26.10.2015.

Zdravstveno veleuilite
Katedra za anatomiju i fiziologiju

FIZIOLOGIJA
Membranski i akcijski potencijal

Dr.sc. Ivna Kocijan

CILJEVI:

Objasniti membranski potencijal

Objasniti to je i kako nastaje akcijski potencijal
Objasniti funkciju i osnovnu organizaciju ivanog sustava
Definirati tipove ivanih stanica
Objasniti grau neurona
Objasniti provoenje (nemijelinizirana i mijelinizirana vlakna) i
prijenos ivanih impulsa (sinapsa, neurotransmitori)

26.10.2015.

Uspostava membranskog potencijala

I.

II.

III.

Stanina membrana razdvaja naboje

vanjska povrina membrane +
unutranja povrina membrane
Membrana je POLARIZIRANA
Razdvojeni naboji stvaraju membranski
potencijal
Ostatak tekuine je elektriki neutralan

K+

K+

Cl-

pro-

Na+

ClNa+
Stanina membrana

Zato se javlja membranski potencijal?

Proteinski kanal
a) Propusnost membrane je vea za ione K+ nego za Na+ (kalijski kanali su
oko 100 puta propusniji od natrijskih)

b) Na/K-crpka je elektrogena - svojim

radom stvara manjak pozitivnih iona s
unutarnje strane stanine membrane (3
Na+ van, 2 K+ unutra neto 1+ van)

Na+ (unutra): 14 mmol/L

Na+ (izvan): 142 mmol/L
K+ (unutra): 140 mmol/L
K+ (izvan): 4 mmol/L

26.10.2015.

Potencijal razlika u naponu izmeu dvije toke

Membranski potencijal razlika u naponu s dvije
strane stanine membrane; iskazuje se kao odnos
napona unutar stanice i napona izvan stanice

Voltmetar

Membranski potencijal iznosi oko -70mV

Mikroelektroda

Referentna
elektroda

Izvanst. tekuina

Citosol

Stanina membrana

Akcijski potencijal
Potencijal u mirovanju membranski potencijal stanice koja miruje (ne
prima i ne alje impulse)
Na membrani podraljivih stanica moe se javiti akcijski potencijal
Akcijski potencijal nagla, brza promjena membranskog potencijala iz
negativne vrijednosti u pozitivnu na membrani podraljivih stanica (ivane i
miine stanice)
Akcijski potencijal na membrani ivane stanice = ivani impuls

26.10.2015.

Akcijski potencijal
1) Brza depolarizacija
2) Repolarizacija
3) Hiperpolarizacija
Trajanje AP oko 2 msec ili krae.
Slika 1: tri faze akcijskog potencijala

Ionska osnova akcijskog potencijala

Otvaranje i zatvaranje Na+ i K+ kanala regulirano je

naponom.
naponom regulirani natrijski kanali brza aktivacija
(otvaranje), odgoena inaktivacija (zatvaranje)
naponom regulirani kalijski kanali spora aktivacija

Slika 2: promjene u propusnosti membrane za

ione Na+ i K+ za vrijeme akcijskog potencijala

26.10.2015.

Akcijski potencijal
Copyright The McGraw-Hill Companies, Inc. Permission required for reproduction or display.
Na+

Membrana u mirovanju je polarizirana

(-70 mV)

Na+

K+

Na+

K+

K+

Na+

K+

K+

Na+
K+

K+

Na+

Na+

K+

K+

Na+
K+

K+

Na+
K+

K+

Na+

Na+

K+

K+

K+
70

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

(a)

Ako je dosegnut prag (-55 mV),

naponom regulirani Na+ kanali se
otvaraju i membrana se depolarizira
(prema 0 i u pozitivnu vrijednost)

Na+
K+

Na+

Na+
K+

Na+

Na+
K+

K+

Na+
K+

K+

Na+ channels open

K+ channels closed

K+
0

K+

Threshold
stimulus
K+
K+

Na+

K+
Na+

Na+

K+

K+

K+

K+

K+
70

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Region of depolarization
(b)

K+

Na+ kanali se zatvaraju, a otvaraju se

naponom regulirani K+ kanali i kalij izlazi
iz citoplazme. Membrana se repolarizira

