politika praksa je
pokazala da on ima svoj smisao.
Sve do 1911. godine u zakonodavnom pogledu je bio ravnopravan sa Donjim domom.
Za donoenje svakog zakona bila je potrebna odluka donesena u saglasnosti oba doma.
Meutim od 1911. godine zakonom o parlamentu ovlatenja Doma lordova su smanjena
tako to je njegov dotadanji apsolutni veto pretvoren u tzv. odloni ili supspenzivni veto.
Ako Donji dom (Dom komuna) predloi odreeni zakon, sve do 1911. godine na taj
zakon je Gornji dom (Dom lordova) mogao staviti veto i sprijeiti njegovo usvajanje, a
od 1911.godine Gonji dom ima pravo da taj zakon putem suspenzivnog veta vrati na
razmatranje, a to odlaganje moe trajati najvie jednu godinu.
Britanski teoretiari smatraju da upotreba ovog veta ima smisla, te da je dobro da se neki
zakoni odloe, da se o njima promisli, da se izdiskutiraju, da se neki bitni zakoni za V.B.
ne bi donijeli prebrzo.
Dom lordova pored ovih zakonodavnih ima i neka sudska ovlatenja, ta ovlatenja ne
vre svi njegovi lanovi ve samo Lowlords.

3. DOM KOMUNA DONJI DOM

Dom komuna je danas predstavniko tijelo izabrano putem optih izbora, koji predstavlja
volju naroda. Poetkom 19. st., poslije indudstrijske revolucije, buroazija je zapoela
borbu za reformu Donjeg doma parlamenta. Birako pravo se irilo postpenim
smanjivanjem imovinskog cenzusa, koji je nekada vaio kao uslov za ulazak u oba doma
parlamenta. Dakle, odreeni imetak si morao imati da bi uao u Dnji dom. Tek od 1928.
godine u Engleskoj opte birako pravo uivaju i ene i mukarci stariji od 21. godinu.
Istovremeno uvedeni su tzv. UNIDOMNI narodni izbori:
Cijela zemlja podijeljena je na odreen broj izbornih jedinica sa priblino istim brojem
stanovnika. U svakoj od tih jedinica birao se po jedan lan Donjeg doma parlamenta.

Izabran je onaj kandidat koji na optim izborima dobije najvei broj glasova u toj
jedinici. Donji dom je mnogo aktivniji od Gornjeg doma. Teite zakonodavne vlasti se
nalazi u Donjem domu, a i izvrna vlast odgovara iskljuivo Donjem domu.
Vladu bira Donji dom i ona mu odgovara za svoj rad. Vladu obrazuje lider pobjednike
partije koja ima veinu u Donjem domu,a on postaje prvi ministar. Mandat vlade traje pet
godina. Meutim, vlada ima pravo da ide na raspisivanje prijevremenih izbora.
Vlada predstavlja izraz volje veine u parlamentu. Parlament bira valdu da obavlja
izvrne funkcije, a sebi zadrava pravo nadzora nad njenim radom.
Nadzor parlamenta nad vladom realizira se uglavnom preko tzv. pitanja povjerenja. Donji
dom glasa o povjerenju vlade. Ako se veina izjasni u prilog vlade, ona ostaje, a u
suprotnom vlada podnosi ostavku. U sluaju da joj u Donjem domu bude izglasano
nepovjeenje, umjesto da se povue ona moe raspustiti Donji dom i sazvati opte izbore.
Ona za to bira onaj trenutak kada su njeni izgledi na izborima najvei. Donji dom se
sastoji od poslanika veine i poslanika manjine.
U V.B. opozicija Njenog velianstva je duna da napravi kabinet u sjenci. Kao to je lider
pobjednike partije prvi ministar, tako je lider manjinske partije ef kabineta u sjenci.
Vlada se sastoji od prvog ministra i tri kruga lanova:
Prvi: najui krug predstavlja Kabinet.
Svaki prvi ministar kada obrazuje vladu formira Kabinet koji se sastoji od 15-20 lanova,
osim za vrijeme rata kada broji maksimalno 5 lanova.
Drugi: iri krug sainjavaju oni ministri koji nisu lanovi Kabineta, a iz pojedinih su
resora.
Trei: ine ga tzv. mlai ministri kojih ima tri kategorije:
- dravni ministri
- podsekretari
- parlamentarni sekretari
Sve najvanije odluke vlade se donose u Kabinetu i svaka od tih odluka je obvezujua za
sve lanove, a ukoliko neko izrazi neslaganje sa nekom od tih odluka, njemu predstoji
podnoenje ostavke.
4. SPIKER
Donji dom na svom elu ima spikera tj. predsjednika, zatim zapisniara sa pomonicima i
ostale lanove.
Za imenovanje spikera potreban je (formalan) kraljev pristanak.
Spikera kandidira prvi ministar koji se o tome konsultira sa rukovodstvom svoje stranke.
Mandat spikera traje koliko i mandat parlamenta, mada on esto nadivljava vlade i
smjenu stranaka na vlasti. Kada se spiker bira, predlae se najuglednija, potena i stabilna
linost koja nije politiki eksponirana. Kada se spiker izabere on je duan da se odrekne
svih politikih aktivnosti i ne smije ispoljavati stranake simpatije i pristranosti. On ne
uzima rije u politikim debatama, on nikad ne glasa, osim ako se glasovi podijele, ali i

tada glasa tako da se sporno pitanje ponovo stavi na razmatranje. Dakle, on ne smije
glasati u prilog konane odluke.
U privatnom ivotu spiker se mora uzdrati od bilo kakve stranake aktivnosti.
On ne smije iznositi javno svoje miljenje, ne prisustvuje partijskim sastancima, ne odlazi
u politike klubove. Tradicija je da kada spiker ode u penziju, dodjeluje mu se plemika
titula. Spiker odreuje ko e dobiti rije u parlamentu, upozorava na red i ponaanje
lanova parlamenta. Spiker formulira pitanja i objavljuje rezultate glasanja. Sve njegove
odluke o proceduralnim stvarima su konane i neopozive.

LOKALNA SAMOUPRAVA
V.B. je zemlja sa visoko razvijenom lokalnom samoupravom. Postoje dva sistema vlasti.
Jedan koji sainjavaju centralni organi i drugi koji sainjavaju lokalni organi. Parlament
je taj koji utvruje funkcije i jednih i drugih. Sistem lokalne samouprave sastoji se od tri
stepena jedinica:
1. Cijela zemlja dijeli se na okruge (53 okruga). Okruga ima dvije vrste:
- metropolski okruzi
- obini okruzi
2. Obje kategorije okruga dijele se na distrikte.
Metropolski distrikti imaju vea ovlatenja od obinih.
3. Parohije.

POLITIKE PARTIJE
V.B. je zemlja sa dvopartijskim sistemom. Dvije partije se smjenjuju, konzervativna i
laburistika. Iz laburistike partije se obrazovala socijaldemokratska partija.
Obje ove partije su organizovane centralistiki. Na elu im se nalaze izvrni vrhovi,
odnosno glavni odbori. I jedni i drugi imaju svoje grupe u parlamentu koji sainjavaju
lanove tog doma. Oni su duni da glasaju shodno odluci donijetoj od strane njihove
partije.
U domovima postoji instutcija partijskih bieva. To su partijski aktivisti zadueni za
odravanje discipline meu lanovima parlamenta, koji okupljaju, obvjetavaju,
upozoravaju da prisustvuju sastancima, kontroliu kako poslanici glasaju.

U Donjem domu je jo uvijek prisutan tradicionalni nain glasanja. Iz sale za sjednice

lijevo i desno iza spikerovih lea vode dva hodnika. U jedan ulaze oni koji glasuju za, a u
drugi oni koji glasuju protiv. Bievi stoje na ulazu u hodnike da kontroliu i opominju.
KOMONVELT Britanska zajednica naroda.
Komonvelt danas ima preko 30 lanova:Australija, Indija, Kanada, Nigerija, itd.

KANADA
U sastav britanskog carstva Kanada je ula 1763. godine. Do tada ona je bila u rukama
Francuske.
Brz razvoj Kanade u 20. st. dovodi do njenog osamostaljivanja, koji je potvren
Vestministerskim statutom iz 1931. godine. Politiki sistem Kanade je formiran pod
utjecajem britanskog sistema s jedne i politikog sistema SAD-a s druge strane. Ta dva
sistema su napravili jedan spoj, tako da tu susreemo parlamentarizam iz V.B. i
federalizma iz SAD-a.
Kanada je federativna drava. Godine 1867. godine federacija u Kanadi se sastojala od
samo etiri jedinice tzv. pokrajine, a danas je to federalna drava sa deset samostalnih
drava, od Britanske Kolubije do Quebecka. U Quebecku 95% je zastupljeno francuskog
stanovnitva.
Parlamentarni sistem u Kanadi je ureen po ugledu na britanski i njega sainjavaju:
- Britanski guverner, dakle kraljica,
- Senat (Gornji dom)
- Dom Komuna (Donji dom).
Monarha predstavlja generalni guverner i imenuje se na prijedlog kanadskog prvog
ministra. Senat se sastoji od predstavnika pojedinih pokrajina, a te predstavnike
doivotno imenuje generalni guverner.
Kod kanadskog sistema broj senatora ovisi o broju stanovnika pokrajine, a kree se od 424 senatora.
Dom komuna bira se na optim izborima. Vlada odgovara iskljuivo pred Donjim
domom, a na elu vlade se nalazi prvi ministar.
Kanada ima dvopartijski sistem, liberalna i konzervativna. Stranka koja osvoji veinu ima
pravo formirati vladu. Ve mnogo godina stanovnitvo Quebeka trai referendum za
glasanje.
Zadnji referendum bio je 1997. godine koji je propao za samo 1,4%.
Kanada je lanica NATO saveza i jedna je od deset najrazvijenijih zemalja svijeta.
Kanada je zemlja velike tradicije i razvijene kulture.

