PREGLEDNI RAD

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

D. Vari*

PRIMJENA OSOBNE OPREME ZA ZATITU SLUHA

UDK 613.644:687.393
PRIMLJENO: 20.10.2009.
PRIHVAENO: 1.4.2010.

SAETAK: U radu su opisani mogui uinci buke na ovjeka u radnoj okolini te mogunosti zatite od oteenja sluha. Jedna od moguih mjera zatite je i primjena osobne opreme za zatitu
sluha. Osim toga, navedene su tri metode odreivanja efektivnih A-vrednovanih razina buke, i
to oktavno-pojasna metoda koja se moe smatrati referentnom te dvije jednostavnije metode,
H-M-L i SNR metoda. One na radnika djeluju zbog guenja buke osobnom opremom za zatitu
sluha te nain njihove primjene.
Kljune rijei: buka, utjecaj buke na ljude, buka na radu, oprema za zatitu sluha

UVOD
U nastojanju da svoj ivot uini ugodnijim
ovjek se okruio mnotvom strojeva i ureaja.
Oni ga zamjenjuju na poslovima koji su teki,
opasni ili se stalno ponavljaju. Omoguuju mu
da bre i jeftinije proizvodi, da se brzo kree po
zemlji, vodi i zraku, da si stvori ugodnu mikroklimu.
Prilikom konstruiranja tih strojeva, ureaja i
vozila imala se na umu uglavnom samo njihova osnovna namjena: da ovjeku budu to bolje
pomagalo i da im cijena bude nia kako bi bili
pristupaniji veem broju ljudi. Buka se pojavila
kao popratna pojava rada svakog stroja. U prvi
mah to nije djelovalo zabrinjavajue. Tek kada
su se pojavila prva oteenja zdravlja izazvana
bukom, ljudi su postali svjesni propusta uinjenog prilikom konstrukcije.

*Darije Vari, dipl. ing. stroj. (darije.varzic@zus.hr), Zavod za

unapreivanje sigurnosti d.d., Osijek, Trg Lava Mirskog 3/III.

Svakodnevno su u svijetu milijuni radnika na

svojim radnim mjestima izloeni nedopustivo visokim razinama buke koja u odreenom postotku uzrokuje i trajna oteenja sluha te jo neke
probleme.
Prema dostupnim podacima, u SAD-u preko
50% radne populacije na radnom mjestu izloeno je razinama buke viim od 80 dB(A), a ak
20% radne populacije razinama iznad 90 dB(A).
U Europi vie od 30% radne populacije pri radu
je izloeno razinama buke opasnim za zdravlje.
Broj ljudi s oteenim sluhom je u:
SAD-u 20% radne populacije
EU 7% radne populacije
RH 5% pregledane radne populacije.
Oteenje sluha bukom svrstano je na listu
profesionalnih bolesti, kako u Europi, tako i kod
nas. Od ukupnog broja priznatih profesionalnih
bolesti u EU 32% odnosi se na oteenje sluha
bukom, dok se u nas ta vrijednost kree izmeu
10% i 15%.
263

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

Uobiajena je podjela djelovanja buke na

ljude na ovaj nain:
djelovanje buke na osjetilo sluha (auralno
djelovanje ili auditivni uinak),
djelovanje buke s posljedicom na cijeli
organizam (ekstraauralno djelovanje ili
neauditivni uinak).
Podjela na auralno i ekstraauralno djelovanje
s medicinskog je gledita sporna. Buka u sutini
uvijek djeluje primarno auralno, a ekstraauralne pojave mogu biti samo neizravne posljedice
buke. U sluajevima pravoga ekstraauralnog djelovanja tetni se utjecaj prenosi na ovjeka drugim osjetnim sustavima.
Utjecaj buke na ovjeka, koji prvenstveno
ovisi o razinama buke kojima je ovjek izloen,
prikazan je Tablicom 1.

Auralno djelovanje buke izraava se preko

izravnog oteenja slunog organa i time sluha.
Kada je rije o dugotrajnom djelovanju buke,
imamo trajna ireparabilna oteenja. Granica za
zatitu organa sluha za osmosatno dnevno izlaganje jest 85 dB(A). Smatra se da rad u uvjetima
gdje razina buke prelazi 85 dB(A)/8 sati u razdoblju duljem od 10 godina nepovratno oteuje
sluh. No, pri djelovanju pucnjeva ili eksplozija
nastaje akutno manje ili vee oteenje u unutranjem uhu i ak mehaniko oteenje bubnjia i slunih koica zbog mogue superpozicije
jakih zranih tlakova - pri razinama buke viim
od 160 dB(A) dolazi do akustike traume.
Ekstraauralne posljedice djelovanja buke
izraavaju se:
utjecajem na organe i tjelesne sustave (npr.
ivani sustav, krvnoilni sustav, probavni
trakt, hormonski sustav),

