Geotehniko inenjerstvo 8

predmetni nastavnik: prof. dr. sc. Tanja Roje-Bonacci

Duboki i vlani temelji,

dio I piloti

PILOTI

Odabir naina i dubine temeljenja

ODABIR VRSTE TEMELJA PREMA ZAHTJEVIMA GRAEVINE

GRAEVINA

SVRHA

NOSIVI SKLOP

TEMELJ

ZGRADA

Omeuje i zatvara prostor

zidovi, stupovi, ploe,

grede

samac, traka, ploa

MOST
VIJADUKT

Savladava vee raspone u

prostoru

grede, ploe, okviri,

reetke, lukovi, stupovi,
piloni, zatege

samci, ploe, vlani

temelji

POTPORNA GRAEVINA

Savladava visinske razlike u

terenu

masivni zid, ploe

trake, ploe, sidra

BRANE

Savladava denivelaciju vode

masivni zid, ljuska, nasip

trake, ploe

DIMNJACI, STUPOVI, PILONI,

TORNJEVI

Dosizanje velikih visina

(antenski, dalekovodni, iare)

masivne, vitke konstrukcije,

reetke

samci, ploe, vlani

temelji

REZERVOARI, SILOSI

Skladitenje rasutih tereta,

tekuina i plinova

kugle, valjci, saaste elije

ploe, trake, rotilji

STAZE DIZALICA

Kretanje dizalica (nema

diferencijalnog slijeganja)

zidovi, grede na vie

leajeva na stupovima

trake, kontinuirani
nosai, nosa na el.
podlozi

Oslanjanje i prijevoz tekih

tereta

ploe

ploe na elastinoj
podlozi, ploe

AERODROMSKE PISTE

slijetanje i uzlijetanje
zrakoplova

kolnika konstrukcija
posebnih zahtjeva

ploni elastini
nosa na el. podlozi

KOLNICI

vozila na kotaima

kolnika konstrukcija

ploni elastini
nosa na el. podlozi

KOLOSJECI

inska vozila

ine na pragovima

linijski elastini
nosa na el. podlozi

PODOVI
(prostori s tekim vozilima i sl)

Odabir prema kriteriju dozvoljenog slijeganja

malo stiljiva tla, minimalno slijeganje;
NOSIVA KONSTRUKCIJA

VRSTA TEMELJA

graevine na stupovima

temelji samci

graevine sa zidovima

temeljne trake

jae stiljiva tla, nehomogena tla, vea slijeganja;

NOSIVA KONSTRUKCIJA

VRSTA TEMELJA

graevine na stupovima

temeljni nosai, (nosai na elastinoj podlozi)

temeljni rotilji

graevine s nosivim
zidovima

temeljni rotilji
temeljne ploe

kombinacije zidova i stupova

temeljni rotilji
temeljne ploe

Prorauni mogu biti sloeni, ali se ostaje u podruju plitkog temeljenja,

izvedba je klasina i jednostavna.

slabo nosiva i jako stiljiva tla;

NOSIVA KONSTRUKCIJA

VRSTA TEMELJA

sve vrste graevina osim nasipa

duboko temeljenje

sve vrste graevina i nasipi

temeljenje na poboljanom tlu

temeljenje na tlu razliitih osobina;

NOSIVA KONSTRUKCIJA

VRSTA TEMELJA

sve vrste graevina osim nasipa

podtemeljne graevine

Prorauni mogu biti jednostavni ali je izvedba sloena i skupa.

Duboko temeljenje

Prvi tip dubokih temelja bili su piloti (ipovi), na kojima su ljudi jo u

davna vremena temeljili nastambe, sojenice, u movarama i plitkim
vodama, da bi se na taj nain osigurali od napada neprijatelja.
Taj tip dubokog temeljenja je samo slian dananjem tipu dubokih
temeljenja na pilotima, jer je dubina zabijanja tih davnih drvenih
pilota reda veliine dananjeg poimanja produbljenog temeljenja.
Postoji podatak za Veneciju da su piloti dugi 2-5 m promjera
=20cm, zabijani runim nabijaima s privremene skele. Na slian
nain temeljeni su u povijesti mnogi europski gradovi. (Nizozemska,
Stocholm)

Razvitkom tehnologije, pojavom parnog stroja, pojavili su se prvi

graevinski strojevi na parni pogon. Oni su omoguili nagli razvoj
dubokog temeljenja. Nabijai ili makare na parni pogon mogle su
zabiti due i deblje pilote. Industrija elika uvjetovala je pojavu
elinih cijevi, koje su kljune u mnogim tehnologijama dubokog
temeljenja ili kao elementi temelja ili kao dijelovi strojeva za izvedbu
dubokih temelja. Osim cijevi pojavljuju se razliiti elini profili koji se
koriste pri izradi dubokih temelja. Pojavio se prvi kompresor i
omoguio izvedbu kesona kao tipa masivnog dubokog temelja na
principu ronilakog zvona.
Kraj 19. i poetak 20. stoljea izvrili su revolucionarne promjene u
tehnolokim mogunostima koje ni danas nisu zavrile.

Podjela dubokih temelja prema

stupnju poremeaja okolnog tla
Uz sva teoretska razmatranja i podatke koji se mogu nai u
literaturi, vrlo je nesigurna procjena nosivosti dubokih temelja.
Teko je dobiti stvarne vrijednosti parametara vrstoe na smicanje
koji su za proraune potrebni, a jo je nesigurniji podatak o
vodoravnim pritiscima pomou kojih se rauna nosivost po platu.
Poznato je da je trenje po platu ovisno o koeficijentu bonog tlaka
Ks koji varira od KA (koeficijent aktivnog pritiska) do KP (koeficijent
pasivnog otpora) preko K0 (koeficijent tlaka mirovanja). Ovaj
koeficijent se mijenja ovisno o tome koliko je tlo razmaknuto
prilikom izvedbe dubokih temelja. Tu injenicu moe se koristiti za
podjelu dubokih temelja (u konkretnom sluaju pilota) na slijedei nain:

 duboki temelji, piloti koji jako razmiu tlo,

svi piloti koji se zabijaju ili nabijaju u tlo, a sami imaju znaajnu zapreminu;
drveni i armirano betonski predgotovljeni piloti promjera 250 do 450 mm,
duine do 20 m; prednapregnuti armiranobetonski piloti promjera 400 do 600
mm, eline i betonske cijevi zatvorene na vrhu, nabijeni piloti betonirani u
nabijenoj zatvorenoj cijevi na licu mjesta, promjera do 600 mm;

duboki temelji, piloti koji malo razmiu tlo,

valjani elini profili kao na pr. Hprofili, cijevi s otvorenim vrhom i slini
profili male vlastite zapremine, koji u tlu zahtijevaju malo prostora i

duboki temelji i piloti koji ne mijenjaju gustou okolnog tla,

koji se izvode iskopom tla sa ili bez zatite iskopa i zatim ugradnjom drugog
materijala, najee betona, u izvedeni iskop.
U ovu grupu spadaju svi kopani i bueni piloti, elementi dijafragme koji se
koriste s obzirom na nain prenoenja optereenja kao piloti i slini elementi.
Tu se takoer mogu ubrojiti neki duboki temelji tipa bunara i kesona.

