FTI (Finansijska trzista i instrumenti)

2012/2013 godina
Eseji:
1. Trziste dionica i hipoteza o efikasnom trzistu

TRITE DIONICA I HIPOTEZA O EFIKASNOM TRITU

10.1. IZRAUNAVANJE CIJENE OBINIH DIONICA
Obine dionice su osnovno sredstvo putem kojeg korporacije prikupljaju vlastiti kapital.
Vlasnici obinih dionica posjeduju udio u korporaciji u skladu s postotkom vlastitih dionica u
njihovom vlasnitvu. Dioniar prima sve to ostane nakon to namire druga potraivanja iz
sredstava tvrtke. Dioniarima se isplauje dividende iz neto prihoda korporacije. Dividende su
plaanja koja se dioniarima vre periodino, uglavnom svaki kvartal. Uprava tvrtke odreuje
razinu dividende, uglavnom prema preporuci nadzornog odbora. Takoer, dioniar ima pravo
prodati dionice.
10.1.1. MODEL VREDNOVANJA U JEDNOM RAZDOBLJU
Da biste vrednovali dionicu na dananji dan, trebate odrediti sadanju diskontiranu vrijednost
oekivanih novanih tokova. Novani tokovi se sastoje od jednog plaanja dividende i
konane prodajne cijene to kada se diskontira natrag u sadanje vrijeme, dovodi do sljedee
jednaine kojom izraunavamo trenutanu vrijednost dionice. P0=Div1/(1+ke)+P1/(1+ke)
gdje je P0 trenutana cijena dionice. Nula u supskriptu se odnosi na vremenski period nula
ili sadanjost. Div1 dividenda koja se plaa na kraju prve godine. Ke zahtjevani prinos od
ulaganja u kapital. P1 cijene na kraju prvog perioda. To je pretpostavljena prodajna cijena
dionice.
10.1.2. UOPENI MODEL VREDNOVANJA DIVIDENDI
Model vrednovanja dividendi u jednom razdoblju moe se produiti na bilo koji broj
razdoblja. Princip ostaje isti. Vrijednost dionice je sadanja vrijednost svih buduih novanih
tokova. Jedini novani tokovi koje e ulaga dobiti su dividende i konana prodajna cijena
dionica. Uopena formula za dionicu moe se zapisati kao u slijedeoj jednaini: P0=D1/
(1+ke)na 1+D2/(1+ke)na 2+...+Dn/(1+ke)na n+Pn/(1+ke)na n. Morate odrediti vrijednost
dionica u nekom trenutku u budunosti prije nego to moete odrediti njenu vrijednost na
dananji dan. Uopeni model dividende je preinaen u slijedeoj jednaini: P0=SUM Dt/
(1+ke)na t. Po opem modelu dividende cijena dionice odreuje se jedino prema sadanjoj
vrijednosti dividendi i nita drugo nije bitno. Uopeni model vrednovanja dividendi zahtijeva
izraunavanje sadanje vrijednosti beskrajnog toka dividendi, a taj bi proces mogao biti, u
najmanju ruku, teak.
10.1.3. GORDONOV MODEL RASTA

Ovaj je model koristan za izraun vrijednosti dionice uz nekoliko pretpostavki:

1. Pretpostavlja se da e dividende nastaviti rasti po stalnoj stopi zauvijek. U stvari,
dokle god se oekuje da dividende rastu po stalnoj stopi kroz due vremensko
razdoblje, model bi trebao davati razumne rezultate. To je zato to greke u
procjenama tokova novca koji e se dogoditi u dalekoj budunosti, postaju male kada
ih se svede na sadanju vrijednost.
2. 2. Pretpostavlja se da e stopa rasta biti manja od eljenog povrata na kapital ke.
Myron Gordon je u svom izvoenju modela, prikazao da je ovo razumna pretpostavka.
U teoriji ako bi stopa rasta bila vea od stope povrata koju zahtijevaju vlasnici
kapitala, tvrtka bi dugorono postala nemogue velika.
10.1.4. METODA VREDNOVANJA OMJEROM CIJENE I ZARADE
Omjer cijene i zarade (PE) je nairoko praena mjera koja pokazuje koliko je trite
voljno platiti za 1 dolar zarade od tvrtke. Visok PE ima dvije interpretacije:
1. PE vii od prosjeka moe znaiti da trite oekuje rast zarade u budunosti. To bi
vratilo PE na normalniju razinu.
2. Visok PE moe u drugu ruku ukazivati na osjeaj trite da su zarade vrlo niskoga
rizika i stoga je voljno plaati za njih premiju. Omjer cijene i zarade moe se koristiti
za odreivanje vrijednosti dionica odreene tvrtke. Vrijedi primijetiti da je algebarski,
umnoak omjera cijene, zarade i oekivane dobiti jednak cijeni dionica tvrtke.
P/E*E=P.
10.2. KAKO TRITE ODREUJE CIJENE VRIJEDNOSNICA
Igrai natritu licitirajui jedan protiv drugoga odreuju trinu cijenu. Kada se objavi
nova informacija o tvrtki oekivanja se mijenjaju a s njima i cijene. Nove informacije
mogu promijeniti oekivanja o razini buduih dividendi ili riziku tih dividendi. Budui da
sudionici na tritu stalno primaju nove informacije i stalno revidiraju svoja oekivanja,
razumno je da se i cijene dionica stalno mijenjaju.
10.3. POGREKE U VREDNOVANJU
Problemi procjene rasta: Model stalnog rasta zahtijeva od analitiara procjenu stalne stope
rasta koju e doivjeti kompanija. Moete procijeniti budui rast izraunom povijesne
stope rasta u dividendama, prodaji ili neto profitu. Pristup ne razmatra nikakve promjene u
tvrtci ili gospodarstvu koje bi mogle utjecati na stopu rasta.
Problemi procjene rizika: Model procjene dividende zahtijeva od analitiara procjenu
eljenog povrata na kapital tvrtke. Cijena dionice vrlo je ovisna o eljenom povratu unato
naoj nesigurnosti kako se odreuje.
Problem s prognozom dividendi: ak i ako moemo tano procijeniti stopu rasta odreene
tvrtke te njezin eljeni povrat na kapital jo uvijek se suoavamo s problemom
odreivanja dijela zarade tvrtke koji e biti isplaen u vidu dividende. Oito je da mnogi