AUSTRALIJA
Politiki sistem Australije je slian politikom sistemu V.B. Kao i Kanada, Australija je
postala samostalna zemlja usvajanjem Vestminsterskog statuta 1931. godine.
Australija je velika zemlja koja zajedno sa Okeanijom ini poseban kontinent. Nju je
otkrio britanski moreplovac James Cook.
Poetkom 20. st. Australija doivljava ubrzan razvoj, pa je danas prva zemlja po gradova
koji su postali industrijski trgovaki i kulturni centri: Sidnej, Melburn,..itd.
Australija je multinacionalna i multikulturna zajednica. U njoj se mijeaju razliite rase,
nacije, religije i kulture.
Najstarije stanovnitvo Australije su Aboridani koju su engleski kolonizatori istrijebili,
pa ih danas moemo nai samo u sjevernim dijelovima Australije, gdje su i uslovi ivota
najtei.
Australija je federalna drava. Glavni grad je Kambera, sa okolinom ima status tzv.
Capital Teritory.
Australsku federaciju ine: Western Australija, Northon Terithory, Quenskend, South
Ausralija, New South Wales i Victoria.
Svaku od ovih est federalnih jedinica ima status drave i u Australiji je glavna vlast u
rukama federalnih drava. Australija ima parlamentarnu vladu i kabinetski sistem.
Formalni ef drave je britanska kraljica, a nju predstavlja generalni guverner.
Ranije je guvernera imenovala Kruna na prijedlog britanske vlade. Danas to britanska
kraljica formalno ini iskljuivo na prijedlog australske vlade iz reda australskih
dravljana.
Izvrna vlast se nalazi u rukama Kabineta. Na elu Kabineta je prvi ministar, koji je
ujedno i ef vladajue stranke u parlamentu. Prvog ministra imenuje generalni guverner,
ali je to formalno, jer on imenuje onu linost koja je ef stranke koja je dobila izbore.
Kabinet je odgovoran Donjem domu parlamenta. Predstavnici Donjeg doma se biraju na
opim izborima prema izbornim okruzima, odnosno biraju birai.
Donji dom je najvaniji zakonodavni organ.
Gornji dom Senat u ovakvoj federalnoj drvi ima svojih 10 lanova. Gornji dom nema
neku znaajniju funkciju. On ne moe ni donositi ni mijenjati finansijske zakone. Jedino
moe odgoditi stupanej na snagu zakona iz nekih drugih oblasti.
Australija ima dvopartijski sistem laburistika i konzervativno-liberalna stranka.

NIZOZEMSKA HOLANDIJA
Politiki sistem Nizozemskog Kraljevstva ima dugu tradiciju. Ugovorom iz 1597. godine
sedam pokrajina Nizozemske se ujedinila u borbi protiv panjolske Krune, to je dovelo
do stvaranja nezavisne Federalne Republike Nizozemske. Ovim ugovorom je konstituiran
konfederalni savez.
Poslije poraza Napoleona 1815. godine donesen je Ustav kojim se naputa konfederalno
dravno ureenje, a uspostavlja unitarna ustavna monarhija pod Oranskom dinastijom.
Od 1815. godine pa do danas ovaj ustav je okosnica nizozemskog politikog sistema,
iako je doivljavao neke promjene mijenjao se 14 puta.
Glavne karakteristike ustava iz 1983. godine
1. Monarh i vlada
Pravo na prijestolje je nasljedno. U sluaju kraljeve smrti, pravo na prijestolje prelazi na
kraljeve zakonite potomke prema starosti. Kralj je nepovrediv, za njegove postupke
odgovaraju ministri pred parlamentom.
Kralj imenuje mandatara, a na prijedlog mandatara i ministra i ostale lanove vlade.
Vladu ine kralj i ministri. Ministri, a ne kralj odgovorni su za vladine postupke. Ministri
zajedno ine Vijee ministara, a prvi ministar je predsjednik Vijea ministara.
2. Savjetodavna i nadzorna tijela
Kralj imenuje lanove Dravnog vijea, kao najvie savjetodavno tijelo u zemlji.
Dravno vijee prethodno daje miljenje o svakom prijedlogu zakona.
Sljedee znaajno tijelo je Glavno financijsko vijee, obavlja kontrolu nad svim dravnim
financijama. Njegovi lanovi su istaknuti strunjaci i imenuju se doivotno.
Godine 1982.je uvden narodni pravobranilac ombudsmen.
3. Parlament
Nizozemski parlament se sastoji iz dva doma Donji i Gornji dom.
Parlament je zadrao tradicionalni naziv Opi stalei.
Opi stale predstavljaju sve graane Nizozemske. Opi stalei se sastoje od Drugog
doma i Prvog doma.
Na zajednikoj sjednici se oba doma uzimaju kao jedno tijelo.
Mandat oba doma traje 4 godine.
lanove drugog doma biraju neposredni nizozemski dravljani stariji od 18. godina.
lanove prvog doma biraju lanovi pokrajinskih vijea.
lan Opih stalea ne moe biti ministar, dravni tajnik, lan Vrhovnog suda, lan
Dravnog vijea, javni pravobranilac.
4. Zakonodavstvo i uprava

Zakone Donose zajedno Vlada i Opi stalei. Prijedloge zakona podnosi kralj. Prijedlog
postaje zakonom kada ga usvoji Opi stale i odobri kralj.
Zakonodavnu vlast vre Opi stalei, a kralj formalno potvruje ono to oni izgalsaju.

5. Pokrajine i lokalna samouprava

Na elu pokrajina i jedinica lokalne samouprave nalazi se pokrajinsko, odnosno lokalno
vijee. Upravu pokrajine ini pokrajinska uprava i kraljevski povjerenik, a upravu
jedinice lokalne samouprave lokalno poglavarstvo i naelnik.
Ona ima razvijenu lokalnu samoupravu i nju ine 12 pokrajina i 647 jedinica lokalne
samouprave.
6. Promjena ustava
Parlament odluuje ho li se pristupiti promjeni ustava. Nakon objavljivanja prijedloga o
promjeni rasputaju se oba doma Opih stalea, a novoizabrani domovi razmatraju
prijedlog i usvajaju ga veinom.
Promjene ustava koje su usvojili Opi stalei i odobrio kralj, stupaju na snagu odmah po
objavljivanju.

NJEMAKA
Historija ujedinjene Njemake stara je 128 godina. Ona je postala moderna i jaka drava
ujedinjenjem iz 1871. godine.
Njemaka je u periodu od 1914. 1945. godine izazvala i otpoela oba svjetska rata i iz
njih izala kao poraena sila.
Danas je Njemaka ponovo ujedinjena, visokorazvijena, snana, moderna i demokratksi
ureena drava.
Odlukom Bekog kongresa 1815. godine uspostavljena je Njemaka Konfederacija od 38
drava. Meu njima nije bila neka vea povezanost. Na elu te Konfederacije je stajala
Austrija, ali se nametala i Pruska.
Njemako carstvo pod Viljemom I organizirano je na federalnom principu.
Glavni organi tog sistema su bili:
Car, Kancelar, Bundesrat i Rajhstag.
Izvrna vlast u Njemakom carstvu bila je podijeljena izmeu Kajzera (cara) i Kancelara.
Kajzer nije imao krunu. On je bio apsolutni vladar Pruske.
Kancelar nije bio odgovoran parlamentu i zato ga parlament nije mogao ni smijeniti.
On je bio odgovoran jedino caru. Tek 1918. godine, promjenom ustava, Kancelar je
odgovoran i parlamentu.
Rajhstag kao donji dom je bio biran na temelju direktnog, opeg i tajnog glasanja.
Njegova vlast je bila prilino mala i on nije uspio da postane pravi zakonodavni organ.
Bundesrat kao gornji dom, je ima oveu ulogu. Njega su sainjavali predstavnici
federalnih drava. Bundesrat je imao nadlenosti u donoenju zakona, davanja pristanka
na dojavu rata, ratifikacije meunarodnih ugovora itd.
U svemu tome je Pruska vrila glavnu kontrolu. Vladajue snage Njemake su proglasile
buroasku republiku. Poslije kapitulacije Njemake u januaru 1919. godine je bila
izabrana Ustavotvorna skuptina nove Njemake, a u februaru 1919. godine ona se
sastala u gradu Vajmaru. Po tome se i novi njemaki ustav zove Vajmarski ustav.
Novim ustavom Njemaka je organizirana na federalnoj osnovi sa 17 drava.
Zakonodavna vlast je ureena putem dva doma parlamenta: Rajhstag (Donji dom) i
Rajhsrat (Gornji dom).
Rajhsrat gornji dom je imao vlast jedino da stavi veto na izvrenje zakona koji donosi
Rajhstag.
Rajhstag donji dom ima zakonodavna ovlatenja.
Predsjednik Republike po ovom ustavu je ef drave, a kancelar ef vlade. Predsjednik
republike je imao ovlatenja da raspusti i Rajhstag i vladu.

NACIONAL-SOCIJALIZAM ili FAIZAM U NJEMAKOJ

Nacistika partija Njemake je osnovana 1919. godine. Nacisti pod vodstvom Hitlera
1923. godine pokuavaju izvesti dravni udar. Taj pokuaj je propao, a Hitler je osuena
na 5 godina zatvora.
Program nacistike stranke je bio za ujedinjenje svih Njemaca u Evropi i stvaranja
Velike Njemake.
Sve osobe koje nisu bile arijevske rase, u prvom redu Jevreji, trebale su biti iskljuene
iz dravljanstva Njemake, a oni koji su se uselili nakon poetka I svjetskog rata trebali
su biti protjerani.
Velika ekonomska kriza je doprinijela pobjedi nacista

POLITIKI SISTEM SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE

Porazom nacistike Njemake u II svjetskom ratu dolo je do velike praznine u
politikom ivotu Njemake.
Na osnovu odluka konferencija u Jalti i Potsdamu, itava teritorija Njemake je
podijeljena u etiri okupacione zone, sa Berlinom koji je takoer podijeljen na etiri
zone. Od 1945.-1949. u Njemakoj nije postojala nikakva vlada.
Zemljom su upravljale okupacione vlasti, svaka u svojoj zoni.
Godine 1949. proglaena je Savezna Republika Njemka. 23. maja 1949. donesen je
Osnovni zakon, odnosno Ustav SR Njemake.
Kasnije je na prostoru Sovjetske okupacione zone formirana Njemaka Demokratska
Republika. Berlin e biti podijeljen na dva dijela Istoni i Zapadni.
USTAV SR NJEMAKE IZ 1949. GODINE
Po ovom ustavu izvrna vlast je podijeljena izmeu predsjednika Republike i kancelara
(predsjednik vlade).
Zakonodavna vlast se nalazi u rukama donjeg doma (Bundestag) i gornjeg doma
(Bundesrat). Sudska vlast je odvojena od zakonodavne i izvrne. U Njemakoj je po prvi
put ustanovljen federalni ustavni sud koji moe ponititi zakonodavne i upravne akte koji
su u suprotnosti sa ustavom, rjeava sukobe izmeu federalnih jedinica i savezne vlasti, te
izmeu dvije federalne jedinice.
Federalne jedinice
Savezna vlast ima nadlenost u vanjskim poslovima, pitanjima dravljanstva, novca,
eljeznica, pota i telekomunikacija i autorskog prava.
Federalne jedinice imaju nadlenost u prosvjeti i kulturi.

Centralna vlast u federalnim jedinicama moe sprovesti svoju volju i natjerati ih na

dunosti koje su propisane Ustavom.

Izvrna vlast
Izvrnu vlast dijele predsjednik Republike i kancelar sa valdom.
Predsjednik Republike se bira na pet godina i ista linost moe biti izabrana samo jo
jedanput. Nakon izbora on mora napustiti ove javne funkcije, ne smije biti lan
parlamenta niti vriti funkciju u nekoj organizaciji. On ne moe raspustiti ni Parlament ni
Vladu.
U njemakom sistemu ne postoji potpredsjedniki republike. Ukoliko se mjesto
predsjednika uprazni, njegovu funkciju do isteka mandata vri predsjednik gornjeg doma
parlamenta Bundesrata.
Kancelara imenuje predsjednik, ali to imenovanje treba da potvrdi Bundestag veinom
glasova.
Kancelar imenuje ostale ministre lanove vlade.
Po Ustavu kancelar, a ne valda je odgovoran pred Bundestagom. lanovi vlade mogu biti
ujedno i lanovi Bundestaga.
Bundestag moe ustanoviti ad hoc istrani komitet sa zadatkom da ispita neke
nepravilnosti u administraciji ili neke poteze vladine politike.
Vaan organ izvrne vlasti je Federalna kancelarija, organ koji slui kancelaru. Na elu
Kancelarije nalazi se podsekratar kojeg imenuje kancelar.