Tablica 1. Utjecaj buke na ovjeka

Table 1. Effect of noise on people
Razina buke u
dB(A)
0
20
30
40-50

Utjecaj razine buke na ljudski organizam

Najtii zvuk koji se uje

mirna
spavaonica

Razina buke koja nema negativan utjecaj

na ljudski organizam; ljudi se osjeaju
ugodno
Poremeaji sposobnosti uenja i komunikacije

mirno radno mjesto

Podruje psiholokog djelovanja

priguen razgovor

50

normalni razgovor

65

Ekstraauralne posljedice
djelovanja buke

televizor,
prozor koji gleda na ulicu

80

usisava za prainu, lajanje psa

82

automobil u prolazu, suilo za kosu

85
90
103

145

zrano hlaeni elektromotor

motorna pila
Auralno djelovanje buke

120
130

pijetlovo kukurikanje

Podruje ozbiljnih psiholokih kao i

neurovegetativnih smetnji; oteenja na
slunim stanicama; privremeni pomak
praga ujnosti

110

264

Primjeri izvora buke

disko klub, preglasni walkman

3 m udaljenosti od rock-sastava

Akutno oteenje sluha ve pri kratkotrajnoj izloenosti

pneumatski eki, hitac iz puke pored uha

strijelca
u blizini mlanjaka kod uzlijetanja

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

utjecajem na ljudsko funkcioniranje i

obavljanje posla (umni rad, koncentraciju, pozornost, zapaanje zvunih signala,
govorno sporazumijevanje, odmor, san).
Iz navedenoga vidljivo je da posljedice djelovanja buke na ljude mogu biti ove:
nagluhost i gluhoa
neurovegetativne reakcije organizma (stres)
umor i smanjenje radne sposobnosti
ometanje komunikacije, tj. govornog sporazumijevanja i ujnosti zvunih signala
psihike reakcije (nelagodnost)
ometanje odmora i sna.
Pravilnikom o zatiti radnika od izloenosti
buci na radu (dalje u tekstu: Pravilnik) propisano
je da se pri utvrivanju stvarne izloenosti radnika buci pri radu za granine vrijednosti izloenosti (LEX,8h = 87 dB(A); LC,peak = 200 Pa (140
dB(C) re 20Pa) mora uzeti u obzir smanjenje
buke zbog uporabe osobne opreme za zatitu
sluha. Nadalje, na radnim mjestima na kojima
buku nije mogue smanjiti primjenom osnovnih
pravila zatite na radu, odnosno odgovarajuim
organizacijskim mjerama poslodavci su obvezni
radnicima staviti na raspolaganje odgovarajuu
i dobro prilagoenu opremu za zatitu sluha.
U oba sluaja potrebno je odrediti efektivnu Avrednovanu razinu zvunog tlaka kojoj je radnik
stvarno izloen, a koja ovisi o razinama buke na
radnom mjestu i karakteristikama guenja buke
opreme za zatitu sluha.
U spreavanju profesionalnog oteenja sluha i drugih zdravstvenih tegoba koje uzrokuje
izloenost prekomjernoj buci vrlo je vano ispitivanje stanja sluha prigodom zasnivanja radnog
odnosa, a nakon toga redovite kontrole radnika
u zakonski reguliranim intervalima. Osobe u kojih se ustanovi poetni gubitak sluha treba neodgodivo zatititi, prvenstveno tehnikim mjerama
zvune zatite ili premjetanjem na drugo radno mjesto gdje nisu izloene buci te kao zadnja
mjera dosljednom primjenom osobnih zatitnih
sredstava.
Vano je napomenuti da se, sukladno lanku
15. Pravilnika, prestaju kao priznata pravila pri-

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

mjenjivati odredbe Pravilnika o opim mjerama

i normativima zatite na radu od buke u radnim
prostorijama (Slubeni list, br. 29/71.) te se ne
primjenjuju niti odredbe lanka 12. Pravilnika o
najviim doputenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (N.N., br. 145/04.).