U ovu podjelu nisu ukljuene tehnologije mlaznog injektiranja i

mixed in place tehnologije, ali bi se one mogle svrstati u grupu temelja
koji lokalno poremeuju okolno tlo, ali ga ukupno ne razmiu bitno.

Prijenos sila kod dubokih temelja

Duboki temelji prenose optereenja od graevine u tlo dodirnom plohom temelj-tlo i trenjem
po platu
Q

qf*(Ab) O qt*O*D

qf*(Ab)>>qt*O*D

q
W

masivni duboki temelj

W
q
f

D
pilot ili bunar

Projektna nosivost temelja moe se izraziti preko veliine ukupne sile:

Q=Qv+Qp -W
(Rd=Rb;d+Rs;d W; Eurokod 7)
gdje je:

Q v = F1 (q f A b )
s1
plohi temelj-tlo, a

( Rb;d=qb;k*Ab; Eruokod 7)

Q p = q tn * O n * D n
n

sila na dodirnoj

R s;d = q s;i,k * A si (Eurocode 7)

i

sila koju takav temelj moe preuzeti trenjem po platu. Sila W je vlastita teina temelja.
Q

q
W
q

W
q
f

Za proraun udjela plata u prijenosu sila potrebno je dobro poznavanje raspodjele vrsta tla i
njihovih parametara vrstoe po dubini do dna temelja.
Za proraun nosivosti na vrh i dodatnih naprezanja koja bi mogla izazvati slijeganje ispod
dubokih temelja, potrebno je poznavanje osobina tla na koti dna temelja i na dijelu dubine
ispod dodirne plohe temelj-tlo, koja je znaajna za proraun slijeganja.
Duboki temelji su teke graevine, ali zahtijevaju znatan iskop u tlu, te vlastita teina pilota ne
utjee bitno na poveanje dodatnih naprezanja u tlu koja izazivaju slijeganje.
Ovo se ne odnosi na zabijene i nabijene pilote.
Prilikom prorauna ukupnog tereta koji temelj prenosi na tlo, teinu ovih temelja treba uzeti u
raun.

EUROKOD 7 NA PRVO MJESTO STAVLJA PODATKE

DOBIVENE POKUSNIM ISPITIVANJIMA PILOTA
TRENUTNO NIJE DONESEN NACIONALNI DODATAK KOJI BI DAO
POBLIE UPUTE O TOME KOJI NAIN PRORAUNA JE PRIHVATLJIV U
HRVATSKOJ

Nosivost na vrh

Terzaghi

Mayerhof

(isti princip kao kod plitkog temelja)

Oblik plastificiranih zona oko dodirne plohe temelj-tlo kod dubokih temelja prema raznim
autorima koji su ove geometrije koristili za daljnje proraun faktora nosivosti N iz jednadbe
koja slijedi:

q f = cN c + 0 N q +

B
N
2

Nosivost trenjem po platu

Iz slike je jasno da veliina nosivosti
po platu ovisi o veliini slijeganja.
Ako nema pomaka, nema ni
aktiviranja trenja po platu. Bitna je
razlika u nosivosti na trenje po platu
ovisno o razmicanju okolnog tla
prilikom izvedbe dubokih temelja.
Uvaavajui da je trenje po platu
funkcija naprezanja okomitog na
povrinu na kojoj se ostvaruje,
uglavnom vodoravnog naprezanja h,
oito je da je trenutni boni pritisak na
plat kljuan za veliinu trenja

Ovisnost nosivosti po platu o veliini

deformacije (slijegana) pilota

Pri vodoravnoj deformaciji u tlu, veliina koeficijenta bonog tlaka, K, ovisi o veliini i smjeru
deformacije. Za postizanje pune vrijednosti koeficijenta aktivnog pritiska dovoljna je vrlo mala
deformacija, tj. vrlo malo rastezanje, da bi koeficijent postigao punu vrijednost. Za aktiviranje
pune vrijednosti pasivnog otpora potrebna je znatno vea tlana deformacije tj. znaajno zbijanje
tla. Na slici je prikazan odnos koeficijenata bonog tlaka za:
aktivno stanje, KA,
stanje mirovanja K0,
pasivno stanje KP.

Nosivost trenjem po platu u koherentnom tlu

q t = c a + n tg
gdje su:
qt - posmina vrstoa plat-tlo
ca - adhezija plat-tlo, ovisi o gradivu temelja
n - pritisak tla okomito na plat
- kut trenja izmeu plata i tla
n = K s vo = K s g z

Neki autori posminu vrstou izmeu plata i tla izraavaju preko jedininog otpora trenjem (fs) .
Vrijednosti fs u ovisnosti prema jednoosnoj tlanoj vrstoe gline
Jednoosna vrstoa gline [kPa]

Q P = O H n * f sn

fs (ovisno o gradivu temelja) [kPa]

beton ili drvo

elik

0-72

0-34

0-34

72-144

34-48

34-48

144-288

48-62

48-57

288

62

57

PILOTI

Piloti su duboki temelji kod kojih je duina bitno vea od poprenog presjeka, a utjecaje od
graevine prenose u tlo putem trenja izmeu plata pilota i tla i pritiskom na vrh. Plat je kod
ovakvih temelja znatnih povrina te se njegov udio u prijenosu sila ne smije zanemariti. Samo
piloti koji se oslanjaju na vrstu stijenu, nose iskljuivo na dodirnu plohu temelj - tlo. Tu se trenje
po platu ne moe ostvariti jer nema pomaka plata koji bi aktivirao trenje.
Piloti predstavljaju stupove koji silu prenose duboko u tlo. Mogu djelovati kao pojedinani
temelji ili kao piloti u grupi, spojeni naglavnom konstrukcijom. ee je njihova primjena u
grupi.
Piloti mogu u tlo prenositi i vlanu silu koja se javlja, na primjer, u sluaju kada piloti djeluju
kao par kod prijenosa momenata u tlo. Piloti koji prenose vlane sile u nekim sluajevima
preuzimaju ulogu sidara.
Piloti se mogu izvoditi i kao kosi.
Naglavna konstrukcija prenosi i preraspodjeljuje optereenja od graevine na pilote. Piloti su
najstariji nain dubokog temeljenja.

