5.12.2014.

Fiziologija bubrega i acidobazna ravnotea

dr.sc. Ivna Kocijan

Zdravstveno veleuilite
Katedra za anatomiju i fiziologiju

Funkcionalna anatomija bubrega

Stvaranje mokrae u bubrezima
Acidobazna ravnotea

5.12.2014.

Anatomska graa bubrega

Nadbubrena lijezda

BUBREG
Kora (cortex)
Sr (medulla)

Bubrena arterija
Donja uplja vena

Bubrena
piramida

Trbuna aorta
Bubrena vena
Mokrani mjehur
Mokraovod
Uretra

Bubrena
nakapnica

U mokrani
mjehur

Nefron osnovna funkcionalna jedinica bubrega

Glomerul
Proksimalni kanali
Jukstamedularni nefron

Bowmanova
Distalni kanali
ahura

Kortikalni nefron

Kora

Kora
Sr

Sr
Henleova
petlja

Bubreg

Sabirni
kanali

U bubrenu nakapnicu

5.12.2014.

Nefron sustav kanalia i krvnih kapilara

Kortikalni nefron

Aferentna
arteriola

Eferentna
arteriola

Jukstamedularni nefron
Glomerul

Glomerul

Peritubularne
kapilare

Peritubularne
kapilare

KORA
SR

Henleova petlja
Sabirni kanali

Vasa recta

Mehanizmi u procesu stvaranja mokrae

Glomerularne kapilare
1) FILTRACIJA
Bowmanova
ahura

2) REAPSORPCIJA
3) SEKRECIJA

Bubreni kanali

Peritubularna kapilara

125 ml glomerularnog filtrata /min

5.12.2014.

Filtracija u Bowmanovu ahuru

Glomerul
Bowmanova ahura

Lumen Bowmanove ahure

Eferentna
arteriola

Proksimalni kanali

Fenestrirani kapilarni
endotel
Aferentna
arteriola
Podociti

Voda i otopljene tvari prolaze

kroz filtracijsko sito u lumen
Bowmanove ahure

Filtracijski prorezi

Glomerul

Lumen B. ahure
Glomerul

Lumen B.
ahure

Filtracijski prorezi

Fenestrirani endotel
glomerularne kapilare

Podocit

Pedicele (noice)
podocita

5.12.2014.

Troslojno filtracijsko sito:

fenestre kapilara, bazalna membrana i filtracijski prorezi

Fenestre (pore)

Kapilara
Stanica endotela

Bazalna
membrana

Pedicele podocita
Lumen

Filtracijski prorezi

Glomerularnu filtraciju pokree tlak

Aferentna arteriola
Bowmanov ahura

Eferentna arteriola

Tlak krvi u glomerulu

55 mm Hg

Koloidno-osmotski tlak
30 mm Hg
Proksimalni kanali
Ukupni filtracijski tlak
Ukupni filtracijski tlak
55 (30 + 15) = 10 mm Hg
55 (30 + 15) = 10 mm Hg

Hidrostatski tlak Bowmanove

ahure
15 mm Hg

125 ml glomerularnog filtrata /min

5.12.2014.

Miogena regulacija glomerularne filtracije

Glomerul
Aferentna arteriola

Eferentna arteriola
Tlak krvi u
glomerulu

Vazokonstrikcija
Glomerularna filtracija
Glomerul
Aferentna arteriola

Eferentna arteriola
Tlak krvi u
glomerulu

Vazodilatacija
Glomerularna filtracija

Regulacija glomerularne filtracije: tubuloglomerulana povratna sprega

Bowmanova ahura

Proksimalni zavojiti kanali

Distalni kanali
Glomerul

Mezangijske stanice

Granularne stanice

Eferentna arteriola
Aferentna arteriola
Distalni kanali

Glatke miine stanice

Macula densa

Jukstaglomerularni aparat

5.12.2014.

Regulacija glomerularne filtracije: tubuloglomerulana povratna sprega

Glomerularna filtracija
smanjena / pojaana

Glomerularna filtracija
pojaana / smanjena

Aferentna arteriola
konstrikcija / vazodilatacija

Protok filtrata kroz kanalie

pojaan / smanjen

Otputanje adenozina
pojaano / smanjeno

Razina soli
poveana / smanjena

Macula densa

Regulacija glomerularne filtracije: uinak autonomnog .s.