OSOBNA ZATITNA OPREMA

ZA ZATITU SLUHA
Samo u sluajevima nemogunosti spreavanja rizika osnovnim pravilima zatite na radu
(tiim metodama rada, uporabom najtie radne opreme, odgovarajuim odravanjem radne
opreme, projektiranjem i planiranjem radnih
mjesta i radilita, smanjenje buke izolacijom
zrane komponente oklopi, barijere, ... te izolacijom strukturne komponente priguenje,
vibroizolacija, ...) ili odgovarajuim organizacijskim mjerama (smanjenje izloenosti, odgovarajui raspored rada s odmorima, osposobljavanjem i informiranjem radnika), poslodavac:
stavlja na raspolaganje odgovarajuu i dobro prilagoenu osobnu zatitnu opremu
za zatitu sluha s preporukom da je radnici upotrebljavaju kada izloenost buci
prelazi donju upozoravajuu granicu izloenosti (LEX,8h = 80 dB(A); LC,peak = 112Pa
(135 dB(C) re 20Pa), odnosno
mora radnicima osigurati odgovarajuu
osobnu zatitnu opremu za zatitu sluha i kontrolirati njezinu uporabu kada
je izloenost jednaka ili via od gornje
upozoravajue granice izloenosti (LEX,8h
= 85 dB(A); LC,peak = 140Pa (137 dB(C) re
20Pa).
Pravilnik preporua uporabu ove osobne zatitne opreme:
Naunjaci
- kod povremene i kratkotrajne buke,
odnosno pri kratkotrajnom zadravanju u bunim prostorima
- kod nemogunosti uporabe unih epia uski sluni kanali, sklonost upalama, nepodnoljivost uporabe
- kod impulsne buke, na poslovima na
265

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

kojima je uz zatitu sluha istodobno

potrebno osigurati ili prepoznavanje
upozoravajuih zvunih signala ili
mogunost komunikacije
Uni epii
- kada nema posebnih razloga za uporabu naunjaka
- kod trajne izloenosti djelovanju buke
- kod jaeg znojenja korisnika naunjaka
- kao sredstvo za dodatno priguenje
buke pri uporabi naunjaka
Otoplastika
- izrauje se prema individualnim mjerama korisnika.
Osim navedenog, Tablica 2. daje saetak razlika izmeu unih epia i naunjaka.
Tablica 2. Prednosti i nedostaci osobne opreme za
zatitu sluha
Table 2. Good and bad sides of personal hearing
protection devices
UNI EPII

NAUNJACI

Prednosti
mali i lako prenosivi
pogodni za uporabu s
drugom opremom za
zatitu (mogu se nositi s
naunjacima)
ugodniji za dugotrajno
noenje u toplim i vlanim
radnim prostorima
pogodni za uporabu u
skuenim radnim
prostorima

Prednosti
manje razlike u guenju
izmeu korisnika
dizajnirani na nain da
jedna veliina odgovara
veini veliina glave
radnika
lako vidljivi iz vee
daljine pomo pri
nadzoru noenja
ne gube se i ne zameu se
lako
mogue ih je nositi i s
manjim infekcijama uha

Nedostaci
zahtijevaju vie vremena za
postavljanje
zahtjevnije umetanje i
micanje
zahtijevaju visoku razinu
higijene
mogu iritirati uni kanal
lake se mogu zagubiti
tee ih se primijeti i nadzire
uporaba
vee razlike u guenju
izmeu korisnika

266

Nedostaci
tee nosivi i tei
nepogodniji za uporabu uz
ostalu zatitnu opremu
neugodniji za noenje u
vruim i vlanim radnim
prostorima
nepogodniji za uporabu u
skuenim radnim
prostorima
mogu smetati kod noenja
sigurnosnih ili propisanih
naoala noenje naoala
rezultira kidanjem brtvila
(izolacije) izmeu opreme
za zatitu i koe i
rezultira smanjenjem
zatitnog uinka

Poslodavac je duan omoguiti izbor radnicima osobne zatitne opreme koja im najbolje
odgovara, a koja rizike za sluh uklanja ili smanjuje na najmanju moguu mjeru. Obveza je
poslodavca osiguranje noenja osobne zatitne
opreme te provjera uinkovitosti mjera zatite od
buke.
Uinkovitost osobne zatitne opreme uvelike se smanjuje ako oprema radniku ne pristaje
odgovarajue ili je radnik nosi samo u dijelu
vremena izloenosti buci. Za odravanje njezine uinkovitosti ne smije biti izmjena na njoj. U
smislu postizanja punog uinka, oprema se mora
nositi tijekom itavog radnog vremena. Ako se
oprema nosi samo kratko vrijeme, zatitni uinak
se znatno smanjuje.
Tablica 3. prikazuje maksimalni zatitni
uinak u sluajevima nekontinuiranog noenja
100% uinkovitog zatitnog sredstva s vrijednosti maksimalnog guenja od 30 dB. Primjerice,
ako netko skine titnik u trajanju od 5 minuta tijekom 8-satnog rada, maksimalni zatitni uinak
e biti 20 dB.
Tablica 3. Stupanj uinkovitosti opreme za zatitu
sluha u ovisnosti o vremenu uporabe

Table 3. Level of effectiveness of hearing protection

in relation to time
Maksimalna zatita postignuta nekontinuiranom
uporabom sredstava za zatitu sluha
Postotak vremena uporabe

Maksimalna zatita

50%

3 dB

60%

4 dB

70%

5 dB

80%

7 dB

90%

10 dB

95%

13 dB

99%

20 dB

99,9%

30 dB

Najea opravdanja zato radnici ne nose

zatitnu opremu su:
neudobnost
utjecaj na mogunost komunikacije i ujnost signala upozorenja

