12.11.2014.

Katedra za anatomiju i fiziologiju

FIZIOLOGIJA SRCA
Dr.sc. Ivna Kocijan

CILJEVI PREDAVANJA:
Pregled grae i funkcije srca
Osobine sranog miia
Objasniti pojavu i osobine akcijskog potencijala u srcu
Provodni sustav srca i predvodnika aktivnost
Objasniti to je EKG i emu slui

12.11.2014.

SRCE
FUNKCIJA: stvaranje gradijenta tlaka i odravanje protoka krvi kroz krvoilni sustav uloga
crpke
SRCE - (gr. - kardia, lat. Cor)
uplji miini organ
smjetaj: u prsnoj upljini, izmeu sternuma i
kraljenice, pod kutem (baza desno, apeks
lijevo u odnosu na sternum)
dimenzije (odrasla osoba):
duljina oko 12 cm, irina 8-9 cm, debljina
oko 6 cm.
teina:
mukarci: 280 do 340 grama
ene od 230 do 280 grama
Obavijeno ovojnicom - perikard
Perikardijalna tekuina smanjuje trenje
izmeu dva sloja perikarda pri radu srca

Aorta
Pluna arterija
Gornja uplja vena
Zalistak
plune arterije

Plune vene
Lijevi atrij

Plune vene

Mitralni zalistak

Desni atrij

Aortalni zalistak
Trikuspidalni
zalistak
Lijevi ventrikul

Desni ventrikul

Ventikularni septum
Donja uplja vena

Graa srca

12.11.2014.

Plua
Plune kapilare

Plune arterije

Plune vene

Pulmonarna
cirkulacija

Desna strana pumpa krv u

pulmonarnu cirkulaciju

Lijeva strana pumpa krv u

sistemsku cirkulaciju

Sistemske
arterije
Sistemske
vene

Sistemska
cirkulacija

Kapilare
Organski
sustavi

= deoksigenirana krv

= oksigenirana krv

Srce kao crpka

Funkcionalno: dvije odvojene crpke desna i lijeva

Desna crpka pumpa krv u mali optok (pluna cirkulacija) - sva krv prolazi kroz
plua
Lijeva crpka pumpa krv u veliki optok (sistemska ili periferna cirkulacija) - krv se
rasporeuje i prolazi paralelnim putovima
Svaka strana srca ima dvije komore:
atrij slaba crpka koje pomau kretanju krvi u ventrikul
ventrikul kontrakcijom stvara silu koja krv potiskuje u plunu (desni ventrikul)
ili perifernu cirkulaciju (lijevi ventrikul)

uplje vene

Drugi
organski
sustavi

Mozak

Probavni
sustav

Bubrezi

Aorta

Desni
atrij
Miii

Desni
ventrikul

Sistemska
cirkulacija
Lijevi
ventrikul

Lijevi
atrij

Pluna arterija

Pluna
cirkulacija

Plua

Plune vene

12.11.2014.

Tok krvi kroz srce

Pluna
arterija

Aorta

Lijevi
atrij
Desni
atrij
Lijevi
ventrikul

Desni
ventrikul

DA DV pluna cirkulacija LA LV sistemska cirkulacija

2 atrija se kontrahiraju istovremeno, a za njima slijedi kontrakcija 2 ventrikula

Srce kao crpka

Stijenke krvnih ila pruaju otpor protjecanju krvi (trenje)

Otpor protjecanju krvi u perifernoj cirkulaciji vei je nego u plunoj
Obje strane srca istovremenu pumpaju jednake volumene krvi
Lijeva strana srca pumpa krv pod veim tlakom u optok koji prua vei otpor lijevi
ventrikul obavlja vei rad od desnog zadebljali miini zid lijevog ventrikula
Tlak u odjeljcima srca se mijenja u ciklusima kontrakcije i relaksacije i pokree protok
krvi

Miini zid
desnog ventrikula

Miini zid lijevog

ventrikula

12.11.2014.

Graa stijenke srca

TROSLOJNA STIJENKA SRCA:

Epikard - vanjski sloj; to je viscelarni
list perikarda
Miokard srednji sloj; to je srano
miino tkivo
Endokard unutarnji sloj; oblae
srane komore; odgovara endotelu
krvnih ila

endokard
miokard
epikard

Srani zalisci - jednosmjeran protok krvi

Smjer toka krvi kroz srce: vena atrij ventrikul aorta/pl. arterija
Srani zalisci sprjeavaju povrat krvi iz aorte i plune arterije u ventrikule i iz ventrikula u
atrije jednosmjeran protok krvi
Otvaranje i zatvaranje je pasivno i ovisi o gradijentu tlaka
Atrijsko-ventrikularni zalisci i zalisci aorte i plune arterije

Zalistak se OTVARA kada gradijent

tlaka potiskuje krv prema naprijed

Zalistak se ZATVARA kada gradijent

tlaka potiskuje krv prema natrag.

12.11.2014.