K+
Na+

K+

Na+

K+

Na+

K+
Na+

Na+

Na+

Na+
K+

Na+

K+

K+

Na+
K+

K+

K+

K+

K+ channels open
Na+ channels closed

K+

K+

K+
70

K+

K+

K+

Na+

Na+

Na+

Region of repolarization
(c)

Na+

Na+

Na+

Na+

Na+

Prag podraaja i princip sve-ili-nita

Prag = minimalna depolarizacija koja e dovesti do
pojave akcijskog potencijala

Depolarizacija na razini praga

Depolarizacija manja od praga

akcijski potencijal
nema akcijskog potencijala

Princip sve ili nita: akcijski potencijal je istog intenziteta,

neovisno o intenzitetu podraaja koji ga je izazvao

26.10.2015.

Period refrakternosti (smanjena podraljivost membrane)

Period apsolutne refrakternosti

Na kanali su otvoreni
Na kanali se inaktiviraju
Membrana je nepodraljiva
Nije mogu AP

Period relativne refrakternosti

Neki Na kanali su jo uvijek inaktivni
Visoka PK
AP je mogu samo uz jai podraaj

Uvod u fiziologiju ivanog sustava

26.10.2015.

Funkcije ivanog sustava

I.

II.

Primanje podraaja = osjetilna ili senzorika funkcija

Receptori prikupljaju informacije

Informacije se aferentim putem provode u SS

Odluivanje o podraaju = integracijska funkcija

Na temelju informacije pristigle u SS stvara se:

osjet, odluka, pamenje, misli

III. Reagiranje na podraaj = motorika funkcija

Postupanje sukladno odluci integracijskog centra

Impulsi se prenose do efektora

13

Stanice ivanog sustava

Neuroni ivane stanice

Glija stanice (neuroglija) - potporne

Ed Reschke

26.10.2015.

Dijelovi neurona
Tijelo ili soma
Sadri jezgru i organele; ima
ogranke

Dendriti

Dendriti
Kratki ogranci; primaju signale
od drugih neurona i dovode ih
do tijela

Tijelo neurona
Jezgre glija
stanica

Akson ili ivano vlakno

Dugaki ogranak; prenosi
elektrine impulse (akcijski
potencijal); ima nastavke iz kojih
se oslobaa neurotransmiter

Akson

Ulazna zona
Dendriti
Soma
Jezgra

Zona nastanka akcijskog potencijala

Provodna zona
akson (od 1mm do 1m i vie)

U neuronima akcijski potencijal putuje du aksona, u

smjeru od tijela neurona do zavretaka aksona.
Strelice pokazuju smjer provoenja signala.

Izazna zona
Zavreci aksona

26.10.2015.

irenje AP du aksona

(A)

irenje je jednosmjerno
Vei promjer aksona manji
otpor i vea brzina provoenja

(B)

(C)

Please note that due to differing operating systems,

some animations will not appear until the presentation
is viewed in Presentation Mode (Slide Show view). You
may see blank slides in the Normal or Slide Sorter
views. All animations will appear after viewing in
Presentation Mode and playing each animation. Most
animations will require the latest version of the Flash
Player, which is available at
http://get.adobe.com/flashplayer.

video - ivani impuls

19

26.10.2015.

Osobine neurona

Svima je zajedniko da imaju dendrite, tijelo i akson.

Varijacije u veliini i obliku, duljini aksona i broju
dendrita.
Prema strukturnim razlikama, 3 glavne skupine:
bipolarni neuroni, pseudounipolarni neuroni i
multipolarni neuroni
Prema funkciji: senzoriki, motoriki i integracijski
neuroni

20

Klasifikacija neurona prema strukturi

Bipolarni neuroni
2 nastavka
senzoriki (oko, uho, njuh)
Pseudounipolarni neuroni
akson ima dvije grane periferna
i centralna
gangliji PS
senzoriki
Multipolarni neuroni
99% neurona
Mnogo dendrita
Veina neurona u SS
Bipolarni

Pseudounipolarni

Multipolarni

10

26.10.2015.