Parlament
Njemaka ima parlament od dva doma (Bundestag i Bundesrat).
lanovi Bundestaga se biraju na 4 godine putem opeg, direktnog, slobodnog i tajnog
glasanja.
lanove Bundesrata imenuje vlada pojedinih federalnih jedinica, na prijedlog njihovih
parlamenata. Bundesrat nema odreen mandat.
Vlade federalnih jedinica mogu kad god ele smijeniti svog predstavnika u Bundesratu i
postaviti drugog.
Osnovna jedinica u Bundestagu je partijska grupa, koju ine svi poslanici koji pripadaju
jednoj partiji. Predsjednik Bundestaga se bira tajnim glasanjem i njegov mandat traje
najvie 4 godine.
Na poloaj predsjednika dolazi pripadnik one stranke koja ima veinu u tom domu
parlamenta i koja obrazuje vladu.
Predsjednik Bundesrata se bira svake godine. Bundesrat ima svoje stalne odbore (13).

Novo ujedinjenje Njemake

Njemaka se ponovo ujedinila 3. oktobra 1990. godine.
etiri su ugovora vodila do ujedinjenja:
1. Dravni ugovor
2. Izborni ugovor
3. Ugovor o ujedinjenju (Berlin se proglaava gl. gradom)
4. Ugovor 2+4.
Ovako ujedinjena Njemaka postaje velika sila koja u meunarodnim odnosima igra
znaajnu ulogu.

SAD
Kada se govori o elementima predsjednikog sistema, najbolji primjer je predsjedniki
sistem SAD-a.
Vlast je podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i sudsku.
Izvrna vlast je urukama predsjednika, zakonodavna u Kongresu, a sudska u Vrhovnom
sudu SAD-a.
SAD su prva federacija instalirana u svijetu, i one su jedne od vojno, politiki i
ekonomsko najmonija zemlja svijeta. Politiki sistem SAD-a je kopiran u mnogim
drugim dijelovima svijeta.
SAD-e su nastale na tlu Sjeverne Amerike, kao englesko kolonijalno podruje.
Prvi doseljenici su bili Holanani.
V.B. u SAD-u namee svoju kulturu, jezik, obiaje, tako je i dan danas u SAD-u engleski
slubeni jezik.
Nezadovoljni ogranienjima koje je uvela Britanija u trgovini, britanske kolonije su se
udruile 1775. godine i zapoele borbu za osloboenje. Svoju nezavisnost su proglasili 4.
jula 1776. godine. To je nacionalni praznik Amerike. Godine 1787. donesen je Ustav
SAD-a, koji je i danas na snazi. To je jedan od najstarijih sutava na svijetu. Sastoji se od 7
lanova i 26 amandmana. U Filadelfiji 1787. godine je sazvana konferencija. Na toj
konferenciji je usvojen Ustav SAD-a, u komeje bila podijeljena vlast na zakonodavnu,
izvrnu i sudsku.
Ustav SAD-a i politiki sistem te zemlje se zasniva na sljedeim naelima:
1. Narodna suverenost i ograniena vlast
Ova teorija polazi od toga da vlast mora biti zasnovana od naroda i da je ona podlona
volji naroda. Glavna posljedica ove teorije o narodnoj suverenosti jeste naelo
ogranienja vlasti drave jedino na onu nadlenost koju joj dodijeli narod.

Federalizam je drugo temeljno naelo, koje je izraslo iz konfederacije i potreba da se

narodi i drava sjedine u vru zajednicu.
2. Vlada sa specivinom nadlenou. Vlast koja nije povjerena SADu u Ustavu, nije
zabranjena dravama, ve je rezervirana za drave ili narode.
3. Vrhovna vlast savezne vlade
Drave ne mogu sprijeiti saveznu vlast da vri svoja prava, ne mogu oporezivati svoje
organe, niti se njihovi funkcioneri mogu mijeati u njenu nadlenost. Vrhovni sud SAD-a
donosi konane odluke u svim sporovima izmeu drava.
4. Podjela vlasti
Vlast podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i sudsku da bi se uspostavila ravnotea izmeu
pojedinih grana vlasti i time sprijeila tiranija.
5. Prvenstvo sudske vlasti
Sudska vlast moe ukinuti svaki akt zakonodavne i izvrne vlasti. Ustav danas ima 26
amandmana. Za promjenu ustava putem amandmana postoje dva puta:
- putem konvencije koju saziva Kongres na zahtjev 2/3 drava ili
- usvajanjem od strane dvotreinske veine u oba doma Kongresa.
Prvih 10 amandmana oznaavaju ameriku Povelju sloboda i prava (1791. godine).
SAD-e ima dvopartijski sistem demokratska i republikanska koji je doveo do
promjena u sistemu ustava.
Predsjednik je postao vodea linost Partije koju predstavlja i koja ga kandidira. Partijski
sistem je kasnije doveo do ukidanja izbora predsjednika putem sistemaelektora i usvojen
je novi ustavni amandman koji predvia neposredne izbore.
Politiki sistem SAD-a je izazvao dvije velike krize:
1. Prva kriza je vezana za graanski rat izmeu sjevera i juga koji je trajao 4 godine.
2. Druga velika kriza je ekonomska kriza.
6. Uslovi pod kojima se razvijao ovaj sistem
Kontinent SAD-a je bogat prirodnim resursima, imaju plodnu zemlju i ravnicu. Godine
1867. Amerikanci od Ruskog cara kupuju Aljasku.
Na tlu SAD-a se nalaze ogromne koline nafte, ali oni svoju naftu nediraju, jer je
ispaltnije kupovati.
Dugo je u SAD-u vladao tzv. IZOLACIONIZAM.
Podjela politike vlasti je predstavljena izuzetno jakom dravnom vlau, monarhovom.
Dravna vlast je decentralizovana.
Deklaracija nezavisnosti od 1776. godine isticala je da su svi ljudi stvoreni jednaki.

Birako pravo u SAD-u je dugo vremena bilo ograniavano, jer su u mnogim dravama
bili razliiti cenzusi. U nekim dravama morao se imati odreeni imetak da bi se moglo
glasati, dok je u drugim bio rasni cenzus, pa tako crnci nisu mogli glasati.
Dravni organi su izborni, kako u savezu koji se zove UNITED STATES, tako i u
federalnim jedinicama.
Danas Amerika ima 50 federalnih jedinica koje se zovu STATES (drave).
7. Vrhovni sud SAD-a
U sluaju da doe do sukoba izmeu sudova i zakona,tad se pojavljuje Vrhovni sud. Ako
neki zakon nije u skladu s ustavom, onako kako je to Vrhovni sud protumaio, takav
zakon se ne moe primjenjivati i obratno.

Ovlatenja predjsednika SAD-a

Predsjednik SAD-a je ef drave, ef izvrne vlasti, komandant dravnih snaga, te
rukovodilac spoljne politike SAD-a.
Predsjednik se bira na etiri godine, sa mogunou obnove jo jednog mandata.
Po Ustavu predsjednik mora biti star najmanje 35 godina, da je od roenja dravljanin
SAD-a i da je tamo proveo najmanje 14 godina, ne smije biti sudski gonjen.
U nacionalnom, rasnom, vjeroskom i polnom smislu nema ogranienja.
Potpredsjednik mora imati iste kvalifikacije kao i predsjednik, jer ga on nasljeuje u
sluaju njegove smrti.
Najvanija funkcija potpredsjednika je da predsjedava Senatom Gornjim domom
Kongresa. Ukoliko i predsjednik i potrpedsjednik umru, na taj poloaj dolazi Speeker
predsjednik predstavnkog doma Kongresa, a iza njega predsjednik Senata. Nakon te
osobe dolaze lanovi Kabineta po redoslijedu koji je utvrdio Kongres.
Po prvobitnom tekstu Ustava predsjednik je biran od strane male grupe elektora.
Svaka savezna drava imala je toliko elektora koliko je imala senatora i lanova
Predstavnikog doma Kongresa. Svi elektori su se skupljali na odreenom mjestu i svako
je imao pravo da glasa za dvije osobe. Osoba koja dobije najvie glasova postaje
predsjednik.
Vremenom, taj sistem je poeo mijenjati. Od 1831. godine sa pojavom politikih partija
svaka partija na svojoj konvenciji bira svog kandidata za predsjednika.
Na tim konvencijama izrauje se politika platforma.
Predsjednik sudije imenuje doivotno, a ostale funkcionere koje on postavi uz pristanak
Senata moe i smijeniti. On sprovodi zakone koje donosi Kongres.
U domenu vanjskih poslova, predsjednik je najvaniji organ, putem koga se obavljaju svi
poslovi sa stranim dravama. On prima strane diplomatske predstavnike, imenuje
diplomatske predstavnike SAD-a u drugim zemljama i sklapa meunarodne ugovore.

Predsjednik u vrenju svojih funkcija ne mora da polae raun Kongresu. On ima pravo
da stavi veto i da odbaci bilo koji zakon koji donosi Kongres, ali ukoliko oba doma
Kongresa usvoje taj zakon 2/3 veinom, veto postaje nitavan i zakon stupa na snagu.
Predsjednik lino bira glavne ministre. Njegov izborni tab postaje nosilac glavnih
resornih funkcija, a to je ono to se u Evropi kae vlada.
On rekonstruira cijeli STATE DEPARTMENT.
Uz saglasnost Senata imenuje svoje savjetnike, efove pojedinih resora itd. Oni nikad ne
zasjedaju bez predsjednika.
IZVRNA KANCELARIJA kontrolie i usmjerava rad svih organa predsjednika.
U sastav Izvrne kancelarije ulazi tzv. Bijela kua.
Tu su jo dva znaajna tijela, a to su:
- BIRO za upravljanje i budet
- SAVJET nacionalne sigurnosti.
Predsjednik ima samo pravnu odgovornost tj. ako uini neko krivino djelo.
Po Ustavu predsjednik i drugi funkcioneri mogu biti smijenjeni u sluaju izdaje, primanja
mita i drugih tekih krivinih djela. Optuuje ih Predstavniki dom Donji dom
Kongresa, a sudi im Senat.
To krivino gonjenje predsjednika se zove IMPEACAMENT.
Kongres
Kongres je glavni zakonodavni organ. Sastoji se od dva doma:
- Predstavniki dom Donji dom
- Senat Gronji dom.
Predstavniki dom ima 436 lanova, te jednog predstavnika Portorika, koji smije
uestvovati u diskusijama, ali nema pravo glasa.
Svakoj dravi je zagarantovano najmanje jedno mjestu Predstavnikom domu.
lanovi Predstavnikog doma moraju biti stari najanje 25 godina, moraju stanovati u
dravi u kojoj se kandidiraju i moraju biti najmanje 7 godina dravljani SAD-a.
lanovi Predstavnikog doma se biraju na 2 godine .
Senat se sastoji od 100 lanova, po dva iz svake drave.
Senator mora biti star najmanje 30 godina, mora biti nastanjen u dravi u kojoj se bira i
dravljanin SAD-a najmanje 9 godina. Senatora biraju svi birai neposrednim glasanjem.
Njegov mandat traje 6 godina.
Na elu Predstavnikog doma nalazi se Spiker, koji je voa stranke koja ima veinu u
tom domu.
Predstavniki dom ima 26 stalnih zakonodavnih odbora, a Senat 16.
Uloga tih odbora je veoma vana. Kad neki odbor dobije neki zakonski prijedlog na
razmatranje, on ga uputi svom pododboru. Nakon izvjetaja pododbora u odboru se