Uvjeti koritenja pilota

(a) pilotikojioptereenjeprenosikrozloetlouvrstustijenskupodlogu,navrh,bezsudjelovanjatrenjapoplatu.
(b) pilotprenosioptereenjedijelomnavrhadijelomtrenjempoplatuuhomogenomtlu.
(c)pilotprenosiutloivodoravnaoptereenjanastaladjelovanjemmomenataizgornjekonstrukcijeuslijed
djelovanjavjetrailipotresa.
(d)pilotprolazikroztlokojereagiranapromjenuvlage,bujailiseradiotlukojemoekolabiratikaonapr.les.Tada
jetemeljenjenapilotimajedinomoguerjeenjeakosedobronosivotlonalazinarazumnodohvatljivojdubini.
(e)pilotkojijeoptereennavlak.Ovakvisepilotimogupojavitikoddalekovodnihstupova,platformi za vaenje
nafte, i graevina pod znaajnim utjecajem uzgona.
(f)prikazanajeprimjenatemeljenjanapilotimastupamostakod kojegpostojimogunostpojaveerozijerijenog
koritaokostupnogmjesta.

Prijenossila
Piloti uvijek zadovoljavaju uvjet da je D/B>4 te se mogu raunati prema Meyerhofovim
izrazima za duboke temelje.
Prema prijenosu sila razlikujemo:
pilote koji nose na vrh;
pilote koji nose iskljuivo trenjem po platu (lebdei piloti)
pilote koji nose kombinirano.
Kod pilota koji nose na vrh i trenjem po platu, moe se trenje po platu usvojiti samo za tla
sa veim vrstoama na smicanja i to samo onda kada je mogue mobilizirati trenje po
platu, za to je potreban relativni pomak izmeu tla i pilota. Ukoliko pilot prolazi kroz
izrazito stiljive slojeve ili slojeve podlone naknadnom slijeganju dolazi do pojave
negativnog trenja koje poveava ukupnu silu koju pilot vrhom prenosi u tlo.

Negativno trenje javlja se kao dodatna vuna sila prema dolje zbog relativnog pomaka
mase tla u odnosu na temelj prilikom procesa konsolidacije, i to kod nekonsolidiranih masa
stiljivog tla.
Veliina negativnog trenja odreuje se na isti nain kao i veliina naprezanja koja se moe
trenjem prenijeti na tlo.

Qv

Odnos veliina sila koje pilot u tlo prenosi vrhom i trenjem po platu ovisno o kakvoi slojeva
kroz koje prolazi (vodoravno rafirani dijagram je raspodjela vrijednosti trenja po platu).
Vlastita teina pilota nije ukljuena.
a) prikazuje pilot koji nosi uglavnom na vrh i neto vrlo malo trenjem po platu.
b) prikazuje nain prijenosa sila kod lebdeih pilota.
c) prikazuje prijenos sile trenjem i na vrh sa dominantnom nosivou u vrstom sloju.
d) prikazuje poveanje ukupne sile koju pilot nosi na vrh zbog pojave negativnog trenja.

PRORAUNI NOSIVOSTI PILOTA

Nosivost pilota moe se odrediti kao :

ono optereenje koje uvjetuje slom u gradivu pilota;
ono optereenje pri kojem je u tlu mobilizirana puna vrstoa na
smicanje.
U inenjerskom smislu, nosivost moe biti postignuta pri mnogo
manjem optereenju.
To je ono optereenje pri kojem pilot postie tolerantnu
granicu slijeganja za graevinu kojoj je namijenjen.

U tom je smislu prihvaen Terzaghi-ev prijedlog, da se za graninu

nosivost pilota uzme ono optereenje, koje kao tolerantnu granicu
slijeganja izaziva veliinu od 1/10 promjera ili irine pilota. Ova
tolerancija moe biti dobra kod pilota manjih promjera. Kod pilota
velikih promjera ovo ne daje zadovoljavajue rjeenje.

Proraun nosivosti prema teoriji graninog stanja plastine ravnotee

Openito se moe pisati, koristei rjeenje prema teoriji graninih stanja plastine
ravnotee, za nosivost na vrh i Coulomb-ov zakon za trenje po platu:

Q f = A b cN c + 0 N q + 0,5 dN + O (c a + zK s tg )dz W
0

gdje je Ab-povrina poprenog presjeka vrha pilota promjera =d; O-opseg pilota, a
W-vlastita teina pilota.
Za pilote izvedene u glini, uvaavajui da je 0, vrijedi da je Nq=1, a Nc je konstanta,
izraz se moe pojednostavniti u slijedei oblik:
L

Q f = A b (cN c + 0 ) + O c a dz W
0

Kohezija c je vrijednost dobivena za nedrenirane uvjete iz troosnog pokusa u

laboratoriju ili dobivena iz rezultata krilne sonde. Za pilote koji nemaju proirenje baze
na vrhu, mogue je slijedee pojednostavljenje ako vrijedi da je Ab0W:
L

Q f = A b cN c + O c a dz
0

Vrijednosti Nc za gline kod kojih vrijedi da je 0

Izvor

Nc

Sanglerat:
izdueni temelj

5,7

kvadratini ili kruni temelj

6,8

Craig:

5,7

Skempton:
izdueni popreni presjek (za elemente dijafragmi)

7,5

Skempton, Meyerhof:
teoretsko rjeenje, modelska ispitivanja i potvrda terenskim ispitivanjima
Sowers, na modelima
Mohan, za ekspanzivne gline

9
5<Nc<8
5,7<Nc<8,2

Rezultati penetracijskih testova

Ladanyi, Eden:
normalne gline (prema Vesi 1967.)
osjetljive gline, laboratorij

7,4<Nc<9,3
5,7<Nc<8

osjetljive gline, terenski rezultati

5,5<Nc<7,5

Kanadski testovi

5,71<Nc<8

prosjena vrijednost

7,23

Gloucesterska glina

6,85

Delft laboratorij

5,14

Sowers, Ward i dr.