Klasifikacija neurona prema funkciji

Senzoriki neuroni
aferentni
dovode impulse u SS
veina su pseudounipolarni
neki su bipolarni

Motoriki neuroni
multipolarni
odvode impulse iz SS
dovode impulse do efektora

Meuneuroni
smjeteni u SS
povezuju neurone
multipolarni

Glija stanice potpora neuronima

U perifernom S:
Schwannove stanice proizvode mijelin ubrzanje prijenosa impuls du
aksona
U sredinjem S:
Oligodendrociti proizvode mijelin
Astrociti strukturna potpora; zacjeljivanje ozljeda;
uloga u prijenosu i metabolizmu tvari;
uloga u krvno-modanoj barijeri
Mikroglija fagociti u SS

11

26.10.2015.

Mijelinsku ovojnicu stvaraju Schwannove stanice

Schwannova stanica
Ranvierovo suenje
Nastanak mijelinske ovojnice namatanje Schw. stanice
Mijelinska ovojnica
Akson
Jezgra Schwannove
stanice

Mehanizam i brzina irenja AP du aksona ovise o

prisustvu ili odsustvu mijelina

Skokovito irenje AP u mijeliniziranom aksonu

Velika brzina provoenja AP

( i do 100 m/s u debelim, mijeliniziranim
ivanim vlaknima).
Za usporedbu, brzina provoenja u
nemijeliziranim vlaknima je mala (npr. u
tankim nemijeliziranim vlaknima 0,25 m/s)

12

26.10.2015.

Sinapsa prijenos impulsa meu neuronima

Presinaptiki neuron

Postsinaptiki neuron

SINAPSA
Mjesto prijenosa ivanog impulsa izmeu dva
neurona ili izmeu neurona i efektorske stanice
(ciljne stanice).
Neuromuskularna veza - mjesto prijenosa ivanog
impulsa izmeu neurona i miine stanice.

13

26.10.2015.

28

Prijenos impulsa u sinapsi

Copyright The McGraw-Hill Companies, Inc. Permission required for reproduction or display.

Direction of
nerve impulse

Neurotransmitori se oslobaaju kad AP

stigne do zavretaka aksona

Synaptic
vesicles

Axon
Ca+2

Dolaskom AP, Ca2+ kanali na

zavrecima se otvaraju i Ca2+ ulazi u
citosol

Synaptic knob

Presynaptic neuron

Ca+2

Cell body or dendrite

of postsynaptic neuron

Mitochondrion

sinaptike vezikule se spajaju s

membranom i isputaju neurotransmitor
(egzocitoza)

Ca+2

Synaptic
vesicle
Vesicle releasing
neurotransmitter
Axon
membrane
Neurotransmitter
Synaptic cleft
Polarized
membrane
Depolarized
membrane

29

(a)

14

26.10.2015.

Please note that due to differing operating systems,

Please
note that due
differing
systems,
some animations
willto
not
appear operating
until the presentation
some
animations
will not appear
until Show
the presentation
is viewed
in Presentation
Mode (Slide
view). You
is
viewed
in Presentation
Mode
(Slide or
Show
view).
You
may
see blank
slides in the
Normal
Slide
Sorter
may
see
blank
slides
in
the
Normal
or
Slide
Sorter
views. All animations will appear after viewing in
views. All animations
will
appeareach
afteranimation.
viewing inMost
Presentation
Mode and
playing
Presentationwill
Mode
and the
playing
animation.
Most
animations
require
latesteach
version
of the Flash
animations
will
theatlatest version of the Flash
Player,
which
isrequire
available
Player, which is available at
http://get.adobe.com/flashplayer.
http://get.adobe.com/flashplayer.

kemijska sinapsa
30

Ionski kanali u membrani neurona

Propusni kanali
Uvijek otvoreni
Du membrane itavog neurona
Potencijal membrane u mirovanju kanali za K+ propusniji nego za Na+
Ligandom regulirani kanali
Otvaranje ili zatvaranje je posljedica vezivanja liganda - neurotransmitora
Dendriti i tijelo
Sinapsa
Naponom regulirani kanali
Natrijevi i kalijevi kanali
Otvaranje ili zatvaranje je posljedica promjene membranskog potencijala
Najvie ih ima du aksona
Kanali za kalcij
Na zavrecima aksona
Ca2+ ulazi u zavretke i potie oslobaanje neurotransmitora

15