Akademija Umetnosti ure Jaki

SEMINARSKI RAD

MIKROFONI
Predmet : Elektronska Muzika

Student
Lejla Beqiri ( M-24 )

Profesor
Branislav Mici

Novi Sad, Juni 2014

SADRAJ:

Sadraj ........................................................................................................................................... 2
Zvuk................................................................................................................................................3
Mikrofon..............................................................................................................................4
Vrste Mikrofona ..................................................................................................................5

Zvuk
Zvuk je ljudska percepcija promena nastalih kao posledica promene pritiska koje se
ire kroz elastini medij. Na brzinu zvuka utiu gustina i elastinost medija. Talase
zvunog pritiska generie vibrirajue telo koje je u kontaktu sa vazduhom. To moe
da bude zvunik, glasne ice oveka, ili ice na gitari koje vibriraju na telu
instrumenta koje onda vibrira u ambijentu itd. Vibracije tela dovode do dodatnog
stinjavanja i razreivanja vazduha u prostoru. Interesantno je zapaziti da se sami
molekuli ne putuju kroz prostor, ono to putuje su sukcesivna zgunjavaja i
razreenja molekula, odnosno zvuni talasi. Ovaj proces je poznat kao prostiranje
talasa.

Zvuni talas ima sledee osnovne karakteristike:

Amplituda - veliina promene u sistemu koji osciluje
Frekvencija - uestanost, broj promena (oscilacija) u jedinici vremena.
Brzina - Brzina zvuka zavisi od medija kroz koji talasi prolaze. Uopteno,
brzina zvuka je proporcionalna kvadratnom korenu kolinika elasticiteta i
gustine.
Talasna duina - rastojanje izmeu dve jednake take prostirueg talasa na
odreenoj frekvenciji
Faza - odnosi se na vremenski odnos izmeu dva ili vie zvunih talasa u
datim takama njihovih ciklusa.
Sastav harmonika odnosi se na frekvencijski sadraj kompleksnog zvuka,
pored osnovnog tona
Envelopa je skup karakteristika zvuka, koje zajedno za harmonikim
sadrajem, definiu boju zvuka.

Mikrofon

Mikrofon je obino prva karika u lancu snimanja. Mikrofon je pretvara koji menja
jedan oblik energije (zvune talase) u mehaniku energiju, pa zatim u elektrine
signale..Mikrofoni imaju viestruku primjenu poevi od telefona, kasetnih
snimaa, radio i televiziijskih studija, u raunarima za VoIP programe i tako dalje.

Re mikrofon potie od englenske rei microphone (koja potie od dvije grke rei
- mikros to znai mali, i phone to znai zvuk).
Emile Berliner je izumio prvi mikrofon 4. marta 1877. dok je prvi koristan
mikrofon izumio Alexander Graham Bell, dok je daljni razvoj upravo nastavljen u
Bell Labaratorijama.
Mikrofon se kao ideja pojavio jo davne 1854. godine, pa tako spada u najstarije
elektroakustike konstrukcije. Od svog nastanka do danas mikrofon je doivljavao
stalne promene i usavravanja. U novije vreme razvoj mikrofona vodio je u dva
pravca.
Jedan pravac teio je ka vrhunskom kvalitetu pretvaranja, pa danas najkvalitetniji
mikrofoni imaju izuzetne prenosne karakteristike. Kao ilustracija dometa moe se
navesti da danas postoje mikrofoni ije je donja granina frekvencija reda delova
Herca, kao i mikrofoni sa gornjom graninom frekvencijom reda 100 kHz, pa i
vie. Takoe postoje mikrofoni koji dovoljno linearno mogu registrovati nivoe
zvuka do 170 dB, kao i mikrofoni koji mogu registrovati zvuk ispod nivoa 0 dB.
Drugi pravac razvoja mikrofona vodio je ka pravljenju izuzetno jeftinih modela,
koji se proizvode u masovnoj automatizovanoj proizvodnji, a koji pri tome imaju
dovoljno dobre elektroakustike karakteristike. To su proizvodi koji su nali svoje
mesto u telefoniji, multimedijima, i drugim slinim oblastima.

