MAT KOL (Banja Luka)

XIV (3)(2008), 33-68

ISSN 0354-6969

METODSKA OBRADA TEME

Linearne funkcije i linearne jednaine
Bojan Kovaevi1 , Daniela Krea2 i
Daniel A. Romano3
Saetak:
U Velikoj Britaniji predavanja u osnovnim i srednjim kolama razvijena su u
skladu sa MEP filozofijom predavanja. Naime, MEP projekat je nastao kao rezultat
desetogodinjeg istraivanja i ima za cilj da svim uenicima omogui da razviju u
potpunosti svoje sposobnosti . Strunjaci su razvojem MEP projekta razvili i itavu
jednu filozofiju predavanja u kolama (ja ovdje mislim na predavanja kurseva
matematike) koja treba da podstiu da:

cijeli razred interaktivno ui, ukljuujui da uenici rade na tabli

se razvijaju mentalne matematike vjetine kod uenika
se usavravaju preciznost, tanost i urednost u pisanju i izgovaranju
matematikih pojmova, elemenata, postupaka...
se koristi zadaa kao bitan element uenja
cijeli razred napreduje sa to manje diferenciranja.

Prosto reeno, MEP projekat ima za cilj da se kod svih uenika u potpunosti razviju
sposobnosti, uzimajui u obzir da te vjetine i sposobnosti nisu iste niti su na istom
stepenu razvijenosti kod svih uenika.
Zbog toga u ovom projektu prisutno je vie materijala nego to je potrebno i na
nastavniku je da odabere onaj materijal koji je prilagoen sposobnostima uenika na
njegovom asu.
Da bi se nastavnicima pomoglo pri donoenju odluke, koji materijal da koristi, u
ovom projektu istaknute su i tri rute kroz materijal:
Standardna
za uenike koji se mue, i koji bi trebali da usavre
osnovne vjetine prije nego se upoznaju sa novim
temama i konceptima
Akademska
za ''prosjene'' uenike, to jest, ruta za koju
oekujemo da je prati veina uenika; osnovne
vjetine e biti preraene, a nove teme i koncepti e
biti uvedeni
1

Seminarski rad iz Metodike nastave matematike, kolska godina 2005/06

Seminarski rad iz Metodike nastave matematike, kolska godina 2006/07
3
Predmetni nastavnik Metodike nastave matematike
2

- ( )

Ekspresna

ISSN 0354-6969

ruta predviena za uenike koji dobro napreduju i ne

trebaju mnogo vjebe sa osnovnim vjetinama, ali
koji sa lakoom sa savladavaju i nove koncepte

Dakle, u ovom projektu dat je materijal koji je usmjeren u navedene tri rute.
Navedene rute treba da budu samo vodilja nastavniku, a on bi trebao da koristi svoju
profesionalnu procjenu pri odabiru materijala koji je prilagodiv da se predaje u
njegovom razredu.
Za odjeljenja u kojima su uenici sa razliitim vjetinama, predlae se akademska
ruta.
U MEP projektu ak je dat i predloen plan nastave za pojedine nastavne
jedinice i to za svaku rutu.U ovom seminarskom radu detaljnije emo da razmotrimo
taj predloeni plan i to specijalno za temu Linearna funkcija i linearne jednaine.

Uvod
Za nastavnu temu Linearna funkcija i linearne jednaine predloen je sljedei
tematski plan:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Jedinica
Linearna funkcija i linearne jednaine
Koordinate
Grafik linearne funkcije
Linearne jednaine
Paralelne i okomite prave
Sistem linearnih jednaina
Primjena linearnih jednaina
na rjeavanje problema

+
+
+
*
*

(+)
+
+
+
(+)

*
(+)
(+)
+
+

Dakle, ovdje su date nastavne jedinice za temu linearne funkcije i

linearnih jednaina. Simboli u tabeli su sljedeih znaenja:
S-standardna ruta
A-akademska ruta
E-ekspresna ruta
+ - osnovni materijal
(+)- materijal koji bi u najmanju ruku mogao
da bude dijelom obraen
* - nepredvien materijal
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Dakle, preporuka je da, ako nastavnik obrauje temu po standardnoj ruti,

obradi nastavne jedinice 1, 2 i 3 , a ne obrauje jedinice 4, 5 i 6; ako
obrauje po akademskoj ruti, obradi sve jedinice , s tim da jedinice 1 i 5
dijelom obradi, to jest, kako bi mi rekli, ''povrno'', a ako obrauje temu po
ekspresnoj ruti, jedinicu 1 ne obrauje, jedinice 2 i 3 ''povrno'' , a fokusira
se na jedinice 4, 5 i 6.
U nastavku detaljno u izloiti preporuen plan za obradu nastavne teme
Linearna funkcija i linearne jednaine po akademskoj ruti koji je zasnovan
na asovima koji traju 45 minuta.
LEKCIJA BROJ 1: Grafik linearne funkcije
1
2
3
4
5
6
7
8
9

Predloeni plan
Uvod
Vjeba 1 i 2
Pregledavanje vjebi
Skiciranje grafika linearne funkcije
Vjeba 3
Pregledavanje vjebe 3
Vjeba 4
Pregledavanje vjebe 4
Domaa zadaa

1.1. Uvod
U uvodnom dijelu ukratko obnoviti znanje o koordinatama taaka u ravni. S tim
u vezi, nastavnik u interakciji sa uenicima, ponavlja kako se u Dekartovom
koordinatnom sistemu odreuju koordinate neke take kao i kako se u koordinatnom
sistemu odreuje taka sa zadanim koordinatama.
1.2. Vjebe 1 i 2
Vjeba 1 (interaktivno)
U Dekartovom koordinatnom sistemu oznaiti take :
A(2 , 4) , B(1 , 2) , C(-2 , 5) , D(-3 , -3) , E(-2 , -4) , F(0 , -3) , G(-4 , 0) , H(2 , -3).
ta moete rei za take A, B i E?
Rjeenje

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Take A, B i E
pripadaju istoj
pravoj.