faktori mogu utjecati na omjer isplate dividendi. To e ukljuivati prilike za budui rast
tvrtke i zabrinutost menadmenta oko buduih tokova novca.
10.4. HIPOTEZA O EFIKASNOM TRITU
Hipoteza o efikasnom tritu promatra oekivanja kao optimalne prognoze koje koriste
sve dostupne informacije. ta to tano znai? Optimalna prognoza je najtanije nagaanje
o budunosti zasnovano na koritenju svih dostupnih informacija. To ne znai da je
prognoza savreno tana, nego samo da je najbolja mogua u okviru dostupnih
informacija.
Argumentacija hipoteze o efikasnom tritu: Jedan od naina izraavanja uvjeta efikasnog
trita je ovaj: Na efikasnom tritu sve neiskoritene prilike za profit bit e eliminisane.
Vrlo vaan faktor ovoga naina razmiljanja je da svaki sudionik na finansijskom tritu
ne mora biti dobro informisan o vrijednosnici i ne mora imati racionalna oekivanja cijene
razvijena do mjere kad vrijedi uvjet efikasnog trita. Finansijsko trite mora biti dobro
informisano o vrijednosnici ili imati razumna oekivanja to se tie cijene da bi dolo do
take na kojoj je uvjet efikasnog trita odriv. Finansijska trita su strukturirana tako da
mogu sudjelovati mnogi. Sve dok nekolicina dri otvorene oi za neiskoritene prilike za
profit eliminirat e prilike za dobit jer time stvaraju dobit. Hipoteza efikasnog trita ima
smisla jer ne zahtijeva da svi na tritu znaju to se dogaa sa svakom vrijednosnicom.
Jaa verzija hipoteze o efikasnom tritu: vri stav o efikasnosti trita ima nekoliko
vanih implikacija u akademskom podruju finansija. Prvenstveno, implicira da je na
efikasnom tritu kapitala svaka investicija jednako dobra budui da su cijene svih
vrijednosnica tane. Kao drugo, implicira da cijena odreene dionice odraava sve
dostupne podatke o fundamentalnoj vrijednosti vrijednosnice. Tree, implicira da cijene
vrijednosnica mogu koristiti menaderi finansijskih i nefinansijskih tvrtki da bi tano
odredili svoj troak kapitala i da se stoga cijena vrijednosnica moe koristiti da im
pomogne donijeti ispravne odluke je li odreena investicija vrijedna ili ne. Jaa verzija
efikasnosti trita je osnovna postavka veine analiza u finansijskom podruju.
10.5. DOKAZI ZA HIPOTEZU O EFIKASNOM TRITU
Rani dokazi za hipotezu o efikasnom tritu bili su prilino povoljni no posljednjih
godina dublja analiza dokaza sugerira da hipoteza ne mora uvijek biti u potpunosti tana.
10.5.1. DOKAZI KOJI GOVORE U KORIST EFIKASNOSTI TRITA
Dokazi koji podupiru efikasnost trita temeljili su se na ispitivanju uspjenosti
investicijskih analitiara i fondova, istraivanju odraavaju li cijene javnosti dostupne
informacije, usporedbi ponaanja cijena dionica s modelom sluajnog hoda te na analizi
uspjenosti takozvane tehnike analize.
Uspjenost investicijskih analitiara i investicijskih fondova: jedna od posljedica hipoteze
o efikasnom tritu je da se ne moe oekivati izuzetno visoka zarada, vea od
ravnotenog povrata kada se kupuje vrijednosnica. To implicira da je nemogue pobijediti

trite. Zakljuak istraivanja uspjenosti investicijskih savjetnika i investicijskih fondova

je slijedei: Dobro poslovanje u prolosti ne znai da e dobro poslovati u budunosti.
Sacjetnicima za ulaganja nije ugodna vijest, no to je upravo ono to hipoteza o efikasnosti
trita predvia. Prema njoj e neki savjetnici biti sretne ruke a neki ne. To to ima sree
ne znai da prognozer u stvarnosti ima sposobnost da pobijedi trite.
Odraavaju li cijene dionica javnosti dostupne informacije: hipoteza o efikasnom tritu
predvia da e cijene dionica odraavati javno dostupne podatke. Stoga, ako je
informacija ve dostupna javnosti, pozitivna objava o kompaniji nee u prosjeku podii
cijenu njenih dionica, budui da se ta informacija ve odraava u cijeni dionica. Rani
empirijski dokazi su takoer potvrdili vezu iz hipoteze o efikasnom tritu.
Sluajni hod cijena: Pojam sluajnog hoda cijena opisuje kretanja varijable kojoj se
budue promjene ne mogu predvidjeti jer varijabla moe pasti jednako kao to moe i
porasti u odnosu na trenutanu vrijednost. Vana implikacija hipoteze o efikasnom tritu
jeste da bi cijene dionica trebale priblino slijediti sluajni hod tj. Budue promjene u
cijeni dionica trebale bi, u praktine svrhe biti nepredvidive. Implikacija sluajnog hoda
za hipotezu o efikasnom tritu se najee spominje u medijima jer je najlake shvatljiva
javnosti.
Tehnika analiza: Omiljena tehnika za predvianje cijena dionica je tehnika analiza.
Proue se podaci o prolim cijenama i potrae uzorci u kretanju cijena kao to su trendovi
i cikline pravilnosti. Pravila kada kupovati i prodavati dionice utvruju se na temelju
uzoraka koji iz toga proizilaze. Dvije vrste testova se izravno odnose na vrijednost
tehnike analize. Prva vrsta izvodi empirijsku analizu opisanu ranije za procjenu
uspjenosti vbilo kojega finansijskog analitiara. Drugi tip testa uzima pravila nastala u
tehnikoj analizi za odreivanje vremena kupovanja i prodaje dionica te ih primjenjuje na
nove podatke.
10.5.2. DOKAZI PROTIV EFIKASNOSTI TRITA
Efekt malog preduzea: Jedna od ranije anomalija u kojoj se ispostavilo da trite dionica
nije efikasno naziva se efekat malog preduzea. Mnoge empirijske studije pokazale su da
su mala preduzea zaraivala izuzetno visoke prinose kroz duga vremenska razdoblja ak
i kada se u obzir uzeo vei rizik za tvrtke.
Efekt sijenja: U dugim vremenskim razdobljima cijene dionica imale su tendenciju
izuzetnogh rasta od prosinca do sijenja to je predvidivo i nedosljedno prema ponaanju
na temelju modela sluajnog hoda. ini se da se tzv. Efekt sijenja smanjio poslijednjih
godina za dionice velikih kompanija ali se jo uvijek pojavljuje za dionice malih
kompanija. Investitori imaju motiv za prodaju dionica prije kraja prosinca jer onda mogu
iskoristiti kapitalni gubitak kao porezni odbitak i tako smanjiti svoju poreznu obavezu.
Zatim, kada u sijenju zapone nova godina, mogu otkupiti dionice, tjerajui njihovu
cijenu da raste i proizvodei izuzetno visoke prinose.