odluuje hoe li se na njega predloiti dopune i proslijediti ga natrag odgovarajuem

domu Kongresa ili e ga jednostavno staviti ad acta.
U spoljnoj plitici Senat ima vea ovlatenja od Predstavnikog doma, dok Predstavniki
dom ima vea ovlatenja u kreiranju zakona.
Sudski sistem
Sudska vlast je povjerena Vrhovnom sudu SAD-a te niim sudovima koje ustanovi
Kongres. U amerikom federalizmu postoje dva potpuno odvojena sistema sudova.
Najvii sud je Vrhovni sud SAD, koji sesastoji od 1 predsjednika i 8 sudaca koje sve
imenuje predsjednik SAD-a, a potvruje Senat.
Vrhovni sud daje tumaenje stava, svih federalnih zakona i glavna je instanca u
sporovima izmeu drava.
Nia instanca federalnog sudskog sistema su tzv. Circuit Courts of Appeals, kojih ima 11.
Oni su nadleni za razmatranje i osiguranje izvrenja odluka federalnih organa. Najnie
instance su Federalni okruni sudovi, kojih ima 86. Oni su nadleni u krivinim i
graanskim predmetima.
Veina drava ima tri sudske instance:
- mirovni suci,
- sudovi ope nadlenisti
- apelacioni sudovi.
MIROVNI SUCI su najnia sudska instanca. Oni presuuju kao pojedinci ili kao
rpedsjednici sudskih vijea. Oni imaju ogranienu nadlenost za prekraje i manje
krivine i graanske parnice.
SUDOVI OPE NADLENOSTI su nadleni u graanskim i krivinim predmetima.
APELACIONI SUDOVI su nadleni u albenom postupku na presude niih sudova.
Imenovanje sudaca dravnih sudova zavisi od ustava te drave.
Postoje tri sistema:
- po prvom, suci se biraju putem opih izbora
- po drugom, suce biraju zakonodavni organi drava
- po treem, imenuje ih guverner drave, a potvruje Gornji dom.
Lokalna uprava u SAD-e
Ona ima svoje tradicionalne institucije.
Prvo tijelo su GRADSKI ZBOROVI, gdje su se okupljali punoljetni graani i rjeavali
pitanja od lokalnog znaaja.
Danas svaka amerika federalna jedinica ima razvijen sistem lokalne samouprave.
Lokalna samouprava je dvostepena.
Osnovna jedinica je OPTINA, ajedinica drugog stepena je OKRUG.
Razlikuje se seoska i gradska lokalna samouprava.
Lokalna samouprava u SAD-a ima niz znaajnih funkcija:
- javno zdravstvo,

prosvjeta
socijalna sluba
izgradnja stanova i socijalnih naselja
zbrinjavanje starijih, retardiranih itd.

HRVATSKA
Nakon raspada SFRJ Hrvatska je postala nezavisna, suverena i meunarodno priznata
drava.
Kao takvu priznaju je i lanice EU, SAD i niz drugih zemalja, te ona postaje i lanica
UN-a.
Dananjem Ustavu nezavisne R. Hrvatske prethdoili su politiki dogaaji, ratno stanje,
agresija na tu Republiku i okupacija njene teritorije.
HDZ na elu sa Franjom Tumanom je od poetka bila za nezavisnost Hrvatske. Ova
stranka je pobijedila na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj.
Ustav Republike Hrvatske
Ustav R Hrvatske proglaen je i stupio je snagu odlukom hrvatskog Sabora od
21.12.1991.godine.
Donoenjem Ustava, hrvatski narod je konano izborio svoju dravu i ostvario svoje
tenje. Hrvatski ustav je raen po uzoru na razvijene zapadne demokracije.
Po Ustavu R Hrvatka je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava. Ona je
suverena, samostalna i meunarodno priznata nacionalna drava hrvatskog naroda.
Ustavom se garantiraju i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i graanina.
Njima su oblikovane glavne institucije politikog sistema: Predsjednik, Sabor, Vlada i
Vrhovni sud.
Predsjednik Republike
Predsjednik R Hrvatske ima iroke ovlasti.
Iako se politiki sistem Hrvatske definira kao polupredsjedniki, sudei po ovlastima
predsjednika, to zadobija karakteristike predsjednikog sistema. Predsjednik Republike je
vrhovni dravni poglavar. On zastupa dravu u zemlji i inostranstvu. On imenuje i
razrjeava ambasadore, poziva i opoziva diplomatske predstavnike itd.
Predsjednik je neodgovoran prema Saboru. On raspisuje izbore za oba doma Sabora. Na
prijedlog vlade i uz potpis njenog predsjednika, a nakon savjetovanja s predsjednikom
Sabora, on moe raspustiti Zastupniki dom, ako je taj dom izglasao nepovjerenje vladi
ili ako u roku od mjesec dana od dana predlaganja nije usvojio budet.
On postavlja predsjednika vlade, a na njegov prijedlog imenuje i razrjeava
potpredsjednike i ministre u vladi.
Vlada je odgovorna predsjedniku i ona samostalno moe rjeavati samo ona pitanja koje
joj je Ustav dao u nadlenost.
On je vrhovni komandant oruanih snaga. Po Ustavu predsjednik objavljuje rat i
zakljuuje mir, te poduzima vanredne mjere u sluaju ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti.

Sabor Republike Hrvatske

Sabor je dvodomno zakonodavno tijelo. On je sastavljen od Zastupnikog doma i
upanijskog doma.
Predsjednik prema Saboru jedino ima obavezu da jednom godinje da izvjee o stanju
nacije i drave.
Obaveza predsjednika vlade je da vladu predstavi Saboru i zatrai glasanje o povjerenju
vladi.
Zastupniki dom
On je zakonodavno tijelo Sabora. Donosi zakone, dravni budet, odluuje o donoenju i
promjeni ustava, o ratu i miru itd. Zastupniki dom broji najmanje 10, a najvie 100
zastupnika. Mandat zastupnika traje etiri godine.
upanijski dom
On se sastoji od po tri zastupnika iz svake upanije. upanijski dom raspravlja i predlae
zakone i obavlja druge poslove odreene ustavom.
Vlada
Vlada obavlja dio izvrne vlasti koji ustavom nije povjeren predsjedniku Republike.
Njena odgovornost je dvostruka, jednim dijelom prema predsjedniku, a drugim prema
Saboru.
Sudska vlast
Sudska vlast se temelji na naelu neovisnih sudova.
a) Ustavni sud
Odluuje o saglasnosti zakona s Ustavom, titi slobode i prava ovjeka i graanina,
rjeava sukobe izmeu zakonodavne i izvrne vlasti, itd.
b) Vrhovni sud
To je najvii sud sa osnovnim zadatakom da osigurava primjenu zakona i punu
ravnopravnost graana.
Kako se vidi, politiki sistem R Hrvatske zasnovan je na naelu podjele vlasti na
zakonodavnu, izvrnu i sudsku, te na uzajamnoj kontroli i odgovornosti jednih institucija
prema drugima.
Da bi se promijenio Ustav, potrebna je 2/3 veina u Zastupnikom domu Sabora.
RUSIJA
1. Historijski prikaz do Oktobarske revolucije 1917. godine

Ruska historija do 1917. godine se dijeli na 4 perioda:

- Prvi period je Kijevske Rusije do mongolskog osnivanja.
- Drugi period je bio period vladavine mongolskih i tatarskih vladara
- Trei period predstavlja stvaranje ruske drave u vrijeme Ivana Groznog
- etvrti i zadnji period je vladavina dinastije Romanovih.
Karakteristika svih ovih perioda je teritorijalno irenje Rusije.
Najtee pitanje Rusije kroz itavu njenu historiju bilo je pitanje kmetstva. Ono je bilo
uzrok ekonomske zaostalosti, siromatva, nepismenosti.

2. Rusija poetkom XX stoljea

U 1900. godine Rusija je bila meu svim velikim silama jedina apsolutistika monarhija,
gdje vlast cara nije bila ograniena nikakvim ustavom i nikakvim predstavnikim
organom. U to doba najjai pokret je bio pokret Narodnjaka. Ruska socijaldemokratska
stranka se 1903. godine podijelila na boljevike i menjevike (veinu i manjinu).
Ruski narod nezadovoljan stanjem u dravi organizirao je narodni pokret. Tako imamo
primjer narodnjaka, kaluer Gapon koji je doveo nekoliko stotina radnika predZimski
dvorac u Petrogradu 9. januara 1905. godine. Radnici su nosili sliku cara, pjevali
patriotske i religiozne pjesme u namjeri da caru izloe svoje pritube i zamole ga za
intevenciju. Meutim, policija je pucala u te radnike i mnoge je pobila (krvava nedjelja).
Car Nikola II je proglasio ustavnu monarhiju, sa parlamentom nazvanim Duma. Vlada je
trebala biti odgovorna Dumi. Zagarantirana su ljudska prava.

3. Oktobarska revolucija i sovjetska vlast

Oktobarska revolucija ili Listopadska revolucija je revolucija u Rusiji koja je dovela do
raspada ruskog carstva i stvaranja Saveza Socijalistikih Sovjetskih Republika SSSR-a.
Feudalni sistem u Rusiji je doveo do revolucionarnih organizacija.
U to vrijeme svi slojevi drutva su bili spremni za promjene. Najradikalniji su bili
Boljevici koji su takvo stanje eljeli iskoristiti za dolazak na vlast.
8. marta 1917. godine nemiri se pretvaraju u pobunu. Poelo je ruenje carskog
apsolutizma i polufeudalnog sistema u Rusiji. Car rasputa Dumu.
Revoulcionari zauzimaju Admiralitet, Zimski dvorac (Ermitra), Petrovpavlovsku
tvravu.
Izvrni odbor proglasio se privremenom vladom, a istovremeno se fomrirao Petrogradski
sovjet, pa je u Rusiji poelo razdoblje dvovlaa.