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

u
vjerenje da radnici nemaju kontrolu nad
neizbjenim procesom koji zavrava oteenjem sluha (Brki, Novosel, 1999.).
Nasreu, niti jedan od navedenih razloga ne
predstavlja nepremostivu barijeru - odgovarajuim osposobljavanjem i uvjebavanjem mogue
je promijeniti loe navike.
Oprema za zatitu sluha odabire se na nain
da je:
odgovarajua za odreeni posao
u mogunosti osigurati odgovarajuu zatitu
d
ovoljno udobna da ju se prihvati i nosi
tijekom itavog vremena izlaganja buci.
Obveza je poslodavca ponuditi radnicima
odabir opreme odreenih svojstava koja im najvie odgovara. Uinkovitost zatite ovisi o dva
osnovna parametra: znaajkama opreme i nainu noenja opreme za zatitu sluha. Odabrana
oprema mora biti u mogunosti zadrati izloenost uha razinama ispod 85 dB(A).
Radnici trebaju odabrati opremu za zatitu
sluha na temelju:

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

Sa zatitnim uinkom se ne smije niti pretjerati. Preporuka je da efektivna razina buke na

uhu radnika koji nosi osobnu zatitnu opremu ne
smije biti ispod 70 dB(A) zbog ujnosti signala
opasnosti i/ili upozorenja te mogunosti komunikacije.
Proizvoai su duni osigurati informacije o
mogunosti guenja buke osobnom opremom za
zatitu sluha koje se uobiajeno nalaze u popratnoj dokumentaciji uz osobno sredstvo za zatitu
sluha primjer je naveden u Tablici 4.
Tablica 4. Primjer podataka o karakteristikama guenja
buke osobnom opremom za zatitu sluha
Table 4. Data on noise reduction through use of
personal hearing protection devices
Frekvencija
(Hz)

m (dB)

s (dB)

APVx = m - s (dB)

63

26,6

9,4

17,2

125

27,7

9,9

17,8

250

28,4

10,9

17,5

500

29,5

9,6

19,9

1.000

29,6

8,2

21,4

2.000

35,6

6,8

28,8

razine buke na mjestu rada

4.000

35,4

9,6

25,8

afiniteta radnika koji e se njome koristiti

8.000

38,9

6,7

32,2

p
odnoljivosti noenja opreme radnika
koji e se njome koristiti
k ompatibilnosti s ostalom zatitnom opremom
u
vjeta rada temperatura, vlanost,
atmosferski tlak.
Neki radnici ne prihvaaju pojedine tipove
opreme za zatitu sluha svaki ovjek je drugaije anatomske grae te se posebnost uha i slunog kanala moe znaajno razlikovati od osobe
do osobe.
Kada osobna izloenost buci radnika prelazi
100 dB(A), potrebno je nositi une epie i naunjake istovremeno. Vano je napomenuti da e
uporaba takve dvostruke zatite osigurati dodatno priguenje od samo 5 do 10 dB. Preporuka je
da niti ovakva zatita nije dovoljna u sluajevima osobne dnevne izloenosti iznad 105 dB(A).

SNR=25 dB, H=27 dB, M=22 dB, L=20 dB

LEGENDA:
m vrijednosti srednjeg zvunog guenja
opreme za zatitu sluha,
s - standardno odstupanje guenja,
konstanta ovisna o stupnju zatite, x (za x
= 84% = 1),
SNR jednobrojna ocjenska vrijednost,
H, M, L visokofrekvencijska, srednjofrekvencijska i niskofrekvencijska vrijednost guenja,
APVx vjerojatna vrijednost zatite.

Na temelju podataka o izmjerenoj buci na

radnom mjestu i podataka proizvoaa osobne zatitne opreme za zatitu sluha o vrijednosti guenja buke mogue je s pomou nekoliko
metoda odrediti efektivnu A-vrednovanu razinu
buke kojoj je radnik izloen pri noenju osobne
267

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

zatitne opreme za zatitu sluha, i to: oktavnopojasnom metodom, H-M-L metodom te SNR
metodom (postoje jo neke metode, primjerice
NRR metoda koja se primjenjuje u SAD-u).