Pretjerana reakcija trita: Nedavna istraivanja pokazuju da cijene dionica mogu

pretjerano reagirati na objave u vijestima te da se pogreke u odreivanju cijena jedino
polako mogu ispraviti. Objave li korporacije veliku promjenu u zaradi, recimo veliki pad,
cijene dionica mogu pretjerano reagovati, te nakon prvotnog znaajnog opadanja mogu
porasti natrag na normalnu razinu kroz razdoblje od nekoliko tjedana. To naruava
hipotezu o efikasnom tritu.
Pretjerana kolebljivost: Fenomen usko povezan s pretjeranom reakcijom trita jest da
trite dionica pokazuje pretjeranu kolebljivost tj. Fluktuacije cijena dionica mogu biti
puno vee nego to bi se moglo oekivati na temelju fluktuacija u njihovoj osnovnoj
vrijednosti.
Povratak prema prosjenoj vrijednosti: Neki istraivai su takoer otkrili da povrati od
ulaganja u dionice pokazuju tendenciju povratka prema prosjenoj vrijednosti: dionice sa
trenutano niskim povratima imaju tendenciju ostvariti visoke povrate u budunosti i
obrnuto. Stoga je vjerojatnije da e dionice loe u prolosti biti dobre u budunosti jer
povratak prema prosjenoj vrijednosti ukazuje da e se dogoditi predvidiva pozitivna
promjena budue cijene to sugerira da se cijene dionica ne ponaaju prema modelu
sluajnog hoda.
Nove informacije se ne ugrauju uvijek odmah u cijene dionica: Iako se openito smatra
da se cijene dionica brzo prilagoavaju novim podacima kao to to sugerira hipoteza o
efikasnom tritu noviji dokazi pokazuju da se suprotno hipotezi o efikasnom tritu
cijene dionica ne prilagoavaju odmah objavama o dobiti. Umjesto toga, cijene dionica u
prosjeku nastave rasti jo neko vrijeme nakon objave neoekivano visokih profita a
nastave padati nakon objava iznenaujue niskih dobiti.
2. Globalna finansijska kriza u BiH
?????