14. marta Privremena vlada dobija podrku u odnosu na Sovjet. Vladavinu je car povjerio
bratu Mihajlu, ali je on abdicirao, to su uinili i ostali lanovi carske obitelji. Tako je
poslije 4 stoljea zavreno carsko razdoblje u povijesti Rusije. Privremena vlada je imala
vlast, ali je takvo stanje sve vie ilo na ruku boljevicima.
Privremena vlada nije uspjela rijeiti ekonomsku krizu u Rusiji.
17. jula u Petrogradu je nakon pogubljenja carske obitelji na ulicama bilo nekoliko stotina
hiljada ljudi.
Nemirima se pridruuju i boljevici. Na svom etvrtom kongresu boljevici donose
odluku o oruanom sukobu. Godine 1917. njihov voa Vladimir Ilji Uljanov Lenjin
razrauje plan ustanka i metode osvajanja vlasti. Najaktivniji revolucionar bio je Lav
Trocki.
Dana 07.12. 1917. poela je pobuna. Otpora nije bilo, pa je Petrograd ve ujutro bio u
rukama boljevika. Vlada je jo uvijek drala Zimski dvorac. Krstarica Aurora odbija
isploviti i usmjerava topove prema Zimskom dvorcu. Ustanak je donio brzu pobjedu, pa
je tako poela povijest komunizma u svjetskoj civilizaciji.
08.10.1917. godine Kongres Sovjeta prihvatio je da se od Ustavotvorne skuptine osnuje
privremena vlada radnika i seljaka pod nazivom Sovjet narodnih komesara, koji je
bio sastavljen iskljuivo od boljevika. Predsjednik je bio Lenjin, komesar vanjskih
poslova Trocki.
Stvoren je i poseban odbor za pitanje nacionalnosti iji je predsjednik bio Staljin.
Program ove vlade bio je utemeljen na Dekretima o miru i zemlji. Oni su trebali da
zadovolje osnovne zahtjeve narodnih masa. 18. januara 1918. godine se sastala
Ustavotvorna skuptina.
Boljevici su zabranili rad skuptine, pa je 19. januara donijet dekret o rasputanju
Ustavotvorne skuptine.
U januaru 1918. godine stvorena je Crvena armija, a komandu nad njom preuzima Lav
Trocki.
Politike institucije mlade sovjetske drave su bile uobliene u prvom Ustavu Ruske
Sovjetske Federativne Socijalistike Republike koji je donijet u julu 1918. godine.
Ustav je kratak i u njemu se nabrajaju temeljna prava sovjetskih graana.
Kada je sprovedeno ujedinjenje svih sovjetskih drava u SSSR, u januaru 1924. godine,
donesen je prvi Ustav iz 1918. godine, s tim to su uneseni propisi o federalnom
ureenju.
Bitne su 3 karakteristike ovog ustava:
- ograniavao je birako pravo,
- nejednako birako pravo graanskog stanovnitva
- naputen sistem striktne podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Na vrhu dravne organizacije nalazio se Svesavezni kongres sovjeta. Ono je biralo CIK
(Centralni izvrni komitet) kao svoj izvrni organ.

CIK je imenovao Sovmarkom (Sovjet narodnih komesara) koji je trebao da sprovodi

politiku Kongresa i CIK-a. U skladu sa federativnim ureenjem drave CIK je postao
tijelo sa dva doma. (Sovjet Unije i Sovjet nacionalnosti)
Poslije dolazi do srastanja drave i Partije i pretvaranja partije u dio aparata dravne
vlasti.
Glavna karakteristika Staljinskog Ustava iz 1936. godine je da je on htio svijetu
predstaviti kao ustav visokorazvijene demokracije.
Staljin je u doba Lenjina uspio da birokratizira Partiju i doe na vlast.
Nakon Staljinove smrti vladao je sistem kolektivnog rukovodstva.
4. Dravni organi
Sovjetski dravni organi su izrasli iz sovjeta radnikih, seljakih i vojnikih deputata u
doba revolucije.
PO Ustavu (Staljinov Ustav iz 1936. godine) postoje zakonodavni organi, izvrni organi i
sudski organi na elu sa Vrhovnim sudom SSSR-a.
Vrhvni Sovjet Sovjetskog Saveza je dvodomno tijelo. Sastoji se od:
- Saveznog sovjeta i Sovjeta nacionalnosti.
I jedan i drugi imaju po 600 i 700 lanova koji se biraju na 4 godine.
Po Ustavu, Vrhovni sovjet je najvii organ vlasti u dravi. On ima vrhovnu zakonodavnu
vlast.
Izvrni organi Vrhovnog Sovjeta su:
- prezidijum,
- vijee ministara
Prezidijum je kolegijalni organ. On imenuje diplomatske predstavnike u drugim
zemljama, prima strane diplomatske predstavnike, dodjeljuje odlikovanja, ratificira
meunarodne ugovore, itd.
Prezidijum vri i zakonodavna ovlatenja. On ima vlast da izdaje dekret sa zakonskom
snagom, koji se nakandno podnese na odobrenje Vrhovnom sovjetu. Vijee ministara
takoer imenuje Vrhovni sovjet.
Ministarstva su podijeljena na:
- svesavezna i
- savezno-republika
Sljedei ustav donesen 1977. godine, a najvii organ drave je Vrhovni sovjet. Sastoji se
od dva vijea:
- savezno vijee i
- vijee nacionalnosti
Oba ova organa su ravnopravna u donoenju zakona.
Prezidijum je zakonodavno tijelo, a izvrno ministrski savjet.
5. Ustav Ruske Federacije

Godine 1991. Sovjetski savez se konano raspao. Fomrirano je 15 novih nezavisnih

drava koje su danas u jednom savezu, savezu nezavisnih drava.
Godine 1993. godine donesen je Ustav Ruske Federacije. Rusija je i dalje federalna
drava republikanskog naina upravljanja, s jakom ulogom predsjednika federacije te
podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Ruski sistem je najblii predsjednikom sistemu.
Predsjednik je ef drave.
Federalni sabor odnosno Parlament Ruske Federacije je predstavniki i zakonodavni
organ.
Sastoji se od dva doma: Savjeta Federacije i Dravne Dume.
Izvrnu vlast ima Vlada, a ona se sastoji od
- predsjednika
- zamjenika predsjednika i
- federalnih ministara.
Dravnu vlast u Ruskoj Federaciji ostvaruje Predsjednik Ruske Federacije, Federalni
Sabor, Vlada Ruske Federacije, sudovi Ruske Federacije.
Drava ima svoj ustav i zakonodavstvo.

KINA
Kina je najmnogoljudnija zemlja svijeta. Ona je trea zemlja po veliini. Kina ima
najduu civilizaciju, koja i dan danas na odreen nain ivi.
Stanovnitvo Kine nije u nacionalnom pogledu homogeno, mada svi oni pripadaju
mongloidnoj skupini, a u pogledu jezika i etnikog porijekla dijele se na 5 glavnih
skupina.
Kina je zemlja koja u zadnjih deset godina, izuzev Poljske, ima najveu stopu privrednog
rasta na svijetu.
Ona ima problem s stopom nezaposlenosti. (50 miliona nezaposlenih)
Historijat kine
U Kini je 1911. godine izvedena buroaska demokratska revolucija tzv. Sun Jat Senova
revolucija.
Program revolucije ima 3 take:
1. nacionalizam ili narodna vlada
2. demokratija
3. socijalizam
Sun Jat Sen 1912. godine uspostavlja svoju politiku partiju i daje joj ime Kuomintang.
Godine 1924. je sazvan kongres na kojem je izvrena reorganizacija Kuomintanga.
Usvojen je novi program koji se sastojao od tri naela:
- saveza sa SSSR-om
- podrka radnikog i seljakog pokreta
- savez sa kineskom KP.
Glavni organ Kuomintanga je bio Centralni komitet, na ijem elu se nalazio Izvrni
komitet.
Sun Jat Sen 1925. godine umire i njega nasljeuje ang Kaj ek. On je zaveo centralnu
vlast na prostoru Kine. Zaveo je kontrarevoluciju, pokuao unititi komunistiku partiju i
tako poinje graanski rat.
ang Kaj ek je uspio da osvoji svu vlast u Kuomintangu i tako je napravio totalitarnu
vlast.
Kuomintang je vladao do 1937. godine kada poinje japanska agresija.
Revolucionarna alternativa
To je vrijeme ruskog utjcanja na Kinu. KPK je osnovana 1921. godine u angaju. ang
Kaj ek zabranjuje politiko djelovanje komunistima to izaziva haos u Kini. Tada se
pojavljuje Mao Ce Tung, koji se zalagoa za seljake.

Godine 1931. osnovana je Kineska Sovjetska Republika, sa Mao Ce Tungom kao

predsjednikom.
Na osloboenoj teritoriji pod kinesko-sovjetskom vlau donesen je Ustav sa
Svekineskim sovjetskim kongresom, kao najviim organom.
ang Kaj ekove trupe su, poslije vie neuspjelih pokuaja, u drugoj polovini 1934.
godine uspjele da likvidiraju vladavinu tzv. Kineske Sovjetske Republike.
Tada je zapoeo Drugi mar jedinica Crvene armije, gdje se trebalo boriti protiv trupa
Kuomintanga.
ang Kaj ek nije uspio unititi Crvenu armiju. Godine 1935. bio je prisiljen da prihvati
uspostavljanje neutralne zone izmeu japanskog osvajaa i Kineskog zida.
Godine 1936. Kina postaje neutralna zona.
Godine 1949. godine proklamirana je Narodna Republika Kina.
Politiki sistem Kine
Po ustanovljenju Kineske Narodne Republike 1949. godine dolazi do suradnje izmeu
Kine i SSSR-a.
Staljin je jo iv, kao i Mao Ce Tung.
Prvi ustav
Ustavom iz 1954. godine Kina je proglaena dravom narodne demokracije.
On je raen po ugledu na Staljinski ustav iz 1936. godine. Tu se govori o savezu radnika i
seljaka, a cilj je izgradnja socijalizma.
Organi osnovani po tom ustavu su:
- Svekineski narodni kongres
- Stalni komitet
- Predsjednik republike i
- Ministarski savjet.
Drugi ustav
Godine 1975. se donosi Drugi kineski ustav koji je vrlo kratak i ima samo 30 lanova. Po
tom ustavu Kina je socijalistika drava diktature proleterijata. Ukida se funkcija
predsjednika republike. Primarnu ulogu ima Mao Ce Tung.

Trei ustav
Trei kineski ustav se donosi 1978. godine. U osnovi je zadrana ista struktura organa
vlasti, a vladi se daje vea uloga kao izvrnom organu.

Tenja ustava je razvoj socijalistike demokratije.