Kvalitet prijema mikrofona zavisi od mnogih spoljnih okolnosti, kao to su

postavka mikrofona, akustino okruenje i dizajn mikrofona. Ovi, meusobno
povezani elementi, zajedno utiu na kvalitet zvuka koji daje mikrofon. Da bi se
zadovoljili zahtevi iroke primene i linih ukusa, profesionalnim korisnicima je na
raspolaganju dovoljno irok izbor mikrofona. Poto odreene zvune karakteristike
svakog mikrofona esto najbolje odgovaraju specifinim primenama, korisnik
moe da dobije najbolji mogui zvuk paljivim izborom mikrofona za odreenu
Primenu.

Vrste Mikrofona
Postoji mnogo vrsta mikrofona ali svi imaju jednu zajedniku stvar. Svi mikrofoni
imaju jednu vrstu membrane koja hvata zvune valove i stvara pomjeranje pomou
neke tehnologije koja se koristi u mikrofonu da bi napravila elektrini signal.
Zvune vibracije uzrokuju vibracije mikrofonove membrane te tako izazivaju
elektriko kretanje.

Osnovne vrste mikrofona:

1. Ugljeni mikrofoni su mikrofoni koji su bili koriteni u prvim telefonskim sustavima,

a koriste se na nekim podrujima jo i danas. Njihov se rad zasniva se na promjeni
otpora ugljene praini koja se u njima nalazi. Ugljena praina nalazi se u zatvorenom
metalnom spremniku ija jedna strana radi kao membrana, te se pomie pri promjeni
tlaka zraka. Pri promjeni tlaka ugljena praina mijenja volumen, to uzrokuje
promjenu njenog otpora, pri emu dolazi do promjene napona koji kroz nju tee.

2. Dinamiki mikrofoni rade na principu elektromagnetske indukcije. Kada se

magnetsko polje nalazi u blizini vodia ili zavojnice u njoj se inducira elektrina struja.
Kod dinamikog mikrofona na tanku plastinu dijafragmu privren je magnet ili
zavojnica, pa pomicanje dijafragme uzrokuje induciranje el. struje. Dinamiki
mikrofoni vrlo su osjetljivi na mehanika oteenja jer pri njihovom padu lako dolazi
do pucanja zavojnice.

 3. Ribbon mikrofoni isto rade na principu elektromagnetske indukcije i vrlo su slini

dinamikim mikrofonima. Kod njih je membrana smjetena unutar magnetskog polja
iji se intenzitet mijenja sa promjenom lokacije membrane

.4. Kondenzatorski mikrofoni su zapravo kondenzatori iji se kapacitet mijenja sa

promjenom zvunog tlaka. Jedna strana kondenzatora privrena je na membranu,
te se irina dielektrika, a time i kapacitet mijenja sa promjenom poloaja membrane.
Vei dielektrini razmak uzrokuje smanjenje kapaciteta kondenzatora. Danas se sve
ee rade sa velikim dimenzijama membrane. Kondenzatorski mikrofoni zahtjevaju
zasebno napajanje (tzv. phantom napajanje).

5. Kristalni mikrofoni rade na istom principu kao i kristalni (quartz) satovi. Sa

promjenom oblika kristala mijenjaju se i neke njihove elektrine osobine.
Povezivanjem dijafragme sa kristalom postiemo stvaranje zvunog signala pri
micanju dijafragme.

Posebne vrste mikrofona:

Electret mikrofoni - su posebna vrsta kondenzatorskih mikrofona ija se membrana

nalazi direktno na provodljivoj metalnoj ploici. Ta vrsta mikrofona vrlo je jeftina i malih je
dimenzija. Imaju vrlo velik raspon frekvencija koje mogu ispravno snimiti, meutim loe
reagiraju na bas frekvencije. Na njih se ne smije spajati phantom napajanje
.Beini (wireless) mikrofoniBeini mikrofoni najee se koriste na pozornici. Oni imaju
svoju dobru stranu (nema kabela) i lou stranu (potrebne su im baterije za napajanje
odailjaa, lako primaju smetnje izvana). To su najee standardni dinamiki mikrofoni u
koje je ugraen odailja koji alje audio signal, a poseban ureaj ga prima i prenosi do
mixera ili neke druge opreme. Ponekad se odailja ne nalazi u tijelu mikrofona ve je
mikrofon kabelom spojen na odailja koji se nalazi na pojasu voditelja/vokala i sl.