3. Berzanski indeksi

Berzanski indeks se koristi za praenje ponaanja grupe dionica. Pregledom prosjenog

ponaanja grupe dionica ulagai mogu dobiti odreeni uvid koliko9 je uspjena bila vea
skupina dionica. Razliiti burzovni indeksi objavljuju se da bi ulagaima dali predodbu o
uspjenosti razliitih grupa dionica. Najee spominjani indeks je Dow Jonesov industrijski
prosjek, indeks koji se temelji na uspjenosti dionica 30 velikih kompanija. Ostali slini
indeksi kao to su Standard and Poor's 500 Index, NASDAQ kompozitni indeks i NYSE
kompozitni indeks mogu biti od vee koristi za praenje uspjenosti razliitih skupina dionica.

4. Investicijski rizik
Investitor koji ulae u vrijednosne papire moe oekivati ekivati novani tok koji se sastoji
sastoji iz dva dijela: dijela: (1) oekivanih periodinih prihoda (kuponi, dividende i sl.) i (2)
cijene koju investitor oekuje da e moi ostvariti kod prodaje vrijednosnog papira. Prinos
proteklog perioda ulaganja je u pravilu poznat. Prinos budueg perioda ulaganja je
neizvjestan, a moemo ga opisati d b istri ucijom vjerovatnoe. Gotovo svaka investicija je
povezana sa odreenim stepenom rizika koji definiramo kao kvantificiranu neizvjesnost.
Rizik neizvjesnost predvianja ili potencijal pravlj j en a greke u pred i v anju (H i t arr
ngton, 1983) Veliki broj ekonomista je izjednaio investicijski rizik sa disperzijom
prinosa. Keynes (1937), tako, odreuje rizik neke investicije sa moguim odstupanjima od
prosjenog prinosa. Marschak iako tvrdi da je odluivanje u uvjetima rizika pod utj j eca
em sva etiri momenta distribucije ipak zakljuuje da su u mnogim sluajevima dovoljna
dva momenta, matematiko oekivanje i koeficijent varijacije. Od Markowitza (1952) se
u kontekstu portfolio teorije rizik definira i mjeri kao standardna devijacija prinosa. Roy
(1952) rizik je vjerovatnoa da prinos na kraju investicijskog perioda bude manji od
najmanje zadane vrijednosti (engl. shortfall).

5. Diverzifikacija i Hedging slicnosti i razlike

Ne razumijem ovo pitanje ima Hedging, ali na sta misli pod diverzifikacija slicnosti i razlike

6. Vrijednosti kompanije-direktne i portfolio investicije

Naime, vrednovanje dionice i vrednovanje kompanije kao cjeline se najprije razlikuju u
motivima, a zatim i u aspektima i nainu vrednovanja. Motivi vrednovanja, kako je ranije
reeno, proizlaze iz motiva investiranja u dionice. Iako motivi investiranja mogu biti
veoma razliiti, ipak se investiranje u dionice kompanija moe okvirno podijeliti prema
dvije vrste usmjerenja prema materijalnim pravima, odnosno prema upravljakim
pravima. Naravno, investitori koji su usmjereni ka sticanju i ostvarivanju upravljakih
prava koja proizlaze iz dionica, takoer imaju materijalnu korist kao krajnji cilj, ali je njihov
vremenski horizont znatno dui, te su okolnosti u kojima realiziraju investiciju drugaije.
Iako se ova podjela motiva investitora ne moe posmatrati striktno, u konanici se i same
investicije dijele prema istom kriteriju na portfolio i direktne investicije. Portfolio
investicijama se smatraju ulaganja u kapital kompanija kojima se ne stie tzv. kvalificirani
udio. Iako postoje razliita tumaenja, kvalificiranim udjelom se smatra onaj procenat
kapitala koji vlasniku omoguava znaajan uticaj na odluke skuptine dioniara. Ovisno od
strukture vlasnitva nad kompanijom, kvalificirani udio moe biti razliit. Ipak, najee
koriteni procenat vlasnitva koji se smatra pragom kvalificiranog udjela u kapitalu je
10%. Portfolio investitori, i pored toga, mogu ostvarivati i znatno vee udjele u kapitalu
kompanija, sve dok su njihovi motivi investiranja iskljuivo materijalne naravi dok su
usmjereni ka dividendi i kapitalnoj dobiti od ulaganja. Portfolio investitori, u naelu, ne
uzimaju aktivno uee u upravljanju kompanijom. Iako vlasnitvo nad dionicama daje
pravo glasa na skuptini dioniara u svakom sluaju, portfolio investitori za ostvarivanje
tok prava nisu zainteresirani i uglavnom ga i ne koriste. Uplitanje u upravljanje
kompanijom za njih je gubitak vremena i energije. Ali, neuestvovanje u radu organa
upravljanja kompanije apsolutno ne znai i nezainteresiranost za nain i kvalitet kojim se
kompanijom upravlja. Portfolio investitori itekako vrednuju korporativno upravljanje i
menadment u kompaniji analizirajui ostvarivanje poslovnih i finansijskih performansi.
Kompanije kojima se loe upravlja, teko mogu ostvarivati natprosjene finansijske

