Socijalizacija

je sloen, cjeloivotni proces promjena, kojima dijeca i odrasle osobe u i n t e r a k c i j i s a

s o c i j a l n o m o k o l i n o m r a z v i j a j u , o b l i k u j u , u e i p r i l a g o a v a j u s o c i j a l n o relevantne
oblike doivljavanja i ponaanja (kao to su percepcija, miljenje, stavovi i shvaanja, obiaji,
navike, vrijednosti, jezik i ostale procese i situacije okoline u kojoj ivi),k a k o b i s e t o b o l j e
integrirali u okolinu. Socijalizacijom se mijenjaju i
o b l i k u j u karakteristike pojedinaca i njegova ponaanja. Njoj su podvrgnuti naini
izraavanja izadovoljavanja biolokih i socijalnih potreba, kao i sloeni oblici socijalnog
ponaanja.Socijalne potrebe nastaju i diferenciraju se tijekom rane socijalizacije.

Socijalizacijski procesi i situacije nisu uvijek i nuno dobri i poeljni, te socijalizacija nerezultira uvijek
poeljnim, prihvatljivim i oekivanim ponaanjima, ve moe dovesti i do ponaanja koja su neprilagoena,
antisocijalna.

Iako je socijalizacija proces koji traje cijeli ivot, ipak se najveim dijelom odigrava
udijetinstvu i mladenatvu.Socijalizacija je tradicionalni naziv za socijalni razvoj. Razvoj ovjeka ukljuuje
razliiteaspekte promjena: maturaciju, psihiki razvoj i socijalni razvoj.M a t u r a c i j a ( s a z r i j e v a n j e ) s e m o e
o d n o s i t i p r i j e s v e g a n a r a z v o j t j e l e s n i h s t r u k t u r a , a uvjetovana je biolokim i
nasljeenim karakteristikama ovjeka. Donekle se odnosi i na stupnjeve psihikog ili mentalnog
razvoja. Meutim, mnoge nasljeene mogunosti pojedinca(govor, vii kognitivni procesi) se ne mogu
razvijati bez okoline. Za socijalni razvoj je vanas o c i j a l n a o k o l i n a . O n s e o d v i j a
p r o c e s o m p r o m j e n a . T e p r o m j e n e s e v r l o r a z l i i t o objanjavaju, razliite su koncepcije
razvoja i promjena.
n
Dva su svojstva po kojima se socijalizacija razlikuje od ostalih promjena:

Promjene nastale socijalizacijom su posljedica uenja. Dakako, postoji

p o v e z a n o s t s a maturacijom, ali se naglaavaju promjene pod utjecajem uenja i okoline. Socijalno
uenje jeuenje u najirem smislu (svaki proces koji dovodi do promjena).

To su promjene koje nastaju u socijalnoj interakciji, u odnosima sa socijalnom okolinom

Motivacija je uticaj koji izaziva, usmjerava i odrava eljeno ponaanje ljudi. U

okviru menadmenta motivacija igra vanu ulogu jer njome menader nastoji

zadovoljiti elje i nagone svojih saradnika kako bi njihovo ponaanje bilo poeljno i
prihvatljivo za organizaciju.Motivatori su stvari koje pojedinca potiu na djelovanje i oni

utiu na ponaanje pojedinca. Oni stvaraju razliku u onome to e osoba initi. Motivatori su
odreene nagrade ili poticaji koji pojaavaju udnju za zadovoljenjem elja.
Faktori koji utjeu na motivaciju
1.

individualne karakteristike
o

2.

karakteristike posla
o

3.