METODE PROCJENE UINKOVITOSTI

OPREME ZA ZATITU SLUHA
Openito
Pri noenju opreme za zatitu sluha efektivnu A-vrednovanu razinu zvunog tlaka trebalo
bi utvrditi na temelju oktavno-pojasnih podataka
o guenju buke opremom za zatitu sluha mjerenim sukladno s normom HRN ISO 4869-1 i
oktavnim razinama zvunog tlaka buke.
Uoeno je, meutim, da u mnogim situacijama podaci o oktavnim razinama buke nisu dostupni. Zbog toga za mnoge praktine svrhe postoji
potreba za jednostavnijim metodama utvrivanja efektivnih A-vrednovanih razina zvunog tlaka koje se temelje samo na A- i C-vrednovanim
razinama buke. U nastavku su navedene obje od
ovih situacija - oktavno-pojasna metoda izrauna, kao i dva alternativna pojednostavljena postupka - SNR i H-M-L metoda.
Metoda oktavnih pojasa je izravna raunska
metoda koja ukljuuje oktavne razine zvunog
tlaka na radnom mjestu i oktavne razine zvunog guenja opreme za zatitu sluha koja se
primjenjuje. Iako se ova metoda moe smatrati
referentnom, ona ima svojstvene netonosti jer
se zasniva na vrijednostima srednjeg zvunog
guenja i standardnim odstupanjima, a ne na
specifinim vrijednostima zvunog guenja za
pojedinu osobu koja se razmatra.
H-M-L metodom definirane su tri vrijednosti
guenja H, M i L utvrene iz podataka oktavno-pojasnog guenja zvuka opreme za zatitu sluha.
Ove se vrijednosti u kombinaciji sa C- i A-vrednovanim razinama zvunoga tlaka upotrebljavaju za izraun efektivnih A-vrednovanih razina
buke pri noenju opreme za zatitu sluha.
U SNR metodi definirana je jednobrojna
vrijednost guenja - jednobrojna vrijednost za
268

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

ocjenu smanjenja buke utvrena iz podataka oktavno-pojasnog guenja buke opreme za zatitu
sluha. Ova se vrijednost oduzima od C-vrednovane razine buke za izraun efektivnih A-vrednovanih razina buke pri noenju opreme za zatitu sluha.
Zbog velikog raspona guenja zvuka koje osigurava noenje opreme za zatitu sluha, sve tri
metode su vrlo sline u pogledu tonosti u veini
bunih situacija. ak i najjednostavnija SNR
metoda osigurava prihvatljivo tono utvrivanje
efektivnih A-vrednovanih razina zvunog tlaka
kao pomo u odabiru i specificiranju opreme za
zatitu sluha. U posebnim situacijama, primjerice kod posebno nisko- ili visokofrekvencijske
buke prednost moe imati primjena H-M-L ili
oktavno-pojasne metode.
U naelu, izvor potencijalnih netonosti u
primjeni ove tri metode su ulazni podaci. Ako
ulazni podaci nedovoljno tono opisuju stupanj
zatite postignut na ciljanoj populaciji, tada niti
jedna metoda izrauna nee osigurati dovoljnu
tonost.
Metode su primjenjive kako na razinu zvunoga tlaka, tako i na ekvivalentnu razinu buke.
Iako su u prvome redu namijenjene za ujednaene izloenosti buci radnika, metode su isto tako
primjenjive za buku sa sadrajem impulsa. Ove
metode nisu odgovarajue za uporabu pri mjerenjima razina vrnih (peak) vrijednosti zvunoga
tlaka.
Oktavno-pojasne, H-M-L ili SNR vrijednosti
pogodne su za utvrivanje kriterija zvunog guenja pri odabiru ili usporedbi opreme za zatitu sluha i/ili utvrivanju minimalno prihvatljivih
zahtjeva za guenje buke.
Definicije

Stupanj zatite
Postotak situacija u kojima je efektivna A-vrednovana razina zvunoga tlaka LAx pri noenju opreme za zatitu sluha jednaka ili manja
od predvienih vrijednosti naziva se stupanj zatite.

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

Vrijednost se oznaava dodavanjem indeksa

vrijednosti guenja sukladno razliitim metodama, npr. za 80%-tni stupanj zatite: H80, M80, L80,
SNR80.
Vrijednost stupnja zatite esto se odabire da
bude 84% to odgovara konstanti = 1 (vidjeti
Tablicu 5.). U tom se sluaju indeks vrijednosti
guenja moe izostaviti.

Efektivna A-vrednovana razina

zvunog tlaka LAx
Za specificirani stupanj zatite, x, i specifinu
bunu situaciju efektivna A-vrednovana razina
zvunoga tlaka izraunata sukladno bilo kojoj
od tri navedene metode kada se dana oprema za
zatitu sluha nosi.

Predvieno snienje razine buke PNRx

Za specificirani stupanj zatite, x, i specifinu
bunu situaciju razlika izmeu A-vrednovane razine zvunog tlaka buke, LA, i efektivne A-vrednovane razine zvunog tlaka, LAx, kada se dana
oprema za zatitu sluha nosi.

Visokofrekvencijska vrijednost guenja Hx

Za specificirani stupanj zatite, x, i danu
opremu za zatitu sluha vrijednost predstavlja
predvieno snienje razine buke, PNRx, za buku
sa (LC - LA) = - 2 dB.