Zadnji kineski ustav, odnosno ustavne promjene, donesene su 1982. godine.
Po tim ustavnim promjenama institucije kineskog politikog sistema su:
- Nacionalni narodni kongres (NNK),
- Stalni komitet Nacionalnog narodnog kongresa,
- Predsjednik Republike i Dravni savjet (DS).
Nacionalni narodni kongres ili Narodna skuptina je jednodomno zakonodavno tijelo.
Po ustavu to je najvii organ dravne vlasti.
Ustavom nije odreen broj lanova Kongresa. Kongres donosi ustav, zakone i ostale
pravne akte. On imenuje predsjednika i lanove Dravnog savjeta (Vlade), te bira Stalni
komitet ili Prezidij. Mandat Kongresa iznosi pet godina. Kongres takoer ima i
kontrolnu, te izbornu funkciju. On donosi Dravni plan, dravni budet, odluuje o ratu i
miru, te o podjeli zemlje.
Predsjednik Republike
Predsjednik je ef drave, vrhovni komandant oruanih snaga, predstavlja dravu u
inostranstvu, ali ove funkcije kasnije preuzima Stalni komitet NNK.
Predsjednik se ne bira na neposrednim izborima, ve i njega i potpredsjednika bira NNK,
kojem su i odgovorni za svoj rad.
Njegova funkcija je reprezentativnog karaktera, poto stvarnu vlast u Kini ima KPK,
odnosno njen predsjednik.
Stalni komitet NNK je kolektivni ef drave. Bira ga Kongres i odgovoran je Kongresu.
Glavne funkcije Stalnog komitata su: da tumai ustav i zakone, nadzire rad Dravnog
savjeta, Vrhovnog suda, odluuje o imenovanju ili smjenjivanju lanova vlade itd.
Dravni savjet je ustvari kineska Vlada. Ona ima izvrnu vlast. Njegova odgovornost je
dvostruka: za svoj rad odgovara Nacionalnom Kongresu i njegovom Stalnom komitetu.
Vrhovni sud je najvia sudska instanca. Sudska vlast nema punu samostalnost.

Politiko organizovanje
Kina je ostala na putu izgradnje socijalizma. U Kini je na sceni viepartijski sistem.
Osnovna i rukovodea politika institucija je Komunistika partija. Ona je bila
opredjeljena za politiki pluralizam. Tako danas u Kini, pored KPK postoje mnoge druge
stranke.

FRANCUSKA
Francuski politiki sistem je od posebnog znaaja. Ona je stoljeima bila najvanija i
najjaa evropska zemlja.
Stari reim je bio karakteristian po apsolutnoj vlasti kralja. Tu apsolutu vlast je
ostvarivala kraljeva birokracija iz Pariza kojom je upravljalo Kraljevsko vijee.
U vrijeme razvoja britanskog parlamenta, u Francuskoj je postojala slina institucija
Les Etats generaux.
Ona je bila srednjovjekovni skup tri stalea: plemia, sveenika i srednjeg stalea.
U doba prije revolucije u Francuskoj je vladao feudalni partikularizam.
Francuska revolucija 1789. godine bila je jedan od najznaajnijih dogaaja u historiji
ovejanstva. Ona je promijenila raniji poredak na kome je poivala apsolutna kraljevska
vlast.
Glavna naela Francuske revolucije su:
1. Temeljna ljudska prava formulirana u Deklaraciji o pravima ovjeka i graanina.
Deklaracija istie da su svi ljudi roeni slobodni i da ostaju slobodni i jednaki u pravima.
2. Naelo pisanog ustava
Ustav mora da bude uvojen u pismenoj formi. Francuska nikada nije bila bez ustava u
pisanoj formi i ona se danas smatra majkom pisanog ustava.
3. Naelo republikanskog oblika vlasti
U septembru 1792. godine novoizabrani Konuent? jednoglasno je odluio o ukidanju
monarhije i uspostavljanja demokratske i unitaristike republike.
4. Naelo o narodnoj suverenosti
Posljedica sprovoenja ovog naela je bila ukidanje klera i plemstva, a trei stale se
proglaava predstavnikom itavog naroda.
5. Naelo o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Vlast se dijeli da bi se uspostavila ravnotea i izbjegao apsolutizam.
6. Centralizam i unitarizam Francuske
Provincije i vlast stalea su bili ukinuti, a umjesto njih zemlja je bila podijeljena na vie
od 500 arondismana?.
Francuska revolucija 1789. godine je zavrena donoenjem Ustava Tree Republike 1875.
godine. Revoluciju je smijenila Napoleonova vlast. Revolucionarni period je dao tri
ustava:
1. Ustav iz 1791. godine koji je predviao ogranienu monarhiju;
2. Ustav iz 1793. godine koji je trebao da bude osnova za demokatsku republiku
3. Ustav iz 1795. godine koji je odrazio konzervativnu rekaciju na prethodni.
Napoleonov Ustav iz 1799. godine je davao prostor izvrnoj vlasti.
Zakonodavna vlast je bila ograniena u korist izvrne.
Izvrna vlast je bila u rukama tri konzula.

Zakonodavna vlast je bila podijeljena izmeu etiri tijela: Dravnog vijea, Tribunala,
Zakonodavnog tijela i Senata.
Godine 1802. Napoleon se proglaava doivotnim konzulom, a1804. godine se krunisao
za cara.
Luj Napoleon, neak Napoleona Bonaparte, je 1851. godine izvrio dravni udar i
proglasio novi Ustav kojim se mandat predsjednika produio na 10 godina. Time je
Republika bila mrtva, a zapoeo je period Drugog carstva.
Godine 1871. godine zapoeo je period Tree Republike. Ustav Tree Republike se
sastojao od tri ustavna akta: Zakona o organizaciji javne vlasti, Zakona o Senatu i Zakona
o odnosima javne vlasti.
Funkcija Predsjednika Republike je bila predviena na 7 godina.
Skuptina je imala dva vijea: Vijee poslanika i Senat.
Po Ustavu etvrte Republike dolo je do ukidanja Senata, a gornji dom Parlamenta se
zadrao pod imenom Vijee Republike.
Ustav Pete Republike
Parlament je 1. juna 1958. imenovao De Gola za prvog ministra sa ovlatenjem da u roku
od 6 mjeseci izradi novi ustav i da za to vrijeme upravlja zemljom.
Tada dolazi do kraja etvrte Republike.
Godine 1958. ustav je iznesen na referendum i 80% biraa se izjasnilo za ustav.
Teoretiari francuski politiki sistem svrstavaju u predsjednike sisteme.
1.Predsjednik republike
On je ef drave i ef Vlade. Bira se na 7 godina. Graani ga biraju neposrednim
glasanjem. Predsjednik imenuje i razrjeava prvog ministra, a na njegov prijedlog i ostale
ministre.
On predsjedava sjednicama Vlade i potpisuje njene akte. On odluke donosi potpuno
samostalno i ne mora se ni s kim konsultirati.
Moe raspustiti Narodnu skuptinu, ali najvie jednom godinje. U tome se prethodno
mora konsultirati s predsjednikom vlade i predsjednicima oba doma parlamenta.
2.Vlada Pete Republike
Vlada je podreena predsjedniku. Ona je odgovorna pred parlamentom. Ministri ne mogu
biti lanovi parlamenta. lanovi vlade se biraju iz reda lanova parlamenta. Parlament
kao zakonodavni organ je jedini ovlaten da donosi zakone.
Prilikom sastavljanja nove vlade, njen predsjednik pred parlament izlazi s programom.
Ukoliko parlament ne da povjerenje vladi, vlada mora odstupiti.

3. Parlament
Parlament ini Narodna skuptina i Senat. Predstavnici skuptine se biraju neposrednim
izbrima, a Senat se bira indirektno, putem elektora.
Poslanici se biraju na 5 godina.
lanovi senata se biraju na 9 godina.
Svake tree godine se bira treina sastava Senata.
Kandidati za Narodnu skuptinu moraju biti francuski dravljani i stari najmanje 23
godine. Svaki kandidat mora poloiti odreenu kauciju u novcu, koju gubi ukoliko ne
postigne najmanje 5% glasova.
Oba doma imaju ista zakonodavna ovlatenja.
Nacionalna skuptina ima prednost pred Senatom, zato to vlada odgovara samo pred
njom. Ukoliko Nacionalna skuptina i Senat dou u sukob prilikom donoenja zakona,
Vlada nastoji da taj problem rijei u zajednikim odborima. Ako se ni tada ne postigne
sporazum, odluka Nacionalne skuptine je konana.
Predsjednik Naordne skuptine se bira na 15 godina, a predsjednik Senata na 3 godine.
Narodna skuptina ima i vie stalnih komisija kao to su: za vanjske poslove, finansije,
ekonomiju i planiranje, itd.
4. Administracija i lokalna samouprava
Francuska je centralistika i unitarna drava. Prije je vlast u Francuskoj bila organizirana
na nivou provincija, eneralite i opina. Revolucijom je sve ukinuto.
Sistem sainjavaju dvije kategorije: opina (komuna) i okrug (departman).
Po broju opina Francuska je prva u Evropi. Lokalne organe predstavljaju opinsko
vijee i predsjednik opine, mer. Mer je izvrni organ opinskog vijea i predstavnik
vlade u opini.
Jedinice drugog stepena su departmani i njih ima 96.
Prefekt je izvrni organ departmana i njega imenuje predsjednik Republike.
Danas je teritorija Francuske podijeljena na 90 deparmtana uz etiri tzv. prekomorska
departmana: Gvadalupe, Martinik, Reinjan i Gvajana.
5. Sudski sistem
Na vrhu sudske hijerarhije je Dravni savjet, koji se sastoji od 150 lanova i podijeljen je
u pet odjeljenja. Jedno odjeljenje je sudsko, a ostala su savjetodavni organi vlade. Sudovi
su podijeljeni na krivine i graanske.
Po krivinim pitanjima najnia instanca su policijski sudovi.
Nova krivina instanca su Popravni sudovi.
Via krivina instanca su tzv. Cons d'assisses kojih ima oko 100.