potrebe, stavovi, interesi

razliite vjetine, slinosti i znaenje zadatka, autonomija, povratna veza

organizacijske karakteristike
o

karakteristike koje se odnose na radno mjesto

Motivacijske tehnike

Novac
Novac je veoma vaan i znaajan motivator i esto je mnogo vie od monetarne vrijednosti. Meutim, menaderi
koji novac koriste kao motivator moraju biti oprezni i paziti da ga ne koriste u pogrenom kontekstu. On se esto
koristi kao motivator, ali takoer potie ljudsku pohlepu, otupljuje savjest i moe voditi neetinom i ilegalnom
ponaanju.
Participacija je znaajan motivator jer je ona ujedno i sredstvo priznanja. Konsultiranjem saradnika o dogaajima,
koji se tiu njih i koji utiu na njih, izazivaju poveanu motiviranost. Svi saradnici ele znati ta se dogaa u
njihovom okruenju i ele znati pozadinu problema.
Kvaliteta radne sredine
Sistematski pristup dizajnu posla i obeavajui napredak u irokom podruju obogaivanja posla. QWL sadri, osim
obogaivanja posla, i elemente industrijske i organizacijske psihologije i sociologije.Obogaivanje
posla..Obogaivanjem posla nastoji se radno mjesto uiniti izazovnijim i odgovornijim, a radniku se omoguuje
postizanje priznanja za svoj rad i napor. Posao moe biti obogaen :

veom slobodom u odluivanju o metodama rada i redoslijedu i brzini obavljanja radnji

poticanjem participacije i interakcije meu zaposlenicima

davanjem radniku osjeaja osobne odgovornosti za izvrenje zadatka

povratna informacija o postignuu radnika

ukljuivanjem radnika u analizu i promjenu radnog okruenja

Osnovne ljudske potrebe prema vanosti

1.

fizioloke potrebe
o

2.

potrebe za sigurnou
o

3.

ovjek je ljudsko bie i ima potrebu za povezivanjem i prihvatanjem od drugih ljudi

potrebe za potovanjem
o

5.

fizika sigurnost i sigurnost od gubitka posla i imovine

potrebe za povezivanjem
o

4.

hrana, voda, stan, toplina

donosi mo, ugled i status

potrebe za samopotvrivanjem

Kultura je cjelokupno drutveno naslijee neke grupe ljudi, to jest naueni obrasci miljenja, osjeanja i djelovanja neke grupe,
zajednice ili drutva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima. Rije kultura dolazi iz latinskoga colere, to je znailo:
nastanjivati, uzgajati, tititi, tovati. Za kulturu postoje i druge definicije koje odraavaju razne teorije za razumijevanje i kriteriji
za vrjednovanje ljudske djelatnosti. Antropolozi kulturu smatraju definirajuim obiljejem roda Homo.
Obiljeja kulture
Kultura ima nekoliko karakteristinih obiljeja:Temelji se na simbolima.Ljudi pomou kulture u istome drutvu dijele zajedniko
ponaanje i nain razmiljanja.Kultura se ui: kao to ljudi bioloki nasljeuju mnoge fizike osobine i instinkte ponaanja, tako
se kultura nasljeuje kroz drutvo, tj. osoba mora nauiti kulturu od ostalih lanova drutva.Kultura je prilagodljiva: ljudi je
koriste da se fleksibilno i brzo prilagode promjenama u svijetu oko njih.
Mnogi ljudi danas koriste shvaanje "kulture" koje se razvilo u Europi tijekom 18. i ranog 19. stoljea. To shvaanje kulture
odraavalo je nejednakost unutar europskih drutava i meu europskim silama i njihovim kolonijama diljem svijeta. Ono
izjednauje "kulturu" s "civilizacijom" i suprostavlja oboje "prirodi". Prema tom miljenju neke su zemlje civiliziranije od drugih
kao to su i neki ljudi kulturniji od drugih. Stoga su neki kulturni teoretiari zapravo pokuali izbaciti popularnu ili masovnu
kulturu iz definicije kulture.
Kultura se u praksi odnosi na elitna dobra i aktivnosti kao to su haute cuisine, visoka moda ili haute couture, muzejska umjetnost
i klasina glazba, te rije kulturan oznaava ljude koji znaju o tim aktivnostima i sudjeluju u njima. Na primjer, netko tko koristi
'kulturu' u smislu 'kultivacije' moe uvjeravati da je klasina glazba najotmjenija od glazbe radne klase kao to su punk rock ili
domorodaka glazbena tradicija australskih Aboridina.
Komponente kulture
Drugi uobiajen nain razumijevanja kulture je promatranje kulture koju ine njene komponente: simboli, jezik, vrijednosti,
norme, i rituali.
Vrijednosti su apstraktne ideje o tome to je dobro, ispravno i poeljno. One su osnova za drutvene norme. Norme su, dakle,
drutvena pravila ili upute to odreuju prikladno ponaanje u odreenim situacijama. Dijele se prema otrini sankcija koje
izaziva njihovo krenje, a provodi ih drutvo. Tako najblae sankcije izaziva krenje folkways normi (nerukovanje prilikom
pozdravljanja, ne pokrivanje ustiju prilikom zijevanja...), dok krenje mores (lat. obiaj) normi i zakona izaziva najvee sankcije.