Srednjofrekvencijska vrijednost guenja Mx

Za specificirani stupanj zatite, x, i danu
opremu za zatitu sluha, vrijednost predstavlja
predvieno snienje razine buke, PNRx, za buku
sa (LC - LA) = + 2 dB.

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

Jednobrojna ocjenska vrijednost SNRx

Za specificirani stupanj zatite, x, i danu opremu za zatitu sluha, vrijednost koja se oduzima
od izmjerene C-vrednovane razine zvunog tlaka, LC, kako bi se dobila efektivna A-vrednovana
razina zvunoga tlaka, LAx.

Vjerojatna vrijednost zatite APVx,

Za specificirani stupanj zatite, x, i pridruenu konstantu (vidjeti Tablicu 5.), vjerojatna
vrijednost zatite, APVx, opreme za zatitu sluha
rauna se za svaki oktavni pojas u rasponu 63
Hz do 8000 Hz primjenom ove jednadbe:

APVx = m - s,

[1]

gdje:
-- indeks predstavlja sredinju frekvenciju
oktavnog pojasa
-- indeks x predstavlja odabrani stupanj zatite
-- m je srednje zvuno guenje utvreno sukladno HRN ISO 4869-1
-- s je standardno odstupanje utvreno sukladno HRN ISO 4869-1
-- je konstanta s vrijednostima u Tablici 5.
Ako neka od vrijednosti na 63 Hz nije dostupna, tada treba vrijednosti m i s uzeti za 125 Hz.
Tablica 5. Vrijednosti za razliite stupnjeve zatite x
Table 5. Values for varying degrees of protection x
Stupanj zatite x (%)

Vrijednost ()

75

0,67

80

0,84

84

1,00

85

1,04

90

1,28

95

1,64

Niskofrekvencijska vrijednost guenja Lx

Za specificirani stupanj zatite, x, i danu
opremu za zatitu sluha, vrijednost predstavlja
predvieno snienje razine buke, PNRx, za buku
sa (LC - LA) = + 10 dB.

Oktavno-pojasna metoda
Ova metoda zahtijeva oktavne razine zvunoga tlaka i vjerojatne vrijednosti zatite, APVx.
Kako je metoda ovisna o vrsti buke, potrebno je
269

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

H-M-L metoda i izraun vrijednosti H, M i L

izraune obaviti za svaku vrstu buke. Efektivna

A-vrednovana razina zvunoga tlaka pri noenju
opreme za zatitu sluha, LAx, rauna se prema
ovoj jednadbi:

Ova metoda zahtijeva C- i A-vrednovane razine zvunog tlaka te H, M i L vrijednosti.

Izraun vrijednosti Hx, Mx i Lx temelji se na 8
referentnih zvunih spektara s razliitim vrijednostima (LC - LA); (vidjeti Tablicu 2) i prividnim
vrijednostima zatite, APVx, opreme za zatitu
sluha. Vrijednosti H, M i L neovisne su o stvarnoj
bunoj situaciji na koju se primjenjuju i raunaju se prema ovim jednadbama:

[2]
gdje:
-- indeks (k) predstavlja sredinju frekvenciju
oktavnog pojasa (1) = 63 Hz; (2) = 125
Hz; (3) = 250 Hz; ... (8) = 8000 Hz

[3]

-- L(k) predstavlja linearne razine zvunog

tlaka buke u oktavnim pojasima

[4]

-- A(k) predstavlja vrijednosti A-vrednovanja

sukladno IEC 651:1979 na sredinjim frekvencijama oktavnih pojasa.

[5]

Ako su mjerene A-vrednovane razine zvunog tlaka, tada se suma L(k) + A(k) zamjenjuje
izmjerenim vrijednostima. Nisu li podaci o buci
u oktavnom pojasu 63 Hz dostupni, zbrajanje u
jednadbi [2] zapoinje od 125 Hz. Rezultirajue
vrijednosti treba zaokruiti na najblii cijeli broj.

[6]
Vrijednosti LAf(k) i i di dane su u Tablici 6; indeks i je broj referentnog spektra buke; di je empirijski utvrena vrijednost.

Tablica 6. A-vrednovane oktavne razine zvunog tlaka LA(k)i od osam referentnih spektara normaliziranih na

A-vrednovanu razinu zvunog tlaka od 100 dB, (LC-LA) vrijednosti i konstante di
Table 6. A-value octave sound pressure levels LA(k)i of eight referent spectrums normalised to A-value sound

pressure level of 100 dB, (LC-LA) value and constant di
i

270

Sredinje frekvencije oktava, Hz

(LC - LA)

di

92,3

-1,2

-1,20

90,0

-0,5

-0,49

94,1

89,0

0,1

0,14

92,5

88,8

1,6

1,56

93,0

90,4

83,7

2,3

-2,98

93,0

90,1

83,0

4,3

-1,01

96,2

91,3

87,9

81,9

6,1

0,85

94,2

91,4

87,9

79,9

8,4

3,14

63

125

250

500

1.000

2.000

4.000

8.000

51,4

62,6

70,8

81,0

90,4

96,2

94,7

59,5

68,9

78,3

84,3

92,8

96,3

94,0

59,8

71,1

80,8

88,0

95,0

94,4

65,4

77,2

84,5

89,8

95,5

94,3

65,3

77,4

86,5

92,5

96,4

70,7

82,0

89,3

93,3

95,6

75,6

84,2

90,1

93,6

77,6

88,0

93,4

93,8

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

Rezultirajue vrijednosti Hx, Mx i Lx treba zaokruiti na najblii cijeli broj.