Nc >5 i Nc <25

Za pilote u nekoherentnim materijalima, kada je c=0, iz izraza za Qf dobiva se:

Qf =

A b ,b0 N q

+ OF zK s tgdz W
0

pri emu je b0, efektivno uspravno naprezanje na razini vrha pilota, a F faktor
popravke za pilote koji se suavaju prema vrhu (za nepromjenjiv popreni presjek =1).
U izrazu je zanemaren lan (0,5d N) s razloga to je njegova vrijednost vrlo mala u
odnosu na lan uz Nq.
Nosivost pilota moe se proraunati i prema jednadbi Terzagija koja glasi:

Q f = A b cN c + 0 N q + 0,5 dN + O L f s W

NAINIZVOENJA

Izvode se kao: zabijeni, utisnuti, kopani. Kad su malog promjera izvode se

kao zabijeni, nabijen, utisnuti i svrdlani. Prva tri tipa prilikom izvedbe
izazivaju zbijanje tla u prostoru u kojem se izvode. Tlo se ne zbija ili se
vrlo malo zbija kada se u njega ugrauju elini pilote tankih stjenki i
cijevi otvorenog vrha.
Izvode se od drveta, elika, armiranog betona, betona i ljunka. Posebna
vrsta su piloti izvedeni mlaznim injektiranjem.
Piloti se esto koriste za temeljenje u vodi. Tad dio pilota ujedno slui kao
stup. Za to se koriste prefabricirani, armiranobetonski piloti koji su manje
osjetljivi na agresivno djelovanje vode. U vodi se mogu izvoditi i kopani
odnosno bueni piloti pod zatitom elinih cijevi kolona.
Drveni piloti moraju se izvesti tako da se uvijek nalaze ispod razine
podzemne vode jer u tom sluaju ne trunu. Ukoliko se upotrebljavaju
elini piloti potrebno ih je zatititi protiv korozije. elini piloti se ne
preporuuju kao trajna vrsta temelja zbog korozije, iako su im sve druge
osobine povoljne.Ako se primjene treba izvesti antikorozivnu zatitu
(premazi, elektroosmoza, debljina stjenki).

VRSTEPILOTAUODNOSUNAGRADIVO

DRVENIPILOTI
ELINIPILOTI
ARMIRANOBETONSKIPILOTI

Nabijanjepilota(Frankitehnologija svaenjem
cijevi)

Utisnuti piloti slue u posebne svrhe kod sanacija temelja. Utiskuju se izmeu temelja i
podtemeljnog tla pomou hidraulikih tijesaka. Ova vrsta dubokog temeljenja spada u
posebne zahvate.

Tehnologija izvedbe utisnutih pilota

Kopani piloti izvode se na nain da se do projektirane dubine izvede iskop tla i u

tako pripremljenu upljinu ugradi armatura i beton (ili ljunak ovisno o namjeni).

Vrste grabilica irazbijaa za izvedbu kopanih pilota

U Hrvatskoj je poznatija Benoto tehnologija koja za iskop koristi grabilicu, a za

zatitu od uruavanja zatitnu kolonu (cijev) koja se vadi u toku betoniranja.

Benoto tehnologija izvedbe pilota sa zatitnom kolonom

Salzgitter i Rodio tehnologija vri iskop pomou glodanja materijala. Za transport iskopanog materijala
i razupiranje iskopa koristi se glinobetonska isplaka koja cirkulira pomou sustava crpki.

Rodiotehnologijaizvedbebuenogpilota
Kopani piloti pogodni su za izvedbu pri kojoj je potrebno da vrh pilota ue u povrinski sloj stijene jer
takva tehnologija omoguuje razbijanje povrinskog sloja stjenske mase.

Piloti ispunjeni ljunkom

koriste se kao uspravni drenovi za potrebe ubrzane konsolidacije
velikih zapremina tla, na pr. ispod nasipa za autoceste. Oni
poboljavaju svojstva tla u koje su nabijeni poveavajui njegovu
gustou do koje dolazi uslijed zbijanja tla kod utiskivanja pilota ili
cijevi za njihovu izvedbu. Po namjeni spadaju u nain poboljanja
svojstava temeljnog tla, a ne kao duboki temelji.

Mlazno injektiranje koristi se za izvedbu pilota (30cmd80 cm). Tehnologija se svodi na

ubrizgavanje injekcione mase u tijeku buenje u tlo, pod visokim pritiskom, pri emu se u
potpunosti razbija struktura tla i izvodi valjkasto nosivo tijelo.Ovi se piloti mogu i armirati
na nain da se nakon izvrenog injektiranja kroz sredite valjkastog tijela ugradi ipka
rebraste armature.Piloti dobiveni pomou mlaznog injektiranja upotrebljavaju se u raznim
uvjetima naroito kada nikakvi iskopi ili potresi zbog nabijanja nisu preporuljivi.

Tri naina izvedbe mlazno injektiranih stupnjaka

PILOT OPTEREEN VODORAVNOM SILOM

Kod prijenosa vodoravnih sila pilotom u tlo, potrebno je postii izvjesno

ukljetenje da
bi se preuzeo moment savijanja nametnut konstrukciji. Do toke dodira pilot tlo, statiki se javlja ista konzola. Ulaskom pilota u tlo javlja se reakcija tla
(podloge) u obliku otpora tla.
Veliina doputene vodoravne sile ili djelujueg momenta na glavu pilota,
ee je ograniena veliinom dozvoljenog otklona glave pilota nego
vrstoom tla u koje je pilot ugraen.

Odreivanjenosivostipilotapoteorijiprvogreda
Ova se teorija koristi kod prorauna nosaa na elastinoj podlozi. Kako je veoma
pogodna za proraun na raunalu, tek je njihovim razvojem dobila na znaaju.
Danas se metoda koristi za prorauna slijeganja temelja rezervoara. Metoda se
sastoji u tome da se tlo zamjeni nizom opruga. Svojstva opruga izraavaju se
modulom reakcije podloge. Metoda se jo naziva i Winklerova metoda prema
njenom autoru (Winkler, 1867.). Na slici je prikazan Winklerov model s oprugama
i greka koja nastaje njegovim koritenjem.