Vjeba 2 (samostalno)
U Dekartovom koordinatnom sistemu povei take (3 , 0) , (0 , 4) i (-3 , 0).
Koju geometrijsku sliku si dobio?
Rjeenje:

Dobija se
jednakokraki
trougao iji
su kraci 5, a
osnovica 6
jedinica.

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

1.3. Pregledavanje vjebi

Nadgleda se vjeba 2 i nastavnik moe izvesti jednog uenika da je uradi
na tabli.
1.4. Skiciranje grafika linearne funkcije
Uenicima se pokazuje kako se odreuju koordinate taaka na nekoj pravoj.
Zatim, pokazuje se ta je gradijent prave, ta je segment i ta je jednaina
prave. Gradijent je kolinik puta i koraka (put je razlika y koordinata dvije take na
pravoj, a korak je razlika x koordinata tih taaka), a segment je mjesto gdje prava
sijee y-osu.
Gradijent =

put
korak

jednaina prave:
y=mx+c
gdje je m gradijent, a c
segment.

1.5. Vjeba 3
(a) Dovri tabelu za y = 2 x 2
x
y

-2

-1

0
-2

1
0

3
4

5
8

(b) Skiciraj grafik funkcije y = 2 x 2.

Rjeenje:
(a)
x
y

-2
-6

b)
., . ..

-1
-4

- ( )

ISSN 0354-6969

1.6. Pregledavanje vjebe

Ovu vjeba se radi interaktivno sa uenicima pa nastavnik moe da uz pomo
uenika rijei pod a), a zatim da oni sami urade pod b) i da on nadgleda taj rad te da
na kraju skicira.
1.7. Vjeba 4 (samostalno)
Skicirati grafike funkcija (svaku funkciju u zaseban koordinatni sistem) zadatih
jednainama:
a) y = x + 3
b) y = x 4
c) y = 4x 1
d) y = 3x + 1
e) y = 4 x
f) y = 8 2x .
Rjeenje:
a)
x
y

-2
1

-1
2

0
3

., . ..

1
4

2
5

b)
x
y

-1
-5

0
-4

1
-3

2
-2

3
1

- ( )

ISSN 0354-6969

(c)

(d)
x
y

-1
-5

0
-1

1
3

2
7

3
11

(e)

x
y

-2
-5

-1
-2

0
1

1
4

2
7

(f)
x
y

0
4

1
3

2
2

., . ..

3
1

4
0

x
y

0
8

1
6

2
4

3
2

4
0

- ( )

ISSN 0354-6969

1.8 Pregledavanje vjebe 4

1.9 Domaa zadaa
1) Danijel ima nekoliko ploa u obliku paralelograma. Sve ih je poloio na
zemljite tako da desno gornje tjeme svake ploe dodiruje lijevo donje tjeme
naredne ploe. Redajui ih na zemlju on je brojao ploe. Na slici je prikazan dio
poredanih ploa:

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Danijel je gornja desna tjemena oznaio sa '''' .Koordinate tjemena '''' ploe 3 su
(6,6).
Broj ploe
Koordinate tjemena
1
2
3
4

(2 , 1)

(a) Koje su koordinate tjemena '''' ploe 4 ?

(b) Koje koordinate tjemena '''' ple 20?
Objasni kako si doao do rjeenja!
(c) Danijel je rekao: ''Jedan od tjemena '''' ima koordinate (25,25)''.
Objasni zato je Danijel pogrijeio!
(d) Danijel je donje desno tjeme svake ploe oznaio sa .Dovri tabelu:
(e) Dovri reenicu!
'' Tjeme ploe broj 7 ima koordinate (
,
)''.
(f) Dovri reenicu!
''Tjeme ploe broj .... ima koordinate ( 20,19)''.
(2) Robot se kree po terenu. On moe da se kree u etiri smjera: gore, dolje,
lijevo i desno i to tako da pravi korak po korak. Robot kree sa take oznaene sa
na tlu (slika ispod). Pravi dve koraka :
1. korak lijevo
2. korak gore
i dolazi do take oznaene sa .

(a) Robot ponovo kree sa mjesta

.Oznai sa mjesto na koje e doi
robot poto napravi dva koraka:
1. korak dolje
2.korak dolje

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

(b) Robot uvijek kree sa mjesta .

Nai sva mjesta i oznai ih sa na
koja robot moe da doe nakon to
napravi dva koraka.