(simpatikus)
Arterijski tlak
povien / snien

Arterijski tlak
snien / povien

Zadravanje vode i soli u

tijelu pojaano / smanjeno

Simpatika aktivnost
pojaana / smanjena

Aferentna arteriola
vazokonstrikcija / vazodilatacija

Volumen urina
smanjen / povean

Glomerularna filtracija
smanjena / poviena

5.12.2014.

Hormonska regulacija glomerularne filtracije: sustav reninangiotenzin-aldosteron

Bubreg

Jetra

Granularne stanice
jukstaglomerularnog
aparata

ACE = Konvertirajui enzim

Krvna ila

Kora nadbubrene
lijezde

Renin
Angiotenzinogen

Otputanje renina zbog:

konc. NaCl
Volumen izvanstanine tekuine
Krvni tlak

Aldosteron
Angiotenzin I

Angiotenzin II

Uinak aldosterona:
Reapsorpcija Na+ u distalnim i
sabirnim kanaliima
Rezultat: Krvni tlak

Mehanizmi u stvaranju mokrae

Glomerularne kapilare
1) FILTRACIJA
Bowmanova ahura
2) REAPSORPCIJA
3) SEKRECIJA
Bubreni kanali

Peritubularna kapilara

5.12.2014.

Reapsorpcija i sekrecija tvari kroz jednoslojni epitel kanalia

Proksimalni kanali

Mikrovili

Distalni kanali

Sabirni kanali
Henleova petlja

Aktivni transport
Pasivni transport

Reapsorpcija tvari iz lumena kanalia odvija se

transcelularnim i paracelularnim putem
vrsti spoj

Lateralni
prostor

Intersticij

PARACELULARNO

TRANSCELULARNO

Lumen
kanalia

Peritubularna
kapilara
TRANSCELULARNO

Otopljene
tvari
PARACELULARNO

Apikalna
membrana

Bazolateralna
membrana

Aktivni transport
Pasivni transport

5.12.2014.

Osnovni princip reapsorpcije Na+ i izluivanja K+

u kanaliima bubrega: znaaj Na+/K+ crpke
Lumen

Krv

Na+
Na+
K+

K+

H2O
H2O

Aktivni transport
Pasivni transport

Bazolateralna
membrana

Apikalna
membrana

Osmoza

Kotransport natrija i glukoze i kontratransport natrija i vodika

u proksimalnim kanaliima
Epitelne stanice
proksimalnog kanalia

Peritubularna
kapilara

Lumen
kanalia
Glukoza
Glukoza

Uz koncentracijski gradijent
Niz koncentracijski gradijent

10

5.12.2014.

Reapsorpcija glukoze ovisna je o proteinskom nosau

kotransport Na+/glukoza
normalno 4,2-5,3 mmol/L
prag za glukozu 10 mmol/L
glikozurija prisustvo glukoze u urinu

Reapsorpciju H2O u distalnom i sabirnom kanaliu regulira

antidiuretski hormon (ADH)

Vanjska
medula

Unutarnja
medula

Henleova petlja

Osmolalnost intersticijske tekuine mOsm/L

Dist. k.
Sabirni kanali

Kora

U prisustvu ADH

Osmolalnost intersticijske tekuine mOsm/L

Bez ADH

Aktivni transport
Pasivni transport

11

5.12.2014.

Hormonska regulacija reapsorpije vode: antidiuretiki hormon (ADH)

Lumen

Stanica sabirnog kanalia

Intersticij
Vasa
recta

Filtrat
300 mOsM

Umetanje akvaporina
u membranu

Sekundarni
glasnik
Akvaporini
ADH
Receptor
ADH

Vertikalni osmotski gradijent u meduli bubrega

Kora

Medula

Numerike vrijednosti u mOsm/L

12

5.12.2014.

Diureza pojaano izluivanje urina

Mehanizam djelovanja diuretika:
a) pojaavanje glomerularne filtracije
- povienje arterijskog tlaka
- proirenje aferentne arteriole
- suenje eferentne arteriole
- smanjeni koloidno-osmotski tlak plazme
b) smanjenje reapsorpcije vode
- poveana koliina osmotski aktivnih tvari u kanaliima bubrega
- inhibicija nosaa
- inhibicija luenja ADH

Sekrecija H+ i HCO3- iona u distalnim i sabirnim kanaliima:

ouvanje pH ravnotee tjelesnih tekuina
Stanice A-tipa
Lumen

Stanice B-tipa
Krv

crpka

karboanhidraza
H+ crpka

karboanhidraza
H+ crpka
Apikalna
membrana

Bazolat.
membrana

pH urina 4.5 - 8
Puferi u tubularnoj tekuini: bikarbonatni, fosfatni i amonijak

13

5.12.2014.