Nedostatak ovog modela je to

optereenje djeluje samo na ona
pera na kojima greda izravno lei,
dok kod stvarnog ponaanja tla
optereenje
gredom
izaziva
slijeganjeiunjenojokolini.

Postavi li se nosa u uspravan poloaj u kakvom se nalaze piloti, dobiva se nosa

na elastinoj podlozi koji se odupire deformaciji u vodoravnom smjeru. To je jedina
razlika izmeu kontinuiranog nosaa optereenog tokasto (temeljni nosa
optereen stupovima i/ili zidovima) ili pokretnim optereenjem (kranska staza) i pilota,
optereenog na glavi vodoravnom silom i/ili momentom savijanja. Na slici je prikazan
proraunski model kod kojeg je tlo zamijenjeno nizom opruga.

Winklerov model pilotautlu

Prethodno je pokazano da greka nastaje na rubovima izvan optereenog podruja,

to je bitno kod vodoravnih nosaa, dok kod prorauna pilota i zagatnih stijena ovaj
nedostatak nije toliko uoljiv. Teoretsko je rjeenje ope poznato i rjeivo. Ostaje da
se odredi ulazni parametar reakcija podloge i rubni uvjeti potrebni za odreivanje
statikog sustava nosaa.
Reakcija podloge ili Winklerov koeficijent
Potrebno je odrediti pojmove da bi se moglo koristiti podatke iz literature. U tom
smislu je najbolju odrednicu dao Vesi (1961.). On razlikuje koeficijent
reakcije podloge K0, dobiven ispitivanjem krutom probnom ploom (11 stopa)
i modul reakcije podloge KV, koji se koristi za simulaciju krutosti opruge u
proraunima, a koji je izmeu ostalog i funkcija irine i krutosti nosaa.
Iz gore reenog je vidljivo da modul reakcije podloge nije konstanta tla, jer
njegova vrijednost ovisi o veliini optereene povrine, obliku optereene
povrine i intenzitetu optereenja. Primjena brojanih vrijednosti mora se uzeti s
velikim oprezom.

Kod koritenja Winklerovog modela za proraun pilota potrebno je poznavati

vrijednost ovog koeficijenta u vodoravnom smjeru. I za to postoje empirijski izrazi
veza po raznim autorima.
U svom radu iz 1943. Terzaghi razmatra primjenu teorije elastinosti u mehanici
tla. U tom poglavlju govori o koeficijentu reakcije podloge potrebnom za proraun i
dimenzioniranje pilota. On doslovno kae Vrijednost koeficijenta reakcije tla K, ne
zavisi samo o prirodi tla, ve i o veliini i obliku optereene povrine. Ako se ostali
uvjeti ne mijenjaju, reakcija tla se smanjuje poveanjem intenziteta optereenja.
Prema tome, vrijednosti K nije konstanta odreenog tla, a odnos izraen jednadbom:
p/s = K (gr/cm3)
je gruba zamjena za stvarni odnos. (poptereenje; sslijeganje ploe)
U kasnijem radu Terzaghi, (1955.) predlae odreivanje koeficijenta (prema Vesiu
modula) reakcija podloge KV pomou jedininog koeficijenta K0 i irine
stvarnog temelja B prema jednadbi:
KV uspravni modul reakcije podloge;
K0 jedinini koeficijent reakcije podloge;
B irina temelja u centimetrima.

Jedinini koeficijent reakcije podloge K0, odreuje se probnom ploom stranice

3030 cm (u stvari je to jedna stopa ili 0,305m).
Za kriterij je rjeenje predloio Vesi (1961.) na slijedei nain:

Prema Vesiu (1961.) K0 se odreuje za s1=2,5 cm

U svim ovim rjeenjima radi se o reakciji vodoravne ravnine. Za proraune savijanja
pilota potrebno je odrediti koeficijent reakcije u vodoravnom smjeru to jo oslonjava
problem. Dok se za vodoravne ravnine moe vriti ispitivanje probnom ploom, to za
uspravne ravnine nije mogue. Ostaju na raspolaganju samo priblino izvedene
veliine.

Za nekoherentne materijale Terzaghi (1955.) predlae vrijednost jedininog

koeficijenta reakcije podloge u vodoravnom smjeru koja raste proporcionalno s
dubinom prema izrazu:

Za pilote koji lee u koherentnom materijalu Terzaghi (1955.) predlae da je

reakcija podloge neovisna o dubini tj.:

Koeficijenti reakcije podloge u vodoravnom smjeru Kh [N/m3] prema Terzaghiju (1955.)

Ova je tablica prikladna za koritenje u izrazima za proraun vodoravnog modula reakcije

podloge prema Terzaghiju:
z
K h = K 0h N / m 3
za nekoherentne materijale;
B

odnosno za koherentna tla;

K h = K 0h

0,2
N / m3
B

(0,2[m], formula je dimenzionalna, B u metrima)

RJEENJEDIFERENCIJALNEJEDNADBEPROGIBNELINIJE

Openito se moe rei da je proraun pilota optereenog vodoravnom silom vrlo sloen.
Za praktinu su upotrebu mnogi autori dali metode sa odreenim pojednostavljenjima.
One omoguuju brze i dovoljno tone proraune potrebne za praksu.
Neka je pilot nosa duine L i irine (promjera) B na savitljivoj podlozi, optereen
vanjskim teretom pz i reakcijom tla qz. Diferencijalna jednadba progibne linije elastinog
nosaa na elastinoj podlozi prema teoriji prvog reda ili teoriji koeficijenta reakcije
podloge glasi:

sz vodoravni pomak osi tapa na udaljenosti z od povrine poluprostora;

B promjer pilota;
EI krutost elastinog tapa-pilota;
qz reakcija podloge;
pz vanjsko optereenje na dubini z

Prema ovoj teoriji, na po volji odabranoj dubini z, kontinuiranog elastinog

leaja, pomak sz proporcionalan je reakciji podloge qz. Pri tom je koeficijent
proporcionalnosti nita drugo nego koeficijent reakcije podloge, ali u
vodoravnom smjeru Kh, odnosno:

Uvrtavanjem vrijednosti za slijeganje u poetni izraz dobije se:

d 4s z
dz

= 4s z 4

gdjeje

Da bi se jednadba rijeila moraju se uvesti jo neki rubni uvjeti.