Atrijsko-ventrikularni
Atrijsko-ventrikularni zaliscizalisci

TRIKUSPIDALNI ZALISTAK
(DESNI A-V)
Tetivni traci
ili chordae
tendineae
Papilarni
miii
BIKUSPIDALNI ILI
MITRALNI ZALISTAK
(LIJEVI A-V)

1) Ventrikule se
kontrahiraju

11

Zalisci aorte i plune arterije

POLUMJESEASTI ZALISTAK
AORTE I PLUNE ARTERIJE

12

12.11.2014.

Desni AV zalistak
(trikuspidalni)

(Straga)
Fibrozni
prstenovi

Lijevi AV
zalistak
(bikuspidalni
ili mitralni)

Zalistak
aorte
Zalistak
plune arterije

Ventrikulski miokard
(Sprijeda)

Vezivno tkivo okruuje valvularne otvore i odvaja atrije od ventrikula

Mikroskopska graa sranog miia

Slinosti sa skeletnim miiima:

poprena ispruganost
model kliuih miofilamenata (aktin i miozin)
T-cjevice
Specifinosti:
stanice srca su manje ( 5-15m, duljina 20-30 m)
razgranate
prijelazne ploe (interkalirani diskovi) povezuju
susjedne stanice
funkcionalni sincicij vrsta elektrokemijska
povezanost stanica
atrijski sincicij
ventrikularni sincicij
Poveenje: 800 x

12.11.2014.

Razgranata srana miina vlakna tvore 3D mreu

Interkalirani disk

Stanine membrane susjednih

stanica sranog miia

Dezmosom mehanika veza

Pukotinaste veze

Interkalirani disk

12.11.2014.

to je potrebno za kontrakciju sranog miia?

Srana miina vlakna:

autoritimina vlakna (1%) specijalizirana za stvaranje i
provoenje AP
kontraktilna vlakna (99%)

Akcijski potencijal - nastaje u samom srcu (autoritmina vlakna)

Ca2+ (iz izvanstanine tekuine i SR)

Energija (ATP)

Membranski potencijal( mV)

Akcijski potencijal u autoritminim sranim

miinim vlaknima

Napon praga

Spontana
depolarizacija

Vrijeme
(msec)

12.11.2014.

Membranski potencijal (mV)

Akcijski potencijal na membrani kontraktilne

srane miine stanice

Plato
akcijskog
potencijala

Napon praga

Vrijeme (msec)

Kontrakcija u vlaknima sranog miia traje koliko i akcijski potencijal

Akcijski
potencijal
Kontrakcija

Relativna sila kontrakcije

Membranski potencjial (mV)

Kontrakcije su trzajnog tipa, nema tetanikih kontrakcija

Vrijeme (msec)

10

12.11.2014.

Provoenje impulsa u srcu

Atriji i ventrikuli su odijeljeni vezivnim tkivom elektrine impulse prenosi provodni sustav srca
Provodna vlakna:
brzo provode impuls koji je nastao u autoritminim stanicama SA vora
brzina provodljivosti 1-4 m/sec (kontraktilna miina vlakna 0,4 m/sec)
Usporavanje u AV voru za oko 100 msec odgoena kontrakcija ventrikula za atrijima
Interatrijski putovi
Atrioventrikularni
(AV) vor

Sinus-atrijski
(SA) vor

Lijevi atrij

Desni atrij

Hisov ili AV-snop

Internodalni
putovi

Lijeva grana AV-snopa

Desna grana
AV-snopa

Lijevi ventrikul

Purkinjeova
vlakna

Desni ventrikul

Normalna brzina okidanja u autoritminim tkivima srca

SA vor (predvodnik)

70-80

AV vor

40-60

Hisov snop i Purkinjeova vlakna

20-40

Normalna
predvodnika
aktivnost

Abnormalna
predvodnika
aktivnost

11

12.11.2014.

Srani ciklus
Od zavretka jedne kontrakcije do zavretka idue kontrakcije srca. Obuhvaa po
jednu sistolu i dijastolu.

Dijastola = punjenje komora krvlju

Sistola = kontrakcija (izovolumna tj. izometrika kontrakcija)
Normalna frekvencija SA vora: 60-100
Trajanje sranog ciklusa = 1/frekvencija
Npr. ako je frekvencija 72, trajanje je 1/72=0.83 s

24

Srani ciklus i srani volumeni

DIJASTOLA

Atriji i ventrikuli su relaksirani

Komore se pune krvlju
Traje oko 0.4 sec
Kod ubrzane frekvencije trajanje dijastola se skrauje

Tijekom posljednje treine dijastole kontrahiraju se atriji

Traje oko 0.1 s
Posljedica je depolarizacije atrija
Ubacuje dodatnih 20% krvi u svaki ventrikul
volumen krvi u ventrikulu na kraju dijastole (nakon sistole
atrija) iznosi oko 120 ml ZAVRNI DIJASTOLIKI VOLUMEN

ATRIJSKA SISTOLA

VENTRIKULSKA SISTOLA

Traje oko 0.3 s

Posljedica je depolarizacije ventrikula
Izbacuje 70 ml krvi iz svakog ventrikula u aortu i plunu
arteriju UDARNI VOLUMEN
volumen krvi koji preostaje u svakom ventrikulu na kraju
sistole, iznosi 40-50 ml - ZAVRNI SISTOLIKI VOLUMEN

12

12.11.2014.