Vijee se sastoji od tri suca i devet porotnika. To je jedna sudska instanca u kojoj
uestvuje porota. Oni sude za najtea krivina djela. Najnii graanski sudovi su tzv.
Tribunaux d' instance.
Oni sude u manjim graanskim predmetima. Via graanska instanca su tzv. Tribunaux
de grande instance. Oni presuuju u porodinim i branim stvarima. Zajednika albena
instanca u krivinim i graanskim stvarima su apelacioni sudovi. Na vrhu hijerarhije je
Kasacioni sud sa sjeditem u Parizu. On ima 83 lana koji su podijeljeni u pet vijea (dva
graanska, jedno trgovako, jedno socijalno i jedno krivino). Taj sud ne moe donijeti
konanu odluku. Od 1963. godine Parlament je ustanovio i Specijalni sud za sigurnost
drave i on presuuje o svim oblicima subverzije i teroristikih aktivnosti.
VICARSKA
vicarska je princip federalizma i primjer primjene demokracije, kao i neutralnost u
vanjskim poslovima.
Sloenost kantona
vicarska je mala zemlja okruena Francuskom, Njemakom, Austrijom i Italijom.
U njoj su zastupljene dvije glavne religiozne grupe: protestantska i katolika i etiri
lingvistike grupe.
Po svom unutranjem ureenju vicarska je federalno ureena drava. Ustav iz 1848.
godine oznaio je kraj vievjekovnog postojanja konfederacije.
Tek Ustavom iz 1848. godine, vicarska se konstituirala kao federativno ureena drava,
sa saveznom skuptinom koja je bila glavni zakonodavni organ i Saveznim vijeem kome
je bila povjerena izvrna funkcija vlasti.
Napredak u smislu potpunijeg funkcioniranja vicarske federacije uinjen je Ustavom iz
1874. godine.
Veliki kvalitativni napredak ostvaren je 1. januara 2000. godine, kada je vicarska
usvojila novi federalni ustav. Osnovni principi tog ustava su da je on omoguio
kooperaciju izmeu federalne vlade i kantona i izmeu samih kantona. Istovremeno,
ustav je skladno uredio vertikalno ureenje drave na tri nivoa: federalna vlada, kantoni i
opine .
Prema novom ustavu, kantoni se zapravo mogu tretirati kao drave jer u svom okviru
imaju zaokruen politiki sistem kojeg ine ustav, pravni sistem, parlament, vlada,
sudstvo, graanska prava i politike partije.
Federalni sistem vicarske

Osnovni organi Konfederacije su Federalni Parlament, Federalna vlada i Federalni

Vrhovni sud.
Federalani parlament
Federalni parlament je najvia vlast Konfederacije. federalni parlament se sastoji od
predstavnikog doma i Senata. Konfederalni parlament ine 200 predstavnika naroda.
Predstavnici se biraju direktno prema sistemu proporcionalnih izbora. Predstavniki dom
se bira svake 4 godine. Svaki kanton ini izborni distrikt.
Senat se sastoji od 46 delegata kantona. Kantoni reguliraju izbore za svoje senatore.
Zakonodavnu djelatnost vre istovremeno oba doma. U procesu donoenja odluka, mora
postojati saglasnost oba doma.
Federalna vlada
Federalna vlada je najvia upravljaka izvrna vlast Konfederacije. Federalna vlast se
sastoji od sedam lanova. lanove Federalne vlade bira Federaln parlament svake etiri
godine, pri emu vodi rauna d svi geografski i jeziki regionu budu adekvatno
zastupljeni.
Federalni vrhovni sud
Federalni Vrhovni sud je najvia federalna sudska vlast. On rjeava po:
- albama zbog krenja ustavnih prava;
- albama zbog krenja autonomije opina;
- albama zbog krenja meunarodnih i interkantonalnih ugovora, i
- o sporovima izmeu konfederacije i kantona ili izmeu pojedinih kantona.
Kantoni i optine
Kantoni uestvuju u stvaranju politikih odluka na federalnom nivou, posebno u
federalnoj legislativi. Federalni zakoni imaju prednost nad kantonalnim pravom, ukoliko
je to pravo u suprotnosti sa federalnim pravom.
Ona je jedinstvena meu svim federacijama po tome to njen Vrhovni sud, Federalne
tribunal, nije ovlaten da kontrolira ustavnost saveznih zakona. U vicarskoj se na ustav
gleda kao na izraz narodne volje.
Izvrna vlast se nalazi u rukama Saveznog vijea (7 lanova). Njihov mandat traje 4
godine. Savezno vijee nije odgovorno parlamentu. Na federalnom nivou je carina i
odbrana zemlje.
vicarske partije su kantonalne organizacije. Donji dom vicarskog parlamenta
Nacionalno vijee je odgovorno za razrjeavanje meupartijskih sporova.

Federalni izbori se odvijaju na kantonalnoj, a ne na nacionalnoj osnovi.

INDIJA
Indija je federalna drava u kojoj se od donoenja prvog Ustava 1946. godine razvija i
sistem parlamentarne demokracije.
Ona je druga zemlja po broju stanovnika na svijetu. Historija Indije se dijeli na 4 perioda:
Stara Indija, Muslimanski period, Britanski period i Period nezavisnosti.
Stara Indija je imala razvijenu civilizaciju.
Muslimanski period
U VI i VII stoljeu poinje formiranje indijskog federalnog drutva. Osnovna jedinica tog
drutva je bila seoska optina, a glavni zemljoposjednik rada.
Indijsko drutvo je kastinsko, a ne klasno drutvo. Kaste su zatvorene drutvene grupe
kod kojih prelazi iz jedne u drugu kastu nije mogu.
Britanski period
U 18. stoljeu u Indiji poinje afirmacija nove sile V. B. koja e vladati skoro 200
godina. Britanski parlament 1858. godine je donio tzv. Government of India Act, kojim
teritorije Indije postaju britanska kolonija kojom upravlja britanska vlast. U Londonu je
ustanovljeno Indijsko vijee koje je bilo savjetodavni organ dravnog sekretara za
indijske poslove. Vladao je generalni guverner ili vice-kralj Indije.
Uz vice-kralja postojalo je Izvrno vijee. Administrativnu upravu je vrio Indijski civilni
servis.
Krajem XIX st. dolo je do jaanja nacionalnih snaga koji su se borili za nezavisnost
zemlje. Meu tim snagama najznaajnija je bila Kongresna stranka osnovana 1885.
godine. Nakon I svjetskog rata voa Kongresne stranke je postao Mahatma Gandi.
Akcija tih indijskih snaga prisilila je Britaniju na poputanje.
Godine 1974. u britanskom parlamentu je izglasano da se od teritorije Indije stvore dva
dominira Indija i Pakistan sa potpuno nezavisnou.
09. decembra 1946. godine sastala se indijska Ustavotvorna skuptina koja je pristupila
izradi nacrta Ustava.
Godine 1949. godine je izglasan Ustav kojim je Indija postala Republika, ali i dalje lan
Komonvelta.
Federalizam Indije se razlikuje od klasinih federalnih drava.
Ustavom Republike Indije predviene su nadlenosti i prava Unije i federalnih jedinica.
U nadlenost Unije spadaju: vanjski poslovi, vanjska trgovina, bankarstvo, religiozni
poslovi... U nadlenost drave spada: javna bezbjednost, pravosue, zdravstvo, kolstvo.
Organ izvrne vlasti su Predsjednik Unije, Potpredsjednik i Kabinet.

Predsjednik se bira na rok od 5 godina. On imenuje guvernera drava i najvie suce

zemlje. Njegova najvanija funkcija je da moe preoglasiti vanredno stanje u cijeloj
Indiji.
Potpredsjednik Republike se bira na rok od 8 godina. On predsjedava viim domom
parlamenta Vijeem drava. Ne moe naslijediti predsjednika u sluaju njegove smrti.
Najvaniji organ izvrne vlasti je Kabinet (Vijee ministara) na ijem elu je prvi ministar
ili premijer. On je odgovoran Donjem domu parlamenta Domu naroda.
Zakonodavnu vlast ima parlament. On se sastoji iz dva doma.
- Donja kua je Dom naroda (5 godina)
- Gornja kua je Vijee drava (6 godina)
Najvaniji sudski organ zemlje je Vrhovni sud sa 8 lanova koje imenuje predsjednik. On
ocjenjuje ustavnost zakona koje donose parlament Unije, rjeava sporove izmeu drava,
itd.
Federalne jedinice
Nakon sticanja nezavisnosti postavio se zanajan problem kako reorganizirati teritoriju
na kojoj je bilo 560 domorodakih drava i 9 britanskih provincija.
Prvi korak je bio da su sve britanske provincije dobile status tzv. A, a demorodake
dravice su reorganizirane u 9 B drava i 10 C distrikata i teritorija.
Ova prva podjela je bila vjetaka i nije se zasnivala na zajednikom jeziku, kulturnoj
tradiciji.
Zakon iz 1956. godine stvorio je ukupno 14 drava. U svakoj dravi postoji guverner
koga imenuje predsjednik republike na 5 godina. Svaka drava ima parlement i vlastiti
Kabinet koji vodi lokalnu politiku.

JUGOSLAVIJA
SFRJ se krajem 90-tih godina nala u krizi.
Kriza je bila sve jaa, a naroito poslije smrti Josipa Broza Tita. Na prostorima SFRJ su
formirane nezavisne, suverene i meunarodno priznate drave. Na sjednici skuptine od
27. aprila 1992. godine donesena je odluka o proglaenju Ustava Savezne Republike
Jugoslavije.
Osnovne odredbe ustava SR Jugoslavije
Po ovom Ustavu SR Jugoslavija je suverena savezna drava zasnovana na ravnopravnosti
graana i ravnopravnosti republika lanica.
SR Jugoslaviju sainjavaju Republike Srbija i Crna Gora, kao republike lanice, a njoj
mogu pristupiti i druge republike.
Vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Graani su jednaki bez ozbira na naciju, rasu, pol, jezik, svi su jednaki pred zakonom.
Ovim ustavom se jami svojina, sloboda rada i udruivanja. Zabranjeno je ograniavanje
trita. Savezna skuptina odluuje o Ustavu SRJ, o prijemu drugih republika lanica u
SRJ, o promjeni granica, o ratu i miru itd.
Saveznu skuptinu ine: Vijee graana i Vijee Republika.
Vijee graana sainjavaju poslanici izabrani u republikama na neposrednim izborima,
tajnim glasanjem.
Vijee republika sainjavaju po 20 poslanika iz republike lanice.
Poslanici se biraju na 4 godine.
Vijee graana i Vijee republika biraju svog predsjednika i potpredjsenika iz reda svojih
poslanika.
Predsjednik republike predstavlja SRJ u zemlji i inostranstvu, raspisuje izbore za Savenu
skuptinu, daje pomilovanja, itd.
Predsjednika bira Savezna skuptina na period od 1? godinu, tajnim glasanjem.
Ista osoba ne moe biti predsjednik dva puta.
Savezna vlada
Vodi unutranju i spoljnu politiku, izvrava savezne zakone, itd.
Saveznu vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednik i savezni ministri. Ona se
obrazuje na period od 4 godine.