(c) Sada neki drugi robot uvijek kree sa mjesta na terenu . On pravi tri koraka :
1. korak dolje, 2. korak desno i 3. korak desno i dolazi na mjesto .
Robot opet kree sa mjesta . Nai jo dva puta, pored navedenog, kojima u tri
koraka robot moe sa mjesta
doi na mjesto .
Prvi
korak
Drugi
korak
Trei
korak

Dolje

Desno

Desno
Desno

LEKCIJA BROJ 2: Odreivanje jednaine prave 1

1
2
3
4
5
6
7

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Odreivanje gradijenta prave
Vjeba 1
Pregledavanje vjebe 1
Vjeba 2
Aktivnost
Domaa zadaa

2.1. Pregledavanje i diskutovanje domae zadae

2.2. Odreivanje gradijenta prave
U interakciji sa uenicima ponoviti ta je gradijent i rijeiti primjer dolje:
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

2.3. Vjeba 1
Odrediti gradijente pravih a)-f)

Rjeenje:
a) gradijent = 1; b) gradijent = 3; c) gradijent = 2; d) gradijent = 4; e) gradijent = -2;
f) gradijent = -1/2 .
2.4. Pregledavanje vjebe 1
Nastavnik nadgleda, upuuje i izvodi uenike na tablu da urade.
2.5. Vjeba 2
Napisati jednainu prave ako su dati gradijent i segment :
a) gradijent = 4 i segment = 2.
b) gradijent = 2 i segment = -5.
c) gradijent = 1/2 i segment = 1.
d) gradijent = -1 i segment = -5.
Rjeenje:
a) y = 4x + 2

b) y = 2x -5
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

c) y = 1/2x +1
d) y = -x -5 .
2.6. Aktivnost
Nastavnik daje aktivnost i samo nadgleda.

Jedan matematiar dok je boravio na ljetovanju fotografisao je pejza na kome se

nalazi nekoliko planina. Kad je doao kui , istone i zapadne padine tih planina on
je iscrtao na papir kako je prikazano na slici gore.
a) Izraunajte gradijente istone i zapadne padine za svaki vrh!
b) Na koji vrh bi se bilo najtee popeti?
Rjeenje:
a) Za vrh 1 istona padina ima gradijent =-1/3, a zapadna padina gradijent =2/7.
Za vrh 2 istona padina ima gradijent =-1/2, a zapadna padina gradijent =1/2.
Za vrh 3 istona padina ima gradijent =-3/4, a zapadna padina gradijent =1/2.
Za vrh 4 istona padina ima gradijent =-2, a zapadna padina gradijent =2/3.
Za vrh 5 istona padina ima gradijent =-3/2, a zapadna padina gradijent =1.
Za vrh 6 istona padina ima gradijent =1/2, a zapadna padina gradijent =1.
b) Najtee bi se bilo popeti uz istonu padinu vrha 4.
2.7. Domaa zadaa
Dovriti aktivnost ili ako se aktivnost uspije dovriti na asu onda zadatak
1) Popuni tabelu do kraja:
Jednaina prave

., . ..

Gradijent

Segment

- ( )

ISSN 0354-6969

y = 5x +7
3

-2

-2

3
1

y = -3x +2
y =-4 x -2

Y = 4-x
y=10-3x

LEKCIJA BROJ 3: Odreivanje jednaine prave 2

1
2
3
4
5
6

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Odreivanje jednaine prave
Vjeba 1
Pregledavanje vjebe 1
Aktivnost
Domaa zadaa

3.1. Pregledavanje i diskusija domae zadae

3.2. Odreivanje jednaine prave
Pokazati kako se odrauje jednaina zadate prave. Odredi se segment i gradijent.S
tim u vezi nastavnik moe da uradi jedan do dva primjera zajedno sa uenicima.
Odrediti jednainu pravih:

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

3.3. Vjeba 1
Odrediti jednaine sljedeih pravih:

a)

c)

e)

., . ..

b)

d)

f)

- ( )

ISSN 0354-6969

Rjeenje:
a) y = 2x
b) y = x -4
c) y = x +2
d) y = 2 x
e) y = 6x -5
f) y = -1/3 x -2
3.4. Pregledavanje vjebe 1
3.5. Aktivnost
1) Odrediti jednaine pravih koje
formiraju figuru na slici!

., . ..

2) Odrediti jednaine pravih koje

formiraju figuru na slici!

- ( )

ISSN 0354-6969

Rjeenje:
1) p1 y= x+5, p2 y = x+3, p3 y = x-3, p4 y = x-5, p5 y = -x+5, p6 y = -x+3,
p7 y = - x-3, p8 y = -x-5
2) ) p1 y = 2, p2 y = 1, p3 y = -1, p4 y = -2, p5 x = -4, p6 x = -3, p7 x = 5,
p8 x = 6 .
3.6. Domaa zadaa
Dat je dijagram na slici .
a) Prava koja prolazi
kroz take A i F
ima jednainu y =
11. Kako glasi
jednaina prave kroz
take A i B?
b) Prava koja prolazi
kroz take A i D
ima jednainu y =
x+3. Kako glasi
jednaina prave kroz
take F i E?
c) Kako glasi jednaina
prave koja prolazi
kroz take B i C?

LEKCIJA BROJ 4: Linearne jednaine

1
2
3
4
5
6
7
8

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Rjeavanje jednaina
Vjeba 1
Pregledavanje vjebe 1
Linearne jednaine sa zagradama
Vjeba 2
Pregledavanje vjebe 2
Domaa zadaa

4.1. Pregledavanje i diskusija domae zadae

4.2. Rjeavanje linearnih jednaina
Pokazati kako se rjeavaju obine linearne jednaine na sljedeim primjerima:
Rijeiti sljedee linearne jednaine:
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

a) x + 11 = 20
b) x 5 = 9
c) 8x = 40
d)

x
3

=6.

4.3. Vjeba 1
Rjeiti sljedee linearne jednaine:
a) x + 6=14
b) x 3 = 8
d)

x
3

= 10

g) x + 9 = 22
j)

x
5

= 100

c) 7 x = 21

e) 10 x = 80

f) 5x=35

h) x - 4 =3

i) x 22 = 18

k) 3 x = 96

l) x + 22 = 47.