Srani minutni volumen i venski priljev

VENSKI PRILJEV volumen krvi koji u 1 min pritjee iz vena u desni atrij
SRANI MINUTNI VOLUMEN volumen krvi koju lijevi ventrikul u jednoj minuti izbaci u aortu. U
odrasla ovjeka u mirovanju prosjeno 5 L/min (5.6 L/min mukarci, 4.9 L/min ene)
To je koliina krvi koja protjee cirkulacijskim sustavom, tj. zbroj protoka krvi kroz sva tkiva
Ovisi o: bazalnom metabolizmu tijela, stupnju tjelesne aktivnosti, dobi, tjelesnoj masi
Moe se poveati do 2,5x, a kod utreniranih sportaa i do 6x (maratonci)
VP i SMV moraju biti jednaki, no u kraim se razdobljima (nekoliko otkucaja) mogu malo
razlikovati

Tkiva trebaju razliiti protok krvi u

razliitim uvjetima (npr. tjelovjeba)

Regulacija sranog ritma i minutnog volumena

Minutni volumen

Frekvencija

Autonomni .s. i hormoni nadbubrene

lijezde imaju vanu ulogu u regulaciji
sranog ritma i minutnog volumena.

Parasimpatika
aktivnost

Udarni volumen

Vanjska
kontrola
Unutarnja
kontrola
Simpatika
aktivnost (i
adrenalin)

Zavrni
dijastoliki
volumen
Unutarnja
kontrola
Venski priljev

13

12.11.2014.

Frank-Starlingov srani mehanizam

sposobnost srca da se prilagodi poveanju volumena pridole krvi
to se srani mii tijekom punjenja vie istee to je snaga kontrakcije vea, pa se
u aortu izbacuje vea koliina krvi
unutar fiziolokih granica srce izbacuje svu krv koja iz vena pritjee u njega

Autonomni ivani sustav

regulira rad srca

Membranski potencijal (mV)

Simpatika . vlakna
poveavaju frekvenciju i snagu
kontrakcija
Parasimpatika .vlakna (ogranci n.
vagusa)
usporavaju frekvenciju

Simpatika
stimulacija

Normalni
ritam

Parasimpatika
stimulacija

Vrijeme (s)

14

12.11.2014.

Kontrola rada srca

adrenalin

Elektrokardiogram (EKG)
Neinvazivna metoda snimanja elektrine aktivnosti u srcu (miokardu) s povrine tijela
Struje to ih stvaraju elektrini potencijali u srcu registriraju se elektrodama postavljenima
na kou, s obiju strana srca
Einthovenov trokut dvije ruke i lijeva noga
ine vrhove trokuta opisanog oko srca

Bipolarni odvodi EKG se snima pomou dviju

elektroda postavljenih na udove

Tri standardna bipolarna odvoda s udova:

Odvod I: LR (+) i DR (-)
Odvod II: LN (+) i DR (-)
Odvod III: LN (+) i LR (-)

15

12.11.2014.

Elektrokardiogram

Izoelektrina linija srani je mii u potpunosti

depolariziran ili repolariziran
P val depolarizacija atrija
QRS val depolarizacija ventrikula
T val repolarizacija ventrikula
PQ segment - zastoj u AV voru
QT segment - ventrikularna sistola
TQ interval - ventrikularna dijastola

EKG nije snimak akcijskog potencijala u pojedinanoj stanici, ve suma elektrine

aktivnosti u svim sranim miinim stanicama.

Akcijski potencijal jedne kontraktilne stanice

ventrikula

EKG zapis elektrine aktivnosti sranog miia

16

12.11.2014.

EKG u12 odvoda

Tri standardna bipolarna odvoda s udova

Prekordijalni odvodi (V1-V6) odvodi s prsnog koa
Pojaani unipolarni odvodi s udova - aVR, aVL, aVF

Normalan EKG normalna frekvencija i ritminost

Broj otkucaja 60-100

POVEANA FREKVENCIJA - TAHIKARDIJA

Broj otkucaja >100

SMANJENA FREKVENCIJA - BRADIKARDIJA

Broj otkucaja <60

Abnormalnosti u ritminosti - aritmije

EKSTRASISTOLA
(PRIJEVREMENA SISTOLA)

FIBRILACIJA VENTRIKULA

POTPUNI A-V BLOK

17

12.11.2014.

Koronarna cirkulacija dovodi srcu O2 i nutrijente, odnosi

produkte metabolizma.

Nedostatan protok krvi u koronarnoj

cirkulaciji (ishemija) ima za posljedicu
manjak O2, viak CO2 i manjak
nutrijenata oteana repolarizacija

Infarkt miokarda

Uslijed akutnog zaepljenja

koronarnih arterija

Pacemaker - umjetni predvodnik

Ritmini elektrini impulsi iz ugraenog elektronskog sranog predvodnika podrauju srce
osobe sa sranim zastojem (gubitak automatske ritminosti srca).

18