Pravilo je da se arheolozi fokusiraju na materijalnu kulturu, a kulturni antropolozi na simboliku kulturu, iako na kraju obje grupe
zadravaju zanimanje za odnose izmeu tih dviju dimenzija. Nadalje, antropolozi shvaaju "kulturu" za oznaavanje ne samo
potronja dobara, nego na ope procese koji proizvode takva dobra i daje im znaenje, na socijalne odnose i postupak u kojima
takvi objekti i procesi postaju ugraeni.
Kulture su jednako predodreene za promjenu kao i za otpor prema njoj. Otpor moe doi iz navike, religije, te integracije i
meuneovisnosti o kulturnim znaajkama. Na primjer, mukarci i ene imaju komplementarne uloge u mnogim kulturama. Jedan
spol moe eljeti promjenu koja e utjecati na drugi, kao to se dogodilo u zapadnim kulturama u drugoj polovici 20. stoljea.
Kulturoloka promjena moe biti uzrokovana okolinom, inovacijama i drugim unutarnjim utjecajima, te dodirivanjem s drugim
kulturama. Na primjer, kraj zadnjeg ledenog doba doveo je do otkria poljoprivrede.
Neka otkria koja su utjecala na zapadnu kulturu u 20. stoljeu ukljuivali su pilulu za kontrolu raanja, televiziju i internet. Pilula
je pomogla obiteljima da imaju mnogo novaca i enama da imaju veu slobodu. Televizija nije samo donijela sline vizualne
programe u mnoge domove, nego je takoer utjecala kako i kada e lanovi obitelji biti u meusobnoj interakciji.
. ,
, ,
, ,
. .
, , , , ,
, , , .
.

. : , ,
. ,
.
, .
. , ,
, .
. , ,
, .
-
. ,
- , , .
, , ,
, - , , -
.

( . nasci, ) ,
. ,

.[1]

 , , ,
, (, ,
, ) .
,
.
,
. .[2]

Osobine naroda
Analiza naeg mentalnog sklopa
-tuga, trpnja, mazohizam, inat
Na mentalni sklop ine tuga, trpnja, mazohizam i inat
Tuan ovek je miran, politiki bezopasan, on nije apatian.
Tuan ovek je visoko suicidan, agresivan iskaljuje bes (oduzimanjem
vlastita ivota) na samome sebi usled oseanja krivice
Tuan ovek je visoko sklon alkoholu.

=> Trpnja. Sloveni uopte, poseduju veliku izdrljivost na Mazohizam

uivanje u patnji, radost patnje, radost visokog cilja, kakvog mi
imamo usled zabrinutosti za budunost
Inat kod naeg naroda je prepoznatljiv kao pojedinana i kao kolektivna
nacionalna psiholoko-moralna i socijalna osobina..
lnat je individualna, a i kolektivna, unutranja potreba, elja i
preferencija da se stvar dovede do kraja pata kota da kota,,

 Inat, trai trpnju i mazohizam, s obzirom da se bazira na neproverenoj

ideji, planu, programu i strategiji, a u pravilu je protiv nekoga monijeg,
jaeg, snanijeg, koji eli da nam neto nametne bez naeg pitanja i
nae saglasnosti

Tvrdoglavo inaenje je odsustvo racionalnog i pragmatinog

prosuivanja, uvek iznad snage samog sebe, i tipina je osobina naeg
naroda

sve nedae.