Rjeenje:
(a) x + 6 = 14 (oduzmemo 6 od obje strane)
x = 14 6
x =8
c) 7x = 21 (obje strane podijelimo sa 7)

(b) x 3 = 8 (dodamo 3 objema

stranama)
x=8+3
x = 11

x
3

d)

pomnoimo sa 3)
x = 10 3
x = 30

x = 21:7
x=3
e) 10x = 80 (obje strane podijelimo sa 10)

x = 22 9
x = 13

f) 5x=35 (obje strane podijelimo

sa 5)
x =35:5
x=7
h) x 4 = 3 (objema stranama
dodamo 4)
x=3+4
x=7

x 22 = 18 (objema stranama dodamo 22)

j)

x = 80:10
x =8
g) x + 9 =22 (od obje strane oduzmemo 9)

i)

= 10 (obje strane

., . ..

x
5

= 100 (obje strane

- ( )

ISSN 0354-6969

pomnoimo sa 5)
x = 100 5
x = 500

x = 18 + 22
x = 40
k) 3 x = 96 (obje strane podijelimo sa 3)

l) x + 22 = 47 (od obje strane

oduzmemo 22)
x = 47 - 22
x = 25

x = 96: 3
x = 32

4.4. Pregledavanje vjebe 1

Nastavnik u ovoj vjebi treba to intenzivnije da nadgleda rad uenika. Mora da ih
upozorava na greke koje prave, mora da im ukazuje na greke, posebno na one
kardinalne npr. za jednainu tipa x 4 = 8 najee greka je rjeenje da je x = 4
umjesto da je x = 12. Dakle, mora da im obrati panju na postupak u kojem x ostaje
samo na jednoj strani.
4.5. Linearne jednaine sa zagradama
Malo sloeniji tip linearnih jednaina koji zahtijeva nekoliko koraka do rjeenja.
Postupak rjeavanja takvih jednaina objasniti im na nekoliko primjera.
Na primjer, rijeiti sljedee jednaine:
a) 3 x 4 = 11
b)

3(x + 6) = 21

c)

x5
=3
8

d) 5( 2 x 8) = 60
4.6. Vjeba 2
Rjeiti sljedee linearne jednaine:
a) 2x + 7 =15
b) 5x 3 = 32

c) 6 x + 4 = 22

d) 11x 3 = 19

e) 5 x + 2 = 37

f)

h) 4(x + 2) = 28

i) 3(5x 6) = 147

g)

2x 1
3

=5

j) 2(3x 7) = 46

k)

2( x + 6)
3

=6

Rjeenje:
a) 2x + 7 =15 (od obje strane oduzmemo 7)
., . ..

x+4
= 21
3

l) 5(2x + 3 ) = 35 .
b) 5x 3 = 32 (objema stranama
dodamo 3)

- ( )

ISSN 0354-6969

2x = 15-7
2x = 8 (obje strane podijelimo sa 2)

5x = 32 + 3
5x = 35 (obje strane podijelimo
sa 5)
x = 35:5
x=7

x = 8:2
x=4
c) 6x + 4 = 22 (od obje strane oduzmemo 4)
6x = 22 4
6x = 18 ( obje strane podijelimo sa 6)
x = 18:6
x=3

d) 11x 3 = 19 (objema stranama

dodamo 3)
11x = 19 + 3
11x = 22 (obje strane
podijelimo sa 11)
x = 22:11
x=2

e ) 5x + 2 = 37 ( od obje strane oduzmemo 2) f)

5x = 37 2
5x = 35 (obje strane podijelimo sa 5)
x = 35:5
x=7
g)

2x 1
3

=5 (obje strane pomnoimo sa 3)

2x 1 = 53
2x 1 = 15 (objema stranama dodamo 1)
2x = 15 + 1
2x = 16 (obje strane podijelimo sa 2 )
x = 16:2
x=8
i) 3(5x 6) = 147 ( oslobodimo se zagrade)

x+4
= 21 (obje strane
3
pomnoimo sa 3)
x + 4 = 214
x + 4 = 84 (od obje strane
oduzmemo 4)
x = 84 - 4
x = 80

h) 4(x + 2) = 28 (oslobodimo se
zagrade)
4x + 8 = 28 (od obje strane
oduzmemo 8)
4x = 28 - 8
4x = 20 (obje strane podijelimo
sa 4)
x = 20:4
x=5

j) 2(3x 7) = 46 (oslobodimo se
zagrade)
15x -18 =147 (objema stranama dodamo 18)
6x-14=46 (objema stranama
dodamo 14)
15x = 147 + 18
6x = 46 + 14
15x = 165 (obje strane podijelimo sa 15)
6x = 60 (obje strane podijelimo
sa 6)
x = 165:15
x = 60:6
x = 11
x = 10

., . ..