Werner (1970.) je razmatrao dva sluaja pilota i dva sluaja optereenja, a rjeenja
su dana u obliku niza grafikona:

Werner u izvornim radu za modul reakcije podloge koristi oznaku cu

U izvornom radu (1970.) Werner daje tablicu vrijednosti reakcije podloge po dubini za
etiri promatrana sluaja i za sluaj kada pilot lei u krutoj glini kada je koeficijent
otpora podloge nepromjenjiv s dubinom.
U proraunima je cu modul reakcije tla izraunat prema prethodno iznesenim
preporukama od Terzaghija (1955.)

Terzaghievo rjeenje irjeenja koja sena njega naslanjaju

Veina se prorauna svodi na odreivanje dubine ispod koje se raunski moe uzeti da
pilot ostaje nepomian.
Klasian izraz Terzaghi-a za fiktivnu duljinu ukljetenja iznosi:

gdjeje

L- fiktivna duljina ukljetenja

E- modul elastinosti pilota
s-pomak glave pilota na razini terena
I- moment inercije pilota
KA, KP -koeficijenti vodoravnog pritiska u tlu
d- popreni presjek pilota ( u nekim izrazima oznaeno kao B, ovisno o izvoru)

Kratki a) i dugi b) pilot optereen vodoravnom silom; c) shema za proraun

momenata savijanja (Terzaghi, 1943.)

Za lebdee pilote sa slobodnom glavom postoji jednostavno rjeenje za graninu vrijednost

vodoravne sile Hu na slijedei nain

Skica raspodjele otpora tla du pilota

potrebna za proraun granine
vrijednosti sile H=Hu (Poulos & Davis
1980.)]

Rjeenja postoje za dva rubna sluaja kada je:

1) p0=pL=pu ; tj. za konstantnu raspodjelu otpora tla po dubini (koherentno tlo);
2) p0=0 i linearno raste do vrijednosti pL (nekoherentno tlo).
Werner (1970.) daje rjeenje za maksimalno dozvoljenu vodoravnu silu u obliku:
gdje je

koeficijent ovisan o tlu, geometriji i

gradivu pilota

EI krutost pilota;
w(0) dozvoljeni pomak glave;
w=EI*w(0).
cu koeficijent ovisan o koeficijentu reakcije podloge (modul reakcije podloge) u
vodoravnom smjeru, Kh i vrsti tla
Svi ovi prorauni daju najvee mogue vrijednosti vodoravne sile koju pilot moe preuzeti u zavisnosti o
kakvoi tla, bez obzira kolika pri tom nastaje pomak (otklon) glave pilota. Stoga je potrebno jo jednom
naglasiti da je ei kriterij kritina vrijednost dozvoljenog otklona, nego najvea mogua vodoravna sila
ili moment savijanja kojeg ona proizvede.

Teoretsko rjeenje mogue je nai u podruju teorije elastinosti. Teorija daje rjeenje za
pomak glave pilota, a to i jest stvarno potrebno odrediti. Da bi se ono moglo odrediti
mora se definirati rubne uvjete.

Rubni uvjeti
Iz gornjih razmatranja vidi se da je proraun ovisan o nizu rubnih uvjeta koje je nuno
odrediti i pojednostavniti prije oblikovanja proraunskog modela. Nastavno e se ukazati
na mogue rubne uvjete i njihove kombinacije o kojima ovise pojednostavljeni prorauni
pilota optereenih vodoravnom silom. Iza rubnih uvjeta dani su crtei i pripadna
pojednostavljena rjeenja za proraune. Podjela se moe izvriti kako slijedi:

1.
Prema odnosu duine i poprenog presjeka pilota, moe ih se podijeliti na krute i savitljive.
Kako raspodjela reakcije podloge ovisi izravno o nametnutoj deformaciji u tlu to ovaj
imbenik ima vaan utjecaj na model odabran za proraun.
2.
Prema uvrenju u naglavnu konstrukciju moe ih se podijeliti na pilote upete u
naglavnu konstrukciju, (to onemoguava zaokret glave pilota) i slobodne, gdje se
glava ponaa kao slobodni rub konzole.
3.
Prema duini mogu biti kratki i dugi piloti to je donekle vezano sa stavkom 1.
4.
Prema nainu oblikovanja reakcije podloge razlikuju se piloti izvedene u glini i
piloti izvedene u pijesku a razlika u oblikovanju reakcije podloge je vidljiva na
slikama.
5.
Prema nainu uvrenja donjeg kraja pilota mogu biti upeti u vrstu podlogu
(na pr. stijensku masu ili glinu vrste konzistencije ili jako zbijene nekoherentne
materijala) ili slobodno lebdei u masi tla.

Rjeenja za lebdei pilot u beskonanom poluprostoru. Postoje dvije mogunosti:

1. PILOTI SLOBODNE GLAVE

cu Kv prema preporukama Terzaghija

KP=tg2(45+/2)

Kruti i savitljivi pilot slobodne glave a) u glini, koherentno i b) pijesku

za koherentno tlo,je:

za nekoherentno tlo,je:

f = 0,82

Hu
dK p g

(*)
Hu =

0,5gdL2 K p
e+L

cu Kv prema preporukama Terzaghija

KP=tg2(45+/2)
Ako se dogodi da je Mmax vei od maksimalno mogueg momenta kojeg moe preuzeti
pilot zadanih dimenzija, tada se pilot ponaa kao dugi, savitljivi pilot te raun za graninu silu
treba ponoviti uvrtavajui granini moment koji pilot moe preuzeti u jednabu (*).
U svim ovim jednadbama, KP je koeficijent koji ovisi o kutu trenja .
Mogunost nastanka lomnog mehanizma za slobodne kratke i duge pilote je prikazan na
slici. Kratki piloti su oni kod kojih je bona nosivost potpuno ovisan o otporu tla, dok kod
dugih pilota vrijedi da je bona nosivost primarno ovisan o dozvoljenom momentu koji
pilot moe primiti.Na mjestu gdje je moment najvei, posmine sile su jednake nuli.