Najei sluaj u praksi je da su vrijednosti
H, M i L izraunate i dane u tehnikim karakteristikama opreme za zatitu sluha vidjeti primjer
u Tablici 4.

Primjena H-M-L metode za utvrivanje

efektivne A-vrednovane razine zvunog tlaka
Efektivna A-vrednovana razina zvunog tlaka, LAx, rauna se u dva koraka:

a) Predvieno snienje razine buke, PNRx,

rauna se s pomou vrijednosti Hx, Mx i
Lx te C- i A-vrednovanih razina zvunoga
tlaka (buke na radnom mjestu):
za buku sa (LC - LA) 2 dB:
[7]
za buku sa (LC - LA) > 2 dB:

b) Efektivna izloenost radnika, LAx, rauna

se s pomou sljedee jednadbe:
LAx = LA - PNRx dB(A)
[9]

Rezultirajuu vrijednost LAx treba zaokruiti

na najblii cijeli broj. Umjesto C-vrednovane
razine mogue je upotrijebiti Llin vrijednost. Za
niskofrekvencijsku buku ovaj postupak moe
uzrokovati vie vrijednosti efektivne izloenosti
radnika.
SNR metoda i izraun njezinih vrijednosti
Ova metoda zahtijeva C-vrednovane razine
zvunog tlaka na radnom mjestu i SNR vrijednosti.
Izraun vrijednosti SNRx temelji se na spektru
ruiastog uma i vjerojatne vrijednosti zatite,
APV(k)x, opreme za zatitu sluha. Vrijednost SNRx
neovisna je o stvarnom spektru buke za koji se
primjenjuje i rauna se prema ovoj jednadbi:
[10]

[8]

gdje je vrijednost LAf(k) definirana u Tablici 7.

Tablica 7. A-vrednovane oktavne razine zvunog tlaka LA(k) ruiastog uma koji ima C-vrednovanu razinu

zvunog tlaka 100 dB
Table 7. A-value octave sound pressure level LA(k) of pink noise with C-value sound pressure level 100 dB
Sredinje frekvencije
oktava, , Hz
LA(k), dB

63

125

250

500

1k

2k

4k

8k

65,3

75,4

82,9

88,3

91,5

92,7

92,5

90,4

271

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

U jednadbi [10] vrijednost 100 dB predstavlja ukupnu C-vrednovanu razinu zvunoga

tlaka referentnog ruiastog uma iz prethodne
tablice.
Rezultirajuu SNR vrijednost treba zaokruiti
na najblii cijeli broj.

Primjena SNR metode za utvrivanje efektivne

A-vrednovane razine zvunog tlaka
Vrijednost LAx rauna se s pomou SNRx i C-vrednovane razine zvunog tlaka buke na radnom mjestu primjenom ove jednadbe:

LAx = LC - SNRx dB(A)

[11]

Kada je dostupan samo podatak o ukupnoj

A-vrednovanoj razini zvunog tlaka dane buke,
SNR je mogue primijeniti ako je poznata razlika
(LC - LA):

LAx = LA + (LC - LA) - SNRx dB(A)

[12]

Umjesto C-vrednovane razine mogue je

upotrijebiti Llin vrijednosti. Za niskofrekvencijsku
buku ovaj postupak moe uzrokovati vie vrijednosti efektivne izloenosti radnika.
Najei sluaj u praksi je da je vrijednost
SNR izraunata i dana u tehnikim karakteristikama opreme za zatitu sluha (primjer se nalazi
u Tablici 5.).