- ( )

k)

ISSN 0354-6969

2( x + 6)
= 6 (obje strane pomnoimo sa 3)
3
2(x+6) = 63
2(x+6) = 18 (oslobodimo se zagrade)
2x + 12 = 18 (od obje strane oduzmemo 12)
2x = 18 12
2x = 6 (obje strane podijelimo sa 2)
x = 6:2
x= 3

l) 5(2x + 3 ) = 35 (oslobodimo se
zagrade)
10x +15 = 35 (od obje strane
oduzmemo 15)
10x = 35 - 15
10x = 20 (obje strane podijelimo
sa 10)
x = 20:10
x=2

4.7. Pregledavanje vjebe 2

Ovu vjebu nastavnik nadzire dok uenici rade i strogo pazi na kardinalne greke,
upuuje na njih, sugerie. Nastavnik treba da bude oprezan da uoi takve greke, a to
su najee greke ovog tipa:
kod jednaine oblika

x4
=3
2

uenici esto prave greku i piu x 2 = 3 to

jest, x = 5 umjesto da je x = 10. Dakle, oni ''nekako'' izve dijeljenje na lijevoj

strani, koje je pogreno, i dobiju ''neko'' rjeenje. Na ovo im treba ukazati i uputiti ih
kako da rijee ovaj problem.
4.8. Domaa zadaa
1) Rijeiti sljedee jednaine:
a) x + 1 = 2x - 1
b) 2x + 4 = 3x -1
d) 4x + 7 = 10x - 11
e) x + 18 = 9x - 22
g) 6(x +1) = 14(x - 1)
h) 2(5x + 3) = 12x 3
2) Rijei sljedee jednaine
a) 4 2y = 10 6y

c) 7x 2 = 5x + 6
f) 7x + 1 = 3x + 17

b) 5y + 20 = 3(y 4)

LEKCIJA BROJ 5: Rjeavanje linearnih jednaina

pomou grafika linearne funkcije

1
2
3
4
5
6

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Rjeavanje linearnih jednaina pomou grafika linearne funkcije
Vjeba 1
Pregledavanje vjebe 1
Vjeba 2
Pregledavanje vjebe 2

., . ..

- ( )

7
8

ISSN 0354-6969

Aktivnost
Domaa zadaa

5.1. Pregledavanje i diskusija domae zadae

5.2. Rjeavanje linearnih jednaina pomou grafika linearne funkcije
Nastavnik objanjava kako se pomou grafika linearnih funkcija rjeavaju
linearne jednaine. Od prije je poznata veza izmeu pravih i linearnih jednaina.
Ovdje se preporuuje da nastavnik demonstrativno uradi jedan primjer sam.
Na primjer :
Rijeiti jednainu 7 x = 2x +1.
Skiciraju se prava

y=7x

x
y

-2

-1

x
y

-2

-1

i prava
y = 2x + 1

i rjeenje je gdje se te prave sijeku ( x koordinata te take)

x=
y=

5.3. Vjeba 1

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Na slici je prikazan grafik funkcije y

= 2x 5.
Koristei tu sliku odredi rjeenja
jednaina:
a) 2x -5 = 1
b) 2x 5 = 7
c) 2x 5 =-3
rjeenje:
a) Skiciramo pravu y = 1, a ve
imamo skiciranu pravu y = 2x
5. One e se sjei u taki (3 , 1 )
te je rjeenje x = 3.
b) Skiciramo pravu y = 7. Ona e
sjei nau pravu u taki (6,7) te
je rjeenje x = 6.
c) Skiciramo pravu y = -3. Ona
nau pravu sijee u taki (1,-3)
te je rjeenje x = 1.
5.4. Pregledavanje vjebe 1
5.5. Vjeba 2
Na slici su dati grafici pravih y = 2x +1 , y = x + 2 i y = 10 x. Koristei te grafike
rijei sljedee jednaine:
a) 2x + 1 = 10 x
b) 2x + 1 = x + 2
c) 10 x = x + 2
Rjeenje:
a) grafici su ve skicirani i vidimo
da grafik prave y = 2x +1 sijee
grafik y = 10 x u taki (3 , 7)
te je rjeenje jednaine x = 3.
b) Grafik prave y = 2x +1 sijee
pravu y = x +2 u taki (1, 3) pa
je rjeenje jednaine x = 1.
c) Grafik prave y = 10 x sijee
grafik prav y = x +2 u taki
(4,6) te je rjeenje jednaine x =
4.

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

5.6. Pregledavanje vjebe 2

5.7. Aktivnost

Odredi jednaine pravih koje ine figuru na slici.

Rjeenje:
Odmah sa slike moemo da odredimo jednaine za 6 pravih:
l1 y = 2 , l2 y = -2 , l3 y = 4 , l4 y = -4 , l5 x = 1 , l6 y = 1 ,dakle posljednje
dvije prave su ustvari jedna te ista prava.To je prava koja ini stranice koje su
okomite na x-osu.
Odredimo sad jednaine ostalih stranica figure. Problem je odrediti segment za
te stranice. Nalazimo da su gradijenti za stranice koje ine vrh figure -1 i 1, za
stranice koje su na repu gradijenti su -1 za obje gornje i 1 za obje donje. Segmente
odreujemo tako to rijeimo jednaine 0= lp gdje je lp jednaina date stranice.
Meutim, mi te jednaine ne znamo te se posluimo rjeavanjem pomou grafika.
Produimo stranice i vidimo gdje one sijeku y-osu te dobijamo za segmente
sljedee vrijednosti:
Za stranice na vrhu za gonju segment = 5,a za donju segment = -5
Za stranie na repu za gornju veu segment = -4, za gornju manju segment = -2, za
donju veu segment = 4, a za donju manju segment = 2. Tako da dobijamo
jednaine:
l7 y = -x + 5, l8 y = x - 5, l9 y = -x -4, l10 y = -x -2, l11 y = x 4, l12 y = x 2.
5.8. Domaa zadaa
Rijeiti sljedee linearne jednaine pomou grafika linearne funkcije na istom
koordinatnom sistemu:
a) 2x 2 = x + 3
b) 2x 2 = 8
c) x + 3 = 8
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