2. PILOTI S UVRENOM GLAVOM

cu Kv
prema preporukama Terzaghija;
KP=tg2(45+/2)

Piloti pridrane glave,

razliitih duljina:
u glini a)
u pijesku b);
1) kratki;
2) srednji;
3) dugi
(prema Bromsu, 1964)

Za svaku je podvrstu u pojednostavljenom obliku mogue dati rjeenje za najveu

moguu vodoravnu silu i odgovarajui moment. I ovdje vrijedi da je:
L=1,5*d+f+h
za koherentno tlo:
- kratki piloti

- srednje dugi piloti

Hu=9Cu*d*(L-1,5d)
Mmaks=Hu*(0,5*L+0,75*d)

M pop. = 2,25c u dh 2 9c u df (1,5d + 0,5f )

Ukoliko je najvei moment, koji se javlja na dubini (f+1,5*d), manji od momenta Mpop,
onda odgovara rjeenje za duge pilote

za nekoherentno tlo:

- kratki piloti
Hu=1,5ghL2dKP
Ako se desi da je Mmaks. Mpoput. tada vrijedi sluaj pilota srednje duine .
Za vodoravno uravnoteenje sustava potrebno je dodati silu:

F = ghdL2 K P H u
2

Uzme li se u obzir momente koji djeluju na glavu pilota i uvrsti li se vrijednost sile F, dobije
se:
Mpop.=(0,5ghdL3KP)-HuL
Za dugi pilot, gdje se najvei moment Mpop. pojavljuje na dva mjesta vrijedi izraz:

Pretpostavka postojeeg momenta otpora gornje kape je najmanje My. Mogui lom za
kratke, srednje i duge pilote su prikazani na slici.
My = 2,25cudh2 9cudf (1,5d + 0,5f)
Ova jednaba zajedno sa vezom L = 1,5d + f + h je mogue rjeenje za Hu. To je nuno
za provjeru najveeg pozitivnog momenta na dubini f+1,5d, to je manje od My.

Kod pilota kojima vrh lei u vrstim tlima, a tijelo prolazi kroz meke slojeve, preteni
e dio momenta savijanja preuzeti vrh koji za takva optereenja mora biti uklijeten u
vrstu podlogu najmanje za dubinu jednaku dvostrukom promjeru pilota. I upeti
piloti se proraunski razlikuju ovisno o tome da li su dugi ili kratki.
Kod lebdeih pilota nema ove mogunosti. Moment ili vodoravna sila izazivaju
savijanje pilota na nain da se na nekoj dubini L javlja toka u kojoj deformacija
mijenja smjer te otpor prelazi na drugu stranu pilota. Deformacija je priblino
sinusoidalna i priguuje se s dubinom. Za pilot velike duljine javiti e se nekoliko
toaka promjene smjera savijanja.

Kratki a) i dugi b) pilot optereen vodoravnom

silom;
c) shema za proraun momenata savijanja
(Terzaghi, 1943.)

Dijagrami za odreivanje ukupne bone otpornosti

Nevezana tla:
a)kratki piloti
b)dugi piloti
(prema Bromsu, 1964.)

Vezana tla:
a)kratki piloti
b)dugi piloti
(Broms, 1964.)

RJEENJATEMELJEM ANALIZEPOKUSNOGOPTEREENJA

Pokusno optereenje pilota vodoravnom silom je najpouzdaniji podatak za njegovo

dimenzioniranje. Radi se samo u iznimnim sluajevima jer je veoma skupo.

Pokusno vodoravno optereenje pilota

razupora izmeu dva pilota

Tijesak i oprema za nanoenje vodoravnog

optereenja na jednoj strani razupore s
prethodne slike

Ispitivanje vreno u luci Gru u Dubrovniku

GRUPE PILOTA OPTEREENE VODORAVNIM SILAMA

Bitna je razlika u prijenosu vodoravnih sila i momenata pomou pilota samca i pomou
grupe pilota. U grupi se naglavnom konstrukcijom djelujue optereenje prenosi na par ili
parove sila koje piloti preuzimaju kao optereenje du osi (tlano i vlano) te se savijanje
svodi na minimum. U takvim se konstrukcijama najee koriste grupe kosih pilota.
Pilot samac, optereen vodoravnom silom naginje se u tlu i izaziva reakciju podloge kao i
savitljivi nosa. Reakcija podloge ovisi o veliini deformacije. Veliina deformacije pak
ovisi o krutosti sustava pilot - tlo.

Piloti u grupi upotrebljavaju se redovito kada je potrebno preuzeti vodoravne sile ili
momente savijanja koje tvori par sila. Tada neki od pilota iz grupe preuzimaju vlane
sile kako je to prikazano na slici. Sile u grupi pilota mogu se jednostavno odrediti
metodama klasine grafostatike.
Ovisno o smjeru vanjskih sila postoji mogunost da svaki od pilota iz takve grupe
bude tlani odnosno vlani te ih je tako potrebno i dimenzionirati.

GRUPEKOJESADREKOSEPILOTE

Za grupe uspravnih pilota, ukupno vodoravno optereenje grupe koja sadri kose pilote
moe se uzeti manja za:
1. iznos vodoravnog optereenja za pojedini pilot u grupi
2. veliinu optereenja koja djeluje na grupu kao na jedinstven blok
Uvaavajui rezultate Roscoe-a (1957.), za grupe pilota s kosim pilotima po obodu,
mogue je rezultantu sila rastaviti u smjeru i okomito na te kose pilote. U prijenos sila
moe se ukljuiti i smiui otpor koji djeluje iznad vrhova pilota u grupi.
U drugom sluaju i mnogo jednostavnije je razmatrati ekvivalentni blok sa uspravnim
stranicama. Oba ova pristupa pokazuju da, ako grupa ne moe nositi kao jedinstven blok,
ukupno vodoravno optereenje na grupu ovisi samo o nagibu vanjskih pilota a ne ovisi o
nagibu unutranjih pilota.
Korist koju donose krajnji kosi piloti je posebno znaajna kad su piloti zabijani u tlo na
relativno malim razmacima.
Simeka je testirao etiri razliite grupe pilota a rezultati su prikazani u tablici koja slijedi.
Ukupno vodoravno optereenje Hu je izraeno kao postotak od teine grupe pilota W. Kako
se Hu/W poveava, tako se i dubina zabijanja poveava. Kako raste dubina zabijanja tako
raste i uinak kosine a vodoravno optereenje opada, i za 75% dubine ima virtualni uinak.