Primjena raunala prilikom izrauna efektivnih

A-vrednovanih razina buke primjenom
oktavno-pojasne, H-M-L i SNR metode
Prilikom runog izrauna efektivnih A-vrednovanih razina zvunoga tlaka kojima je radnik
izloen pri noenju osobne zatitne opreme za
zatitu sluha, zbog velikog broja ulaznih podataka postoji velika mogunost pogreke. Navedene
izraune zbog toga je uputno raditi pomou raunalnih pomagala. Na nekoliko mrenih stranica (www.hse.gov.uk/noise/calculator.htm, www.
noisemeters.co.uk/apps/naw/protector.asp) postoje programi koji su, meu ostalim, predvieni
za izraun efektivnih A-vrednovanih razina buke
s pomou sve tri navedene metode.
272

ZAKLJUAK
Donoenjem Pravilnika o zatiti radnika od
izloenosti buci na radu zapoela je sustavna
implementacija zatite od buke na radnom mjestu koja se provodi zakonodavnoadministrativnim, organizacijskim, tehnikim, osobnim i medicinskim mjerama.
Navedenim Pravilnikom utvrena je obveza
poslodavca osiguranja osobne zatitne opreme
za zatitu sluha u sluajevima nemogunosti
rjeavanja problema buke na radnim mjestima
tehnikim ili organizacijskim mjerama. Takoer
postoji obveza uzimanja u obzir smanjenja buke
zbog uporabe osobne zatitne opreme za zatitu
sluha pri utvrivanju stvarne izloenosti kod graninih vrijednosti izloenosti. Odabrana oprema
za zatitu sluha mora biti optimalna ne smije
pruiti nedostatnu zatitu (mogunost oteenja
sluha), ali niti preveliku zatitu (donja granica je
70 dB(A), zbog mogunosti komunikacije te ujnosti signala opasnosti i/ili upozorenja).
Postoji nekoliko metoda za odreivanje stvarne izloenosti A-vrednovanim razinama zvunoga tlaka radnika prilikom noenja osobne zatitne
opreme za zatitu sluha. U radu su navedene tri
metode oktavno-pojasna metoda koja se moe
smatrati referentnom te dvije jednostavnije metode, H-M-L i SNR metoda. U praksi esto nemamo podatke o oktavnim spektrima buke na radnom mjestu te je jedino mogue (jednostavnije i
bre) primijeniti HML ili SNR metode koje daju
priblino iste rezultate, kao i oktavno-pojasnu
metodu u uobiajenim bunim situacijama bez
izrazito nisko- ili visokofrekvencijske buke. Sve
metode kao rezultat daju stvarnu izloenost buci
radnika prilikom primjene osobne opreme za zatitu sluha uz uvjet da postoje pouzdani ulazni
podaci o buci na radnom mjestu te odgovarajue
noenje osobne opreme za zatitu sluha. Navedeni programi za izraun efektivne izloenosti
omoguavaju bre i pouzdanije izraune.
Potpuna primjena odredbi navedenog Pravilnika zasigurno e rezultirati manjim brojem sluajeva profesionalnog oteenja sluha, uz uvjet

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

da svaka karika u lancu (radnik poslodavac

inspekcije sluba medicine rada) odgovarajue
odradi postavljene zadatke.

HRN ISO 1999:2000 (en), Akustika - Odreivanje izloenosti buci pri radu i procjena oteenja sluha izazvanog bukom.

LITERATURA

Izraun efektivnih, A-vrednovanih razina

buke, dostupno na: www.hse.gov.uk/noise/calculator.htm, pristupljeno 2010-06-23

Brki J., Z. Novosel: Zato radnici nerado

nose zatitna sredstva protiv buke, Sigurnost, 41,
1999., 3, 215-307.

EN ISO 9612:2009 (en), Akustika - Odreivanje

izloenosti buci pri radu Inenjerska metoda.
HRN EN ISO 4869-2:2001(en), Akustika - titnici sluha 2. dio: Procjena efektivnih A-vrednovanih razina zvunog tlaka pri noenju opreme
za zatitu sluha (EN ISO 4869-2:1995).
HRN EN 24869-1:1999 (en), Akustika - titnici sluha 1. dio: Subjektivna metoda za mjerenje guenja zvuka (ISO 4869-1:1990; EN 248691:1992).

Izraun efektivnih, A-vrednovanih razina

buke, dostupno na: www.noisemeters.co.uk/
apps/naw/protector.asp, pristupljeno 2010-0623
Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci
na radu, N.N., br. 46/08.
timac, A.: Pravilnik o zatiti radnika od
izloenosti buci na radu, Savjetovanje Zatita
na radu u regiji, Alpe-Jadran, Opatija, 2008.

Zakon o zatiti na radu, N.N., br. 59/96.,

114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.

273

D. VARI: Primjena osobne opreme ...

SIGURNOST 52 (3) 263 - 274 (2010)

USE OF PERSONAL HEARING PROTECTION DEVICES

SUMMARY: The paper discusses the possible effects of noise on people in the working environment and modes of protection against hearing damage and loss. One of the possible measures
is the use of personal hearing protection devices. In addition, three methods are offered to determine the effective A-value noise levels, the octave-band method which can be used as referent
method, and two simpler methods, the H-M-L and the SNR method. The level of noise is reduced
by using hearing protection devices.
Key words: noise, effect of noise on people, noise at the work place, hearing protection
devices

Subject review
Received: 2009-10-20
Accepted: 2010-04-01

274