LEKCIJA BROJ 6: Paralelne i okomite prave

1
2
3
4
5
6
7
8

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Paralelne prave
Vjebe 1 i 2
Pregledavanje vjebi 1 i 2
Okomite prave
Vjebe 3 i 4
Pregledavanje vjebi 3 i 4
Domaa zadaa

6.1. Pregledavanje i diskusija domae zadae

6.2. Paralelne prave
Skicirati tri prave koje su paralelne i vidjeti ta je zajedniko u njihovim
jednainama.Na taj nain zakljuiti da paralelne prave imaju iste gradijente. Na
primjer moe se koristiti ovaj primjer:
Skicirati grafike sljedeih pravih:
y = 2x + 1

x
y

-2

-1

y = 2x + 2

x
y

-2

-1

y = 2x 3

x
y

-2

-1

ta zakljuujemo na osnovu grafika?

ta je zajedniko za jednaine navedenih
pravih?

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

6.3. Vjebe 1 i 2
Vjeba 1
Date su jednaine nekoliko pravih
A y = 5x 7
B y = 2x + 8
C y = 3x + 3
D y = 3x 8
E y = 5x + 2 .
a) Koja prava je paralelna pravoj A?
b) Koja prava je paralelna pravoj C?
c) Da li je i jedna od navedenih pravih paralelna pravoj B?Zato?
Rjeenje:
a) Prava E je paralelna pravoj A jer imaju iste gradijente.
b) Prava D je paralelna pravoj C jer imaju iste gradijente.
c) Ne, prava B nije paralelna niti jednoj od navedenih pravih A, C, D, E jer nema
ni sa jednom isti gradijent.
Vjeba 2
Na slici je prikazana prava y = 3x + 2 i dvije druge prave , A i B, koje su paralelne
datoj pravoj.
a) Koliki je gradijent prave A?
b) Odredi jednainu prave A!
c) Oredi jednainu prave B!
Rjeenje:
a) Prava A ima gradijent = 3 jer
je A paralelna pravoj y = 3x
+ 2, a paralelne prave imaju
jednake gradijente.
b) A y = 3x
c)
B y = 3x 3

6.4. Pregledavanje vjebi 3 i 4

6.5. Okomite prave
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Za dvije okomite prave vrijedi da im je proizvod gradijenata jednak -1. Do ovog

zakljuka doi skiciranjem dvaju pravih koje su okomite, odreivanje njihovih
jednaina i mnoenjem njihovih gradijenata. Na primjer , moe se koristiti ovaj
primjer:
Na slici su date dvije okomite prave.
Odredi njihove jednaine.

Kakva je relacija izmeu njihovih

gradijenata?

6.6. Vjebe 3 i 4
Vjeba 3
Date su dvije prave na slici.
a) Izraunaj gradijent
prave A!
b) Izraunaj gradijent
prave B!
c) Na osnovu a) i b)
objasni zato su prave
A i B okomite.
Rjeenje:
a) gradijent = 1/3
b) gradijent = -3
c) Prave su okomite
jer im jr proizvod
gradijenata jednak
-1.

Vjeba 4
Date su jednaine nekoliko pravih
A y = 5x + 2
B

y=

1
2

., . ..

x+4

- ( )

ISSN 0354-6969

y = 2x + 1

y=

1
x+6
5

E y = -2x + 3 .
a) Koja prava je okomita na pravu A?
b) Koja prava je okomita na pravu B?
c) Koja od navedenih pravih nije okomita niti na jednu ostalu pravu?
Rjeenje:
a) Prava D je okomita na pravu A jer im je proizvod gradijenata -1.
b) Prava E je okomita na pravu B jer im je proizvod gradijenata jednak -1.
c) Prava C nije okomita ni na jednu drugu pravu .
6.7. Pregledavanje vjebi 3 i 4
6.8. Domaa zadaa
1)Na slici je prikazan grafik prave y = 3x
a) U istom koordinatnom sistemu skiciraj grafik prave y = 2x
b) Napii jednaini jo jedne
prave koja prolazi takom
(0,0).
c) Prava y = x -1 prolazi
takom (4,3). U istom
koordinatnom sistemu
skiciraj grafik te funkcije.
d) Napii jednainu prave
koja prolazi kroz taku
(0,-1) i paralelna je pravoj
y = 3x.

2) Selma je bila veoma zainteresovana za prave linije i u koordinatnom sistemu

skicirala je sljedee prave ( slika dolje):

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

(a ) U svakoj jednaini
pojavljuje se y = 1/2x. ta nam
to govori o tim pravima.
(b) Date prave sijeku y-osu u
takama (0,-3), (0,0) i (0,4) .
Koji dio jednaina tih pravih
nam govori ovu osobinu?
(c) Selma je odluila da malo
se igra sa pravim linijama pa
je trebala vei koordinatni
sistem. Gdje e prava y = x
20 sjei y-osu?
(d) U istom koordinatnom
sistemu skiciraj jo jednu
pravu koja je paralelna pravoj
y = x. Napii njenu
jednainu!