GrupaA

GrupaD

GrupaC

GrupaB

Grup
a

Relativnadubina
zabijanjaL/(L+e)

Relatino optereenje
Hu/W

Relativnihorizontalni
pomak(/s)%

0,25
0,50
0,75

0,42
1,90
5,70

3,5
5,0
7,0

0,25
0,50
0,75

0,98
2,02
5,62

5,0
6,0
7,0

0,25
0,50
0,75

1,09
2,10
5,55

5,0
6,0
7,0

0,25
0,50
0,75

1,10
2,58
5,10

5,0
6,0
7,0

RezultatiSimekovog ispitivanja

UPOTREBAPILOTAZAPOVEANJESTABILNOSTIKOSINA

Broms (1972) je opisao upotrebu drvenih pilota za poveanje stabilnosti kosina kod jako
mekanih glina. U SAD-u su za stabilizaciju aktivnih klizita u tvrdim glinama koriteni piloti
velikih promjera kopani. I kod nas ima primjera stabilizacije klizita pilotima velikih
promjera klizite u Krapinskim toplicama. Klizite u Herceg Novom u ul. Stijepe
arenca, stabilizirano je pilotima velikog promjera (tip Benotto) i geotehnikim sidrima.
Promjeri ovih pilota varira od 1,0-1,5m.
U Japanu su za istu namjenu koritene 300mm iroke eline cijevi armirane sa H profilima.
Piloti su ugraeni u prethodno izbuene rupe do dubinenajveih posminnih naprezanja u
tlu.

Fukuoka (1977) je opisao podrobnije upotrebu pilota za stabilizaciju klizita i predstavio

metode za analizu koje proizlaze iz momenata savijanja u pilotu.

Analizauinkapilotanastabilizacijukosina

Ukoliko je pilot ugraen u klizite, dio L1 iznad zamiljene plohe sloma bit e optereen silom
P sa ekscentritetom e od plohe sloma. Uzdune sile se zanemaruju zbog pojednostavljenja, a
se moe se smatrati da e napadnoj sili otpor pruati donji dio pilota L2 ispod kritine plohe
loma. Najvea vrijednost sile otpora Hu je dana kao sljedee etiri vrijednosti:
1. Ukupna bona otpornost za kratke pilote duljine L2 optereene ekscentrino
2. Ukupna bona otpornost za duge pilote optereene ekscentrino (ova vrijednost zavisi
od iznosa momenta savijanja na pilot).
3. Ukupno optereenje koje moe nastati du gornjeg dijela (duljine L1) pilota, a ako tlo tee
pokraj pilota i ukupni pritisak pilota na tlo koje e nastati du ovog dijela pilota.
4. Posmina vrstoa na dijelu samog pilota.

Eksentricitet e moe se kao prva aproksimacija za puni pomak, priblino uzeti na dodiru
pilot-tlo na pretpostavljenu plohu sloma.
Kad je odreena vrijednost sile Hu moe se odrediti dodatni moment otpora odnosno
dodatna sila otpora koji stabiliziraju promatranu kliznu plohu.
Postupak se ponavlja za niz pretpostavljenih ploha sloma da bi se pronala kritina.

METODE ZA POVEANJE BONE OTPORNOSTI PILOTA

Broms (1972) je razmatrao neke metode za poveavanje bone otpornosti pilota. Mnoge od
metoda oslanjaju se na poveanje dimenzija i/ili krutosti pilota blizu povrine.
Ispuna prostora oko pilota pijeskom ili ljunkom je jako dobra metoda za mekane gline, kad
je pilot optereen ciklikim optereenjem. Postepenim punjenjem u glini, poveava se
promjer pilota.Visina sloja oko pilota je ograniena s nosivou slojeva ispod pilota.

Poveanje bone otpornosti mogue je

rijeiti na sljedee naine:
a) sa slojem pijeska ili ljunka
b) ugradnjom krila
c) ovratnikom
d) betonskim klinom
e) betonskim gredama
f) kratkim pilotima

PRIMJERPILOTAOPTEREENOGVODORAVNOMSILOM
Zazadanuskicupotrebnojeizvritiproraunpotrebneduinepilotaoptereenoghorizontalnom
silompremaskici.

armiranobetonskipilot;
promjer=1,2m

Dubina

Sloj

Vrstatla

kN/m3

kPa

GP

40,0

18

38

0,25

MPa

cm/s

75

105

Podaciotlu

Za pilote u nekoherentnim materijalima, kod kojih je reakcija podloge na razini

terena jednaka nuli i mijenja se s dubinom, a ovisi o veliini deformacije tapa,
rjeenja su sljedea:

Hu =

0,5 * g h d K p L3

f = 0,82 *

e+L
Hu
d Kp g h

L = h+f
1 + sin
Kp =
1 sin
2
M MAX = H u * (e + f )
3

Ponaanjekrutihisavitljivihpilotaslobodneglaveupijesku(prema Bromsu,1964)

Duljina pilota potrebna za preuzimanje vodoravnog optereenja, dobiva se preko

prethodno navedenih izraza, s tim da je potrebno izvriti iteracije.
Rjeenje se moe izraditi u softverskom paketu Microsoft Office Excela.
U dolje prikazanu tablicu potrebno je unijeti ulazne podatke, a to su gustoa tla, kut
unutarnjeg trenja, promjer pilota, veliinu optereenja, duljinu pilota iznad ravnine terena,
te neku pretpostavljenu vrijednost za h.
g

d [m]

Hu [kN]

e[m]

KP

hpretp. [m]

18,48

38

1,2

200

0,8

4,20375

10

f = 0,82 *

f [m]

hizr.[m]

L [m]

Mmaks.

Hu
d Kp g h

L = h+f
M MAX = H u * (e +

2
f)
3

Hu

Kp

hPR ETP.

38

1,2

200

0,8

4,203746

10
0,368908
1,096678
2,251852
2,196625
2,219877
2,210186
2,214243
2,212547
2,213256
2,21296

1,205647
6,277135
3,640666
2,540683
2,572423
2,558915
2,564519
2,562169
2,56315
2,56274
2,562911

h IZR.

M MAX

0,368908 4,775995 501,7215

1,096678
2,251852
2,196625
2,219877
2,210186
2,214243
2,212547
2,213256
2,21296
2,213084 4,775995 501,7215