Professional Documents
Culture Documents
4b Zlijezde I Hormoni PDF
4b Zlijezde I Hormoni PDF
HIPOTALAMUS
Hipotalamus je dio mozga i vano integracijsko sredite ivanog sustava. Zbog svoje uske povezanosti
s hipofizom ima vrlo vanu ulogu i u endokrinom sustavu. Tijela neuroendokrinih stanica koje lue
hormone stranjeg renja hipofize smjetena su u hipotalamusu.
Hipotalamus nadzire luenje hipofize pomou hormonskih i ivanih signala. On lui slijedee hormone:
Hormon koji oslobaa tireotropin (TRH): potie luenje TSH.
Hormon koji oslobaa gonadotropine (GnRH): potie luenje FSH i LH.
Hormon koji oslobaa kortikotropin (CRH): potie luenje ACTH.
Hormon koji oslobaa hormon rasta (GHRH): potie luenje hormona rasta.
Hormon koji inhibira hormon rasta (somatostatin): koi luenje hormona rasta i mnogih drugih
hormona (npr. tireotropina i inzulina).
Hormon koji inhibira prolaktin (PIH): koi luenje prolaktina.
Po kemijskoj grai, svi navedeni hormoni hipotalamusa su peptidi, osim PIH koji spada u skupinu
amina.
GUTERAA (PANKREAS)
Guteraa je endokrina i egzokrina lijezda. Egzokrini dio lui probavne enzime u probavni kanal (u
dvanaesnik - duodenum). Endokrini dio nalazi se razmjeten u guterai u obliku tzv. Langerhansovih
otoia. U njima razlikujemo tri tipa stanica: alfa, beta i delta stanice. lfa-stanice izluuju glukagon, stanice inzulin, a d-stanice guterani somatostatin. Inzulin i glukagon su hormoni od kljune vanosti
u regulaciji metabolizma glukoze, ali i metabolizma lipida i proteina.
Inzulin je peptidni hormon koji djeluje na gotovo sva tkiva na nain da potie unos glukoze u stanice, a
posebice u stanice jetre, miine stanice i stanice masnog tkiva. U jetri i miiima potie pohranu
glukoze u obliku glikogena. U masnom tkivu potie pretvorbu suvika glukoze u masne kiseline i njihovu
pohranu u obliku triglicerida (masti). Inzulin takoer pospjeuje i unos aminokiselina u stanice. U jetri
inhibira proces glukoneogeneze (pretvorba aminokiselina u glukozu u stanicama jetre).
Glukagon je takoer peptidni hormon. On potie razgradnju glikogena u jetri (glikogenoliza) i
otputanje glukoze u krv. Potie glukoneogenezu u jetri. Ubrzava razgradnju masti u masnim
stanicama, pri emu osloboene masne kiseline postaju dostupne za energetske potrebe organizma.
Guterani somatostatin ima lokalni uinak, a djeluje inhibicijski na luenje hormona guterae te na
probavu i apsorpciju nutrijenata iz probavnog sustava.
NADBUBRENE LIJEZDE
Svaka se nadbubrena lijezda sastoji od dvaju dijelova: kore i sri.
Sr je funkcijski povezana sa simpatikim ianim sustavom i lui adrenalin i noradrenalin, hormone
koji u tkivima izazivaju uinke istovjetne izravnom podraivanju simpatikih ivaca. Adrenalin i
noradrenalin su po kemijskoj grai amini. Ubrzavaju rad srca, potiu vazokonstrikciju i djeluju na krvni
tlak. Potiu razgradnju glukoze i masti. Njihovo je luenje pojaano u stresnim situacijama.
Kora nadbubrene lijezde lui kortikosteroide, hormone koji se sintetiziraju iz steroida kolesterola. Tu
spadaju mineralokortikoidi, glukokortikoidi i androgeni hormoni nadbubrene lijezde.
Glukokortikoidni hormoni poveavaju razinu glukoze u krvi, a djeluju i na metabolizam bjelanevina i
masti. To su hormoni kortizol i kortikosteron, oba imaju slino djelovanje s time da je aktivnost kortizola
znatno vea.
Najvaniji glukokortikoid je kortizol. Ima mnogobrojne uinke na metabolizam: potie proces
glukoneogeneze u jetri, potie otputanje aminokiselina iz miia (mobilizacija aminokiselina za
potrebe glukoneogeneze), poveava koncentraciju glukoze u plazmi, pospjeuje mobilizaciju masnih
kiselina iz masnog tkiva i podiu njihovu koncentraciju u plazmi, pospjeuje energetsko iskoritavanje
masnih kiselina, i ima snano protuupalno djelovanje.
Minaralokortikoidni hormoni djeluju na elektrolite u izvanstaninoj tekuini. Glavni mineralokortikoid
je aldosteron koji potie apsorpciju natrijevih iona u bubrezima.
Kora nadbubrene lijezde u vrlo malim koliinama lui i spolne hormone, androgene i estrogene, i to
u oba spola. Fizioloki znaaj imaju androgeni hormoni nadbubrene lijezde iji je uinak gotovo
istovjetan testosteronu, pa u ena utjeu na razvoj dlakavosti dijelova tijela (npr. pubino podruje,
pazuh).
SPOLNE LIJEZDE
Hormoni spolnih lijezda po kemijskoj grai spadaju u steroide. Najznaajniji hormoni jajnika su
estrogen i progesteron, a testisa androgeni hormon testosteron. Pored toga to djeluju na tkiva, razvoj
mukog i enskog reproduktivnog sustava i sekundarnih spolnih obiljeja, oni utjeu i na ponaanje.
Estrogeni (estradiol): Potie razvoj i odravanje enskih spolnih obiljeja. Potie razvoj jajaca i djeluje
na endometrij maternice.
Progesteron: Odrava ciklike promjene endometrija maternice, potie sazrijevanje mlijenih kanalia
u dojkama.
Testosteron: potie razvoj mukog reproduktivnog sustava i mukih sekundarnih spolnih obiljeja.
Pospjeuje metabolizam bjelanevina i utjee na poveanje miine mase. Potie spermatogenezu i
razvoj spermija.