LEKCIJA BROJ 7: Sistemi linearnih jednaina

1
2
3
4
5
6
7
8

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Rjeavanje sistema linearnih jednaina- grafiki metod
Vjeba 1
Pregledavanje vjebe 1
Rjeavanje sistema linearnih jednaina metod eliminacije
Vjeba 2
Pregledavanje vjebe 2
Domaa zadaa

7.1. Pregledavanje i diskusija domae zadae

7.2. Rjeavanje sistema linearnih jednaina grafiki metod
Metod rjeavanja sistema linearnih jednaina pomou grafika linearnih funkcija.
Nastavnik upoznaje uenike sa ovom metodom tako to demonstrativno rjeava
jedna primjer u interakciji sa uenicima. Za primjer moe posluiti na primjer:
Rijeiti sistem linearnih jednaina sa dvije nepoznate
x+y=5
i
2x + y = 6
y=
i
y=
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Skiciraju se grafici datih pravaca:

x
y

-2

-1

x
y

-2

-1

Rjeenje taka gdje se grafici sijeku:

x =
y=

7.3. Vjeba 1
a) Skiciraj grafike pravih y = 10 x i y = x + 2
b ) Napii koordinate take u kojoj se sijeku date prave.
c) ta je rjeenje sistema linearnih jednaina:
y = 10 x
y=x+2
Rjeenje:

a)

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

b)
Taka u kojoj se sijeku grafici datih funkcija ima koordinate (4,6).
c) Rjeenje datog sistema je taka (4,6), jer se grafici pravih y = 10-x i y = x+2
sijeku u taki (4,6).
7.4. Pregledavanje vjebe 1
7.5. Rjeavanje sistema linearnih jednaina metod eliminacije
Rjeavanje sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate pomou metoda
eliminacije sastoji se u tome da, poto obje jednaine pomnoimo odgovarajuim
skalarima, nakon sabiranja te dvije jednaine eliminiemo jednu od nepoznatih. Ovaj
metod rjeavanja sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate nastavnik moe
izloiti tako da demonstrativno rijei jedan primjer u interakciji sa uenicima.
Primjer moe biti sljedeeg tipa:
Rijeiti sistem linearnih jednaina
2x + 4y = 22
3x 5y = - 11
______________
2x + 4y = 22 / 5
3x 5y = -11 / __
______________ +
7.6. Vjeba 2
Neka je dat sistem linearnih jednaina:
4x + 2y = 46
x + 3y = 14
a) Objasni zato je zbir prve jednaine pomnoene sa -1 i druge jednaine
pomnoene sa 4 jednaina sa samo jednom nepoznatom. Na koji nain
moemo eliminisati drugu promjenjljivu?
b) Rijeiti dati sistem metodom eliminacije.
Rjeenje:
a) Nakon to saberemo prvu jednainu pomnoenu sa -1 i drugu pomnoenu sa 4
dobijamo jednainu
-4x 2y + 4x + 12y = -46 + 56 , a nakon sreivanja dobijamo
10y = 10 , a to je jednaina sa jednom nepoznatom.
Ako bi prvu jednainu pomnoili sa -3, a drugu sa 2 i tako dobijene jednaine sabrali
dobili bismo jednainu
-12x 6y + 2x + 6y = -138+28 to nakon sreivanja daje
-10x =-110 , a to je jednaina sa jednom nepoznatom
te smo se rijeili druge nepoznate.
b)
4x + 2y = 46 / (-1)
x + 3y = 14 / (4)
____________
-4x 2y = -46
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

4x + 12 y = 56
_____________ +
-4x 2y + 4x + 12 y = -46 + 56
10y = 10 (podijelimo obje strane sa 10)
y = 10:10
y=1
4x + 2y = 46 (uvrstimo vrijednost y=1)
4x + 21 = 46
4x + 2 = 46 (od obje strane oduzmemo 2)
4x = 46 2
4x = 44 (obje strane podijelimo sa 4)
x = 44:4
x = 11
Dakle rjeenje je x = 11 i y = 1.
7.7. Pregledavanje vjebe 2
7.8. Domaa zadaa

1) Neka su date
prave (slika dolje):
a) Pokazati da je
jednaina prave A
2x + y = 8
b) Odredi
jednainu prave B!
c) Na istom
koordinatnom
sistemu skiciraj
pravu C y = 2x +
1.
d) Rijei sistem
linearnih
jednaina.
y = 2x +1
3y = 4x +6.

2) Na slici dat je jedan oktagon.

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

a) Prava kroz take A i H ima jednainu x =10.

Odredi jednainu prave koja prolazi kroz take F i G.
b) Dopuni reenicu:
x + y = 15 je jednaina prave kroz take ____ i ____.
c) Dati oktagon ima 4 prave simetrije. Jedna od njih je prava y = x. U istom
koordinatnom sistemu skiciraj grafik te prave.
d) Napii jednaine ostale tri prave simetrije za dati oktagon.
e) Prava koja prolazi kroz take D i B ima jednainu 3y = x +25, a prava kroz
take G i H ima jednainu x = y + 15. Rijei sistem linearnih jednaina:
3y = x +25
x = y + 15.
f) Prava koja prolazi kroz take B i D sijee pravu koja prolazi kroz take G i H u
taki
( __ , __ ).

LEKCIJA BROJ 8: Primjena linearnih jednaina na

rjeavanje problema

1
2
3
4
5
6
7

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Primjena linearnih jednaina na rjeavanje problema
Vjeba 1
Pregledavanje vjebe 1
Vjeba 2
Pregledavanje vjebe 2
Mentalni test

., . ..

- ( )

8
9

ISSN 0354-6969

Pregled testa
Domaa zadaa

8.1. Pregledavanje i diskusija domae zadae

8.2. Primjena sistema linearnih jednaina na rjeavanje problema
Nauene metode rjeavanja linearnih jednaina i rjeavanja sistema linearnih
jednaina primjeniti na rjeavanje nekih problema. Nastavnik moe da navede dva
primjera takvih problema i da ih u interakciji sa uenicima rijei. Na primjer:
Primjer 1:
Obim figure na slici je 40 m.
Kolika je duina dvije due stranice?
Napii jednainu i rijei je po x!