rezultate kojim bi obezbjeivali redovnu isplatu i rast dividende. Kompanije koje ostvaruju
suboptimalne finansijske rezultate destimuliraju potranju za svojim dionicama na tritu,
te tako utiu na pad (ili ispodprosjean rast) cijene dionica, to iskljuuje ili umanjuje
kapitalnu dobit. Portfolio investitori, u takvoj situaciji, ne nastoje otkriti razloge, nego
jednostavno izlaze iz takve investicije. Sa druge strane, direktni investitori upravo su
zainteresirani za aktivno uee u upravljanju kompanijom. Njihov investicijski motiv je
sticanje kvalificiranog, a uglavnom i kontrolnog udjela u kapitalu kompanije. Iako su i ovi
investitori u konanici motivirani profitom, ipak su se spremni odrei kratkoronog, u
zamjenu za dugoroni profit. Stoga investitori koji stiu kontrolne udjele mogu kompaniju
iz koje portfolio investitori izlaze, prepoznati upravo kao ciljano ulaganje. Dakle, ova
kategorija investitora, u pravilu, ima znatno iri spektar aspekata poslovanja kompanije
koje obuhvata analizom, osim dividende i kretanja trine cijene dionice. Njih upravo
zanimaju slabosti u upravljanju kompanijom i razlozi za to, kako bi bili u stanju procijeniti
da li njihov pristup i nain upravljanja moe unaprijediti poslovanje kompanije koje e
obezbijediti natprosjean prinos na ulaganje.Za portfolio investitore dionice je cilj
ulaganja, dok je za direktne investitore dionica samo sredstvo kojim se dolazi do cilja
ulaganja. Prvi su zainteresirani iskljuivo za zaradu koju mogu imati od dionice (per se),
dok su potonji zainteresirani za poziciju koju im dionice obezbjeuju u upravljanju
kompanijom. Oito je da direktni investitori moraju biti spremni na znatno vei nivo
posveenosti, kako u pripremi, tako i u realizaciji i daljem praenju investicije.

7. Finansijske inovacije u kontekstu globalne krize

????

FINANCIJSKE INOVACIJE I OPADANJE TRADICIONALNOG BANKARSTVA

Tradicionalna posrednika uloga banaka uvijek je bila u odobravanju dugoronih kredita injihovom
financiranju putem kratkoronih depozita. Jedan uzrok jaanja konkurencijemoemo nai u financijskim
inovacijama.
Razlog opadanja: etiri financije inovacije
1.
Investicijski fondovi trita novca
izdaju udjele koji se mogu kupiti po fiksnojcijeni ispisivanjem eka.
2.Spekulativne obveznice
3.
Trite komercijalnih zapisa
komercijalni zapis kratkorona dunikavrijednosnica koju izdaju velike banke ili tvrtke.Razvoj
fondova novanog trita je jo jedan faktor koji je pomogao brzom rastutrita komercijalnih zapisa. Rast
mirovinskih i ostalih velikih fondova koji ulau ukomercijalne papire takoer je pridonio rastu tog trita.
4.
Sekuritizacija
to je proces transformisanja inae nelikvidnih financijskih sredstavakoja predstavljaju osnovnu zaradu
bankarskih institucija u vrijednosnice kojima semoe trgovati na tritu kapitala.

