1.

Predlingvistike faze:
-

faza vokalizacije: Od druge polovine prvog mjeseca, zapoinje period vokalizacije

(gukanja). To je period kada dijete svojim glasanjem, kroz pla ili gukanje
"saopava" okolini svoje psihofizioloko stanje, istovremeno razvijajui osjeanja
pozitivnog i negativnog emocionalnog stanja iji je uzrok vezan za njegove
psihofizioloke potrebe

faza slogovanja: U periodu od 6-9-og mjeseca najuoljiviji je razvoj trajanja i

uobliavanja artikulacije vokala i formi navedenih suglasnika, kroz njihovo
povezivanje u slogove, koje je blie pjesmi nego govoru. Brbljanje se moe
tretirati kao djeja potreba za komunikacijom svojih osjeanja, eljom da imitira
ljudski govor putem koga ulazi u svet odraslih, uivajui u svojim sposobnostima
da artikulira izvjesne glasovne skupove. Zavrava pojavom prve rijei (oko 12.
mj.).

Lingvistike faze:
-

jedna rije holofraza (10-18 mj.): Dijete razume jednostavne naloge (''doi'',
''daj'', ''idemo''). Prepoznaje imenovane predmete i dijelove tijela i pokazuje ih na
zahtjev.

telegrafski govor (18 mj.-2.god.): Razumije i pravilno reagira na

verbalne

zahtjeve tipa: ''Pokai mi kuu, ovjeka, kapu, lutkino oko, nos, usta, kosu, nogu,
ruku, pupak...'' Razlikuje ''unutra i ''ispod.'' Zna imenovati nekoliko osnovnih boja.
Moe sluati prie i gledati slike.
-

reenica (2.-5.god.): Dijete usvaja gramatika pravila, koristi sve vrste rijei,
imenuje tono veliki broj predmeta, pravilno koristi sve elemente govora, a u 6.
godini potpuno razumije govor okruenja.

2. Normativni faktori razvoja su dogaaji koji se zbivaju u odreenoj toki povijesnog

vremena i djeluju na sve pojedince.
Nenormativni faktori razvoja su imbenici koji nisu povezani s dobi ili povijesnim
zbivanjima ali svejedno djeluju na pojedince tijekom ivota.

3. Filogenetski razvoj je razvoj cijele vrste, podrazumijeva promjene u ponaanju neke

vrste, a ontogenetski razvoj je razvoj pojedinca i podrazumijeva promjene pojedinca
tijekom ivota. Prema naelu rekapitulacije, razvoj pojedinca tj. ontogeneze odvija se
kroz stupnjeve koji su sukladni razvoju cijele vrste tj. filogenezi.
4. Smatra se da perceptivni procesi igraju vanu ulogu u djejem poetnom
prepoznavanju svoje odvojenosti od ostalog svijeta, npr. svega nekoliko tjedana nakon
roenja djeca mogu oponaati odreene izraze lica odraslih. Iduih nekoliko mjeseci,
djeca shvaaju da mogu biti subjekti ili uzroci dogaaja koji se javljaju u njihovu
svijetu (pomiu igrake, stavljaju stvari u usta i lupaju kockama). Svijest o osobnom
djelovanju takoer se razvija tijekom djetetovih ranih interakcija sa skrbnikom.
Mogunost osobnog djelovanja kod djeteta postupno prerasta u motivaciju za
vjetinom. Oko druge godine, mnoga djeca pokazuju poveanu svijest o sebi
uporabom zamjenica poput ja ili moje. Do druge godine mnoga djeca pokazuju
poznavanje nekih od svojih najosnovnijih osobina. Zatim dolazi vizualno
samoprepoznavanje reakcijom na vlastiti odraz u ogledalu. U predkolskoj dobi
samoopisi obino ukljuuju tjelesne osobine, oznake posjedovanja i preferencije.
5. Zaetnik ovog pristupa je Maslow. Kao osnovnu potrebu linosti istie "da postane
ono to jest". A to e joj omoguiti zadovoljenje potrebe za istraivanjem, predstavljanjem i dokazivanjem. To vodi samo-aktualizaciji linosti. Otuda Maslow

i od

ispitanika (roditelja i nastavnika) trai da prihvate dijete onakvim kakvim jest i

pomau mu da razvije svoje najbolje potencijale, da se samo-aktualizira. Prepustiti
djetetu da samo otkrije tko je i to je. Filozofija humanistikog istraivanja su
nezaboravni doivljaji, intrinzina nagrada. Tada kognitivni razvoj i razvoj linosti idu
usporedno. Roberts ocjenjuje da razvoj treba uiniti humanistikim i usmjeriti ga
samo-aktualizaciji linosti. On nastoji izgraditi humanistiku teoriju razvoja
ugraujui u nju Maslowljevu teoriju motivacije. Kljuni pojam u humanistikoj
psihologiji jest pojam samo-aktualizacije (ili samoostvarenja), koji su upotrijebili:
Goldstein, Rogers, Maslow i dr. humanistika psihologija vie istie zrele i srednje
godine, nego djetinjstvo. Istie i odgoj djeteta, jer odgoj moe olakati kasniju samoaktualizaciju.

Ivana Modri
MFGDstpUP