Primjer 2 :
ista prozora naplauje 2,20 KM po posjeti i plus 40 pf po prozoru. U Markovoj
kui on je oprao n prozora i naplatio 5 KM. Koliko je prozora oprao u Markovoj
kui? Napisati i rjeiti jednainu po n!
8.3. Vjeba 1
Cijena ulaznice za fudbalsku utakmicu je 9 KM.
a) Napii izaz za cijenu n ulaznica!
b) Napii jednainu i izraunaj koliko se ulaznica moe kupiti za 108 KM!
Rjeenje:
a) n ulaznica kota n9 KM.
b) Neka je kupljeno n ulaznica . Dakle, vrijedi
n9 = 108.
Rijeimo ovu jednainu i otkrijmo koliko smo ulaznica kupili.Prvo, obje strane
date jednakosti podijelimo sa 9.
n = 108 : 9
n = 12.
Dakle, kupili smo 12 ulaznica.
8.4. Pregledavanje vjebe 1
8.5. Vjeba 2
., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Cijena iznajmljivanja auta iznosi 20 KM za jedan dan i plus 50 pf za svaki

preeni kilometar.
a) Napii izraz za cijenu, c, u feninzima, putovanja m km za jedan
dan u iznajmljenom automobilu!
b) Napii izraz za cijenu , u feninzima, za putovanje m kilometara za
dva dana u iznajmljenom automobilu!
c) Nikola je iznajmio automobil na dva dana i na kraju platio ukupnu
cijeno od 68,50 KM. Koliko je kilometara preao iznajmljenim
automobilom?
Rjeenje:
a) Dakle, u cijenu c ulazi cijena iznajmljivanja na jedan dan,a to je 2000pf i plus
cijena vonje tim autom od m kilometara,50m, to jest:
c = 50 m + 2000
b) Dakle, dva dana putujemo iznajmljenim autom i prelazimo m km. Platiemo
cijenu iznajmljivnja za dva dana , 22000=4000, i cijenu preene kilometrae, 50m,
pa emo platiti.
d = 50m + 4000.
c) Nikola je platio iznajmljivanje auta od dva dana i cijenu preenih m
kilometara 6850 pf, to jest:
50m + 4000 = 6850 (od obje strane oduzmimo 4000)
50m =6850 - 4000
50m = 2850 (obje strane podijelimo sa 50)
m = 2850 : 50
pa je Nikola preao
m = 57 km.
8.6. Pregledavanje vjebe 2
8.7. Mentalni test
Dat je koordinatni sistem i u njemu nekoliko taaka.

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

Rijei sljedee zadatke!

1. Napii koordinate take P !

(8,0)

2. Napii koordinate take R!

(-4,2)

3. Koja taka ima koordinate (-2,6)?

(F)

4. Koja taka ima koordinate (-4,-2)?

( N)

5. Koliki je gradijent prave koja prolazi kroz take E i F?

(1)

6. Koliki je gradijent prave koja prolazi kroz take R i F?

(2)

7. Koliki je gradijent prave koja prolazi kroz take R i A?

( -1/5)

8. Take A, B, C i D su na istoj pravoj.Odrediti njenu jednainu!

9. Take E i J lee na istoj pravoj. Odredi njenu jednainu!
10. Koja taka ima istu y- koordinatu kao i taka K?

(y=x)
( y = -x )
( J)

8.8. Pregled testa

8.9. Domaa zadaa
Na sljedeoj slici grafiki je prikazan let aviona iz Londona za Madrid preko
Brisela.

., . ..

- ( )

ISSN 0354-6969

a) Kolika je srednja brzina aviona na ruti od Londona do Brisela?

b) Na osnovu ega na grafiku, bez raunanja, moe da zakljui da je srednja
brzina aviona na ruti od Brisela do Madrida vea nego na ruti od Londona
do Brisela?
c) Drugi avion polee iz Madrida za London preko Brisela. Iz Madrida polee
u 18 h, slee u Brisel u 20 h, zatim polee iz Brisela u 21:10 i konano slee
u London u 22:20. Na istom grafu grafiki prikai njegov let!
d) U koje vrijeme e ta dva aviona biti na istoj udaljenosti od Londona?

LEKCIJA BROJ 9: Revizioni test

1
2

Predloeni plan
Pregledavanje i diskusija domae zadae
Revizioni test

9.1. Pregledavanje i diskusija domae zadae

9.2. Revizioni test
Test provjere znanja iz oblasti Linearna funkcija i linearne jdnaine.
Nastavnik ove testove moe da nae na oficijelnoj web stranici MEP projekta.
Stranice sa testovima su osigurane.

LEKCIJA BROJ 10: Rekapitulacija

1
2
3

Predloeni plan
Vraanje ocjenjenih testova
Ispravak testa
Pregled oblasti Linearne funkcije i linearnih jednaina

10.1. Vraanje ocjenjenih testova

10.2. Ispravak testa
Interaktivno prelaziti preko pitanja koja su bila na testu. Dakle, davanje takih
odgovora na pitanja u testu i ukazivanje na greke koje su se pojavljivale i njihovo
ispravljanje.
10.3. Pregled oblasti Linearne funkcije i linearnih jednaina
Do kraja asa ponavljati ono to je naueno iz ove teme. Otklanjanje nejasnoa
koje se eventualno javljaju kod nekih uenika i vjebanje primjera.

., . ..