Savezni sud

Odluuje o zakonitosti konanih upravnih akata, rjeava sukobe izmeu republika lanica
itd. Sudije Saveznog suda bira i razrjeava Savezna skuptina. Sudija Saveznog suda bira
se na 9 godina. Pored sudije, postoji savezni dravni tuilac koji ulae pravna sredstva,
daje uputstva tuiocima u republikama, itd.
Narodna banka Jugoslavije je ustanova monetarnog sistema. Ona odgovara za monetarnu
politiku. Njome rukovodi guverenr koji se bira na 5 godina. Po Ustavu iz 1992. godine
SRJ je konstituirana kao dvojna federacija.
Politiki sistem SRJ je mjeavina skuptinskog i polupredsjednikog sistema.
SRBIJA
Poslije raspada SFRJ, na njenom tlu je nastalo pet novih meunarodno priznatih drava:
BiH, Republika Hrvatska, Republika Slovenija, Republika Makedonija i SR Jugoslavija.
Poslije skidanja sa vlasti Slobodana Miloevia i njegovog odlaska na suenje u Hag, na
osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN usvojena je Ustavna povelja Dravne
zajednice Srbije i Crne Gore.
U njenom lanu 25 istaknuto je da po isteku perioda od tri godine, drave lanice imaju
pravo da pokrenu postupak za promjenu dravnog statusa, odnosno za istupanje iz Srbije
i Crne Gore. Koristei to pravo, rukovodstvo Crne Gore, na elu sa Milom ukanoviem,
je povelo intenzivnu kampanju s ciljem proglaenja nezavisnosti Crne Gore, odnosno
istupanja iz zajednice Srbije i Crne Gore. Nakon referenduma, koji je odran 21. maja
2006. godine, Crna Gora se opredijelila za put samostalnosti i nezavisnosti, tako da su
danas iz te zajednice nastale dvije suverene i meunarodne priznate drave: Republika
Srbija i Republika Crna Gora.
Ustav Republike Srbije
Kao to smo ve rekli Crna Gora se referendumom od 21. maja 2006. godine izdvojila iz
dravne zajednice Srbije i Crne Gore.
Istovremeno Kosovsko pitanje i nacionalno pitanje kosovskih Albanaca takoer trae
nezavisnost i izdvajanje iz Srbije. Kako je Kosovo jo od intervencije NATO snaga
(1999. godine) pod punom kontrolom i u poloaju (polu)protektorata i kako se rjeenja o
njegovom konanom statusu oekuju najdalje do polovine 2007. godine, srpskom
rukovodstvu se urilo da donesu svoj Ustav, kojim bi dodatno pojaali svoje nacionalne
ciljeve i ustavno-pravne pozicije i pokuali dati legitimitet o odranju statusa quoo.
Kao odgovor na majski crnogorski referendum, 28 i 29. oktobra 2006. godine, raspisan je
referendum o Ustavu Republike Srbije sa osnovnim pitanjem DA ili NE
predloenom Ustavu.

Veinskom voljom srpskih biraa usvojen je Ustav Republike Srbije. Po Ustavu, R Srbija
se odreuje kao demokratska drava svih graana koji u njoj ive, zasnovana na
slobodama i pravima ovjeka i graanina, na vladavini prava i na socijalnoj pravdi.
Suverenost pripada svim graanima Republike Srbije i graani tu suverenost ostvaruju
referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.
Teritorija R Srbije je jedinstvena i neotuiva i o promjeni granica R Srbije odluuju
graani referendumom.
U R Srbiji postoje Autonomna pokrajina Vojvodina i Autonomna pokrajina Kosovo i
Metohija, kao oblici teritorijalne autonomije. Ustavotvorna i zakonodavna vlast pripada
Narodnoj skuptini.
Republiku Srbiju predstavlja i njeno dravno jedinstvo izraava predsjednik Republike.
Izvrna vlast pripada Vladi, a sudska sudovima.
Graani su jednaki u pravima i dunostima i imaju jednaku zatitu pred dravnim i
drugim organima, bez obzira na rasu, pol, jezik, naciju, vjeru, itd.
Ustavom se jami sloboda vjeroispovijesti. Vjerske zajednice su odvojene od drave i
slobodne su u vrenju vjerskih poslova i obreda.
R. Srbija odrava vezu sa Srbima koji ive izvan R Srbije, radi ouvanja njihove
nacionalne i kulturno-istorijske samosvojnosti.
Po Ustavu, glavni organ vlasti je Narodna skuptina. Ona odluuje o: promjeni Ustava,
donosi zakone, donosi plan razvoja, budet, odluuje o ratu i miru, ratifikuje
meunarodne ugovore, bira i razrjeava predsjednika i potpredsjednika Narodne
skuptine, predsjednika, potpredsjednika i ministre u Vladi, sudije Ustavnog suda i dr,
obavlja kontrolu nad radom Vlade itd.
Narodni poslanici biraju s na 4 godine. Izbori za narodne poslanike moraju se odrati
najkasnije 30 dana prije isteka mandata narodnog poslanika kojima mandat istie.
Predsjednik Republike
Predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade, kandidate za predsjednika i
sudije Ustavnog suda, ukazom proglaava zakone, rukovodi oruanim snagama, daje
pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja itd.
Predsjednik se bira na neposrednim izborima, tajnim glasanjem. Mandat Predsjednika
traje 5 godina. Isto lice za predsjednika moe biti izabrano najvie dva puta.
Predsjednik, na prijedlog Vlade, moe raspustiti Narodnu skuptinu. Njenim
rasputanjem prestaje i mandat Vlade.

Vlada
Izvrava zakone i predlae zakone, vodi politiku Republike Srbije, predlae plan razvoja,
prostorni plan, budet, vri nadzor nad radom svih ministarstava, itd.

Vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednik i ministri.

Ako su oni izabrani iz reda narodnih poslanika, zadravaju mandat narodnih poslanika.
Predsjednik, potpredsjednik i ministri uivaju imunitet kao narodni poslanici. O njihovom
imunitetu odluuje vlada.
Vrhovni sud je najvii sud u R Srbiji.
Javno tuilatvo je samostalni dravni organ koji goni poinioce krivinih i drugih
kanjivih djela.

NOVI USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatski sabor je na sjednici od 23. aprila 2001. godine utvrdio proien tekst Ustava
Republike Hrvatske. On je stupio na snagu 25. aprila 2001. godine.
Po Ustavu R Hrvatska se odreuje kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna
drava.
Vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu. Vlast je podijeljena na izvrnu, zakonodavnu i
sudsku.
to se tie ustrojstva dravne vlasti, prvi i najvaniji je Hrvatski sabor.
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u R
Hrvatskoj. On ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se biraju neposredno
tajnim glasanjem. Oni se biraju na period od 4 godine.
Hrvatski sabor:
odluuje o donoenju i promjeni ustava, donosi zakone, donosi dravni budet, odluuje
o ratu i miru, raspisuje referendum, daje amnestiju za kaznena djela, itd.
Predsjednik R Hrvatske se bira na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od
5 godina i ne moe biti biran vie od dva puta. On predstavlja i zastupa R Hrvatsku u
zemlji i inostranstvu.
Vlada Republike Hrvatske
Ona: predlae zakone i dravni proraun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskog
Sabora, vodi vanjsku i unutranju politiku itd. Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a lino
su odgovorni za svoje podruje rada.
Sudska vlast
Po Ustavu sudska vlast je samostalna i neovisna.
Vrhovni sud je najvii sud.
Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrjeava Hrvatski sabor. On se bira na 4 godine.
Sudske rasprave su javne i presude se izriu javno, u ime R Hrvatske.
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo koje je ovlateno i
duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela.
Glavnog dravnog odvjetnika imenuje, na prijedlog Vlade, Hrvatski sabor na 4 godine.
Ustavni sud R Hrvatske ini 13 sudija koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina iz
reda istaknutih pravnika, sudija, dravnih odvjetnika, itd.

Ustavni sud R Hrvatske: odluuje o saglasnosti zakona s Ustavom, moe ocjenjivati

ustavnost zakona, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela, zakonodavne, izvrne i sudske
vlasti, odluuje o odgovornosti Predsjednika Republike itd.
Jedna od glavnih promjena u novom Ustavu jeste da s njim prestaje s radom upanijski
dom Hrvatskog sabora, te prestaju dunosti dotadanjem predsjedniku i lanovima
Dravnog sudbenog vijea, kao i predsjednika Vrhovnog suda R Hrvatske.
TURSKA
Turska je velika evro-azijska drava. Godine 1923. godine ukinuto je Osmansko carstvo i
proglaena Republika, a Kemal Ataturk je biran za predsjednika 1923., 1927., 1931 i
1935. godine. Ukinut je kalifat, uvedeno laiko obrazovanje, graanski i krivini zakonik,
gregorijanski kalendar, latinica, odbaeni su fes i fereda, a izvedeni vani javni radovi.
Ustav Republike Turske
Poslije sitnih ratova, Turska ulazi u pakt sa Austrougarskom, Njemakom, Italijom i
Bugarskom. Kao poraena sila biva kanjena po Versajskom mirovnom ugovoru. Turska
je teritorijalno umanjena za oko etredeset puta. Gubi gotovo sve teritorije u Evropi, gubi
cijeli Bliski Istok, Sjever Afrike, itd.
Zahvaljujui Mustafi-pai, tituliranom kao Keml Ataturk (otac svih Turaka), Turska je
opstala kao suverena, evro-azijska drava. Najnoviji turski Ustav je temeljen na
principima kemalizma.
Po Ustavu Turska drava je Republika. Ona je demokratska, sekularna i socijalna drava
kojom upravlja vladavina zakona, vodei rauna o konceptima javnog mira, nacionalne
solidarnosti i pravde uz potivanje ljudskih prava.
Temeljni ciljevi i dunosti Drave su: ouvanje neovisnosti i integriteta turske nacije,
neodvojnost zemlje, Republike i demokratije, osiguranje dobrobiti, mira i sree pojedinca
i drutva.
Suverenitet je potpuno i bezuslovno dat naciji.
Zakonodavna vlast je data Velikoj turskoj nacionalnoj skuptini u ime turske nacije. Ova
ovlast se ne moe delegirati. Izvrnu vlast i funkciju vre i obavljaju predsjednik
Republike i Vijee ministara. Svi pojedinci su jednaki bez ikakve diskriminacije, bez
obzira na rasu, vjeru, jezik, boju koe, spol, itd.
Svako ko je vezan za tursku dravu putem veze dravljanstva jeste Turin.
Najvii organ vlasti je Turska velika nacionalna skuptina.
Svaki Turin stariji od 30 godina je podoban za poslanika.
Izbori za Tursku veliku nacionalnu skuptinu se odravaju svakih 5 godina.

Predsjednik Republike se bira na mandat od 7 godina od strane Turske vel. nacionalne

skuptine iz reda svojih lanova koji imaju vie od 40 godina i koji su zavrili visoko
obrazovanje, ili iz reda turskih graana koji ispunjavaju ove zahtjeve.
Predsjednik se ne moe birati po drugi put. On se bira tajnim glasanjem. Izbor
predsjednika poinje 30 dana prije isteka mandata aktuelnog Predsjednika Republike ili
10 dana nakon to se predsjednitvo isprazni i mora se obaviti u roku od 30 dana od
poetka izbora.
Predsjednik Republike je ef drave. On predstavlja Republiku Tursku, proglaava
zakone, raspisuje nove izbore za Tursku vel. nacionalnu skuptinu, imenuje premijera
vlade, moe imenovati i rasputati ministre, proglaava meunarodne sporazume i
predstavlja Vrhovnu vojnu komandu turskih oruanih snaga. Po njegovim ovlatenjima
politiki sistem R Turske bi se mogao nazvati predsjednikim.
Vijee ministara se sastoji od premijera i od ministara.
Premijera imenuje predsjednik, a ministre nominira premijer, a bira ih Tursko vel.
nacionalna skuptina.
Po Ustavu suci moraju biti neovisni u obavljanju svojih dunosti.
Nijedan organ, tijelo ili pojedinac ne smiju izdavati naloge i instrukcije sudovima ili
sucima vezane za vrenje sudskih ovlasti ili im davati preporuke ili sugestije. Turska je
lanica NATO pakta, pouzdani saveznik SAD-a i igra znaajnu ulogu u islamskom
svijetu.