Video - refleks mokrenja

Mokrenje
http://highered.mheducation.com/sites/0072495855/student_view0/c
hapter27/animation__micturition_reflex.html

ACIDO-BAZNA RAVNOTEA

Vanost regulacije konc. H+ u ouvanju homeostaze:

bioloke molekule funkcionalne u uskom rasponu pH
o pH ovisi aktivnost biomolekula, konformacija proteina, funkcija proteina,
struktura membrana, brzina biokemijskih reakcija, aktivnost enzima
pH tjelesnih tekuina se odrava u uskom rasponu, tj. odstupanja su mala
pH arterijske krvi 7.4, venske 7.35

to je pH?
pH = - log [H+]

14

5.12.2014.

Regulacija acidobazne ravnotee u organizmu

Metabolizam: produkti su uglavnom kisele naravi - moraju se prenijeti do

organa za ekskreciju bez da se narui normalni pH

pH meustanine tekuine i krvi se vrlo malo mijenja zahvaljujui trima

mehanizmima:
kemijskim puferima u tjelesnim tekuinama
plunoj ventilaciji
radu bubrega

KEMIJSKI PUFERI fosfatni, bikarbonatni, proteinski

Puferi: tvari koje se opiru promjeni pH kada se u otopinu dodaje kiselina ili baza.
Puferi su otopine slabih kiselina i njihovih konjugiranih baza, ili slabih baza i
njihovih konjugiranih kiselina.
Fosfatni pufer
HPO42 + H+

H2PO4

pK = 6.8

Bikarbonatni pufer
KARBOANHIDRAZA

CO2 + H2O
H2CO3

H2CO3
HCO3 + H+

pK = 6.1

Proteinski pufer stanini i izvanstanini proteini

Izohidriki princip puferi su u ravnotei s istim [H+]

15

5.12.2014.

Respiratorna regulacija acido-bazne ravnotee

Porast pCO2 smanjuje pH, i obrnuto regulacija pH
smanjenim ili pojaanim izdavanjem CO2 iz organizma
plunom ventilacijom
Npr. fizika aktivnost: pojaano je metaboliko stvaranje CO2
pa konc. H+ raste i pH pada
Promjene pCO2 i H+ registriraju periferni kemoreceptori i
kemosenzitivni neuroni dinog centra i sukladno tome mijenja
se aktivnost dinog centra i jaina plune ventilacije
Pojaanjem ventilacije smanjuje se pCO2 i konc. H+ , pH raste
Normaliziranjem pH nestaje podraaj negativna povratna
sprega

Bubrena regulacija acidobazne ravnotee

Konc. H+ nadzire se luenjem kiselije ili lunatije mokrae; pH

urina 4.5 8.0
Ako se putem bubrega izluuje vie H+ nego HCO3-, gube se
kiseline, a ako je obrnuto, gube se baze
U epitelnim stanicama bubrenih kanalia: enzim
karboanhidraza - - - proizvodnja novi HCO3- iona
Bubrena regulacija pH - najsporiji mehanizam, ali
najdjelotvorniji - - - moe djelovati danima sve dok se pH ne
vrati na normalu

16

5.12.2014.

acidoza pH < 7.35 alkaloza pH > 7.45

Respiratorni ili metaboliki uzrok:
ACIDOZA
Respiratorna uslijed hipoventilacije tj. nemogunosti izbacivanja metaboliki
proizvedenog CO2 adekvatnom brzinom bolesti plua, dinih puteva, zrak
prezasien s CO2 bubrezi nastoje vratiti pH pojaanim luenjem H+ , te
reapsorpcijom i proizvodnjom novog HCO3Metabolika pojaana proizvodnja kiselina (organske mlijena, ketonska
tijela) naporan miini rad, dijabetes, poremeaj cirkulacije (nepotpuna
oksidacija), gubitak HCO3- zbog dijareje (gubitak lunate crijevne tekuine),
neadekvatna funkcija bubrega, gutanje kiseline, itd.
ALKALOZA
Respiratorna zbog hiperventilacije opada konc H2CO3 u plazmi. Npr. visoke
nadmorske visine, zbog smanjenog pO2 dolazi do hiperventilacije i pada CO2 i
H2CO3 signal dinom centru smanjena ventilacija (fizioloka alkaloza)
Metabolika gubitak kiseline npr. povraanje, uzimanje baza npr. antacidi;
bubrezi tada pojaano izluuju HCO3- i vraaju pH na normalnu vrijednost

17