Lavalier mikrofoni -

su electret mikrofoni izuzetno malih dimenzija koji se iglom ili

kvaicom privruju za odjeu i esto ih koriste televizijski voditelji i sl. Premda su

uglavnom beini oni mogu biti i povezani kabelom. Njihov se odailja (ukoliko su beini)
najee nalazi na pojasu. Mogu biti baterijski napajani i imati phantom napajanje.
Bas mikrofoni - su dinamini mikrofoni sa vrlo velikom membranom. Koriste se na mjestima
gdje je potrebno snimanje niskih frekvencija (basa). Bas mikrofoni loe reagiraju na visoke
tonove (upravo zbog velike i trome membrane), a uglavnom se koriste kod ozvuenja
bubnjeva.
Pressure zone mikrofoni - slue za ozvuenje velikog izvora zvuka, poput zbora ili svih
instrumenata na pozornici. To su najee kondenzatorski mikrofoni postavljeni nekoliko
milimetara iznad ravne povrine, najee metalne ploice integrirane u tijelu mikrofona. Ta
ploica omoguava zvuku da se iz svih smjerova odbija direktno u membranu mikrofona.
Pressure zone mikrofoni odlino reagiraju i na vrlo tihe izvore zvuka i teko dolaze u stanje
mikrofonije. Budui da primaju zvuk iz svih smjerova i posjeduju vrlo visoku osjetljivost ne
koriste se esto za studijska snimanja zvuka.
Pickup patterns i proximity effect Mikrofoni ovisno o poduju namjene (studijsko
snimanje, koncert, radio komunikacija...) na razliit nain primaju zvuk, tj. primaju zvuk sa
razliitih strana. Standardna primanja su: sa svih strana (omnidirectional), sa jedne strane
(unidirectional), sa dvije suprotne strane (bidirectional) ili srcoliko (cardioid).
Omnidirectional pickup pattern - mikrofoni su oni mikrofoni koji primaju zvuk jednoliko sa
svih strana. Slue za snimanje pozadinskog i ambijentalnog zvuka. Ponekad se koriste za
snimanje vokala zato to nemaju proximity effect.
Unidirectional pickup pattern - mikrofoni su oni mikrofoni koji primaju zvuk samo iz jednog
smjera. Premda i srcoliki mikrofoni (cardioid) primaju zvuk samo iz jednog smjera oni se ne
svrstavaju u unidirekcionalne mikrofone. Unidirekcionalni mikrofoni najee imaju usko,
dugako tijelo sa posebno dizajniranim elementom koji se nalazi uz mikrofonsku kapsulu i
koji onemoguava utjecaj zvuka koji dolazi sa neke druge strane. Ovi su mikrofoni dobri za

snimanje vokala na mjestima na kojima ima vanjskih smetnji, te za snimanje odreenog

zvuka koji je u veoj mjeri udaljen od mikrofona.
Bidirectional pickup pattern - mikrofoni su oni mikrofoni koji primaju zvuk na dvije
suprotne strane. Prije se je koristio za snimanje dueta, pri emu bi osobe koje pjevaju bile na
suprotnim stranama. Danas se sve ee u te svrhe koristi vie mikrofona.
Cardioid pickup pattern Srcoliki (cardioid) mikrofoni isto kao i unidirekcionalni mikrofoni
primaju zvuk iz samo jednog smjera, meutim njihovo polje ujnosti je malo rairenije i
nepravilnije. Ti se mikrofoni danas najee koriste. Oni ne primaju zvuk koji dolazi sa
zadnje strane mikrofona, pa se uglavnom koriste na pozornici jer ne primaju buku iz publike i
ne primaju zvuk iz zvunika, pa tee dolazi do mikrofonije.
Proximity effect ili efekt udaljenosti kod cardioid mikrofona imaju poseban nedostatak
koji se naziva proximity effect. Njega je najlake opisati kao nedostatak basa pri veoj
udaljenosti mikrofona od izvora, te viak visokih tonova pri veoj udaljenosti od izvora.
Iskusniji pjevai koriste taj efekt kako bi virtualno promjenili boju glasa i postigli efekt live
izvedbe u studiju.