8. Stavovi investitora prema riziku

????

Zaokruzivanje: sistemski i nesistemski rizik, obveznice ranga A, trzisni rizik, kako se

formira cijena dionice za zatvoreni uzajamni fond.
2013/2014
I rok !
Eseji:
1. Sta su berzanski indeksi, kako se racunaju i cemu sluze odgovoreno gore
2. Vrste korporacijskih obveznica (kolateral)

9.4.3.2. VRSTE KORPORACIJSKIH OBVEZNICA

Osigurane obveznice: su one sa pridruenim kolateralnom. Hipotekarne obveznice se koriste
za finansiranje odreenih projekata. Certifikati uz zalog opreme su obveznice osigurane
materijalnom opremom koja nije nekretnina, velikih postrojenja ili aviona. U pravilu
kolateralno zalee za ove se obveznice lake utruje nego hipotekarne obveznice sa zalogom
nekretnina. Kao i sa hipotekarnim obveznicama prisutnost zaloga smanjuje rizik obveznica i
tako smanjuje njihove kamatnme stope.
Neosigurane obveznice: ili zadunice su dugorone neosigurane obveznice koje garantira opi
bonitet izdavatelja. Ne postoji odreeni kolateral koji se zalae za otplatu dugovanja. U
sluaju neispunjenja obveza vlanici obveznica moraju sudski ishoditi sredstva. Kolateral koji
je zaloen drugim dunicima pri tom nije dostupan vlasnicima zadunica. Zadunice
uglavnom imaju pridruen ugovor koji nabraja uvjete obveznice i odgovornost menadmenta.
Zadunice imaju nii prioritet isplate od osiguranih obveznica ako preduzea ne ispunjava
obvezu. Rezultat e biti via kamatna stopa, nego usporedive osigurane obveznice.
Subordinirani dug je slian zadunicama osim to ima jo nie pravo prednosti isplate.
Obveznice s promjenjivom stopom su finansijska novost koju je pokrenula poveana
varijabilnost kamatnih stopa u 1980-ima i 1990-tima. Kamatna stopa na obveznice e se s
vremenom promijeniti mijenjaju li se stope na tritu.
pekulativne obveznice: Obveznice pekulativnog rejtinga esto se nazivaju smee. Problem s
tritem pekulativnih obveznica bio je taj da je postojala vrlo realna ansa da tvrtke koje
izdaju obveznice nee ispuniti svoje obveze plaanjem. Trite pekulativnih obveznica sada
doputa srednje velikim tvrtkama nabavu sredstva drugaije nedostupnih zbog relativno
visokog rizika.
3. Regulacija i deregulacija finansijskog trzista u globalnoj finansijskoj krizi
?????

4. Finansiranje kompanije emisione dionice nasuprot emisije obveznica

?????

2.Poslovi profesionalnih posrednika ima nesto u wordu Zastita

investitora sa stranice i ppt
Zaokruzivanje: dokument o fondu, sta stiti zakonodavstvo, sta ne predstavlja beneficije
uzajamnog fonda, odnosi cijena i zarada, venture kapital
A ona pitanj- zaokrui, uglavnom je dosta bilo vezano na sistematski i nesistematski rizik

Zaokruivanje: 1.ta je rizik, 2.Obveznice ranga A sta znae, 3.Trini rizik,

4.Kako se formira cijena dionica za zatvoreni uzajamni fond, 5.?
SVE VRSTE FONDOVA

POPRAVNI
Koncept vrijednsti kompanije
Inovacije u finansijskim isntitucijama u kontekstu globalne finansijske krize
( diverzifikacija i hedzing razlike)
(zatvoreni fond prednosti)
RANG A OBVEZNICE
FOND
Trzistni rizik